You are on page 1of 21
Univeritt u Beogradu - Aritektonsk fakultet, 3, semestar Master akademskihstuija» MB. - Ibori predmet (META)TRADICUA - upotreba nasleda u arhitektur ‘mentor: vanredni profesor Ivan Raskovié sadn w natav:asstnt Jelena Risié-Trajhovié student: Burda Durkovié M-086/2013 ‘THRAZIUSKA TERASA - NEREALIZOVANI VIDIKOVAC PRESTONICE. OCUVANJE ISTORUSKOG NASLEDA KAO METAPROJEKAT rd Daron stds, Arhiloneoe les air vers | dade com Dard Derk stds, Foy of Arhanes of Belpre! dade | TERAZUSKA TERASA - OD POMENA DO KONKURSA U uzem sist, plato izmedu hotela “Moskva” i “Balkan” a u Stem sisi, prostor Gtavog bloka izmedu Teravia,Prizenske, Reine, Kraljice Natalie, Pajsiove i Bakanskeulice. jedan fe od najingoveenithurhonisihih probleme Beograd. Teravisa terasa nije jedinstven shu, vet jedan od primera sporograrvoja uedenja grada uopste,poput tra Slavia ili Savskpg after, ja je istorija vsta metaistrie, kao primera jai dj Inicijativa i konceptualizaija, ali sano polovigno sealizovan ili nerealizovaih. 1.1 DONIKOLE DOBROVICA - TEMPORALNI PROBLEM PRESTONICE. Profesionani pomen Teraijske tease potte iz 1897, godine od arhitekte Andre Stevanoviga, ito kio izglednog mesta, odnosn0 viikovea, a zatetnn ide 0 wredenu trae izlato je DimitrieT Leko jo 1901. goin, predladuti da se "iza Milofeve Cosme” podigne zarada Skupstine koja bi svojim polozajem ,dominirala mad Zelenim Vencem” Na tj predlog nastavlja Se svojimpredlogom buduéez Opstinskos doma, 1910. godine, profesor ‘dekan Tetmigkor fakultet i urednik "Srpskog tehnickog lista”, Jevia Stefanovie. ako je kompatibiln sa tdaSnjim predlozima zatvaranja terazjskog ‘eg, poput onog koji Ge Borisnylievi sedi Zetvrina veka kasi, gradevinom od jamnog znagaj, Sitanovigevaideja je ujedno i ustoitila misao © Terazijshoj tersi kao gradskom vidoe LIA PRVINACRE TERAZUSKE TERASE Kao pri naert mogueg izle Travis eras majeSe se pomije radi 1913 ~ 1914, gone belisko arhtkte Abana Sambona (Ahn Chambon, Subon projekt nameen Beograd vden jek i njego celokupanrad~ "iio ekki, seengrai, magia i band okrent spebtaklujomenosti"= ‘Njegov redlog uokvira wrbanistichog plana grada Beograda ir 1912. godine e bio sinttcnii i exlviiji od Stefanovgovog. Za francuskes avhitety posebno natn ako frmiranja ease su bili donna, ada novopodignu,bte "Moskva", kao i zasecanje usa izmody Balanske ie i Terai SG. Boguov, shone Bograds NIX XX veka, 3.4136 ‘Neer prc. Vikan Mac, Hop Ot Seta elo ovat et Trl et, 00, rd Daron stds, Arhiloneoe les air vers | dade com Dard Derk stds, Foy of Arhanes of Belpre! dade Sambonov projekat za ulepsavanje Bograda ~ projet d'embellissement de la ville de Belgrad” - donee je predlog urbenisickog wredenja erada ali skreauo paznju vast profesionsinsfxydost na potenijane gradske tacks koje bi mogle da Gine mrezu mestaokupljana. Teraji jena ‘eras bile su jena od th taka, Zanimijiv fe dt Sambon Terai i Terazisku tras ne prikauje kao dva nezavisna gradska amibijenta, vee kao jedinsven colin, znaino drugaiju od sinteje koa je tad postojala na teen, On glaenojositeraijskog prostora, koja se pruala Ulicom krala Milana,dodaje novu osu, upravnu na prethodnu, usmeremn izmedu hotela .Moskvat i .Balkand,jdalje ka Savi Da bi ova nova orjentacia prostora bilajasno naglasena, Sambon postavlja tre, koji zatvaa objektom Berze, asa drug strane, izmedu ,Moskve" i Balkan, na paini ka Uc krajice Natali, formiragrandiozau kaskadnu fontan. Time je uvrdio novu osovinu koja naglasava vizaru ka jugozapadu. Morano imati w vidu da je Sambonov perspektivn prikaz Terase smesten u jedan izmesten ambijent, do te mere da su i same Teraije teSko reposnative,ubljucujul i oel .Moskvu", koja je w vreme izrade enya bila vaYan grads reper. Ne moze se pabeti od wska da ni Sambon, ni njegovisaradniei, isu posedli Beograd, I tog razloga,njegov projekat ta se vite kao model, ane kao resene Sledi period Proog sveskog rata, stvorena je Kraljevina ba, Hrvata i Slovenaca, a reka Sava nije vise bila granica, Beograd je postepeno cotvara athitektonske i urbanistickefeme koje su privlatile domaée i inostrane ahitekte, Pri za sida poznat projekat za uredenje Teraiske terase nnovoformiran Kralevii izradii su 1921. godine Emil Hope i O10 Senta 1.42. PRVIKONKURS TERAZISKE TERASE ‘Godine 192, je aspsan prvi Konkurs na temu projekt za uredeaje Teazishe tease. Kao odgovor, stl su projekt pod Sihama ~ "Urbs Mega auoeski tin ir Pata), "Danubis "(im ie Hamburg), "va MEse i i Ve, 5% Sava” (a ie Bedi), "OF a more” i i Ciria) iad "PresoninKaradordevé ki je irado Bedi in - nil Hope (Eni! Hoppe) i Oro Senta (Ono Seka, koji su bili student Ota YVagnera (Owe Mage) bine napresinjih agra Unentke shame u Bet, Hope i Santal,nepostedno pre Konkusa Beograd, okrecu se Cehosioackaj i Kralovni Sit, Hrvata i Slovenaca i njihov prvi prot reeulacja za Kole?» Neinar, bio je dobro pribvacen i maja 1921. godine gradevinsko predueée .Neinar* zapotnje procadun za realizacju ove povubata, cine oni postu pozat beosradskoj publi, ka i ealizvanim projkiom za Saatodjum Jovanove i prenamenjenim objekom v lick nora Milo br, praleino njemu, rae ma nent za Tears ters, alii Kooks 2a Genera plan Beograd, rd Daron stds, Arhiloneoe les air vers | dade com Dard Derk stds, Foy of Arhanes of Belpre! dade Prsiza sada poznat projekat za uredenje Terazjse terase predstxlja osam fotopralijaereZa koje prikaujuprojekat Hope i Sentala, a koje se nalaze u NarodnojbibliotetSrbije ido sada nisu objavjivane, ali su podrobno prouéen! motivi njegove izadeiraior bog koji nije realizovanw rad rar, Zlate Vuksanovi€ Macure "Emil Hope i to Sena: malo poznot projekat za Terazisku tera U vreme kada su Hope i Senta railiprojekat za Terasu to je bio gusto izgraden prostar. Nekoiko saéwvanih fotografia i avio-snimaka prikazae preteZnoprizeman Jo gradevinsk fond. Nest bole su bile zaradeu Ulicikralfce Natal, od usa sa Reljinom ka Pisijevoj uli. Toe bio ‘eren koji je trebalo da primi Hopeov i Senalovs Teras, Oni je Komponuj oko ase koja je polozena izmeduy .Moskvei,Balkana”, usmerene ka Savi {i po kojoj tte bogato obraden puter. Botneivice kompoziije cine dve vikespratne zarade i removiu njihovem produzeth ‘Telinick projekat je jednostavan,jasro raceranicena povrsiny partera od wolumena objekota;ablikovo = re jeojedinstenom ambijent ge takva tehnitka podela ne va, ade su zrode i parter povezani tako da se prior dovivijava kao jedno. Zaninivo je da je ia spomenikaprojektovan pak bazen baroke osnove, pibliznih dimenzija 22 m x 10 m, joj se vou pristupa nekoliko stepenika a Koji jena erteza omagen sa "unar ‘daenadenje koje oni priredyju je uz eliptitnu ogradu, okrenuto ka Savi ~manje prosienj, koje autor nazivaju tras, Kasnierazrade ove padins, koje su radii drugiarhitekti, i sam Dobroviéu kenkursnom radu iz 1930. godine, pokazale su moguénosti koje eren nui za raziiane jedne il vse velikib {Javnth erasa. Hopeove iSentalove prositene je vse odmoriste ia velitna ne presi onw v otmeniim vlama tog vremena. Drogim retina, oni jednom Jasnom prosioru daju dimenzije koje odgovarau privatnom. Posebnostovog projekta eine dve lice koje autri kuo serpentine vode od gornjetatke na Terazijama nizpadinu do Krljce Natale. Ovakvim. ‘vodenjem ulicasmanjen je njihow nagib, Niu jednom kasnjem reenju nee se pojavitizamisao da se nir Terasu vore automobil 1.1.3 GENERALNI PLAN BEOGRAD ~ DEFINISANJE PROSTORA TERASE Jodna od nezaobilazni lignosti koja je utieala na mio} Generainog plana Beograda i Terazijske terse je Dorde Kovajenst — Sf biroa Komisije a izeadu Genera plana, koi je 1922, godine formirala Beogradska opstina, a koji je raspisio konkus, Program nije obubvatao terasu na Terazjama, al uprkos tome, prema pisaju samog Kovalfenskog, mnogi nagradeni radovi su projektovall terse ~ neki na Terazijama, a nek w Uli ‘rlja Milan, prekoputa Dora. U vezi sa izborom mesta za formirane erase, Kovaljevski je rekao: "Komisia za iradu peneralnog playa 1922-1925. godine defntivn je odredila mest izmedu 'Moskve" i "Balkana” za Terasu, kao mesto lko prstupaéno za publiku, srg Terai, te nail tatke Beograda,"® Tako da rd Daron stds, Arhiloneoe les air vers | dade com Dard Derk stds, Foy of Arhanes of Belpre! dade je tek 1923. kada je izraden Generalni plan Beograda, koi ji potvrden 1924. godine, konaéno oduteno da ée cenraina gradska terasa-vidikowae bit ‘erasa na Terarjama, smoSten ubloku od Prizzenske i Balkanske do Ulicekraljce Natale. Da bi se utisak simesije dodstno pojaéao, Generals plan §epredvidao izmenu regulacie Prizrenske ulie i potavjanje zrada u ravnomemom odes na lini ,Moskva"— Balkan’. Time ena spojuPrizrenske lice i Terai formiranprostr na Kome je treba podisi panda , Mosk? ‘Nakon otkapljivanjairudenjaobjekatau Balkanskoj i Prizrenskoj lei od strane opine, Kovaljevski belevi da, "ik su gradani bili zaivleni ‘ada su videl koliko se stazna i divna perspektiva stvorla ito samom centns tadasne varoi,nasredTeraija™, on medutim konstauje i da je poste rugenja objekaa osto neureden tren koji je amano degradirao folio tazenipogted. Krupne deme kako weba da izgled Teraiska terasa,nastvile su se do kraja dvadeseti godina, a glavna debata vodila se oko granica Tease. Nekoliko gona pre realizacieprivremenog ren, 1927. godine, Komitet za razrada Generalnog plana donosi odluku o raypisu komiursa za uredenje gornjew dela senase na Teratjamo, Zanijvo je da sa nace programa konkursa ital lanovi Komiteta, arhitekti Branko Popovic, opstinsk odbornik, i Miluin Borisavjeve, koje bil edan od van tno Kom ée biti et udaljem tekstu, U sastavni deo priprema za raspisivanje konkusa usio je i prediog Jana Dubovia,tadasnjeg ashitekte opsinske Tetnigke direkeije, ean omenutog komiteta, Dubovi u svom predlogu ispituje celokupan teren terse, On polar od veze izmed St veée fnansiskeispatvost i St bolje ‘skoriséenosi zeta; predazeiskorisCenje vsinske razlke rena izgradnjom vigesprame rade na regulaciji Ulice kalice Natalie. Ono Sto njegov predlog razikuje od prethodnih je primena jechostaxnih, ubignih' masa i ravnih krovova, kakwe &e predloziti i Dobrovie. Ostali element ~ terasaeidikovac, po jedan objekat na botnim stranama, centralno postavjen spomenik prt su postavke Generalnog plana Dubovi je pored Kojiga, Ziokoviéa i Bubia, i kasnije pridruzenim BraSovanom i Maksimovigem, i drugim miadimy atitehtima, bio lan oogruse grape 2a moderna arhteRir koja je ode2vala veru st athitektima iz Zareba i Ljubjane uci isitvanja potrebe i moguénosti jedne ‘onganizacjeaeitekat-projekianata za celu zemlju, formirane 1928, godine, Tine je wenn prot organtzovant prodor novih shvatania w arhitekura Srbge. 1.2 NIKOLA DOBROVIC - RAZRESENJE KONCEPTA Medunardni konkus a ira idee skie a teas na Teajama raspisan je 1929. godine za bok zmed Terai Priztenske, Reljine, Kralice Natali PaisjeveiBalkanske wie odnosno 7a prance date Gneralnim plasm, U poedenu sa danasjom praksom propsivanja koakusah usiova, ‘mores ae dasuprporiie il karaktrtise po avid) Koneepefsej slob. Avtektoski sil j mogas bi iabran, a poekiom jeebalo "MLR Peri, Z Mase, ana Beer 6667 ned start 8 109 rd Daron stds, Arhiloneoe les air vers | dade com Dard Derk stds, Foy of Arhanes of Belpre! dade ‘zadovoljit tl esnovna zaiteva koji su "vile podsticali nevo sputaalistvaraoeka imaginacij, Teaziska ters bi slzil: 8) odmoru gradanailepom pogleds, ‘bypesackoj veri izmed Teavini lice kraljce Natal, kao €)‘ukraéavanu grada javnim potrebama i iskorséavanju’” (Od uesnika Konkursa se ofckivalo da ponuderetenje Terase koje Ge "Beogradanima prusti pliku za odor i tep poulena okolim, i da vode raéuna © estetskim, ekonomskim i javnim potrebama grada”. Definisane ost elemenata, ukljuujutl i programsko-sadbajee, bili su prepusteni ubesnicima konkursa. Na konkuss je odgovorilo 25 timova iz Jugoslavije, Nematke, Cehoslovatke, Francuske.., a prvu nagradu je dobio anitekia ‘ikola Dobrovie, a rad pod Sifrom Urhanisoms Dobrovigey projekat bio je stazan, monumentalan i adikalan, ne sumno za Beograd. Dve visok, simeriéno postajeng devotospraine kule {dv nia, kuboidsa, dentin objekta tgovatko-poslovnih namena na osovin izmedu ,Moskve i ,Balkana najavjvalé su ulazak re porepomenuty teas tg sa vodenim povrSinama i fontanama, koji se kaskadno spusta ka Ulicikraljee Natalie | savladava muni nagib, Visoki objet, poputpilona, ravnim krovovim, postavjen wobe bogne ivice kompleksa, slepenasto su se spusali od Teraja | uvedivaligranie unutrainjes prostora, Ipod tra predlozio je nekoiko nivoa s trzovaekin. ushuznim i kultumim sadeZajima, sve povezano pasizima ~ uzduznim i popretnim prolazimna, bazenima, vodoskocima, vegetacijom..o kome arhitekin Milos R. Perovié pige da “fscinira trnspareninoséu projeklovanog prostora, | primenom éisth stereametiskihoblika Prema Dobrovigevim zapisima,funkcionalni moment koji sw bill vaZni u rom tenutk, 2a beogradsk opstin, ei se bro} stanovnika udvstrucio aed deceni, su bl: ~ regulacija prometau cenru grad, ~ koncentrsanje obino-rgovinske i duhowne radinost opstine, ~ robreacione moguénost gradansivo, = movoestersi moment = ekonomskt moment, = odsranjvanye najamnh kuéa so stomovima te cena grad? * $.6.tlogmors steko nspeda Bega XIX XX veo, st. 40 |< 18.6 opus btbom aged Doge NDCAXX wok, 38 rd Daron stds, Arhiloneoe les air vers | dade com Dard Derk stds, Foy of Arhanes of Belpre! dade Poscbaypavnju Dobrovié obraca ma pebacki ssobraéaj lokalan (wz unutajiiprolazan, asim toga ina verily, kos i vodoravan koji ukupno ‘in Bolevar od 20 metara, koji prevavlaz vsinsku razliku w Kotama st 99.60m na 115.80m. Cita prostor organize u prozimanie prolaza, kracih stepenistarampi sa centealninstepenttem idhtin rampama, Sve papreéne prolaze poveraje na krajevima stepenit,tako da peSaci mogu sa koje god tatke Terase da pristype nekoj drusoj tadk. .Stvaranjem jedne goleme, kompakine tease, u vei sa ravninom Terazja, dobiven je dragocen prostor usted grada, So je od nemalog znataja za buduci Beograd u pogledu olakSanjaisortranja, ili grupisaja sveta prilikom svetanih dogadaja.”* Dobrovié je automobilski sackraéaj predvideo samo na Tersi i uretkim sluéajevima i za potrebeulazau pojedine reprezentativne grade. On jos bra xj na ova prostor kao rekretivni namenjen felesno i duseyno #2murvnog presonickog sanovnisiv, kao Staite, orkesarski postr, bzene sa vodom uciljupro8iséenfa i cirkulelje vazduha, i sve fos moguéno$u koriséenja prostorazimi, kao ekreativnog prostora i, ponove, seals Dobrovig se sluv simetijom radi uvodenja red, discipline tehnichog sistem ky! medastaje centr grad, Kule devetespratnice na rasojanj su 9440 mara kao i. Moskva” i Balkan, onda se rastojane Sir na 50 metara, take da se forma stepenasto odstupanj, ipo Siri ipo visa tako da se posled Sri sa prilaskom iviciTerase. Pri kraj parcele, ma kome nema arhlitowskh rasa, otvara Se vidik pod uglom od 1800 na savsku dolina i okolnipeiza2. Od Naaljine lice, vsinska rik isi 18 melaa, 8 dovod! do aj ee prednost Terase~ u prvom red, parce je iskori8Cena dva pi, a1 dragon, tos isbegnte vertkalne pose kuéa koje bi newinoveastvarake eprijatn barjeru, kako w estetkon, ako iw praktignom silt [Ekonomiénost je sagledana kroz entailnos rgovatkib kuCa i iloMbendh poston isped Terase alii samim predlogom mateijala i konstuktivnog sistema, inatina gradnje predvidenog iz ti eape, Prva etapa ~irvodenje dong dela gradevinskog kompleksasatrgovaekim kutama, druga~ gradnja jane od dve rade iznad Terese i rea ~ drugi gra izoad erase Na Stem planu, nalachi Konceptatan, sveobuhvatan i svestran, modemistigkismeo,dalekose7ni nagovestaj mazucnostprostora erase, ne samo po aulorovom arogantnom svdu, vet i sudu struGne jrvnosti, wwe je rei simetiju u generalny sku ahitektonskog haosa koji je vlads tadaSnjim Terazijama, Dobrovigevo originalno efene bilo jena nivou najsavremenijihdestignuéa moderne evropskoarhitskionske-urbanistickekreacje, rd Daron stds, Arhiltoneoe tos Unie Dassen com Dard} Derk stds, Foy of Arse Uienty Hage boss eam 1.3 OD NIKOLE DOBROVICA - TRANSCEDENTNI PROBLEM VIDIKOVCA pita je 1930 godine doizradne aduée monumentaine tease, rien privremeno resene, Na aseigenont prostoadoniran jerk sn ~ terse, Kevaljvski, kl bio stor vag rena, napominj da se otvoren posed a Savi pruzao samo saves naples Terria, smestenog na najvioj Koi. Zog a u Uli alice Nui, ojeaptin js wek nije otk, dria va, za nivoa sii sa. odenorgradana if je posted bio samo na kalanin rovovisaoklih aad, Da bi ublazio ovakavwtsak, Kovaljevsk je redorio primes sion arith ikrose, dela izmedu ,Moskve" i Balkan posta ane Holonade koja biovicavala postr ka Teraijama bec narusavana poetods na sass doit: Deo projekt, ‘ji nkaa nie ostvaren, a svakako je arhitekonsk nao deo projekt je parkonsk vei w Klason tyke weal ee nana nai ters, osmien 1 fort sire polukrane olonade- persia. Optia je ive denivelisane tease, postavijen estonia drvena toa kala

You might also like