KOMUNIKACIJE I KOMUNIKACIJSKE VJETINE

1. to je komunikacija? Prenoenje i razumijevanje znaenja poruka, razmjena

iskustava. Komunicirati znai sporazumjeti se. Rije komunikacija znai uiniti
neto . komunikacija ukljuuje zapoinjanje, uspostavu i odravanje doticaja
meu ljudima2. Zato komuniciramo ? Da prenesemo informaciju, da poduimo/nauimo, da
obavimo zadatak, da uvjerimo i nagovorimo, da iskaemo osjeaje, da
ostavimo dojam.
3. to su simboli? Simboli su sredstva pomou kojih komuniciramo. To su rijei,
geste, slike, zvukovi ili pokreti, uporabljivi zato to se ljudi vie ili manje slau u
pogledu objekata, zbivanja i osjeaja koje ti simboli odnose.
4. Nabrojite i objasnite 6 osnovnih znaajki ljudske komunikacije?
1. ljudi komuniciraju iz mnotva razliitih razloga. Svaki oblik
komuniciranja i stupanja u komunikaciji za sobom vuku neki razlog. Razlog
tako postaje pokretaem svake komunikacije. O vrstama razloga ovisi i
vrsta komunikacije.
2. komuniciranje rezultira namjeravnim ili nenamjeravanim uincima..
nikada ne moemo apsolutno predvidjeti kakvo e biti nae komuniciranje,
odnosno kakve emo uinke imati, jer bez obzira kako nekada neto rekli i
to pod tim mislili ono ne mora uvijek biti tako shvaeno.
3. komunikacija je obino obostrana.. Svaka komunikacija licem u lice je
obostrana komunikacija. Pa i onda kada ispred sebe imate osobu koja
nimalo nije zainteresirala za verbalnu komunikaciju, te svojim neverbalnim
znakovima to jasno daje do znanja, ali ona i tada KOMUNICIRA.
4. komuniciranje ukljuuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu
utjeu u najednakoj mjeri . ljudi komuniciraju jedni s drugima a ne jedni
drugima. Kada govorimo o interpersonalnoj komunikaciji onda uglavnom
mislimo na komunikaciju izmeu najmanje dvije osobe. Danas se
komunik.smatra aktivnou ( najmanje 2 osobe) u kojoj ni jedan in i ni
jedna izjava nemaju znaenje mimo interpretacije ukljuenih osoba.
5. komunikacija se dogodila i onda kada nije bila uspjena. Ovu
znaajku najjednostavnije objanjava primjer iz svakodnevnog ivota
dobili, izgubili ili igrali nerijeeno na Svj. Nogometnom prvenstvu s
Englezima, nitko nam nee moi osporiti da smo ipak IGRALI.
6. komuniciranje ukljuuje uporabu simbola. Sve nae misli, geste i
osjeaji sadre simbole. Komunikaciju olakavaju to su znaenja tih
simbola ujednaenija. Ako u komuniciranju sa svojim prijateljem koristite
pojam lud u pozitivnom smislu, odnosno kao sinonim za otkaen, veseo
i ako on to tako razumije nee doi do nikakvog krivog razumijevanja.
No, ako je suprotno, mogao bi se jako uvrijediti na tu klasifikaciju.
5. Kako se dijeli komunikacija ? usmena komunikacija, pisana, neverbalna,
verbalna, paraverbalna, neverbalna.

6. koje su karakteristike paraverbalne i neverbalne komunikacije ?

paraverbalne : brzina, ritam, jaina glasa, boja glasa, artikulacija, melodija,
jasnoa, smijanje, glasovi bez verbalnog sadraja. Neverbalne: stav tijela,
mimika, kontakt oima, gestikulacije, dodirivanje, odijevanje, prostorno
ponaanje, vremensko ponaanje, vanjski kontekst.
7. kakva treba biti uspjena komunikacija ? a) uinkovita ostvaruje ciljeve
osoba koje komuniciraju. Komunikatori su sposobni razumijeti, objasniti i
predvidjeti dogaaje u komunikacijskoj situaciji, ponaati se sukladno svom
razumijevanju i namjerama. B) prikladna ne kri pravila, oekivanja ili
norme konteksta. Komunikatori se usmjeravaju na druge osobe s kojima
komuniciraju, pokazuju zanimanje za vrijednost i standarde drugih, uvaavaju
u odreenoj mjeru interese drugih.
8. koje su komunikacijske vjetine? A) kognitivne vjetine empatija sposobnost razumijevanja osjeaja druge osobe i pritom zadravanja vlastitog
stajalita, zauzimanje drutvenih perspektiva, kognitivna kompleksnost,
osjetljivost za standarde odnosa, oznavanje situacije, samopraenje. B )
bihevioralne vjetine ukljuenost u interakciju, upravljanje interakcijom,
fleksibilnost ponaanja, sluanje, drutveni rad.
9. to sve spada u vjetine verbalne komunikacije ?
- upotrebljavaj jezik na konvencionalan nain
- pojasni nedosljednost u upotrebi rijei
- Neka tvoja poruka bude jednostavna i izravna
- Vjebaj opisivanje
- Pojasni svoje ideje definicijama, primjerima, usporedbama i kontrastima
- Upotrebljavaj ponavljanja i parafraziranje=ponavljanje poruke drugim
rijeima
- Posloi svoje ideje i poruke
- Upotrebljavaj organizacijska pomagala u razgovoru
- Upotrebljavaj ispravan jezik
10. to sve spada u vjetine neverbalne komunikacije ? upotrebljavaj
neverbalne znakove, koji su prilagoeni drugoj osobi, drugoj situaciji i okolini,
te koji su prilagoeni tebi, budi dosljedan u upotrebi neverbalnih znakova,
odabiri razliite znakove kako bi komunicirao razliita znaenja, izbjegavaj
upotrebu suprotstavljenih verbalnih i neverbalnih znakova, upotrebljavaj
pokrete tijela izraze kako bi poveao razumljivost svoje poruke, prikladno
upotrebljavaj geste,
11. to spada pod aktivno sluanje ? mislimo da sluamo i kad ne sluamo jer
imamo ui i primamo zvukove. To je jednako kao da mislimo da znamo itati
jer vidimo. Zato sluati ? - izbjegavamo nesporazume i svae, pokazujemo
da nam je stalo, potiemo zatvorene i srameljive, pomaemo da osoba
jasnije sagleda problem, izgraujemo odnos povjerenja.
12. to se dogaa kad sluamo ? obraamo panju i ujemo, pamtimo,
ocjenjivamo i procjenjujemo, reagiramo ili odgovaramo,

13. Koje su vrste sluanja? Pasivno ( pokazujemo da sluamo ali.., selektivno

samo ono to nas zanima, defanzivno osjeamo se ugroenima, aktivno
znanje i vjetine.
14. to se feedback? Svaka poruka U reakcija I koju slua alje govorniku za
vrijeme i nakon razgovora. Moe biti svjesna i nesvjesna, verbalna i
neverbalna.
15. Koja je svrha feedbacka, kakav moe biti? Svrha pokazuje govorniku da
sluamo, prenosi ocjenu, evaluaciju onoga to sluamo otvoreno ili
prikriveno. Moe biti verbalan i neverbalan. Pitanja kao feedback mogu biti
zatvorena i otvorena.
16. Koje su zapreke kod sluanja ? Sve ono to ometa tono primanje poruke,
odnosno razumijevanje. Mogu biti vanjske ( okolina, govornik ) i unutarnje
17. Koja je bit empatijskog sluanja ? bit nije u tome da se s osobom slae
ve da je razumije (emocionalno i intelektualno. Kod empatijskog sluanja ne
prosuivati, ne ocjenjivati, ne dijeliti savjete.
18. Kako se razvija strategija djelotvornog sluanja?
- komunikacija prenoenje i razumijevanje znaenja poruka
- komuniciramo izmeu ostalog da prenesemo informacije, da
poduimo/nauimo, te da obavimo zadatak
- uspjena komunikacija u akademskim i strunim situacijama
podrazumijeva vei kognitivnu kompleksnost ( kognitivna vjetina
komuniciranja usvaja se uenjem
- vjetine verbalne komunikacije - posloenost ideja i poruka, ideje koje
se komuniciraju trebaju biti pojanjene definicijama, primjerima i
usporedbama, upotreba organizacijskih pomagala u razgovoru
19. Koje su osnovne vrste uenja?
a) uenje uvjetovanjem klasino uvjetovanje i operantno
uvjetovanje
b) socijalno ili opservacijsko uenje uenje po modelu,
vikarijsko uenje
c) spoznajno odreeno uenje
20. to znate o spoznajnom modelu procesa?
- senzorni registar: prvo spremite podataka koje nastane
podraivanjem osjetila, vrlo kratko zadrava podatke u izvornom obliku,
postoji ehoiki (sluni ) i ikoniki (vidni) registar
- radno pamenje: spremite selekcioniranih i kodiranih podataka, bez
ponavljanja zadrava podatke 10 20 sekunda
- dugorono pamenje: spremite obraenih podataka, integrirani u
strukture znanja, ako su dobro integrirani u strukturu znanja, podaci u
dugoronom pamenju zadravaju se doivotni, a kapacitet je
neogranien.

21. Koji su osnovni oblici zaboravljanja ?

- gubljenje traga pamenja
- namjerno zaboravljanje
- retroaktivna interferencija =uenje novih podataka potire rezultate
prethodnog uenja ako oni nisu potpuno integrirani u strukturu znanja
- gubljenje znakova za dosjeanje tj. putova kojim su novi podaci
integrirani u postojeu strukturu znanja
22. Koji imbenici odreuju uenje i zaboravljanje?
- panja
- ponavljanje
- efekt razmaka
- vrsta ponavljanja
- razina obrade podataka
- efekt stavljanja u odnos prema sebi
- razlikovnost nauenih podataka
- organiziranje
23. Koje su strategije djelotvornog uenja ?
- mnemotehnike
- kognitivne strategije uenja
- pretpostavke uinkovitosti strategija uenja
24. Koje vrste pitanja postoje ?
- esencjalna, sredinja pitanja u ivotu
- hipotetska, usmjerena na istraivanje budunosti i provjeru odnosa
- otvorena, omoguuju vei broj odgovora
- zatvorena, ograniavaju broj odgovora
- sugestivna, sugeriraju kako treba odgovoriti
- injenina, usmjerena na prikupljanje informacija
- pojanjavajua usmjerena na pojanjavanje reenog
- proirujua usmjerena na proirenje reenog
25. to znate o sposobnosti kritikog miljenja ?
Kritiko miljenje, dobro razmiljanje, suprotno od neloginog i iracionalnog
razmiljanja, racionalna odluka u to vjerovati, u to ne vjerovati,
26. to znate o komunikaciji u timu ?
Razlike izmeu grupa i timova.
Znaajke grupa : slaba komunikacija, nedostatak podrke, nedostatak vizije,
cjelina je manje od zbroja dijelova, inzistiranje na poslunosti, voditelji
odreuju ciljeve.
Znaajke timova : velike mogunosti za raspravu, davanje meusobne
podrke, lako povezivanje taktikih i radnih grupa, cjelina je vie od zbroja
dijelova. Tim je mala skupina ljudi koji imaju zajednike ciljeve i koji usklaeno
djeluju da bi ih ostvarili.
27. to znate o pisanom komuniciranju ? injenje, slijed i argumentiranje,
komplicirane stvari, provjere i reference, pravo vrijeme, planiranje i
kontroliranje, vie vremena, feedback, neverbalna komunikacija, zahtjeva

injenje, je li proitano. Odrednice uspjenog pisanja: kvalitetna organizacija,

prikladan uvod, pregledavanje i prepravljanje, dobar zakljuak.
28. to znate o odreivanju tona rada. U uvodu se ne predstavljaju samo
argumenti ve i sam autor, pretpostavlja se da se ne elite prikazati kao
dogmatini, nestrpljivi ili neprijateljski prema temi ili prema drugim piscima o
vaoj temi. Ton uvoda vaan je kao strategija persuazije.
- identificira i suava teme
- orijentira itatelja specifinom kontekstu
- prezentira sredinju ideju
- zadrava panju itatelja
29. Kako se vri pregledavanje i prepravljanje?
Pregledavanje : revizija je sastavni dio procesa pisanja, mnogi su dijelovi
teksta nezadovoljavajui, ne zato to su loe koncipirani, ve zato to njihovi
potencijali nisu do kraja realizirani.
Prepravljanje: koherentnost prilikom prepravljanja teksta posebnu panju
treba obratiti na koherentnost teksta. Koherentnost predstavlja kvalitetu
logike integracije, konzistencije i dosljednosti. Koherencija se najee
postie rijeima ili reenicama mostovima, kako bi se itatelju priredio put za
gladak prelazak do slijedee toke. Jedinstvenost osnovna dimenzija svakog
pisanja no posebice je odlika dva stila kratkih pria i znanstvenih izvjetaja
30. Koje su prepreke kod uspjenog pisanja =
- Stav prema pisanju: pisanje nije dar, potrebno je rijeiti se miljenja
da je uinkovito pisanje umjetniki dar, uinkovito je pisanje vjetina ili
zanat koji se mogu nauiti, jednom kada su naueni mogu se poboljati
kroz vjebu.
- Ponos autorstva: budite otvoreni na kritiku, to je takoer jedan stav
kojeg se treba rijeiti, nitko ne zna koliko ste krvi, znoja i suza prolili
tijekom pisanja teksta,
31. Za to je bitan indeks jasnoe? Predstavlja mjeru itljivosti teksta.
Rananje indeksa jasnoe : izbrojite reenice, izbrojite rijei, podijelite broj
rijei broje reenica, izbrojite rijei koje imaju etiri ili vie slogova, podijelite
broj dugakih rijei ukupnim brojem rijei.
32. O ega se sastoji govorna komunikacija? Osjeaji, osobnije i individualnije,
interakcija i feedback, vei utjecajtee je razmiljati dok pria, reeno se ne
moe izbrisati, reene svari se lake zaboravljaju
33. koje su vjetine govorne komunikacije ? kvalitetna upotreba jezika i bogat
vokabular, razumijevanje prirode i izvora anksioznosti u govoru, uenje
vokalnih principa uinkovitog govora, uenje neverbalnih principa unikovitog
govora, koritenje vizualnih pomonih sredstava kako bi se razjasnila verbalna
poruka.
34. to je kritiko miljenje ? dobro razmiljanje suprotno od neloginog i
iracionalnog razmiljanja. Racionalna odluka u to vjerovati. Vano od
najranije dobi : ukljueni u uenje itanja i pisanja, gvorenja i sluanja

35. Koje su vjetine pri kritikom miljenju?

analiza, objanjavanje, evaluacija, inferencija.

Samoregulcija, interpretacija,

36. to je to kritiki duh? Kritiki du (afektivna dispozicija) profesionalna

radoznalost, otrina i pozornost uma, profesionalna strast za logikim
razmiljanjem, elja za pouzdanim informacijama.
37. Kako izgleda odsutnost kritikog miljenja? Slijepo reproduciramo tetne
reakcije koje smo nauili. Slijepo prihvaamo sva obiljeja koja nam daju
organizacije i politike voe. Slijepo vjerujemo TV reklamama, slijepo
prihvaamo i kaemo da e neto ispravno samo ako udbenik kae da je.
Slijepo prihvaamo i kaemo ako organizacija neto ini da je to onda
ispravno.
38. Koje su glavne komponente kritikog miljenja
- percepcija
- pretpostavke
- emocije
- jezik
- obmane
- argument
- logika
- rjeavanje problema
39. Koje su razine uvjeravanja u prezentiranju
- verbalna, jezina razina ( uporaba rijei, vokabular, stil )
- govorna razina ( glas, dikcija, tempo, intonacija )
- neverbalna razina ( govor tijela, mimika, geste )
- tehnika razina ( baratanje tehnikim pomagalima, laptop,projektor)
- dijalektika razina ( interakcija s publikom )
40. Kako postiemo logiku u govoru?
- pridravanjem retorike sheme ( uvod, argumentacija, zakljuak )
- jasnoom pojmova ( defnicija )
- preglednou
- logikim izvodima ( deduktivno i induktivno zakljuivanje )
- dokazima