Sveuilite u Zagrebu - Hrvatski studiji

Studijski smjer: Sociologija

Ljetni semestar, akademska godina 2014/2015.

Syllabus kolegija Socioloke teorije I

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Ivan Markei, red. prof.

Asistentica: dr. sc. Andreja Sren
Status kolegija: obvezni
Oblik nastave: predavanja i seminari (2 + 2 sata tjedno)
Ispit: pisani i usmeni
Broj ECTS bodova: 7
Termin predavanja1: etvrtak, 11:10-12:40, dvorana Zadar
Termin seminara:

petak, 12:45-14:15

Konzultacije:
Prof. dr. sc. Ivan Markei etvrtkom od 15:45-16:30, soba Odjela za
sociologiju, i po dogovoru u Institutu Ivo Pilar, Maruliev trg 19/II.
Dr. sc. Andreja Sren nakon nastave, kabinet Odjela za sociologiju.
Kontakt:
Prof. dr. sc. Ivan Markei

e-mail: ivan.markesic@pilar.hr

tel.: 01/488-6835 (Institut)

Dr. sc. Andreja Sren

e-mail: asrsen@hrstud.hr
tel.: 01/245-7652 (Hrvatski studiji)

Popis dvorana u kojima e se odravati predavanja i seminari studenti e

biti pravovremeno obavijeteni.

I. Opis kolegija
Kolegij Socioloke teorije I. usmjeren je na kritiku analizu klasinih
teorija formiranih u periodu od samog nastanka sociologije kao discipline,
pa sve do 1960-ih godina, na propitivanje idejnih korijena i konteksta u
kojemu nastaju, te na tematiziranje njihovog utjecaja na suvremene
teorije i istraivaku praksu. Pritom e se poseban naglasak staviti na
metodoloke predloke i kljune koncepte koje koriste obraivani autori.
Na samom poetku bit e predstavljeni neprijeporni klasici - Auguste
Comte i Herbert Spencer - s fokusom na kontekst nastanka njihovih ideja.
Zatim e se tematizirati kanonske figure sociologije - Emile Durkheim,
Karl Marx, Max Weber, te Georg Simmel u smislu nepresunog vrela
inspiracije za suvremene socioloke polemike. Zatim slijedi tematski blok
pojam znanja i kritika teorija, koji obuhvaa promiljanja Karla
Mannheima o ideologiji i utopiji, kao i ideje teoretiara Frankfurtske kole
o kritikom potencijalu sociologije. Tematski cjelina strukturalnofunkcionalna analiza bavi se teorijama Talcotta Parsonsa i Roberta K.
Mertona, najistaknutijih predstavnika strukturalnog funkcionalizma dominantnog smjera sociolokog promiljanja sredinom 20.st. u SAD-u.
Na samom kraju kolegija promilja se ideja kanona u znanosti uope, te
ideja klasinosti klasine sociologije u svjetlu dananje recepcije
sociolokog kanona i pitanja vieglasja suvremenih sociolokih teorija.
II. Ciljevi kolegija
Osnovni je cilj kolegija osposobiti studente i studentice da samostalno i
kritiki tumae drutvene fenomene pomou analitikih orua koje nude
obraivane teorije. Pri tome se poseban naglasak stavlja na sintetiziranje
znanja, tj. kritiko prosuivanje i povezivanje razliitih teorijskih pristupa.
Studentice i studenti e biti potaknuti da kroz prizmu obraivanih teorija
prepoznaju drutvene probleme kao istraivake teme, te da razmiljaju o
tome kako bi se koncepti i teorije o kojima itaju u sklopu kolegija mogli
primijeniti na suvremeno hrvatsko drutvo.
III. Ope metode rada
(1) Pohaanje nastave: Nastava na kolegiju Socioloke teorije I. sastoji
se od dva sata predavanja i dva sata seminara tjedno. Prisustvovanje
na predavanjima i seminarima je obvezno. Na predavanjima su
doputena 3 izostanka (80% pohaanja nastave), dok su na
seminarima doputena 2 izostanka (85% pohaanja nastave).
Svaki dodatni izostanak moe se opravdati iskljuivo lijenikom
isprinicom na prvom iduem terminu seminara, te se mora
nadoknaditi dodatnim zadatkom.
2

(2) Uvjeti za dobivanje potpisa:

predavanja i seminara;

(a)

redovno

pohaanje

(b) ispunjavanje dunosti na seminarima

(odrano barem jedno izlaganje uz sve
potrebne pripreme, pripremljenost i
aktivnost);
(c) na vrijeme predan i prihvaen zavrni
seminarski rad.
U sluaju neispunjavanja ovih obveza iz neopravdanih razloga, potpis
e biti uskraen.
(3)

Provjera znanja (ispit) sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Za

pripremu oba dijela ispita studentice i studenti koriste predavanja i
literaturu s popisa obvezne ispitne literature (u nastavku).
Pisani dio ispita mogue je poloiti tijekom trajanja nastave
putem dva kolokvija. Ukoliko kandidatkinje i kandidati ne poloi prvi
kolokvij gubi pravo izlaska na drugi kolokvij, te pisani dio ispita polae
putem zavrnog pisanog ispita kao i kandidati i kandidatkinje koji
propuste prvi kolokvij (polae se cjelokupno gradivo). Za osloboenje
od zavrnog pisanog ispita moraju biti poloena obadva kolokvija
(minimalno 60% bodova od svakog). Prvi e kolokvij obuhvaati
gradivo obraeno zakljuno s tjednom prije odravanja, a drugi e
kolokvij obuhvaati preostalo gradivo obuhvaeno obveznom ispitnom
literaturom.
Dosadanje iskustvo je pokazalo da konstantan i adekvatan rad
omoguava pripremanje gradiva za kolokvije na vrijeme, te se
kandidatkinjama i kandidatima preporuuje izlaenje na kolokvije
kako bi (1) poloili pismeni dio ispita u toku semestra i (2) podigli
razinu motivacije za uspjeno savladavanje cjelokupnog gradiva.
Usmeni dio ispita odrat e se u roku tjedan dana nakon pisanog
dijela ispita.

IV. Metode rada na seminarima

Seminari iz kolegija Socioloke teorije I. odvijat e se kroz dvije
seminarske grupe (kako je i naznaeno na samom poetku sylabusa).
Osmiljeni su na nain da se kroz grupni (a ne individualni) rad usvoji
gradivo i otvore nove perspektive u promiljanju socijalne zbilje, stoga je
adekvatna priprema za svaki seminarski termin nuan uvjet
prisustvovanja. Studenti i studentice se ohrabruje da paljivo itaju i to
svakodnevno, kljune dijelove po mogunosti vie puta, jer e jedino na
taj nain uspjeti kvalitetno i na vrijeme svladati gradivo. Pri itanju
potrebno je obratiti panju na sljedee stvari:
(a) Identificirati i razumjeti temeljne pojmove koji se javljaju u
tekstu;
3

(b) Prepoznati dijelove teksta u kojima se nalaze kljuni argumenti

(potrebno je nauiti izdvojiti ono to je vano, tj. razluiti relevantne
od irelevantnih dijelova teksta);
(c) Pripremiti se za obranu miljenja zato odreene argumente
smatrate kljunima (potrebno je nauiti konstruirati argument uz
pomo teksta, te razviti sposobnost razluivanja metateorijskih
pretpostavki i argumenata od same teorije);
(d) Pripremiti
argumenata.

se

diskutirati

plauzibilnosti

koherentnosti

Rad na seminarima sastoji se od nekoliko segmenata:

(1)

Prije svakog seminarskog termina, sve sudionice i sudionici

pripremaju kritiko pitanje (ili prema mogunostima vie njih)
vezano uz seminarsku literaturu2, koju treba razmotriti kritiki i
koristiti je kao analitiki pribor za izgradnju vlastitih objanjenja. Pri
slaganju pitanja preporuuje se koritenje opih savjeta u vezi analize
teksta navedenih u prethodnom odlomku. Ocjena kvalitete kritikih
pitanja sainjava dio ukupne ocjene aktivnosti na seminaru.

(2) Studentice i studenti su u okviru izlaganja duni:

(a) Odrati barem jedno izlaganje, samostalno ili u paru, na
odabranu temu (teme se odabiru na uvodnom seminarskom terminu).
Trajanje izlaganja je ogranieno na 20 minuta, pri emu e student
ili studentica kroz analizu teksta izloiti i objasniti kljune koncepte
i argumente koji se u zadanom tekstu javljaju te se kritiki osvrnuti
na njih. Ukoliko dvoje studenata izlae dva razliita teksta u jednom
seminarskom terminu, svakako je uputno da se meusobno
konzultiraju i dogovore dodirne toke izmeu svojih izlaganja
kako bi seminarski susret bio koherentan, te da bi ostali studenti
dobili najkvalitetniji mogui uvid u obraivanu seminarsku temu.
(b) Prirediti shemu izlaganja u duljini 2-3 kartice. Na prvoj kartici
potrebno je navesti (1) osnovne podatke o izlagaici (ime i prezime,
godina studija, studijska grupa) i temi izlaganja (primjerice Emile
Durkheim Samoubojstvo i anomija), zatim (2) kratki odlomak teksta
koji kontekstualizira obraivano djelo (osnovni podaci o autoru i
kontekstu u kojem je djelo nastalo), te (3) popis i definicije kljunih
pojmova koji se pojavljuju u obraivanom djelu. Na preostale 1-2
kartice ukratko se izlau osnovni argumenti koji se nalaze u
obraivanom tekstu uz njihovu kratku elaboraciju (pritom se treba
voditi opim uputama za analizu seminarskih tekstova - ranije u
silabusu).

Zbirka seminarske literature (bibliografskih jedinica koje su obavezne za

rad na seminarima) e biti na raspolaganju za fotokopiranje poetkom
semestra.

Tokom izlaganja student ili studentica e koristiti flomastere i plou

radi izrade shematskog prikaza autorovih argumenata. Takoer,
prezentaciju je mogue napraviti i u powerpointu. U svakom sluaju
ako se odabere potonja opcija treba izbjegavati gomilanje teksta na
slideovima, kao i zanemarivanje kljunih argumenata teksta u korist
vizualne atraktivnosti. Pri izradi uvoda u izlaganje preporuuje se
koritenje sociolokih rjenika navedenih u popisu preporuene
literature kako bi se (1) studentica poblie upoznala s temom te (2)
okvirno objasnila ostalim sudionicama i sudionicima o kojim se
tradicijama/autorima/konceptima radi. Zatim je potrebno ukratko
navesti
kljune
argumente
teksta,
prodiskutirati
njihovu
plauzibilnost i koherentnost, te naznaiti smjerove potencijalne
kritike/nadogradnje argumenta. Takoer, pri koncipiranju izlaganja
preporuuje se koritenje dodatne literature (navedene u popisu
dodatne seminarske literature za svaku od obraivanih tema, kao i
samostalno odabranih materijala vezanih uz temu). Prilikom izlaganja
treba se voditi rauna o tome da se adekvatno referira na autora
argumenta (mora biti jasno iz kojeg/ijeg su izvora tvrdnje preuzete).
itanje tijekom izlaganja, kao i predugako odnosno
nekoherentno izlaganje nije doputeno! Ukoliko se takav sluaj
dogodi, izlaganje se prekida a izlaga je duan odrati dodatno
izlaganje.
(c) Nakon izlaganja oekuje se da izlaga ili izlagaica aktivno
moderira raspravu uvodei u nju pitanja koja samostalno
priprema. Kako nakon izlaganja odreene teme rasprava bude
odmicala, ostali sudionici e se uz pomo voditelja seminara
pravodobno ukljuivati s unaprijed pripremljenim pitanjima.
Izlagaice i izlagai su duni shemu izlaganja i pripremljena
pitanja poslati na e-mail adresu asrsen@hrstud.hr najkasnije
dva dana prije seminarskog termina. E-mail poruka treba biti
naslovljena,
primjerice,
Prezime_shema
izlaganja
i
pitanja_30.3.2011._Durkheim (Samoubojstvo i anomija), a sama
shema izlaganja i pitanja prilau se u MS Word dokumentu koji treba
biti naslovljen isto kao i e-mail poruka.
(3)

Studentice i studenti koje ne izlau moraju biti pripremljene na

nain da proitaju i kritiki promisle tekst koji je naveden kao
obavezan za navedeni termin (i prema mogunostima proitaju
dodatnu literaturu) te aktivno sudjeluju u raspravi. Pritom je vrlo
vano da kvalitetno pripreme kritika pitanja. Pod sudjelovanjem u
raspravama podrazumijevaju se kritiki i informirani komentari vezani
uz seminarsku literaturu pod svjetlom dosadanjeg znanja i/ili
primjera iz aktualnih drutvenih dogaanja.
Kroz individualnu evaluaciju sudjelovanja u raspravi bit e
mogue identificirati studentice i studente koji su adekvatno
pripremljeni, kao i one koji nisu pripremljeni. Konstantno kvalitetan
5

rad e se dodatno honorirati, dok e se opetovana nepripremljenost

na odgovarajui nain sankcionirati. Osim individualne evaluacije
sudjelovanja u raspravi aktivnost na seminarima e se vrednovati i
kroz sporadine iznenadne testove, tj. kroz evaluaciju odgovora na
pitanje vezano uz seminarski tekst u 10-minutnom testu na samom
poetku seminarskog termina.
(4)

Studentice i studenti su duni na kraju semestra predati zavrni

seminarski rad. Taj je pismeni rad osmiljen kao priprema za pisanje
ili sastavni dio bakalaureatskog rada, odnosno kao konceptualizacija
teorijskog okvira bakalaureatskog rada. Od studenata i studentica se
oekuje da se na samom poetku semestra upoznaju sa svim temama i
literaturom koja se obrauje na kolegiju, te da na konzultacije u vezi
seminarskog rada ponu dolaziti to prije, kako bi na vrijeme stigli
sastaviti prvu radnu verziju seminarskog rada. Najkvalitetnije izraeni
seminarski radovi bit e predloeni za objavu u asopisu Amalgam
(http://hrcak.srce.hr/amalgam?lang=hr). Prilikom pisanja treba voditi
brigu o tome da se adekvatno navode izvori citata i podataka
kojima se koristi. Veliina rada moe varirati izmeu 2500 i 3000 rijei
ili 10-12 kartica teksta (bez referenci). Svi seminarski radovi moraju
biti ureeni prema Uputama za pisanje studentskih radova Hrvatskih
studija

Sveuilite
u
Zagrebu:
http://oldweb.hrstud.hr/hrvatskistudiji/dokumenti/upute_studentski_ra
d.doc
Zavrni seminarski rad e biti ocijenjen pomou sljedeih kriterija:
(a) Kljuni argument/hipoteza rada;
(b) Nacrt (putokaz rada) izloen u uvodu;
(c) Preciznost i jasnoa izlaganja argumenata drugih autor(ic)a;
(d) Objanjenje i kritika argumenata drugih autor(ic)a;
(e) Zakljuak;
(f) Primjerenost nacrta rada izloenog u uvodu (mjera u kojoj
seminarski rad prati predloeni nacrt);
(g) itljivost rada;
(h) Odabir i koritenje referenci.
Rok za predaju zavrnog seminarskog rada: 15.5.2015.
Seminarski radovi se alju na e-mail adresu asrsen@hrstud.hr s naslovom
Prezime_seminarski rad iz Sociolokih teorija I, a sam seminarski
rad prilae se u MS Word dokumentu koji treba biti naslovljen isto kao
i e-mail poruka. S obzirom na injenicu da su studenti upoznati sa
svim uvjetima pohaanja kolegija i ostalim potrebnim informacijama
na samom poetku semestra, neopravdano prekoraenje zadanog
roka predaje ni u kojem sluaju nee se tolerirati.

V. Ocjenjivanje
6

Konana ocjena iz kolegija se rauna na sljedei nain:

(1) Pismeni ispit/kolokviji: 60%;
(2) Rad na seminarima: 25%;
(3) Usmeni ispit: 15%.
Rad na seminaru evaluira se na sljedei nain:
(1) Pripremljenost i aktivnost na seminarima: 30%;
(2) Izlaganje i moderiranje rasprave: 30%
(4) Zavrni seminarski rad: 40%.
VI. Akademsko nepotenje
Plagijati i prepisivanje radova drugih autora/studenata e biti
strogo sankcionirani. Svi izvori koji se koriste u kritikim pitanjima,
izlaganjima i zavrnom seminarskom radu moraju se adekvatno citirati.
Lane isprike za proputanje nastave ili izvravanje ostalih obaveza
takoer se smatraju akademskim nepotenjem i nee se tolerirati. Na
studenticama i studentima je da vode brigu o tome da korektno i
pravovremeno obavljaju svoje obaveze.
VII. Popis obvezne ispitne literature
1. Cvjetianin, Veljko i Rudi Supek (2003) Emile Durkheim i
francuska socioloka kola, Socioloka hrestomatija. Zagreb:
Naklada Ljevak (str. 7-100; 186-324).
2. Durkheim, Emile (1999) Pravila socioloke metode. Zagreb:
Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko socioloko drutvo (str. 21-56;
89-130).
3. uri, Mihailo (1987) Sociologija Maxa Webera, Socioloka
hrestomatija. Zagreb: Naprijed (str. 7-198).
4. Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura.
5. Katunari, Vjeran (1990) Teorija drutva u Frankfurtskoj koli,
Socioloka hrestomatija. Zagreb: Naprijed (str. 7-134; 156-207).
6. Kuvai, Ivan (1990) Funkcionalizam u sociologiji, Socioloka
hrestomatija. Zagreb: Naprijed (str. 7-84; 181-191; 327-345).
7. Mannheim, Karl (2007[1936]) Ideologija i utopija. Zagreb:
Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko socioloko drutvo (str. 1-121).
8. Marx, Karl i Friedrich Engels (1985) Rani radovi. Zagreb:
Naprijed (str. 5-38; 189-258; 355-428).
9. Merton, Robert K. (1979) O teorijskoj sociologiji. Zagreb: CDD
(str. 44-152).
10.
Parsons, Talcott (1991) Drutva: evolucijski i poredbeni
pristup. Zagreb: August Cesarec (str. 9-45; 156-180).
7

11.
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija.
Zagreb: Globus (1., 2., 3., i 4. poglavlje).
12.
Simmel, Georg (2004) Filozofija novca. Sremski Karlovci,
Novi Sad: Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia (str. 107-201;
391-483).
13.
Weber, Max (1989) Metodologija drutvenih nauka. Zagreb:
Globus (str. 21-84; 157-251).
VIII. Preporueni udbenici, zbornici radova i rjenici
1. Abercrombie, Nicholas, Stephen Hill i Bryan S. Turner (ur.)
(2008) Rjenik sociologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
2. Amann, Anton (1996) Soziologie. Theorien, Geschichte, Denkweisen.
Wien: Bhlau Verlag.
3. Balog, Andreas (2001) Neue Entwicklungen in der soziologischen
Theorie. Stuttgart: Lucius und Lucius.
4. Calhoun, Craig, Joseph Gerteis, James Moody, Steven Pfaff i
Indermohan Virk (ur.) (2007) Classical Sociological Theory. 2nd
edition. Oxford: Blackwell.
5. Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.
2nd ed. Oxford: Polity.
6. Camic, Charles (ur.) (1998) Reclaiming the Sociological Classics:
The State of the Scholarship. Oxford: Blackwell.
7. Collins, Randall (1994) Four Sociological Traditions. Oxford:
Oxford University Press.
8. Collins, Randall (ur.) (1994) Four Sociological Traditions:
Selected Readings. Oxford: Oxford University Press.
9. Giddens, Anthony (2007) Sociologija. Zagreb: Globus.
10.
Joas, Hans i Wolfgang
Frankfurt am Main: Suhrkamp.

Knbl

(2004)

Sozialtheorie.

11.
Kaesler, Dirk, Hrsg. (2000) Klassiker der Soziologie. Von
Auguste Comte bis Norbert Elias. Band I. Mnchen: Verlag C. H.
Beck.
12.
Kaesler, Dirk, Hrsg. (2000) Klassiker der Soziologie. Von
Talcott Parsons bis Pierre Bourdieu. Band II. Mnchen: Verlag C.
H. Beck.
13.
Kuvai, Ivan (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden
Marketing Tehnika knjiga.
14.
Marshall, Gordon (ur.) (1998) A Dictionary of Sociology.
Oxford: Oxford University Press.
15.
Morel, Julius et al. (2001) Soziologische Theorie. Abriss der
Anstze ihrer Hauptvertreter. Mnchen
Wien: R. Oldenburg
Verlag.

16.
Pusi, Eugen (1989) Drutvena regulacija: granice znanosti i
iskustva. Zagreb: Globus.
17.
Ritzer, George i Barry Smart (2001) Handbook of Social
Theory. London: Sage.
18.
Turner, Jonathan H. (ur.) (2006) Handbook of Sociological
Theory. 1st ed. New York: Springer.
19.
Turner, Jonathan H. (2009) Sociologija. Novi Sad, Beograd:
Mediterran Publishing.
20.
Werner Fuchs-Heinritz et al. (1995) Lexikon zur Soziologie.
3. vllig neu bearbeitete und erweiterte Auflage. Oplade:
Westdeutscher Verlag.
Sve navedene bibliografske jedinice na hrvatskom i engleskom
jeziku na raspolaganju su u knjinici Hrvatskih studija, dok se
bibliografske jedinice na njemakom jeziku mogu potraiti u
Odjelu za sociologiju.

IX.-a Opis tema koje e se obraivati na PREDAVANJIMA

26.2.2015.

Uvodno predavanje o podjeli, vrstama i

znaenju sociolokih teorija. Sociologija
izmeu makro- i mikroperspektive. Zadae
sociolokih teorija.
Upoznavanje s nainom rada, literaturom i ispitnim
obvezama.

05.03.2015
.

Auguste
Comte

Drutveno-povijesno
i
intelektualno ozraje vremena u kojem se javlja.
Socioloka sistematizacija. Pozitivna metoda.
Zakon o tri stadija.

12.03.2015
.

Herbert Spencer Drutvo i njegova evolucija.

Diferencijacija drutvene strukture u podjeli
rada.

19.03.201 Emile Durkheim Metodoloke osnove sociologije.

Socijalne
injenice.
Samoubojstvo.
Analiza
5.
moderne kulture i arhajske religije.
i
9

26.03.2015
.
02.04.2015
.

Karl Marx - Teorija drutva kao proces njegova

historijskog razvoja.

i
09.04.2015
.
16.04.2015
.

Ishodite drutvene analize i kontekst nastanka

teorije. Na putu ka kapitalistikom drutvu.
Max Weber Socijalno djelovanje. Teorija znanosti.

i
23.04.2015
.

Idealni tipovi. Prvi kolokvij

30.04.2015
.

Georg Simmel Predmet sociologije. Tipovi

podrutvovljenih interakcija. Filozofija novca.
Formalna sociologija.

07.05.2015
.

Kritika teorija drutva Temeljne postavke i

metode. Kritika teorija kao negativna teorija.

14.05.2015
.

Karl Mannheim Ideologija i utopija.

21.5.2015.

Talcott Parsons Socijalni sustav. Sustav

djelovanja. Sustav i razine njegovih integracija.
Socijalne strukture i funkcije. Teorija drutva.
Evolucija i integracija modernih drutava.

i
28.5.2015.
04.06.2015
.

IX.

Opis

Robert King Merton Teorijske postavke. Funkcije

i disfunkcije. Statusi i uloge. Anomija.
Drugi kolokvij

seminarskih

tema

koje

se

obraivati

SEMINARSKIM predavanjima
Uvodno predavanje.
27.2.2015.

Upoznavanje s nainom rada, literaturom i

SEMINARSKIM obvezama. Podjela seminarskih
tema.
10

na

06.03.2015
.

Auguste
Comte

Drutveno-povijesno
i
intelektualno ozraje vremena u kojem se javlja.
Socioloka sistematizacija. Pozitivna metoda.
Zakon o tri stadija.

13.03.2015
.

Herbert Spencer Drutvo i njegova evolucija.

Diferencijacija drutvene strukture u podjeli
rada.

20.03.201 Emile Durkheim Metodoloke osnove sociologije.

Socijalne
injenice.
Samoubojstvo.
Analiza
5.
moderne kulture i arhajske religije.
27.03.201 Emile Durkheim
5.
03.04.2015
.

(03.04.- Veliki petak-nema nastave)

10.04.2015
.

Karl Marx - Teorija drutva kao proces njegova

historijskog razvoja. Ishodite drutvene
analize i kontekst nastanka teorije. Na putu
ka kapitalistikom drutvu.

17.04.2015
.

Max Weber Socijalno djelovanje. Teorija znanosti.

24.04.2015
.

Max Weber

01.05.2015
.
08.05.2015
.
15.05.2015
.

22.5.2015.

29.5.2015.

Idealni tipovi.

Praznik rada neradni dan

Georg Simmel Predmet sociologije. Tipovi
podrutvovljenih interakcija. Filozofija novca.
Formalna sociologija.
Kritika teorija drutva Temeljne postavke i
metode. Kritika teorija kao negativna teorija.
Karl Mannheim Ideologija i utopija.
Talcott Parsons Socijalni sustav. Sustav
djelovanja. Sustav i razine njegovih integracija.
Socijalne strukture i funkcije. Teorija drutva.
Evolucija i integracija modernih drutava.
T. Parsons

11

05.06.2015
.

Robert King Merton Teorijske postavke. Funkcije

i disfunkcije. Statusi i uloge. Anomija.
05.06. zavretak nastave u ljetnom semestru

X. Seminarska literatura

Turner, Jonathan H. (2009) Sociologija. Novi Sad, Beograd:

Mediterran Publishing (str. 7182).
Turner, Jonathan H. (2001) The Origins of Positivism: The
Contributions of Auguste Comte and Herbert Spencer, u:
Handbook of Social Theory, George Ritzer i Barry Smart (ur.).
London: Sage (str. 31-42).

Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.

2nd ed. Oxford: Polity (str. 1-77; 100-122).
Collins, Randall (1994) Four Sociological Traditions. Oxford:
Oxford University Press (str. 3-46).
Fiamengo, Ante (1987) Saint-Simon i Auguste Comte, Socioloka
hrestomatija. Zagreb: Naprijed.
Giddens, Anthony (2007) Sociologija. Zagreb: Globus.
Haines, Valerie A. (1997) Spencer and His Critics, u: Reclaiming
the Sociological Classics: The State of the Scholarship, Charles
Camic (ur.). Oxford: Blackwell (str. 81-111).
Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura (str. 36-74).
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb:
Globus.
Supek, Rudi (1987) Herbert Spencer i biologizam u sociologiji,
Socioloka hrestomatija. Zagreb: Naprijed.
Turner, Jonathan H. (2009) Sociologija. Novi Sad, Beograd:
Mediterran Publishing (str. 21-56).

Durkheim, Emile (1999) Pravila socioloke metode. Zagreb:

Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko socioloko drutvo (str. 2156; 127-130).

Bellah, Robert N. (1959) Durkheim and History. American

Sociological Review, 24(4): 447-461.
Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.
2nd ed. Oxford: Polity (str. 123-145).
Cvjetianin, Veljko i Rudi Supek (2003) Emile Durkheim i
francuska socioloka kola, Socioloka hrestomatija. Zagreb:
Naklada Ljevak.
12

Emirbayer, Mustafa (1996) Useful Durkheim. Sociological

Theory, 14(2): 109-130.
Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura.
Sawyer, Keith (2002) Durkheim's Dilemma: Toward a Sociology
of Emergence. Sociological Theory, 20(2): 227-247.

Durkheim, Emile (2003[1897]) Samoubojstvo, u: Emile

Durkheim i francuska socioloka kola, Socioloka hrestomatija,
Veljko Cvjetianin i Rudi Supek (ur.). Zagreb: Naklada Ljevak
(str. 186-199; 245-294).

Bearman, Peter (1991) The Social Structure of Suicide.

Sociological Forum, 6(3): 501-524.
Hilbert, Richard A. (1986) Anomie and the Moral Regulation of
Reality: The Durkheimian Tradition in Modern Relief.
Sociological Theory, 4(1): 1-19.
Jones, Robert A. (1997) The Other Durkheim: History and
Theory in the Treatment of Classical Sociological Thought, u:
Reclaiming the Sociological Classics: The State of the
Scholarship, Charles Camic (ur.). Oxford: Blackwell (str. 142172).
Pescosolido, Bernice A. i Sharon Georgianna (1989) Durkheim,
Suicide, and Religion: Toward a Network Theory of Suicide.
American Sociological Review, 54(1): 33-48.
Pusi, Eugen (1989) Drutvena regulacija: granice znanosti i
iskustva. Zagreb: Globus.

Marx, Karl (1985) Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844., u:

Marx, Karl i Friedrich Engels (1985) Rani radovi. Zagreb:
Naprijed (str. 195-258).

Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.

2nd ed. Oxford: Polity (str. 78-99).
Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura.
Kora, Veljko (1987) Marxovo shvaanje ovjeka, Socioloka
hrestomatija. Zagreb: Naprijed.
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb:
Globus.
Taussig, Michael (1977) The Genesis of Capitalism amongst a
South American Peasantry: Devil's Labor and the Baptism of
Money. Comparative Studies in Society and History, 19(2): 130155.
13

Marx, Karl i Friedrich Engels (1985) Njemaka ideologija, u:

Marx, Karl i Friedrich Engels (1985) Rani radovi. Zagreb:
Naprijed (str. 355-428).

Boswell, Terry i William J. Dixon (1993) Marx's Theory of

Rebellion: A Cross-National Analysis of Class Exploitation,
Economic Development, and Violent Revolt. American
Sociological Review, 58(5): 681-702.
Burawoy, Michael (2000) Marxism after Communism. Theory
and Society, 29(2): 151-174.
Burawoy, Michael i Erik Olin Wright (2006) Sociological
Marxism, u: Handbook of Sociological Theory, 1st ed, Jonathan
H. Turner (ur.). New York: Springer (str. 459-486).
Postone, Moishe (1997) Rethinking Marx (in a Post-Marxist)
World, u: Reclaiming the Sociological Classics: The State of the
Scholarship, Charles Camic (ur.). Oxford: Blackwell (str. 45-80).
Wallerstein, Immanuel (1986) Marxisms as Utopias: Evolving
Ideologies. The American Journal of Sociology, 91(6): 12951308.

Weber, Max (1989) Metodologija drutvenih nauka. Zagreb: Globus

(str. 157-201).
Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.
2nd ed. Oxford: Polity (str. 146-178).
uri, Mihailo (1987) Sociologija Maxa Webera, Socioloka
hrestomatija. Zagreb: Naprijed.
Kalberg, Stephen (1997) Max Weber's Sociology: Research
Strategies and Modes of Analysis, u: Reclaiming the Sociological
Classics: The State of the Scholarship, Charles Camic (ur.).
Oxford: Blackwell (str. 208-241).
Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura.
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb:
Globus.

Kalberg, Stephen (1980) Max Weber's Types of Rationality:

Cornerstones for the Analysis of Rationalization Processes in
History. The American Journal of Sociology, 85(5): 1145-1179.

14

Levine, Donald N. (1981) Rationality and Freedom: Weber and

Beyond. Sociological Inquiry, 51(1): 5-25.
Pusi, Eugen (1989) Drutvena regulacija: granice znanosti i
iskustva. Zagreb: Globus.
Sica, Alan (2006) Weberian Theory Today: The Public Face, u:
Handbook of Sociological Theory, 1st ed, Jonathan H. Turner
(ur.). New York: Springer (str. 487-507).
Swidler, Ann (1973) The Concept of Rationality in the Work of
Max Weber. Sociological Inquiry, 43(1): 35-42.
Turner, Stephen P. (1983) Weber on Action. American
Sociological Review, 48(4): 506-519.

Simmel, Georg (2004) Filozofija novca. Sremski Karlovci, Novi

Sad: Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia (str. 107-134).
Simmel, Georg (2004) Filozofija novca. Sremski Karlovci, Novi
Sad: Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia (str. 460-483).

Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.

2nd ed. Oxford: Polity (str. 179-201).
Faught, Jim (1985) Neglected Affinities: Max Weber and Georg
Simmel. The British Journal of Sociology, 36(2): 155-174.
Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura.
Levine, Donald N. (1997) Simmel Reappraised: Old Images, New
Scholarship, u: Reclaiming the Sociological Classics: The State
of the Scholarship, Charles Camic (ur.). Oxford: Blackwell (str.
173-207).
Marinovi, Duan (2008) Georg Zimel 1858-2008. Novi Sad:
Vojvoanska socioloka asocijacija Mediterran Publishing.

Mannheim, Karl (2007[1936]) Ideologija i utopija. Zagreb:

Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko socioloko drutvo (str. 65121).

Goldman, Harvey (1994) From Social Theory to Sociology of

Knowledge and Back: Karl Mannheim and the Sociology of
Intellectual Knowledge Production. Sociological Theory, 12(3):
266-278.
Mannheim, Karl (1980) Eseji o sociologiji kulture. Zagreb:
Stvarnost.
Mannheim, Karl (2009[1952]) Eseji o sociologiji znanja. Novi
Sad: Mediterran Publishing.

15

Pells, Dick (1996) Karl Mannheim and the Sociology of Scientific

Knowledge: Toward a New Agenda. Sociological Theory, 14(1):
30-48.
Speier, Hans (1937) Recenzija djela Ideologija i utopija Karla
Mannheima. The American Journal of Sociology, 43(1): 155-166.

Horkheimer, Max (1990[1937]) Tradicionalna i kritika teorija,

u: Teorija drutva u Frankfurtskoj koli, Socioloka hrestomatija,
Vjeran Katunari (ur.). Zagreb: Naprijed (str. 156-182).
Horkheimer, Max i Theodor W. Adorno (1990[1944]) Kulturna
industrija, u: Teorija drutva u Frankfurtskoj koli, Socioloka
hrestomatija, Vjeran Katunari (ur.). Zagreb: Naprijed (str. 183207).

Calhoun, Craig (2006) The Critical Dimension in Sociological

Theory, u: Handbook of Sociological Theory, 1st ed, Jonathan H.
Turner (ur.). New York: Springer (str. 85-111).
Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.
2nd ed. Oxford: Polity (str. 245-257).
ainovi-Puhovski, Nadeda (1980) Subjekt kritike teorije.
Zagreb: Kulturni radnik.
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb:
Globus.
Zeman, Zdenko (1996) Um i priroda: kritika subjekta u djelu
Maxa Horkheimera. Zagreb: Hrvatsko filozofsko drutvo.

Parsons, Talcott (1990[1964]) Poloaj i perspektive sistemske

teorije u sociologiji, u: Funkcionalizam u sociologiji, Socioloka
hrestomatija, Ivan Kuvai, (ur.). Zagreb: Naprijed (str. 181191).
Parsons, Talcott (1991) Drutva: evolucijski i poredbeni pristup.
Zagreb: August Cesarec (str. 15-45).

Callinicos, Alex (2007) Social Theory: A Historical Introduction.

2nd ed. Oxford: Polity (str. 237-245).
Kuvai, Ivan (1990) Funkcionalizam u sociologiji, Socioloka
hrestomatija. Zagreb: Naprijed.
Levine, Donald N. (1991) Simmel and Parsons Recosidered. The
American Journal of Sociology, 96(5): 1097-1116.
Mouzelis, Nicos (2000) Sociologijska teorija: to je polo krivo?
Zagreb: Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko socioloko drutvo.
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb:
Globus.
16

Merton, Robert K. (1979) O teorijskoj sociologiji. Zagreb: CDD

(str. 127-149).
Merton, Robert K. (1990[1964]) Anomija i drutvena struktura,
u: Funkcionalizam u sociologiji, Socioloka hrestomatija, Ivan
Kuvai (ur.). Zagreb: Naprijed (str. 327-336).

Featherstone, Richard i Mathieu Deflem (2003) Anomie and

Strain: Context and Consequences of Merton's Two Theories.
Sociological Inquiry, 73(4): 471-489.
Hodges Persell, Caroline i Robert K. Merton (1984) An Interview
with Robert K. Merton. Teaching Sociology, 11(4): 355-386.
Merton, Robert K. (1934) Durkheim's Division of Labor in
Society. The American Journal of Sociology, 40(3): 319-328.
Merton, Robert K. (1994) Durkheim's Division of Labor in
Society: A Sexagenarian Postscript. Sociological Forum, 9(1):
27-36.
Ritzer, George (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb:
Globus.

Connell, R. W. (1999) Zato je klasina teorija klasina?, u: Tekst

i kontekst: Ogledi o istoriji sociologije, Aljoa Mimica (ur.).
Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva (str. 333-372).
Collins, Randall (1997) Socioloki kompleks krivice: komentar
Konelovog teksta, u:
Tekst i kontekst: Ogledi o istoriji
sociologije, Aljoa Mimica (ur.). Beograd: Zavod za udbenike i
nastavna sredstva (str. 373-380).
Alexander, Jeffrey C. (1999) Sredinji znaaj klasika, u: Tekst i
kontekst: Ogledi o istoriji sociologije, Aljoa Mimica (ur.).
Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva (str. 281-332).
Giddens, Anthony (1976) Classical Social Theory and the Origins
of Modern Sociology. The American Journal of Sociology, 81(4):
703-729.
Kalanj, Rade (2005) Suvremenost klasine sociologije. Zagreb:
Politika kultura (str. 256-323).
Levi Martin, John (1998) Authoritative Knowledge and
Heteronomy in Classical Sociological Theory. Sociological
Theory, 16(2): 99-130.
Sica, Alan (1997) Acclaiming the Reclaimers: The Trials of
Writing Sociology's History, u: Reclaiming the Sociological
Classics: The State of the Scholarship, Charles Camic (ur.).
Oxford: Blackwell (str. 282-298).
Turner, Jonathan H. (2006) Sociological Theory Today, u:
Handbook of Sociological Theory, 1st ed, Jonathan H. Turner
(ur.). New York: Springer (str. 1-17).
17

18