Uradi Sam Solarni Kolektor

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA
PRIRUNIK
URADI SAM SOLARNI KOLEKTOR
(Preuzeto iz: ENERGETSKA EVOLUCIJA, George Stiff)
Tuzla, novembar/studeni 2006.
SADRAJ
1. UVOD
1.1. HODOM DINOSAURUSA SA FOSILNIM GORIVIMA
1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?
2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI
2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH ENERGETSKIH RESURSA
2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE ENERGIJE
2.3. ZELENIJA BUDUNOST
2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI
3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI
3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA
3.2. HIDROENERGIJA
3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA
3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA
3.5. BIOMASA
3.6. ENERGIJA VJETRA
3.7. SOLARNA ENERGIJA
3.7.1 Pasivna solarna energija
3.7.2. Fotonapon
3.7.3. Solarne elektrane
3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke
4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA
4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH
4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG PANELA
4.2.1. Kuite panela
4.2.2. Sistem cijevi
4.2.3. Apsorbirajua krila
4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosai
4.2.5. Transparentni prekriva i L-profili
5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA
5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI
5.2. SISTEMI ZATVORENE I OTVORENE PETLJE
5.2.1. Instaliranje panela
5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu
5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju
5.2.4. Instaliranje bojlera
5.2.5. Instaliranje termometra//barometra, pumpe i ekspanzione posude
5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju
5.2.7. Izolacija i zavrni radovi
6. ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENRGIJE
6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT
6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu
6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA
6.3. APSORBIRAJUA PLOA
6.4. SOLARNI KOLEKTORI
7. ZAKLJUAK
Alternative i mogunosti solarne energije
2.
2.
2.
4.
4.
6.
7.
7.
9.
9.
9.
10.
11.
11.
12.
14.
15.
15.
18.
19.
21.
21.
22.
22.
24.
27.
29.
31.
33.
33.
33.
34.
35.
37.
38.
39.
40.
42.
44.
44.
45.
46.
47.
48.
50.
UVOD
1. UVOD
1.1. HODOM DINOSAURUSA
SA FOSILNIM GORIVIMA
U savremenim drutvima, ovjeanstvo troi
ogromne koliine resursa i energije. A koliko to
troimo? Svake godine potroimo onoliko energije
koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi
tona uglja. Dok naa energija ne potie iskluivo od
uglja, ni stvarnost nije nita bolja: otprilike 40%
ukupne energije se dobija iz nafte, a skoro polovina
potie od uglja i zemnog plina. To ukupno ini
skoro 90% energetske potronje ovjeanstva koja
potie od fosilnih goriva.1
Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla
Zatim, tu su i oni koji ih zaista lino spaljuju u

vlastitim peima za ogrev. U mnogo sluajeva su
one ak gore od ogromnih industrijskih dimnjaka,
jer je malo koja kuna pe opremljena filterima
koje nadgleda drava, pa tako nastaju ekoloki
problemi iz lokalnih izvora.
Slika 1.1. Ilustracija uz naslov 1.1
Pa ta je onda fosilno gorivo? Fosilno gorivo je, u

sutini, energetski izvor koji je nastao od starih,
fosilnih ostataka biljaka i ivotinja. Pod
intenzivnom toplotom i pritiskom koji se nalaze
duboko ispod zemljine povrine, prvobitna
organska materija mijenja svoj sastav, a rezultat
nakon miliona godina jeste smjesa ugljikovodonika
u vidu uglja, nafte ili plina. Sama po sebi, fosilna
goriva su sutinski bezopasna, barem ako ih se ne
dira pod zemljom. Problem, ini se, nastaje iz
opsesije savremenog ovjeka fosilnim gorivima:
ona jednostavno "dobro gore".
1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?

Najkrai odgovor glasi: gotovo svi. Najlake je
uperiti prstom na rtvenu jagnjad, a to su naravno
elektodistribucije i fabrike, prosto zbog toga to
isputaju ogromne koliine dima i pare iz svojih
dimnjaka. Ali, zato to ine? Pa oigledno iz
razloga to je nama potrebna struja, toplota, te
fabriki proizvodi. ak i ako lino ne spaljujemo
goriva, to se ini u ime nas i za nau dobrobit.
Slika 1.3. Individualna loita
Pored toga, u svijetu postoje milioni automobila.

Zapravo se 63 miliona novih vozila proizvodi
godinje, sa Evropom u vrhu, sa treinom ukupne
svjetske proizvodnje.2 Dok se nova vozila preteno
nameu bogatijim nacijama svijeta, automobili u
zemljama u razvoju su u najveem broju sluaja
stariji pa time i manje povoljni po sredinu.
UVOD
Pogledajmo samo rijeke starih, uvezenih, polovnih

automobila na putevima u Bosni i Hercegovini. A
ovi podaci se ne odnose na veliki broj transportnih
vozila, vozova, brodova i aviona koji se koriste za
transprt
ekonomskih,
vojnih
i
drugih
infrastrukturnih potreba nae civilizacije.
Slika 1.4. Izduvni gasovi automobila
Svi istaknuti izvori upotrebe emisija fosilnih goriva

imaju odreene posljedice na nae zdravlje, ivot,
okoli i na nau planetu.
Samo nakon to nauimo da koristimo energiju na
efikasan nain, moi emo podesiti svoje
energetske zalihe prema potrebi. Drugi dio ove
energetske jednaine jeste da dovedemo svoje
energetske zalihe u ravnoteu sa okoliem.
Stoljeima ranije su nai preci ivjeli u skladu sa
prirodom. Nisu troili onoliko koliko to mi danas
inimo, a preivljavali su hiljadama godina
oslanjajui se samo na prirodne energetske izvore,
iji je naziv obnovljivi izvori. Ovaj termin
podrazumijeva da postoje energetski izvori koji su
dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz
minimalan, ili potpuno bez ljudskog udjela u tome.
Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogobrojnih vrsta
energije i nema u potpuno neogranienim
koliinama. Priznaju da rezerve urana, uglja, nafte i
plina nee trajati zauvijek, niti e se vratiti sama od
sebe (da, ve smo spomenuli da se fosilna goriva
jo uvijek proizvode, ali sjetite se da e se ona
obnoviti tek za nekoliko miliona godina). Stoga su
se mnogi ljudi, posebno strunjaci za okoli,
ekonomisti, politiari, naunici, poslovni ljudi, itd.
i sami vratili starim obiajima iskoritavanja

energije, iako moda blago mijenjajui stare,
opteprihvaene koncepte savremenim znanjima,
naukom i tehnologijom.
Obnovljivi energetski izvori su konano postali
dostojni panje i potovanja koje zasluuju.
Konano taj koncept uzima maha u drutvu.
Meutim, ne smijemo previdjeti injenicu da
obnovljivo i nije krajnje rjeenje. I tu moe doi do
nestrunog naina upravljanja, loeg naina
regulacije ili loeg kvaliteta samih obnovljivih
energetskih izvora.
Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste
povoljno po okoli ili zeleno. To znai da, ako
zaista elimo da unaprijedimo situaciju na Planeti,
moramo nai energetske zalihe koje su zaista u
skladu sa naim okoliem, a ne zadovoljavati se
samo onima koje se obnavljaju same od sebe, bez
naeg djelovanja. Naravno, jo uvijek smo u potrazi
za obnovljivim izvorima i to ne treba da nam bude
stalni zadatak.
Namjera ovog seminarskog rada, je da pokae
alternative i mogunosti te promovira jednostavne
sisteme za koritenje suneve energije. Nastao je
ueem autora na nizu seminara u nevladinoj
organizaciji Centar za ekologiju i energiju u Tuzli3
i u njemu se eli pokazati da je mogue ne koristei
nikakvu komplikovanu nauku, uz pomo zdravog
razum i osnova vodoinstalaterstva i stolarstva,
umanjiti raune za grijanje i uticati na ouvanje
okolia.
1
Bedi, Emil, Myles, Raymond and Olesen, Gunnar,

Renewable Energy Technology CD DIERET (Distant
Internet Education on Renewable Energy Technologies),
INFORSE (International Network For Sustainable
Energy) Europe; Hjortshj, Denmark, 2005.
2
Source of data: International Organization of Motor
Vehicle Manufacturers, World Motor Vehicle
Production by Country and Type 2004-2005,
http://www.oica.net/.
3
www.ceetz.org
OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI
2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2.1. POTENCIJAL OBNOVLJIVIH
ENERGETSKIH RESURSA
Mogunosti dobivanja eneregije iz obnovljivih
energetskih izvora jo nisu do kraja ispitane, ali
pogledajmo koliki je taj potencijala. Na pitanje
koliko to energije moemo dobiti? Kratak odgovor
glasi: i vie nego to nam je potrebno. Ali, da
bismo pojasnili prisjetimo se koliko energije
troimo i koliko nam razliitih energetski izvora
stoji na raspolaganju, kako je pokazano na slici 2.1.
Kao to smo ve ranije spomenuli, ovjeanstvo
trenutno troi jednake koliine energije kao to bi
se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja

svake godine.1 Zamislimo da je sva ta energija
predstavljena u obliku tamne male lopte. Crna je,
jer energija koju trenutno troimo je izuzetno tetna
po okoli, prljava, neodriva, neobnovljiva i
opasna.
Zadrimo ovu misao, a umjesto crne, zamislimo
lijepu, plavu loptu koja predstavlja hidroenergiju,
veliine crne. Plava lopta oznaava da ima
dovoljno energetskog potencijala u svim rijekama
svijeta koje bi u potpunosti nadoknadile svu nau
trenutnu energetsku potronju.
Slika 2.1. Energetski izvori koje ovjeanstvu stoje na raspolaganju
Pored plave se dokotrljava tirkizna lopta koja

simbolizira energetski potencijal okeana. Ali ova
lopta je duplo vea od one rune crne, jer su samo
talasi, te plime i oseke, dovoljne da proizvedu
duplo vie energije nego to sada troimo.
Narandasta lopta, koja odgovara geotermalnom
potencijalu je pet puta vea, jer su resursi
geotermalna energija za toliko puta vea od naih
sadanjih potreba.7
Smea lopta oznaava svjetski potencijal energije
biomase koji je za oko dvadeset puta vei od naih
potreba.
Svijetloplava lopta je dvjesto puta vea od one

prljave male i pokazuje nam ogromni potencijal
vjetra nae Planete.
Na kraju,, ogromna uta lopta nam otkriva
nevjerovatni potencijal solarne energije na naoj
planeti: 2850 puta vie energije nego to trenutno
koristimo godinje.
Ove divne sfere ine ogromni potencijal zelene
energije i ukazuju na to da je teoretski potencijal
ovih obnovljivih izvora 3078 puta vea koliina
energije nego to je sad koristimo (preko tri hiljade
puta vie energije nego to e nam ikada biti
potrebno). Sve to bez prljavih i opasnih fosilnih
goriva i nuklearne energije.
5
9
Pravo pitanje je da li zaista moemo dostii tako

visok nivo energetske proizvodnje? Naalost,
odgovor je ne. Ove brojke su isto teorijske. Da
bismo dosegli te nivoe, morali bismo izgraditi
brane na svakoj rijeci i zalivu, spaliti svako drvo,
popuniti svaku planinu vjetrenjaama i zakloniti
nebo solarnim panelima. Ne zvui ba kao
najljepe mjesto za ivljenje, ako je to cijena istije
energije.
Na sreu, dokle god nemamo potrebe za tolikim
koliinama energije, ne moramo zaklanjati sunce,
ili posjei sve ume. Moderna tehnologija postoji u
svakoj od ovih industrija obnovljivih materija,
kako bi se energetska proizvodnja dovela do
maksimuma bez negativnog uticaja na okoli.
Zamislimo jo jednom onu crnu energetsku loptu
koja predstavlja nau trenutanu potronju loe
energije, ali je umjesto toga spljotimo u oblik
pravogaonika kao na slici 2.2.
dananja tehnologija solarne energije, koja

obeava najvie od svih, na nevjerovatan
nain moe proizvesti etiri puta vie
energije za ljudsku civilizaciju nego to joj je
trenutno potrebno.
Vidimo dakle da postoji realna ansa da moemo

proizvesti skoro est puta vie energije nego to
nam je potrebno, koristei se samo sadanjom
tehnologijom i bez potrebe za bilo kakvim
napretkom u nauci ili inenjerstvu. Kada bi sve to
primijenili danas, lahko bismo mogli zatvoriti
svaku termoelektranu koja isputa tetni dim,
prestati koristiti svoje automobile koji zagauju
zrak, zaustaviti slijedeu generaciju dugotrajnog
radioaktivnog otpada i sprijeiti bezbroj rtava
budueg zagaenja i ratova.
Solarna energija ima tako veliki teoretski i tehniki
potencijal, da nas sama moe spasiti.
Slika 2.2. Tehniki potencijal obnovljivih energetskih resursa
Sada uporedimo pravougaonik sa onima koji

predstavljaju tehniki potencijal obnovljive
energije, tj. koliinu energije koju zaista moemo
dobiti modernom tehnologijom, a ne samo ekajui
na budue tehnoloke napretke:
9
sve rijeke svijeta nas savremenim

inenjerstvom brana mogu opskbiti sa 5%
naih energetskih potreba,
dodatnih 15% energetske potronje moe
doi iz znanja o nainima isoritavanja
prednosti koje nam pruaju okeani, te plime i
oseke,
u meuvremenu, savremeno geotermalno
inenjerstvo i tehnologija sami mogu da
zamijene sve moderne energetske izvore,
inteligentnim
upravljanjem
industrije
biomase moe se opskrbiti 40% svih
svjetskih energetskih potreba,
polja vjetrenjaa i pojedinane turbine koje
se izgrade na pravim lokacijama, same mogu
proizvesti polovinu neophodne energije,
Slika 2.3. Energija sunca je besplatna
Na primjer, ako bi Sjedinjene Drave prekrile samo

1% svoje teritorije solarnim panelima fotoelijskim ploama, a da ne zauzimaju slobodnu
zemljinu povrinu, ve da budu smjetene na
zidovima i krovovima, sa fotonaponskim panelima
efikasnosti od 10%, sve bi njene energetske potrebe
bile zbrinute.1
Kao alternativa, povrina od 700x700 km2 u Sahari
bi bila dovoljna za cjelokupnu energetsku potronju
cjelog svijeta, uz koritenje slinih PV-panela nie
ili srednje efikasnosti.
2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE

ENERGIJE
Ako jo uvijek nismo uvjereni da su energetska
efikasnost i obnovljiva energija mogua dopuna
fosilnim gorivima i ozbiljna energetska alternativa,
onda obratimo panju na prednosti koje je mogue
izvui iz ovih industrija.
Kao prvo, uzmimo u obzir vrijeme vraanja
(vremenski period potreban da neka investicija
povrati svoje prvobitne trokove) obnovljive
energije. U svakom sluaju, investiranje u
obnovljivu energiju se isplati kroz energetske
utede, ili vlastitim provoenjem struje u mreu za
samo nekoliko mjeseci, a vratilo bi se za nekoliko
godina.4 Zbog toga banke irom svijeta gledaju na
obnovljive izvore kao na dobru investiciju te za
kratko vrijeme odobre kredit za svrhu instaliranja
ovih tehnologija. Nakon perioda vraanja, sva
proizvedena energija je isti profit.
centralizovanih sistema elektrana, a potrebe za

dugim icama za provoenje bi bile umanjene.1
Jedan od najuoljivijih pozitivnih uinaka
obnovljivih izvora je bio i ostae uinak na
zaposlenost. Iz razloga to podstie lokalne
industrije, to se dogaa i sa zaposlenou, te ona
ostaje dio lokalne ekonomije. Mala trita za
obnovljivu energiju niu svugdje, pa je na primjer,
u Danskoj, tokom 1980.-ih godina, samo nekoliko
stotina ljudi radilo u industriji vezanoj za
vjetrenjae. Danas, taj broj raste i prevazilazi
sadanjih 15 hiljada radnih mjesta. Industrije
obnovljivih energetskih resursa irom EU-a,
ostvarile su porast radne snage, to znai da broj
zaposlenih sada iznosi oko 110 hiljada.1
Investicija u obnovljive energetske izvore se vraa

za:
9 hidroenergija (rijeka ili okeana), oko 1
godinu,
9 geotermalna energija, 7 do 10 mjeseci,
9 energija biomase, 3 do 6 mjeseci,
9 energija vjetra, 4 do 7 mjeseci,
9 solarna energija, 5 mjeseci do 5 godina
Jo jedan bitan aspekat je to, uprkos tome to
centralizirane elektrane uvijek ostaju kao otvorena
opcija, smisao ove vrste energije lei u njenoj
modularnoj prirodi. Ne samo da proizvoa
obnovljive energije moe funkcionirati sasvim sam,
ne ovisei o vanjskim izvorima goriva, nego moe
dodavati ili oduzimati i vei broj jedinica, ako je to
neophodno. Sa nizom solarnih panela se uvijek
moe dodavati jo panela, u sluaju poveanja
energetskih potreba, ili ukloniti panel ako mu je
potrebna popravka. Mogu se konstruisati male
brane na mnogobrojnim lokacijama iste rijeke i ako
bi greka u nekoj elektrani rezultirala nestankom
struje na podruju cijelog grada, domainstva koja
imaju vlastite generatore obnovljive energije bi i
dalje imala struju.
Vlade na cijelom svijetu
zainteresirane za obnovljivu
sposobnosti decentralizacije.
povoljnije
izgraditi
su sve vie i vie

energiju, zbog njenih
Bra je i novano je
ovakve
naspram
Slika 2.4. Investicija u solarnu energiju je isplativa za 5 godina
Meutim, potrebna je i pravilna vrsta potpore

samoj industriji obnovljivih izvora, kako bi se dalje
irila. Moglo bi se otvoriti preko dva miliona
radnih mjesta do 2025.godine, samo na podruju
solarne industrije uz odgovarajue investicije,
istovremeno eliminirajui potrebu za emisijama
CO2 iz 140 termoelektrana.5
Dok izgleda kao da su potrebne velike investicije, s
obzirom na to da nae vlade subvencioniraju
prljavu energiju onako kako to ine, zato
jednostavno ne bismo prebacili fond za fosilna
goriva i nuklearno poslovanje na istije i zelenije
industrije energije? Naalost je obnovljiva energija
za sada relativno bila na samom dnu spiska za
budetiranje ove vrste subvencioniranja, primavi
samo 3,7% iznosa koji odlazi na fosilna goriva i
nuklearni razvoj.7 Kada bi se uzeo iznos samo

polovine od onoga to EU daje za subvenconiranje
u toku samo jedne godine, solarna industrija bi bila
skoro samoodriva i otvorilo bi se 58 hiljada novih
radnih mjesta. Izbacivanjem industrija za fosilna
goriva i nuklearu energiju iz subvencioniranja koje
vri EU, mogle bi se smanjiti globalne emisije CO2
za 2-18%,25 idui odlunom putanjom u borbi
protiv globalnog zagrijavanja.
Eliminairanjem ovog sumnjivog subvencioniranja
bi fosilna goriva i nuklearna energija izgubile svoj
takmiarski duh jer bi obnovljiva energija postala
ne samo dostupna, nego i povoljnija u nekim
sluajevima. Evropska industrija za obnovljivu
energiju ne vidi nikakve ekonomske ili tehnike
prepreke u ostvarivanju 20%-tnog udjela6 u
energetskom tritu EU-a za obnovljive izvore, dok
Greenpeace tvrdi da je mogue ostvariti i dodatnih
5% ako se zalihe obnovljive energije ukombinuju
sa djelotvornim mjerama energetske efikasnosti.7
2.3. ZELENIJA BUDUNOST

Zato se zaustavljati na samo 20% ili 25%? Nama
treba vie nego da samo vlade konano uvide
situaciju. Energetske korporacije irom svijeta
moraju da poveaju svoje investicije za obnovljivu
energiju, jer je zaista u njihovom interesu da se
konano udalje od fosilnih goriva i nuklearne
energije. Ako pogledamo procjene poslovnih
planova deset najboljih evropskih energetskih
firmi, ini se kao da se i nee mogo toga
promijeniti sa njihovog gledita. IEA (International
Energy Association Meunarodna Energetska
Zadruga) od njih oekuje da investiraju u, grubo
reeno, tri jednake oblasti: elektodistribuciju,
ekspanziju mrea i goriva.
Pojedine firme ve dosta investiraju u obnovljive

izvore. Na primjer, bivi "British Petroleum" je
skratio svoj naziv na BP, a promovirao se kao
"Beyond Petroleum", to bi u prijevodu znailo "i
vie od petrola", djelomino da bi kupcima
pokazali kako misle o alternativama povoljnim po
okolinu. No, ostaje dilema da li je ovo ponovno
imenovanje trinog brenda uraeno iz isto
pozitivih namjera ili politikom zelenog pranja7
(ideja da firma ili industrija koja teti okoliu
govori neistine o tome da je zabrinuta za okoli,
dok u stvarnosti nastavlja svoje "prljave" poslove).
Ali kao kupci i oni koji zaista plaaju raune ovim
firmama, mi od njih moramo traiti da promijene
svoje naine rada. Odravanjem stanja onakvog
kakvo jeste nas nee izvesti iz energetskog "blata",
ali investiranje u energetsku efikasnost i obnovljivu
energiju sada, hoe. Potedie okoli, a njihove
trokove e smanjiti.
Pomislimo na mogue efekte, kada bi ove firme
zaista samo investirale u zelenu energiju:
1. ako bi svih 533 milijardi "novog kapaciteta"
ilo samo na efikasne i obnovljive elektrane..
2. onda bi svih 57 milijardi koji idu na
"popravke i usavravanja" ilo samo na
elektrane obnovljive elektrine energije, i...
3. 422 milijarde namijenjene "raspodjeli" i 125
milijardi "prijenosu" bi se zapravo minimalno
koristile, jer bi se izvori obnovljive energije
decentralizirali i ne bi bilo potrebno toliko
vodova za provoenje struje.
Nakon svega to je ovdje reeno, ostae preko 612
milijardi vika u budetu za goriva koja vie nee
biti potrebna, jer e sve termoelektrane koje su
radile na pogon fosilnih goriva, ili nuklearne
energije biti zatvorene. To je preko 6.000 hiljada
milijardi koji mogu biti korisni za dalja
investiranja na podruju obnovljivih resursa, mjera
za veu energetsku efikasnost, ili pak, samo kao
isti profit firme. Koja vrsta poslovanja zasluuje
da i dalje radi ako doputa da se treina njenog
budeta tek tako protrai? Nijedna. Prosto reeno,
status quo se mora mijenjati!
2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI
Slika 2.5. Investiranje u energiju 10 najveih energetskih firmi
Obnovljivi energetski izvori su konano postali

dostojni panje i potovanja koje zasluuju.
Konano taj koncept uzima maha u drutvu.
Meutim, ne smijemo previdjeti injenicu da
obnovljivo i nije krajnje rjeenje. I tu moe doi do
nestrunog naina upravljanja, loeg naina

regulacije ili loeg kvaliteta samih obnovljivih
energetskih izvora.
Jedan moda bolji logo kojem treba teiti, jeste
povoljno po okoli ili zeleno. To znai da, ako
zaista elimo da unaprijedimo situaciju na Planeti,
moramo nai energetske zalihe koje su zaista u
skladu sa naim okoliem, a ne zadovoljavati se
samo onima koje se obnavljaju same od sebe, bez
naeg djelovanja. Naravno, jo uvijek smo u potrazi
za obnovljivim izvorima i to ne treba da nam bude
stalni zadatak.
Prvo to nam treba kod energetskog resursa je da
znamo da je zaista ist u cjelovitom, okolinom
smislu.
"istoa"
energije
podrazumijeva
minimalan negativan uinak na okoli. To je i bit
novog pokreta obnovljive energije, distanciranje
drutva od tetne energije.
Oigledno je da se fosilna goriva ne mogu
okarakterizirati istima, s obzirom na njihov
ogroman potencijal zagaenja, ali bi uprkos tome
nuklearna industrija preferirala da se oznae kao
takva. Meutim, s obzirom na probleme koje stvara
nuklearni otpad i tete po okoli, izazavane vojnom
nuklearnom tehnologijom, znamo da ni ova
industrija nikada nee biti istinski ista.
Potrebno je uvesti i novi termin u debate o energiji:

odrivost. To je onaj aspekat obnovljive energije
koji kae koliki je potreban minimalan udio
ljudskog djelovanja da bi se iskoristila energija. U
sutini, obnovljivi resursi se bave energetskim
izvorima, dok se odrivi bave sredstvima
iskoritavanja istih za nau dobrobit i time koliko
im je potrebno da budu samoodrivi.
Dakle, prije no to zakljuimo, da je svaka vrsta
obnovljive energije krajnja solucija kojoj trebamo
teiti, najprije moramo procijeniti "istou" i
odrivost, kako bismo znali pravi zeleni potencijal,
uticaje na ekologiju i okoli. Samo tada emo biti u
stanju da nastavimo sa nama neophodnom
energetskom evolucijom.
4
Teske, Sven, Greenpeace Energy Revolution Ship Tour

Clean Energy Tour 2005 Exhibition, July-September
2005.
5
McDonald, Kate, ed., Solar Generation, 3rd edition,
Greenpeace and the European Photovoltaic Industry
Association, September 2006.
6
Green paper on energy efficiency, COM (2005) 265
final of 22. June 2005. Bruxeles,
7
Beder, Sharon, bp: Beyond Petroleum? as found in
Lubbers, Eveline, ed., Battling Big Business: Countering
greenwash, infiltration and other forms of corporate
bullying, Green Books, Devon, UK, 2002.
OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI
3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3.1. PRIRODA NA SNABDIJEVA
Samo nakon to nauimo da koristimo energiju na
efikasan nain, moi emo podesiti svoje
energetske zalihe prema potrebi. Drugi dio ove
energetske jednaine jeste da dovedemo svoje
energetske zalihe u ravnoteu sa okoliom.
Stoljeima ranije su nai preci bili usklaeniji sa
prirodom. Nisu troili onoliko koliko to mi danas
inimo, a preivljavali su hiljadama godina
oslanjajui se samo na prirodne energetske izvore,1
iji je naziv obnovljivi izvori. Ovaj termin
podrazumijeva da postoje energetski izvori koji su
dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz

minimalan, ili potpuno bez ljudskog udjela u tome.
Ljudi su uvidjeli da zaliha mnogobrojnih vrsta
energije i nema u potpuno neogranienim
koliinama. Priznaju da rezerve urana, uglja, nafte i
plina nee trajati zauvijek, niti e se vratiti same od
sebe, ve za nekoliko miliona godina. Stoga su se
ljudi, posebno strunjaci za okoli, ekonomisti,
politiari, naunici, poslovni ljudi, itd. i sami vratili
starim obiajima iskoritavanja energije, iako
moda blago mijenjajui stare, opteprihvaene
koncepte savremenim znanjima, naukom i
tehnologijom.
Slika 3.1. Upotreba obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa
3.2. HIDROENERGIJA
Rije hidroenergija se moe odnositi doslovno na
svaki oblik energije koji potie od vode, ali se u
praksi najee odnosi samo na energiju koju
dobijamo iz rijenih tokova. Ovo je moda
najstariji energetski izvor kojeg je ovjek koristio.
Njena prva zabiljeena upotreba datira od prije est
hiljada godina u Grkoj, a ogledala se u sistemima
za navodnjavanje i vodenicama.1
Slika 3.2. Prvo smo nauili koristiti vodu
Grci su znali koliki je potencijal u vodi koja se

slivala niz Olimp i druge planine koje su oboavali.
Mada su bili svjetski poznati putnici, ono to stari
Grci nisu uspjeli saznati je koliko e se, stoljeima

kasnije, vodenice i brane koristiti na najveim
rijekama nae planete.
Decenijama se ve izgrauju ogromne brane, a
trenutno najvea od njih je brana Itaipu, smjetena
izmeu Brazila i Paragvaja. Ova elektrana,
zavrena 1991.godine, sama snabdijeva Brazil
etvrtinom ukupne koliine struje, a Paragvaj sa
75%.8 Hidroenergija je jedna od najee koritenih
obnovljivih energetskih izvora, a opskrbljuje
zemlju sa zalihama energije u iznosu od oko 3%,1
ali se i ona, naalost, previe koristi, a nestruno se
s njome ophodi.
Brane ne moraju biti velike, kao to je Itaipu, da bi
izazvale znaajnu tetu po okoli i drutvo. Gdje
god postoji brana sa vodenim rezervoarom iza
sebe, tu je nekada bilo zemljite koje je bilo dom
biljkama i ivotinjama, a vjerovatno i ljudima.
Jednom, kada se zemlja prekrije vodom koja slui
za rad brane, ona se vie ne moe upotrijebiti kao
dom bilo kome od nabrojanih ivotnih zajednica.
Dalje, postoje drugi razni problemi u vezi sa
velikim branama (zajednice riba, poplave,
smanjene koliine vode u nizvodnim tokovima,

itd.), te zbog svoje prekomjerne eksploatacije,
velike brane prijete svakoj hidroenergiji loom
reputacijom.
10
"Moni Kit" kapaciteta u iznosu od 120 kW.1 Iako

su prilino stalan izvor morske energije, talasi nisu
jedina vrsta energije koja se moe nai u okeanima.
Ali uei na negativnim uticajima velikih brana,

posljednjih godina je nastalo mnogo projekata u
vezi sa proizvodnjom hidroenergije povoljnije za
okoli.
Male brane uzimaju u obzir uticaj na okoli, koriste
alternativne metode za iskoritavanje ogromnog
potencijala rijeka, bez da unitavaju lokalne
zajednice ili ekologiju. Pored toga, neki ljudi rade
na metodama za koritenje drugih izvora tekuih
voda za energiju, na primjer, mikro-hidro turbine
ugraene na vodovodnim cijevima koje slue za
iskoritavanje pritiska kojeg voda stvara unutar
cijevi pri njenom doticanju u domainstva.
Slika 3.4. Eksperimentalne elektrane uz koritenje talasa
Plime i oseke koje se redovno smjenjuju u toku

dana, mogu se koristiti kao stalan i predvidljiv
izvor energije. Trenutno su jedino Francuska,
Rusija i Kanada izgradile elektrane koje rade na
principu plime i oseke. Funkcioniraju slino
tradicionalnim branama, ali su smjetene na uu
umjesto na samoj rijeci.
Slika 3.3. Primjer mikro-hidro turbine
3.3. MORSKI TALASI, PLIMA I OSEKA

Jo jedan potencijalni izvor hidroenergije se nalazi
u prostranim morima i okeanima nae planete.
Koritenje pomenutih vodenih povrina kao
energetskih izvora je vrlo obeavajue.
Ova tehnologija ima komercijalno dobre izglede,
iako je manje-vie u uvodnim fazama svog razvoja.
Dosta se uznapredovalo u tome da okeani postanu
energetskim izvorom.
Talasi su izuzetno efikasni u pogledu energije, jer
jedan olujni talas sa havajske obale bi mogao
"preivjeti" do Kalifornije, uz minimalni gubitak
energije.
Velika Britanija je posebno aktivna u razvijanju
talasne tehnologije na obalama, a u dravama poput
Japana se, jo od 1998. godine, radi sa
funkcionalnim priobalnim modelom po imenu
Slika 3.5. Hidroelektrana na principu plime i oseke
Naalost i velike morske brane su potencijalno

ekoloki tetne kao i velike rijene brane, naroito
po opstanak ribe. Ali, slino hidroenergiji rijeka,
ve nastaju projekti manjih razmjera za
minimiziranje negativnog uticaja na okoli.
3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA

Rije geotermalna potie iz grkog jezika i sadri
slijedee rijei: "zemlja" i "toplota". Kao sloenica
se odnosi na toplotu koja se nalazi unutar zemljine
kore, iste one energije koja potie na rad procese
koji se odvijaju duboko u zemljinoj kori i omotau,
kao i one koji se deavaju ispod njene kore i koje
su odgovorne za vulkanske erupcije.
Stoljeima je zemljina toplota koritena kao
energetski izvor, ali nije bila koritena na
industrijskom nivou do prve polovine 19. stoljea u
Italiji, kada je jedan biznismen iskoristio lokalne
geotermalne izvore u Toskani, kako bi pokrenuo
svoju firmu. U posljednjem stoljeu je geotermalni
potencijal postao sve vie i vie cijenjen u lokalnim
mjestima. Ljudi su prosto uvidjeli da, ako u zemlji
ima dovoljno energije koja moe topiti kamen i
koja izaziva lavu i vulkane, onda zasigurno ima i
dovoljno energije za dovoljnu koliinu pare koja bi
pokretala turbine u elektranama.
11
energiju. Pored toga to je najstariji energetski

izvor, takoe je jedan od najrasprostranjenijih, s
obzirom na to da skoro ne postoji mjesto na planeti
na kojem nema nekog ivog organizma.
Najstariji, ali jo uvijek i najei oblik upotrebe
biomase jeste spaljivanje drveta. Tehniki
govorei, spaljivanje drveta se smatra oblikom
koritenja biomase, dakle, obnovljivom energijom.
Ali, daleko je od toga da je to jedini ili
najprofinjeniji nain.
Slika 3.7. Ne moemo sa sigurnou rei da li su peinski ljudi

zaista plesali sa mamautima, ali znamo da su koristili biomasu
za vatru
Slika 3.6. Geotermalni izvori se nedovoljno eksploatiu
Danas, geotermalna energija ini oko pola procenta

ukupnih globalnih energetskih zaliha. U pojedinim
mjestima je njen udio dosta vei, kao to je sluaj
na Islandu, gdje su geotermalni izvori zasluni za
17% njihove proizvodnje struje i 87% energije
koritene za grijanje. Meutim, geotermalni izvori
takoe utiu i na okoli, a naroito sporedni
proizvodi pri energetskoj proizvodnji (jako
zagrijana voda i teki metali iz dubokog podzemlja
rudnika), ali su sigurnosne mjere ve poduzete i tu
su da bi umanjile njihov negativni uinak.1
Umjesto da punimo pe za spaljivanje smea

komadima drveta, koje posjeduje energiju
uporedivu sa lignitom, zamislimo elektranu koja
ima veu energetsku gustou, kao to je ima
posebna vrsta repe, koja sadri i dvaput vie
energije nego drvo ili lignit, a skoro isti potencijal
kao loivo ulje.
3.5. BIOMASA
Biomasa je moderni termin koji oznaava ono to
je moda i najstariji energetski izvor kojeg je
ovjek ikada koristio. U sutini se pod biomasom
podrazumijeva svaka vrsta organske materije, bilo
da potie od biljaka ili od ivotinja, koja proizvodi
Slika 3.8. eerna trska ima visoku energetsku gustou
U ostale velike izvore se ubraja kompresovanje

otpada drvne i zemljoradnike industrije u krune
oblike, ili sagorijevanje brzorastuih biljaka visoke
energetske gustoe kao to je eerna trska ili neke
vrste trave.
Upotreba biomase nije ograniena samo na biljnu
tvar i moe podrazumijevati i neke ivotinjske
proizvode. ivotinjski izmet se direktno moe
spaliti, ili, radi vee efikasnosti, ekati da
fermentira i da se stvori tzv.bioplin. Da bismo
razumjeli potencijal energije o kojoj ovdje
govorimo, uporedimo koliinu energije 1 l dizela i
jedinice bioplina na farmi. Svakog dana se stvara
jednaka koliina energije od izmeta stotine pilia,
triju svinja ili jedne krave kao i od jednog litra
dizela!1
Jedna od najjaih prednosti biomase je injenica to
je ona u principu CO2 neutralna, jer se u procesu
uzgoja biljke apsorbira CO2, a spaljivanjem se plin
ponovo oslobaa u karbonskom ciklusu da bi
ponovo bio apsorbiran u toku rasta slijedeih
usjeva. Sada, kada biomasa pridonosi globalnoj
energetskoj potronji sa oko 11%,1 rangirana je kao
najjaa obnovljiva industrija. Meutim, nije
najblia tome da bude povoljna po okoli.
Iako je CO2 neutralna i bez udjela sumpora koji
izaziva kisele kie jo uvijek se javlja zagaenje
zraka u vidu sitnih estica, NOx i drugih plinova.
Iako se ovaj problem moe smanjiti na minimum
pravim peima za spaljivanje smea i filterima,
mali broj domainstava koje koriste drva za
grijanje upotrebljava filtere ili pei sa istaima.
Bez obzira na to, vea neugodnost se javlja u
sadanjem nainu uprave industrije biomase. Bez
ispravnih globalnih propisa, moe doi do
prekomjerne sjee uma kako industrija tei da se
opskrbi drvetom. Ili, u pomalo ironinom ishodu,
sjea uma se esto vri u ime industrije biomase,
naroito u praumama, gdje se ume potpuno
sravnjavaju sa zemljom ne bi li se napravilo
prostora
usjevima
bogatim
energetskim
potencijalom za etvu. Takav primjer se trenutno
deava u Indoneziji i Maleziji, gdje se drvee
spaljuje, to pogorava globalno zagrijavanje jer
drvee ne samo da vie nije u stanju da apsorbira
CO2 iz atmosfere, ve i kada gori, oslobaaju se
ogromne koliine plina. Na njihovom se mjestu
sada nalaze plantae za uzgoj palminog ulja koje
drave, poput Velike Britanije, ele iskoristiti kao
elektrane za biomasu.9
12
Na sreu se velika panja skree na sramote koje se

deavaju u jugoistonoj Aziji. Meunarodne
organizacije poput Greenpeace i Friends of the
Earth su se u prolosti borile protiv sjee prauma,
a sada mogu nastaviti borbu naoruani znanjem o
njihovom znaaju za ekologiju i uticaju na
klimatske promjene.
3.6. ENERGIJA VJETRA

Sjetime se uragana Katrina, kao i njegovih
posljedica na stanovnitvo Nju Orleansa. Uragani
predstavljaju veoma znaajanu silu prirode.
Zamislimo tek, ta bi sve bilo mogue kada bi
ovjek mogao da ukroti tako snane prirodne sile i
da ih upotrijebi u pozitivne svrhe.
U stvarnosti se ne moemo nadati, niti bismo
trebali, kroenju tako enormnih sila. Ali ih ipak
donekle moemo iskoristiti u pozitivne svrhe.
Pored koritenja talasne energije koja nastaje
kretanjem uragana preko mora, moemo takoe
iskoristiti i jake vjetrove.
Snaga vjetra je zapravo jedna od najstarijih
poznatih energetskih izvora koje je koristio ovjek.
Egipani su prvi za koje je poznato da su koristili
energiju vjetra za plovidbu ak prije pet hiljada
godina, a to je bilo znanje koje su koristili kako bi
prevezli velike kamene blokove u Gizu i izgradili
svoje slavne piramide. Nekoliko milenijuma
kasnije, oko 700. god.n.e., Perzijanci su izgradili
prve vjetrenjae na prostoru dananjeg Afganistana
kako bi zadrali potencijal vjetra na kopnu.
Francuzi su izgradili prve evropske vjetrenjae, ali
najpoznatiji primjeri na ovom regionu su oni koje
koriste Holanani, jer su oni energiju vjetra stavili
u daleko iru upotrebu, ukljuujui navodnjavanje,
mljevenje ita i drenau morske vode. Jednako
poznate su i visoke vjetrenjae rasporeene diljem
Grke i panije. Ali, za razliku od Don Kihotovih
avantura sa vjetrenjaama La Mana, ne bismo se
smjeli boriti protiv snage vjetra, nego za koritenje
iste.
Energija vjetra koju promoviramo i koja ima tako
veliki potencijal u savremenom dobu jesu velike
vjetrenjae koje proizvode struju. Ove visoke
maine su zaista poele preovladavati cijelim
energetskim tritem, sa porastom od 30%
godinje, a danas je Evropa u vostvu sa devet od
deset turbina proizvedenih na cijelom kontinentu.
Ako se postave jedna do druge, vjetrenjae mogu
dovesti do maksimuma proizvodnju energije vjetra,
na podrujima gdje vjetar dostie velike brzine.
Svako ko je prolazio kroz Njemaku zna kakav

prizor prua stotina tornjeva u roku od samo sat
vremena. Iz perspektive ekologa taj pogled zna biti
posebno lijep.
13
prikazano na slici 3.11, bila bi skoro iste visine

(oko 50m), a ak i ireg promjera (oko 80m).10
Ovakve utede uglja e imati veoma pozitivan
uinak na okoli i klimatske promjene, ali je znaaj
ovih uteda jo i vei s obzirom na to da ovi
statistiki podaci vae za samo jednu meu
hiljadama turbina koje ve rade ili e uskoro da
prorade.
Slika 3.9. Don Kihotovska borba "za" vjetrenjae
Zatim, tehnologija se na ovom polju razvila do tog

stepena da smo ponovo u stanju da se vratimo
energiji mora i vjetra. Umjesto da samo plove
okeanima, drave poput Danske i Nizozemske
postavljaju ovakve farme vjetra na priobalnim
podrujima, zakoraivi na podruja izvora
energije koja su dugo bila ignorirani, a istovremeno
umanjujui ovisnost o stranim energetskim
zalihama i borei se protiv klimatskih promjena.
Slika 3.11. Poreenje spaljenog lignita i vjetrenjae
Poput ostalih oblika obnovljive energije, ni snaga

vjetra nije stalna. Prvobitne turbine su pravile
previe buke ili se smatralo da kvare estetski dojam
krajolika. Oigledno su obje ove primjedbe prilino
tvrdokorne, jer bi vlasnik turbina na oba
"problema" gledao kao na dokaz da on ili ona
profitira time to pomae okoliu i to se bori
protiv globalnog zagrijavanja.
Bilo je problema sa tzv. udarima ptica, gdje su
ptice ginule udarajui u turbine ili od njene
lopatice. Dok je to validan argument, strunjaci
udare ptica o turbine smatraju prilino rijetkim
sluajem, a ostale visinske prepreke (strujne ice,
graevine, itd.) predstavljaju ak i veu prijetnju.
Ispitivanja pokazuju da priobalne frame vjetrenjaa
ak i manje utiu na ivote ptica, naroito kada su
smjetene van poznatih putanja selidbe ovih
ivotinja.
Slika 3.10. Farme vjetrenjaa u Sjevernom moru
ivotni vijek vjetrenjae, visoke 67 m, kapaciteta

1,5 MW, traje dvadesetak godina. U tom
vremenskom periodu jedna turbina moe da
proizvede 76 miliona kWh, to je jednako utedi
oko 84.000 tona lignita koji bi bio spaljen. Koliina
uteenog uglja zbog energije vjetra, kada bi se u
vidu gomile postavila pored turbine, kao je
Jo jedan problem je ometanje radijskih i

televizijskih talasa lopaticama turbina. Ali mogle bi
se postaviti dodatne prijenosne stanice koje bi te
talase usmjeravale oko farmi vjetra i tako izbjegle
pomenute probleme.
U svakom sluaju, svi navedeni elementi (buka,
krajolik, udari ptica i zrani talasi) su manje-vie
upraviteljski/menaderski poslovi. Potrebno je nai
odgovarajue lokacije i sprovesti detaljne procjene

o sveukupnom uticaju prije no to se jedna turbina
vjetra ili farma vjetra izgradi. Praenjem propisa i
uzimanjem u obzir uticaja na lokalno stanovnitvo i
ekologiju, energija vjetra, narednih godina, moe
postati jedna od najvanijih industrija u drutvu.
3.7. SOLARNA ENERGIJA

Bez imalo sumnje, zvijezda u usponu meu
obnovljivim energetskim izvorima je solarna
energija, imenovana po latinskoj rijei koja
oznaava sunce "sol".
14
Oboavano od davnina i injenica da je jedno od

primarnih pokretakih sila ivota uopte, na sunce
se ponovo gleda kao na spasioca ovjeanstva,
ovoga puta ne u religijskom kontekstu, nego u
smislu da nas moe spasiti tako velikog broja
posljedica koje su u vezi sa energijom, a koje smo
sebi sami stvorili u skoranje vrijeme.
8
Sampaio, J. And Silva, L., Itaip Dam: The worlds

largest hydroelectric plant, U.S. Geological Survey,
http://www.usgs.gov/, August 30, 2005.
9
Friends of the Earth UK, Palm oil - rainforest in your
shopping, http://www.foe.co.uk/
10
Witzel, Walter and Seifried, Dieter, Das Solarbuch,
kobuch Verlag GmbH; Staufen, Germany, 2000
Slika 3.12. Oboavanje i kultovi sunca su pratilje ljudske civilizacije
to se tie izvora energije, solarna ima najvie

prednosti iz vie razloga. Iako ima mnogo mjesta
na kojima nema fosilnih goriva ili urana, nema
nijedne zemlje na svijetu koja nema suneve
svjetlosti. Zatim, moe se vidjeti da skoro svaki
oblik savremene energije potie od suneve.
Suneva svjetlost izaziva temperaturne promjene

koje pokreu vjetrove i okeanske struje, ivot
biljaka i ivotinja koje su neophodne za koritenje
biomase, te je neophodna za odravanje vodenog
ciklusa rijeka i mora.
Slika 3.13. Energetski bilans sunevog zraenja
15
Bez sunca, naa planeta ne samo da ne bi mogla

odravati ivi svijet, ve ne bi ni bila dovoljno
topla da odrava geotermalne izvore pod zemljom.
ak i fosilna goriva, koje ekolozi, nekada zovu jo
i "starom biomasom", su u posljednje vrijeme
mogua samo zahvaljujui suncu.
Zatim, postavljanjem prozora na junu stranu kue,

za nas koji ivimo na sjevernoj hemisferi,
omoguava se znaajan dotok besplatne toplote i
svjetlosti, ak i zimi. Slino tome bi se mogao
ugraditi i prozor na krovu, kako bi posvijetlio inae
prirodno mranu sobu.
Vanost sunca u naoj svakodnevnici je takoe vrlo

znaajna. Zbog sunca nam nisu potrebne baterijske
lampe po cijeli dan, niti moramo da grijemo svoje
domove tokom odreenih godinjih doba. Moemo
suiti ve napolju i ouvati hranu bez potrebe za
hemikalijama i moemo ii na godinji odmor na
ak toplija odredita, kako bismo lijepo potamnjeli,
mada, ako sumnjamo u prave moi sunca, mogli
bismo "lijepo" izgorjeti.
A, ako smatramo sebe za izuzetno otvorene osobe,

mogli bismo sve zidove i krov napraviti od stakla.
Dobili bismo toliko besplatnog grijanja i svjetla uz
minimalne trokove struje. Ali onda bismo se
takoe morali brinuti o pticama i kamenju koje bi
udaralo u nau kuu.
3.7.1 Pasivna solarna energija

Znanje savremenog doba je uznapredovalo na
mudrostima tradicije, kako bi stvorilo veliki broj
metoda za iskoritavanje solarne energije do
maksimuma. Arhitekte i graevinci koriste pasivni
solarni princip kako bi proizveli najvee koliine
besplatnog osvjetljenja i grijanja uz pomo suneve
svjetlosti. Njihov najjednostavniji oblik se bavi
izborom boja.
U Grkoj se na svakom koraku susreemo sa
pasivnim solarnim principom, a da toga nismo ni
svjesni. Fasade njihovih kua su bijele zbog toga
to bijela boja reflektira svjetlost, to znai da se
moe odravati hladnija temperatura u kuama.
Obratni uinak se na slian nain moe postii
farbanjem zidova kua u crno, u svrhu
maksimiziranja grijanja kue sunevom energijom.
Slika 3.15. Solarno osvjetljenje u arhitekturi
Slika 3.16. Solarno grijanje u arhitekturi
3.7.2. Fotonapon
S druge strane tehnolokog spektra, postoje aktivne
metode za koritenje solarne energije, ukljuujui i
fotonaponske elije, koje su nastale iz grkih rijei
za svjetlo "photo" i jedinice za elektrini napon
"volt". Logikim slijedom moemo zakluiti da je
Slika 3.14. Solarni principi u arhitekturi
svrha ove vrste tehnologije dobijanje struje iz

svjetlosti.
Jo krajem 19. stoljea je fotonaponska (PV)
tehnologija bila dostupna, jer je jedan njujorki
elektriar dobio primitivnu PV-eliju iz selena. Tek
1950.-ih godina je ta industrija zaista procvala i to
predstavljanjem silicijske tehnologije i istragama
koje je izvrio ameriki program za izuavanje
svemira.1
S obzirom na to da je to bila tako aktivna
industrija, njena tehnologija se stalno razvijala i
usavravala. Prve silicijske PV-elije iz 1950.-ih
godina su bile oko 4% efikasne. Ali, od tada su
istraivanja i razvoj stepen efikasnosti popeli na
skoro 30% uz upotrebu nekih savremenih metoda.11
To znai da se preko etvrtine ukupne svjetlosti
koja pogodi odreenu eliju pretvara u elektrinu
energiju. Pretvaranje "samo" etvrtine moda i ne
izgleda mnogo, ali ako znamo da oko 7x1017 kWh
16
solarne enrgije dospije na zemljinu povrinu, onda

bi se upotrebom tolike koliine energije mogle i
vie nego zadovoljiti sve nae energetske potrebe.
PV-elija funkcionira na bazi dva ultra-tanka sloja
silicija koja su smjetena izmeu dva sloja
sainjena od elektroda, kako je prikazano na slici
3.17. Gornji silicijski sloj je napravljen tako da
sadri preveliki broj elektrona, a donji ima premali
broj istih. Suneva svjetlost prodire u silicijske
slojeve i aktivira elektrone koji su skupljeni na
gornjoj katodi. U meuvremenu, privremeni
nedostatak elektrona u silicijskim slojevima stvara
jednosmjerni elektronski tok, dok se elektroni
kreu prema katodi.
11
U.S. Department of Energy, Photovoltaic

Milestones, Energy Information Administration,
http://www.eia.doe.gov/
Slika 3.17. Princip rada fotonaponske elije
itav sistem je tzv. poluprovodnik. Proizvedena

energija se prenosi i skladiti u bateriji odakle se
moe koristiti odmah, kao istosmjerna struja (IS),
ili obratno, kao (na)izmjenina struja NS.
Rezultat je iskoristiva, besplatna struja.
Danas, fotonapon podrava industriju koja je jo u
razvoju, za izgradnju precizno izgraenih skupova
fotoelijskih ploa koje se mogu koristiti na
razliitim
lokacijama
i
omoguavaju
mnogobrojnim ureajima funkcioniranje bez
potrebe za zamjenom baterija. Najpoznatije
upotrebe PV-a su u vezi sa programom za
izuavanje svemira interplanetarnim stanicama,
satelitima i planetarnim istraivanjima pomou
robota. Ali naravno, PV-tehnologija se ne mora
samo zadravati iskljuivo na vanzemaljskim
prostranstvima.
Slika 3.18. Interplanetarna svemirska stanica
17
Slika 3.21. Solarno napajanja jedne kole

Slika 3.18. Robot sa solarnim napajanjem
Postoje mnogi "prizemljeniji" naini upotrebe

fotonapona koji se danas lahko mogu primijeniti.
Jedan od najkorisnijih naina upotrebe ove sjajne
tehnologije je snabdijevanje udaljenih lokacija
strujom. To bi znailo da je nepotrebno ugraditi
dodatne kablove za provoenje struje samo da bi se
vratila elektrina energija nekoj meteorolokoj
stanici, koja se nalazi na vrhu planine, ili da se brod
koji se nalazi na sredini okeana mora oslanjati na
dovoljnu koliinu struje, da bi obavio poziv
upomo putem radija. Zahvaljujui fotonaponu,
strunjaci na Sjevernom i Junom polu su u
mogunosti da izvre svoja ispitivanja sa vie nego
dovoljnom koliinom struje na raspolaganju.
Slika 3.19. Napajanje strujom meteorolokih stanica
Slika 3.22. Solarna energija za pokretanjae automobila
Slika 3.23. Solarna energija u poljoprivredi
Slika 3.20. Solarno napajanje radio ureaja na brodu

Slika 3.24. Solarna energija u graevinarstvu
U urbanoj sredini su bezbrojni naini primjene ove

tehnologije. Zamislimo da sva vozila vie nisu
ovisna o gorivu i da se oslanjaju iskljuivo na
solarnu energiju.
18
katastrofe, itd... Njeni principi se, takoe, mogu

primijeniti
na
konceptu
centralizovane
elektrane.Ve
nekoliko
takvih
instalacija
funkcionira, te nas snabdijevaju strujom koja ne
zagauje i koja ne koristi nikakva goriva.
Dok bi se itavo polje PV-ploa moglo koristiti i
odravati za proizvodnju centralizovane solarne
struje, neki od najee implementiranih modela
solarnih elektrana koriste, radi maksimalnog
uinka, ogledala za skupljanje svjetlosti.
Najkompaktnija od njih funkcioniu u vidu
solarnih antena, gdje se suneva svjetlost reflektira
do take kada je u stanju da direktno proizvede
struju, radei na principu slinom televizijskoj
satelitskoj anteni.
Slika 3.25. "Ukljucimo" se na sunce
Najvei problem za modernu PV-industriju jeste

cijena. Jednostavno reeno, fotonaponske ploe su
skupe da bi ih se nabavilo a i proizvelo. Silicij
mora biti izuzetno istog kvaliteta, a koliina
potrebna za jednu PV-plou od 50 W bi bila
dovoljna za oko dvije hiljade raunara. Iako je
silicij jedan od najzastupljenijih elemenata na
svijetu,1 dobijanje njegovih najiih oblika
zahtijeva ne samo novac, nego i specijalne ureaje.
Solarna industrija ulae velike napore da svoje
proizvode uini pristupanima. S obzirom na to da
su cijene obrade silicija osnovna barijera koju bi
trebalo prevazii, naunici i ininjeri rade na
smanjivanju potrebnih koliina silicija a da time ne
tete PV-kvalitetu. Napravljeni su sistemi koji
koriste ogledala i/ili soiva kako bi skupili sunevu
svjetlost na minimalan broj PV-elija, ali, poto
zahtijevaju vie prostora za ogledala i soiva, esto
znaju biti i nezgrapni pod odreenim okolnostima.
Stoga je najsavremenije polje idustrije rad sa
hologramima koji preusmjeravaju sunevu
svjetlost, a tvrdi se da bi bi takvi modeli bili do
75% povoljniji od tradicionalne PV-ploe.12
Slika 3.26. Solarna elektrana na principu solarnih antena
Nadovezujui se na ovaj sistem, velika polja

rotirajuih ogledala usmjeravaju sunevu svjetlost
na centralni strujni toranj, gdje zagrijane tenosti
koje se unutra nalaze doseu temperature skoro do
1500C.
Sa tako niskom cijenom nema prepreka, pa zato

onda i mi ne bismo koristili fotonaponske sisteme i
zapoeli graditi "PV-bate" u svom domu, krovu ili
zidu.
3.7.3. Solarne elektrane

Solarna energija je poeljna zbog svoje sposobnosti
da ostane decentralizovani izvor energije i da time
izbjegne brojne zamke koje prijete centralizovanim
energetskim izvorima; nestanci struje, kvarovi
mree, nestaice goriva, agresije, prirodne
Slika 3.27. Solarna elektrana sa rotirajuim ogledalima
Trea vrsta modela, sistem korita, koristi polje

rotirajuih parabolinih ogledala, da bi sabrala
sunevu svjetlost sa prolaza izlijevanja tenosti na
centralizovanu lokaciju u svrhu proizvodnje struje
ili centalnog grijanja.1
19
kunog budeta kada bi sva, ili dio energije koja

otpada na grijanje, dolazila besplatno od sunca.
Dalje utede su mogue ako se kombinira sa
mjerama efikasnosti o kojima smo neto ve
govorili, a tvrdi se da bi se solarnim grijanjem
moglo opskrbiti i do 90% potreba domainstava za
toplom vodom u Evropi.1
Najjednostavniji sistemi podrazumijevaju da
nabavimo stari bojler ili neki slini rezervoar, da ga
prikljuimo na vodovodne cijevi i postavimo na
suncem osvijetljen prostor. Ali tu dolazi do velikih
gubitaka toplote i obino se dobivena topla voda
izgubi do jutra.
Slika 3.28. Solarna elektrana sa parabolinim ogledalima
Solarne antene imaju prednost to su modularne,

kao kune fotoelijske PV-ploe, to znai da, ako
je potrebna vea koliina energije, dovoljno je
samo konstruisati i spojiti jo antena.
Strujni toranj, s druge strane, ima drugu vrstu
prednosti, a to je to je u stanju da odrava energiju
satima, to znai da se malo energije gubi.
Sistemi korita za sada ostaju najpouzdaniji i
cijenom najpovoljniji za iru upotrebu.1
3.7.4. Solarno grijanje na dohvat ruke

Ne moramo ekati da neka firma odlui da sagradi
solarnu elektranu u naoj zemlji, ili da cijene
fotovoltanih sistema opadnu. Postoji jedna vrsta
energije, pored struje koju proizvodi PV ili
elektrana, a koja nam je dostupna. To je tehnologija
primjene solarne energijeza zagrijavanje.
Pravilnim koritenjem solarna energija moe se
vriti zagrijavanja kao i strujom iz PV ili elektrana.
U veini sluajeva se te mogunosti prenose na
zagrijavanje vode koja se opet dalje koristi za bilo
koju svrhu. Na primjer, prvi solarni kolektor je
konstruisan u vicarskoj prije otprilike dvjesto
etrdeset godina, i od tada se koncept koristio u
narednom stoljeu u sklopu evropskih ekspedicija u
Africi.
Sjetimo se da i kod kue preko polovine
energetskih potreba domainstava otpada na
grijanje, a onda zamislimo mogunost utede
Slika 3.29. Najjednostavniji solarni kolektor
Da bi se sistem poboljao, dobivanjem

tzv.kolektora sa rezervoarom, dodatno se izoliraju
cijevi, a bojler se moe ak i ofarbati u crno,
oslanjajui se na prosti podatak o bojama koji smo
ranije spomenuli osvrui se na pasivni solarni
princip, kako je prikazano na slici 3.29
Jo bolji efekat se postie postavljanjem bojlera u
veliku kutiju koja bi se pokrila nekim providnim
prekrivaem a, za jo vei uinak, bi se mogao
koristiti sistem malih cijevi umjesto jednog velikog
bojlera, te poveati povrinski dio kojeg suneva
svjetlost direktno pogaa.
Na ovaj nain, jedini strah koji preostaje je da u
hladnijim regionima tokom zime nisu efikasni ni
ovi tzv.pljosnati kolektori niti prosti kolektori sa
spremnikom.13 Meutim, uz dodatak pumpe,
elektronike, ventila, specijalne tenosti za
zagrijavanje i specijalnog vodenog rezervoara,
sistem bi bio potpun za skoro sve mogue vanjske
uslove, i omoguio bi da besplatna topla voda
uvijek bude dostupna. Rezultat je modernizirani
ekvivalent vicarskom solarnom kolektoru
izgraenom 1767.godine.1
20
Za koji god sistem se odluimo, moemo ga

koristiti za bilo koju svrhu za koju nam je potrebna
topla voda, bilo za kuu ili zgradu. Svaki od njih
ima irok dijapazon upotrebe, kao to je
zagrijavanje prostorija, vode (npr.za tuiranje ili
sudoper), ili ak kako bismo zagrijali vodu u
bazenu.
Meu ova tri glavna oblika solarnih kolektora
(kolektor sa rezervoarom, pljosnati ili vakuumski)
moe se ispostaviti da je jedan od ovih modela
nedoslijedan, a drugi je moda efikasniji nego to
je ba i neophodno. Izbor pravog kolektora ne
zavisi samo o naem budetu, nego i o planovima
sa besplatnom toplom vodom koju mo dobiti.
Slika 3.30. Montirani solarni paneli
Pored toga, savremeno ininjerstvo je ostvarilo jo

efikasnije sisteme od gore pomenutih, sa
uobiajenom stopom efikasnosti od oko 50%.
Takvi visokotehnoloki sistemi, tzv.vakuumski
kolektori, mogu biti i do 75% efikasniji14 jer su
gubici toplote svedeni na minimum, a prikazani su
na slici 3.31.
Sistem radi na takvom principu da se cijev
ispunjena zagrijanom tenou nalazi u sklopu vee
staklene cijevi iz koje se sav zrak iscrpio. Sada,
kada je vakuum unutar vee cijevi, nema
"vazdunog mosta" preko kojeg bi toplota mogla da
pobjegne putem otvora u cijevi. Stoga skoro sva
toplota ostaje unutar sistema i pretvara se u korisnu
energiju za zagrijavanje vode. Jedini problem sa
ovakvim vakuumskim sistemima jeste to oni
kotaju barem duplo vie od standardnih pljosnatih
kolektora, ali ako je unutar granica naega budeta,
onda bi vei troak u narednih nekoliko godina bio
nadoknaen.
Primjene solarnih kolektora je ograniena na

prostor oko kua i zgrada pa su trokovi za
kompletan sistem, u poreenju sa fotonaponskim
elijama dosta nii. Drugi od razloga je i postojea
(ne)efikasnost takve tehnologije.
U zavisnosti od lokalnog trita, potpuni,
profesionalni vakuumski sistemi bi za poetak
kotali oko nekoliko hiljada US$, i to za najbolje
primjerke to je jo uvijek upola manje nego PVsistemi. Meutim, kako je svakim danom
dostupniji veliki broj povoljnih modela otvaraju se
bezbrojne mogunosti kombiniranja upotrebe.
Ne samo da sebi moemo priutiti ovakvu solarnu
tehnologiju ve danas, nego neke od njih moemo i
sami izgraditi, npr. kolektore na principu tzv. "do it
yourself" ("uradi sam").
Ne samo da su cijene relativno niske, nego i da
emo, poto sami moemo izgraditi sistem, biti u
stanju da ga odravamo sa veom brigom i
razumijevanjem, u sluaju kvarova. Tu smo i
znaemo tano ta i kako to popraviti.
Ovo je upravo ona vrsta genijalnosti koju elimo
promovirati. Ona ne samo da podrava lokalnu
ekonomiju, nego se i ljudi lijepo osjeaju, dok
prstom pokazuju na svoj krov i vide da takvim
radom doprinose i okoliu.
12
Slika 3.31. Vakuumski suncani kolektori
Patel-Predd, Prachi, Holographic Solar, Technology

Review, http://www.technologyreview.com/, April 25,
2006
13
Marken, Chuck, Simple Hot Water: Solar Batch
Heaters, Home Power, Issue 108, August-September
2005.
14
Navitron, Evacuated Tube Solar Hot Water Panel (20
tube), http://www.navitron.org.uk/
ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA
21
4. ENERGIJA IZ SOLARNOG PANELA

Sistemi koje promoviramo su jednostavni. Ne radi
se ni o kakvoj komplikovanoj nauci. Sve ime se
treba sluiti jesu zdrav razum i osnove
vodoinstalaterstva i stolarstva, pa emo biti na
dobrom putu ka manjim raunima za grijanje, i
ouvanju okolia od energije iz fosilnih goriva.
4.1. SOLARNI POTENCIJAL U BIH

Naravno da je lahko primijetiti injenicu da je
solarna energija intenzivnija na nekim mjestima
nego to je na drugima. Ljeto u Egiptu je savren
period za iskoritavanje suneve energije, dok zima
u Norvekoj ba i nije najpovoljnije vrijeme da bi
se oslanjalo na nju.
Kako bismo imali predstavu o tome koliko tano
potencijala imamo, saznajmo koliko je priblino
solarna zraenje u naoj okolini. Takve podatke
obino moemo dobiti kontaktirajui oblinju
meteoroloku stanicu. Na primjer, juni dijelovi
Bosne i Hercegovine imaju klimu slinu
mediteranskoj, dok na sjeveru preovladava
kontinentalna klima. Ovo, oigledno, ima veze i sa
solarnim zraenjem, jer je na junim dijelovima
ono oko 1600 kWh/m2, a na sjeveru 1240
kWh/m2,15 to je otprilike prosjek za ovaj region
(1300 kWh/m2).16
Mada bazirani na prosjenim vrijednostima, ovi

podaci mogu biti jako korisni za nae svrhe.
Moemo vriti procjene o tome koliko je solarna
energija primjenjljiva u odreenim okolnostima.
Dok injenica stoji da svako moe iskoristiti
potencijal solarne energije, geografske odlike
okoline i meteoroloke eme naeg grada mogu
imati uticaja na cjelokupnu uninkovitost s
obzirom na cijene.
Suneva svjetlost se probija u bilo kakvim
vremenskim okolnostima, ali njena snaga slabi
prolaskom kroz oblake, tzv. difuzna svjetlost ili
indirektno zraenje. Mnogo snanije je, dakako,
direktno zraenje suneve svjetlosti koje dopire do
zemljine povrine bez opstrukcija u vidu oblaka.
Ali, ak i na maglom obavijenom mjestu poput
Londona, dovoljne koliine svjetlosti jo uvijek
dopiru do povrine i mogu se koristiti kao izvor
solarne energije.
15
Popovi, Dragan and Elena Bokov, Potentials of

Renewable Energy, as found in Golob, Robert, Andrej
Gubina, Erich Podesser and Suad Halilevi, eds.,
Balkan Power Center Report: Guidelines for
Renewable Energy Sources Technologies, March 1011, 2005.
16
Hystad, Dag, seminar about solar energy in Bitola,
Macedonia, November 13, 2005.
Slijedei vaan statistiki podatak je broj sunanih

dana u godini, u sluaju Bosne i Hercegovine je to
oko 270 dana godinje.17
Slika 4.1. Prosjek godinje solarne radijacije na svjetskom nivou
4.2. SASTAVLJANJE SOLARNOG

PANELA
Kljuni dio sistema solarnog kolektora jeste panel.
To je dio kroz koji suneva svjetlost ulazi u cijeli
sistem i proizvodi besplatno grijanje. Radi na
principu minijaturnog staklenika smjetenog na
krovu kue.
Panel pretvara onaj isti problematini efekat
staklenika, odgovoran za klimatske promjene koje
trenutno prijete naoj planeti, u pozitivne svrhe.
Ali, umjesto zagaene atmosfere, postavljen je
transparentni prekriva koji sprijeava izlazak
suneve svjetlosti, dok apsorbirajua ploa i
izolacija slue kao primaoci te solarne energije,
slino kao to to ini zemljina povrina kod
globalnog zagrijavanja.
22
Na lijepom, sunanom, ljetnom danu, tenost koja

se zagrijala u cijevima obino dosee temperature u
iznosu od oko 60-80 C ili vie, dok jedan takav
dan zimi dozvoljava temperaturne vrijednosti od
oko 50-65 C.19 Ovi statistiki podaci ukazuju na to
da, za razliku od miljenja mnogih, solarni
kolektori rade jednako dobro i tokom zime.
Najvanija je prisutnost suneve svjetlosti, a ne i
visokih vanjskih temperatura. Zapravo, kada su
vanjske temperature previsoke, to moe blago da
umanji efikasnost solarnih kolektora,20 to je
injenica koja se esto zanemaruje, a koja je veoma
vana i na polju fotonaponskih panela.21
4.2.1. Kuite panela

Koristimo drvo kao gradivni materijal za nae
kuite panela jer je jako, obino je povoljno i ima
sposobnost izolacije koja je potrebna kako bismo
minimizirali gubitke toplote.
Slika 4.2. Princip funkcioniranja solarnog panela
Prekriva omoguava da najvei dio suneve

svjetlosti ue u panel, mada jo uvijek apsorbuje i
reflektira jedan mali dio iste,18 te, iako odreene
koliine ipak mogu proi kroz transparentni
prekriva, sa pravim materijalima je taj nedostatak
mogue minimizirati. Slino tomu, mnogo energije
se moe izgubiti u vidu toplote koja izlazi bono ili
sa donjih strana panela, ali izolacijom i upotrebom
materijala sa izolacionim osobinama (kao to je
drvo), takvi gubici se mogu takoe umanjiti.
Rezultat je maksimalna koliina energije dobivena
i apsorbirana u sistemu, a koja nakon toga prelazi u
tenost unutar cijevi i zagrijava vodu.
18
Streib, Jrgen, Hot Water From the Sun, English ed.

George McNamara, Verlag Josef Margraf, Frankfurt,
Germany, 1992.
19
Rodik, Daniel, Do-It-Yourself Hot Water, Zelena
Akcija Zagreb, http://www.zelena-akcija.hr/, 2005.
20
Keller, Klaus, discussion about solar energy in Tuzla,
Bosnia and Herzegovina, October 18, 2006.
21
Drschner, Christian, Das Missverstndnis von den
Minderertrgen von PV-Anlagen im Sommer, solid
gGmBH, http://www.solid.de/, August 2, 2006.
9 Nakon to izmjerimo (dva puta!) i isijeemo

daske na eljene dimenzije (imajui u vidu da
kuite mora biti oko 5 cm krae od
transparentnog prekrivaa), drvo treba isjei po
potrebi (ako ve isjeeno drvo nije dostupno ili
ako je preskupo, onda fino imirglamo daske i
nanesemo dva sloja laka otpornog na
vremenske prilike).
23
koji e kasnije initi pozadinu panela. Uinimo

isto sa sa drugom, duom daskom, te konano
privrstimo popreni dio na sredinu kuita.
9 Kada su sve daske spremne i osuene,

poredamo ih tako da se uklope. Potom ih
moemo sastaviti. Ne zaboravimo nanijeti
lijepak za drvo na sva mjesta gdje se daske
spajaju.
Slika 4.5. Praktino je koristiti L-uvrivae
Slika 4.3. Lijepljenje bonih strana
Slika 4.6. Provjeriti razmak bonih strana
9 Na dio koji e initi pozadinu panela treba

privrstiti arafima aluminijsku plou u
prilino ravnomjernim razmacima, a ne
zaboraviti je privrstiti i za srednji popreni
dio.
Slika 4.4. Uvrivanja bonih strana kuita
9 Ponimo tako to emo krajeve kraih daski

spojiti na jednu duu. Spojimo ih koristei se
arafima na krajevima, a koristimo male Luvrivae za potporu, postavljajui ih na dio
9 Uspravimo panel i nanesemo silikon na svaki

oak, kako sa unutranje tako i sa spoljanje
strane, na mjesta gdje se sastavljaju
aluminijska ploa i daske.
Slika 4.7. Donja ploa je od aluminijuma
24
Slika 4.8. Nanoenje silikona na kuite
Ne treba nanositi silikon na dio koji e sainjavati

donji kraj panela, kada je postavljen koso na krovu
Na ovaj nain sva vlaga i/ili kondenzacija stvorena
unutar panela moe da izae (iskapa) na tu stranu.
9 Kada smo nanijeli silikon, kuite panela se
smatra zavrenim i moemo ga ostaviti po
strani tokom slijedeih koraka.
Slika 4.9. Zavreno kuite panela
Slika 4.10. Drveno kuite i aluminijski lim sainjavaju kuita panela
4.2.2. Sistem cijevi
Prvi dio apsorbirajue ploe jeste mrea cijevi kroz

koju e tei voda, odnosno zagrijana tenost.
25
vanjsku povrinu svih fitinga, zavisno od toga

na kojem e se mjestu spajati.
Slika 4.11. Smijer protoka vode kroz mreu cijevi
Slika 4.13. ienje fitinga ianom vunom
Radi daljeg razumijevanja teksta, nazvaemo

horizontalno postavljene cijevi presjeka 22mm
"cijevi koje provode vruu izlaznu vodu" ili "cijevi
kroz koje ulazi hladna voda", dok emo uspravne,
vertikalne cijevi presjeka 15mm nazvati
"paralelnim cijevima". Vano je napomenuti da
paralelne cijevi uvijek moraju biti manjeg presjeka
od onih koje se koriste za dotok ili isputanje, jer se
inae umanjuje efikasnost.
9 Prije no to nastavimo, nakratko skupimo sve

cijevi i fitinge kako bismo ih uporedili sa
gotovim kuitem panela i vidjeli da li sve ide
po planu. Bolje je ovo sada uiniti, tj. prije no
to je izgradnja cijevnog sistema zavrena
inae emo se ili vie namuiti oko
prilagoavanja cijevnog sisitema kuitu ili
kuita cijevima.
9 Treba izrezati sve cijevi na odgovarajuu

duinu kako bi se uklopile u kuite panela
koje smo ve izgradili. Dok to radimo obratimo
panju da duine odgovaraju nama potrebnima.
Plastini nosai i svaki fiting utie na duinu
cijevnog sisitema.
9 Sada kada smo sigurni da e cijevni sistem

odgovarati kuitu panela, moemo poeti sa
spajanjem cijevi i fitinga. Ako nemamo
iskustva sa lemljenjem, naemo nekoga ko je
iskusan da nam pomogne, ali nevjerovatno je
jednostavno nauiti kako se to radi.
Slika 4.12. Rezanje cijevi je prosto i brzo
9 Nakon mjerenja i odgovarajueg sjeenja

cijevi, oistimo krajeve svake cijevi
komadiima iane vune, kao i unutranjost i
Slika 4.14. Lemljenje sa plamenikom
9 Nanesemo pastu za lemljenje na cijevi i fitinge

na svim kontaktnim mjestima. Previe je i u
ovom sluaju bolje nego premalo! Ovaj prvi
korak u procesu lemljenja je apsolutno
26
neophodan, jer pasta dozvoljava otopljenom

lemu (kalaju) da utie u fitinge gdje je potrebno
da se stvori vrsta veza poput iga.
Slika 4.17. Lemljenje radi produavanja cijevi
Slika 4.15. Nanoenje paste na cijevi i fitinge
9 Nosei zatitne rukavice, sada zagrijavamo

cijev i fitinge koristei se plamenikom, a
plamen lagano pomjerajui sa jedne na drugu
stranu, kako bi se izbjeglo paljenje metala.
Temperatura je dovoljno visoka za nanoenje
lema kada se lem u dodiru sa cijevi odmah
pone topiti, te izazvati ulivanje lema u cijevi i
fiting. Slino kao to je sluaj sa pastom,
previe lema je bolje nego premalo.
Slika 4.18. Lemljenje T-fitinga
Slika 4.19. Lemljenje bakarne redukcije 22/15 mm
Slika 4.16. Kalaj za lemljenje se dodaje

samo sa gornje strane i sam razliva
9 Ponovimo ovu radnju na svakom spojitu sa

bilo kojom vrstom fitinga. Vjerovatno e biti
male stvrdnutih kapi lema na donjem dijelu
spojita. Moemo ih otkloniti turpijom za
metal, ali to nije neophodno.
9 Nakon to su sva spojita dobro zalemljena,

provjerimo da li su vam cijevi negdje uplje.
Za to je potrebno jedan otvor cijevi zaepiti, te
cijev ispunite vodom. Provjeriti svaki fiting da
li curi ili ne. Ako bismo vidjeli da ipak negdje
postoji upljina, jo uvijek je moemo
popraviti. Ispraznimo vodu iz sistema i ponovo
zagrijemo spojite gdje je proputalo vodu.
Paljivo ga odvojimo ekiima i klijetima (ali
nositi rukavice!). Ponovo isturpijamo i
oistimo sva spojita (veina upljih mjesta su
posljedica loeg lemovanja sa premalo paste ili
lema nanesenog prvi put).
27
4.2.3. Apsorbirajua krila

Slijedei koraci su u vezi sa izgradnjom
apsorbirajuih krila potrebnih za izradu
apsorbirajue ploe. Ova krila se prave na taj nain
to se bakarne ploe djelimino saviju oko cijevi,
to omoguava odgovarajui kontakt i dozvoljava
dovoljan dotok toplote tenosti unutar cijevi.
9 Postavimo sistem cijevi unutar kuita panela

kako bismo izmjerili irine i duine potrebne za
bakarna krila. Ova krila mogu ii od fitinga do
fitinga, ali ne bi trebala biti postavljena na
nekom od njih, jer se time smanjuje broj
pravilnih spojita izmeu cijevi i krila.
9 Primijetiemo da su vanjskim paralelnim
cijevima potrebna neto kraa krila, jer su
redukcije na L-fitinzima due od obinih Tfitinga.
9 Krila mogu biti i dovoljno iroka tako da se
donekle poklapaju, ali to nije neophodno.
Vanije je izmjeriti razdaljinu izmeu vanjskih
paralelnih cijevi i unutranjih zidova kuita
panela.
Slika 4.20. Sastavljanje kuita i cijevovoda u cjelinu
9 Treba se uzeti u obzir i obim cijevi u

odreivanju prave irine ploe koja e da ini
budue krilo. Ali to se moe jednostavno
izraunati odreivanjem polovine obima cijevi
(O) i oduzimanjem presjeka cijevi (p). Zatim,
to dodajemo navodnoj irini krila koju ste
ranije izraunali () da bismo dobili pravu
irinu krila potrebnu za bakarne ploe. U
sluaju cijevi prosjeka 15 mm, znai da je
prava irina krila zapravo za 8,55 mm vea od
navodne irine.
9 Oznaimo i izreemo bakarnu plou prema

dimenzijama koje smo izraunali. Obavezno
nositi rukavice radi otrih likenih ivice. Ne
treba zaboraviti isturpijate ivice nakon rezanja,
kako bistmo sprijeili daljnje povrede.
Slika 4.21. Raunanje irine bakarnih krila

Slika 4.22. Rezanje bakarnog lima prema mjerama
28
9 Kao i ranije sa lemljenjem, obavezno

nanesemo dovoljno paste za lemljenje na donji
dio cijevi i na udubljenje krila. Ne moramo
lemovati cijelu duinu krila, nego samo na
nekoliko mjesta da bismo zatitili cijev i krilo i
spojili ih zajedno. Sada smo spremni za
lemljenje krila sa sistemom cijevi.
Slika 4.23. Turpijanjem ivica se stitimo od moguih povreda
9 Postavimo izrezane ploe na donji dio kalupa

za lim. Postavimo ploe u sredinu i oznaimo
liniju po sredini ploe ako je to neophodno.
Paljivo postavimo gornji dio alata za
kalupljenje lima uz sredinju liniju i gumenim
ekiem dva dijela ovog alata spojimo. Ovo
zna biti prilino glasno.
Slika 4.26. Priprema lemljenja bakarnih krila za cijevi
Slika 4.24. Pravljenje utora na limenim kricima
9 Sada moemo poeti sa sklapanjem

apsorbirajuih krila i cijevnog sistema. Prvo
oistimo sva spojita izmeu cijevi i krila (oko
paralelnih cijevi i u udubljenom dijelu
bakarnog krila).
Slika 4.25. Izgled bakarnog krila sa udubljenjem
Slika 4.27. Lemljenje bakarnih krila za cijevi
9 Posljednji korak u izradi apsorbirajue ploe

jeste njeno farbanje crnom mat farbom, na
onim dijelovima cijevi koji su izloeni, tj. gdje
suneva svjetlost direktno pada na cijevi. Prije
no to to uinimo, teba obavezno obrisati svu
prainu koja se skupila na njoj i onda je
temeljito oistiti nitro-razreivaem. Zatim
nanesemo crnu mat farbu na cijelu plou,
ukljuujui cijevi, fitinge i bakarna krila. To
teba uraditi to je mogue ravnomjernije, jer bi
se prekomjernim nanoenjem farbe na
odreenim mjestima smanjila efikasnost samog
kolektora, i jer bi previe farbe moglo zapravo
da izolira apsorbirajuu plou od dolazee
suneve svjetlosti.
29
Slika 4.29. ienje nitro-razreivaem prije farbanja
4.2.4. Izolacija, aluminijska folija i nosai
Slika 4.28. Zalemljena krila i cijevi spremni za farbanje
Slika 4.30. Principska ema kompletiranja solarnog panela
Naredni koraci su u vezi sa dijelovima koji e

sainjavati panel. Izolacija se ugrauje kako bi se
minimizirao gubitak toplote, dok bi se ista ta
izolacija mogla istopiti u direktnom dodiru sa
vrelom apsorbirajuom ploom kada ne bi bilo
aluminijske folije, koja joj umanjuje sposobnost

zadravanja toplote i umanjuje efikasnost za oko
2,5%. Plastini nosai apsorbirajuu plou ine
stabilnijom unutar kuita panela, dok drveni
nosai isto ine sa transparentnim prekrivaem.
9 Izmjerimo i izreemo izolacioni plou od

staklene vune, koja treba da se uklopi u kuite
panela. Ne zaboravimo da ona mora biti iste
visine, tako da emo morati izrezati staklenu
vunu u sredini kako bi se uklopila u sredinji
popreni dio. Zatim, samo jednostavno
postavimo aluminijsku foliju na drveno kuite
tako da je njome pokriven izolacioni dio.
Slika 4.31. Postavljanjeizolacione ploe od staklene vune
30
Slika 4.33. Izlaz/ulaz za cijevi izvan solarnog panela
9 Prije ugradnje apsorbirajue ploe, pripremimo

plastine nosae tako to emo isjei njihov
gornji dio i privrstiti ih donjim dijelom u
kuite.
Slika 4.34. Sjeenje dijela plastinih nosaa
9 Sada teba postaviti zavrenu apsorbirajuu

plou unutar kuita panela kako bismo
odredili gdje e striti uvodne i odvodne cijevi
iz kuita te gdje emo uvrstiti plastine
nosae.
Slika 4.35. Lijepljenje oko ulazno/izlaznih cijevi

Slika 4.32. Montiranje plastinih nosaa
9 Kada smo oznaili, sklonimo apsorbirajuu

plou i izbuimo rupe na kuitu. Na jednoj
strani trebamo izrezati komad drveta, da bi se
apsorbirajua ploa mogla potpuno uklopiti u
kuite.
9 Ugradimo apsorbirajuu plou, uklapajui

jednu cijev u netaknutu rupu, a postavljajui
drugu na mjesto gdje je isjeen komad drveta.
Nanesemo lijepak za drvo na odstranjeni
komad drveta, te ga vratimo na isto mjesto sa
kojeg je bio otklonjen. Kada se lijepak osui,
obavezno nanesemo dovoljno silikona na dvije

cijevi koje stre iz kuita panela, da bi se
zaepile izbuene rupe i zatitile od vlage.
9 Izreemo dva komada drveta i provuemo
jedan dugi araf kroz oba. Potom ih zavrnemo
za drveni popreni dio koji je u sredini, ali
oprezno, da ne probijemo kroz aluminijsku
plou na dnu. Ova dva komada moraju biti u
istoj ravni sa drvenim kuitem.
Slika 4.36. Drveni drai za providni prekriva panela
4.2.5. Transparentni prekriva i L-profili

Bliimo se kraju izrade naeg solarnog kolektora.
Transparentni prekriva slui za proputanje
suneve
svjetlosti,
minimiziranje
gubitka
povrinske toplote, te za sprijeavanje prodiranja
kie i snijega. Mogu se koristiti brojni alati, mada
31
preferiramo polikarbonatne ploe, jer su odline za

zadravanje suneve svjetlosti unutar panela i lake
su, ali i dovoljno jake da se nee lahko polomiti. Lprofili jednostavno zapeate cijeli panel sa gornje
strane, kako u panel na bi ulazila vlaga.
9 Najprije poloimo polikarbonatnu plou (ili

kakvu god providnu plou ve koristimo) na
vrh kuita panela. Odsijeemo krajeve po
potrebi ako se negdje ne uklapaju duine, sa
izuzetkom to donji dio mora da bude za oko
5cm dui od donje ivice. Zatim postavimo Lprofile na povrinu kako bismo izmjerili duine
neophodne za kolektor. Isjeemo ih na eljene
duine, a na krajevima isjeemo komade u
obliku kockice da bi se L-profili uklopili na
gornjoj strani.
Slika 4.37. Postavljanje polikarbonatne providne ploe na solarni panel
9 Sada moemo pripremiti L-profile tako da se

uklapaju na kuite panela. Ako koristimo tanje
aluminijske profile kroz njih jednostavno moe
uvrnuti arafe i moemo odmah prijei na
slijedei korak Inae, treba izbuiti rupe
duinom profila, te kasnije kroz njih zavrnutu
vijke u kuita panela.
9 Polikarbonatna ploa ima dva razliita lica.

Jedna je strana napravljena tako da se okree
prema suncu. Ako nismo u potpunosti sigurni
treba pitati trgovca za tu podatak. U svakom
sluaju, zatitnu foliju, koja je na objema
stranama ploe, treba otkloniti. Zatim, treba
zalijepiti komad iroke, providne ljepljive trake
na dno ploe koja e biti na donjem kraju. Ovo

sprijeava ulazak i zadravanje praine ili vlage
unutar kanala polikarbonata.
Slika 4.38. Priprema aluminijskih L-profila
32
kuite i jako ga pritisnite na mjesta gdje je

silikon.
Slika 4.41. Priprema za lijepljenje polikarbonatne ploe
9 Slino, nanesemo silikon i na gornje i obje

ivice na stranama polikarbonatne ploe, te na
unutranjost L-profila. To e panel bolje drati
zatvorenim.
Slika 4.39. Priprema rupa za zavrtanje u ivicu panela
Slika 4.42. Silikonom namazati i L-profile
9 Na kraju, samo zavrnemo L-profile u drveno

kuite, poevi od gornje ivice panela prema
stranama profila. Nakon to provjerimo da li je
jo negdje potrebno silikonom zatvoriti otvore,
zavrili smo sa izradom panela i moemo ga
instalirate na krovu.
Slika 4.40. Ljepljiva traka sprijeava ulazak praine
9 Kada je transparentni prekriva pripremljen,

nanesemo dosta silikona na gornje ivice gornjih
i daski koje su sa strane kuita panela NE
nanosimo silikon na donju dasku, jer kroz
njene otvore vlaga i kondenzacija koje se
stvaraju unutar panela mogu da izau. Potom
paljivo postavimo transparentni prekriva na
Slika 4.43. zavrna montaa L-profila
POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA
33
5. POSTAVLJANJE SOLARNOG PANELA

Solarni panel je najvaniji dio kompletnog solarnog
sistema za zagrijavanje vode, ali bez ostatka
sistema, u sutini, imamo samo moderno izraena
kutija na krovu. Ono to slijedi jesu upute o
instaliranju kompletnog sistema, koristei se
osnovnim principima vodoinstalaterstva i grijanja.
Ako smo bez iskustva u ovom poslu, najprije se
posavjetujmo sa strunjakom, ili ak platimo za
njihovu pomo. Ako se upustimo u rada
samostalno, pomou uputa koje slijede, moe sve
izgledati kao "sitnica", mada se moda nikada
ranije i nismo sluili svojim znanjem za te svrhe.
Opis koji slijedi predstavlja instaliranje solarnog
panela kakav je napravljen na naem seminaru i
skoro svaki drugi projekat moe biti drugaiji.
Duine cijevi su razliite, razni fitinzi, itd. e biti
neophodni da bi se zavrio ovaj sistem, to svaki
posao ini jedinstvenim iskustvom. Dakle, na
slijedee upute gledajmo kao na vodi za izradu
funkcionalnog vlastitog solarnog kolektora.
5.1. AKTIVNI I PASIVNI SISTEMI

Sistem koji je instaliran nije najjednostavniji, ali je
jedan od najefikasnijih. Napravili smo tzv. aktivni,
sistem zatvorene petlje. Slika 5.1 predstavlja
osnovne dijelove ovakvog sistema.
Zove se aktivni sistem, jer ima pokretljive dijelove

i podrazumijeva elektroniku. Suprotni, pasivni
model, je sistem kojem manjka gore pomenuto i
oslanja se na principe prirodnog vodenog toka.
Prednost aktivnog sistema se ogleda u tome to
voda krui bez obzira na vanjske temperature,
dakle, kada god je pumpa ukljuena (instalirani
sistem kod nas ima runi prekida, pored
alternativnog elektronskog regulatora koji pokree
rad pumpe prema temperaturnim razlikama panela i
bojlera).
5.2. SISTEMI ZATVORENE

I OTVORENE PETLJE
Instalirani sistem je sistem zatvorene petlje jer
tenost za provoenje toplote (npr.antifriz) koja
tee kroz cijevi u naem panel-kolektoru nije u
direktnom dodiru sa vodom koju emo koristiti iz
bojlera. Sistem otvorene petlje, sa druge strane,
mijea vodu koja se grije u panelu sa vodom koja
se koristi iz bojlera. Najvei problem sa sistemima
otvorene petlje je to lahko dolazi do kalcifikacije
sa dotokom novih vodenih tokova i to pri jako
niskim temperaturama moe doi i do pucanja
cijevi.22
22
U.S. Department of Energy, Solar Water Heating,

DOE/GO-10096-050, FS 119, March 1996.
Slika 5.1.
Po svojoj prirodi, sistem zatvorene petlje ne koristi

svjeu/novu vodu, jer zadrava istu tenost cijelo
vrijeme, time minimizirajui taloenje kamenca.
Da bi se suzbile temperature smrzavanja, najee
se obini antifriz (etilen glikol), ili rijeenje
povoljnije za okoli (propilen glikol),23 a oba se
obino mijeaju sa vodom u otprilike istim
omjerima.24 Obje solucije su otporne na niske
temperature, ali se ipak trebaju provjeravati i treba

ih mijenjati svakih tri do deset godina,53 da se
efektivnost tenosti protiv smrzavanja ne bi
izgubila.
Sistemi zatvorene petlje funkcioniraju na principu
neprekidne cijevi u kojem voda krui iz panelkolektora u bojler i tako ukrug. Unutar bojlera, ona
tee kroz izmjenjiva toplote, a izlazi na krovu da

bi se dalje zagrijavala pod sunevom toplotom.
5.2.1. Instaliranje panela
34
Svrha elinog kuita je dvostruka: prvo, titi

panel da ga ne bi vjetar oborio ili da se ne bi
uvrnuo, a drugo, odie panel od krova za barem
10cm, stvarajui dovoljno prostora da kia ili snijeg
mogu proi ispod njega (bez podizanja bi zimi, uz
mali snijeni nanos, moglo doi do smanjene
efikasnosti uz poveanje mogunosti truljenja
drveta i stvaranja rupa kroz koje bi ulazila vlaga).
9 Postavimo elino kuite na krov. Da bismo
dobili dovoljno prostora za montau mogu se
skinuti nekoliko crijepova sa krova.
9 Da bismo privrstili elino kuite za krov,
postavimo ga iznad dvije krovne grede, a zatim
buimo
crijepove
i
krovne
grede
odgovarajuim borerima.
Konstruisano je specijalno kuite za solarni panel i

instalirano na onu stranu krova koja je okrenuta
prema jugu. Izgraen od L-profila koji su od metala
i obojen zatitnom farbom, napravljen je prema
dimenzijama ve izgraenog panel-kolektora.
Kuite ima rupe koje slue za postavljanje na krov
i one za dobro privrivanje panela.
Slika 5.3. Principska ema postavljanja panela na krovu
Slika 5.4. Buenje crijepa radi provlaenja cijevi i arafa
Slika 5.2. Krovno elino kuite za solarni panel
9 Provucimo jedan dugi araf kroz rupe, i

uvrstimo sa donje strane grede podlokom i
maticom, kako je prikazano na slici5.3.
Postavimo kratku cijev oko arafa da bi bila
stabilnija podloga na donjoj krovnoj gredi.
elino kuite postavimo na kraj cijevi, a
maticu i podloku privrstimo sa gornje strane.
Silikona zatvorimo upljine u meuprostoru
35
cijevi i crijepi, kako se voda ne bi slijevala u

potkrovlje.
Slika 5.5. Detalj arafa na krovu
9 Isto ponovimo za sve etiri ivice elinog

kuita, prije nego donesemo panel-kolektor na
krov.
Slika 5.8. Uvrivanje panela na kuitu
5.2.2. Cijevi i fitinzi na krovu
Slika 5.6. elino kuite spremno za instaliranje panela
9 Konano, panel-kolektor se privrsti za elino

kuite arafima u nekim od manjih rupa.
Slika 5.7. Montaa panela na elino kuite
Razni fitinzi i cijevi se trebaju montirati na panelkolektor na samome krovu. S obzirom na to da je

ovo najvia taka sistema tu se montira ventil za
ozraivanje. On je kljuni dio za isputanje zraka ili
plina iz sistema koji bi u suprotnom mogli da mu
kode. Instaliran je na krovu, ali bi moda bilo
bolje da je postaviljen ispod samog krova, na
najviu taku! Postavljanjem sistema ispod samog
krova, olakava se pristup istom, te se ne treba
penjati na krov kako bi se provjerilo da li
funkcionira.
Nakon privrivanja svih fitinga za panel,

crijepovi su vraene i krov zatvoren. Sve fitinge i
cijevi temeljito oistimo ianom vunom i
isturpijamo. Pri lemljenju, obavezno koristimo
zatitne rukavice!
36
rupe na krovnim crijepovima. Jako privrstimo

dvije polovine svakog holendera (nije potrebno
koritenje kudelje ili paste, jer je veza sama po
sebi vrsta).
9 Specijalni fitinzi, zvani holenderi (dolaze u dva

oblika jedan je "muki", drugi "enski"), su
zalemljeni za cijevi kroz koje ulazi hladna i
izlazi topla voda, a koje stre van panela. Z
apanel je privren "enski" dio holendera.
Slika 5.11. Gornja cijev sa fitinzima i ozranim ventilom
Slika 5.9. Holender na izlaznoj cijevi
9 Dvije serije fitinga lemimo jednu za drugu. Za

donju, cijev kroz koju ulazi hladna voda,
potreban je "muki" dio holendera i redukcija
od 22/15mm, a potom L-fiting.
Slika 5.12. Montiranje ozranog ventila
Slika 5.10. Donja cijev sa fitinzima i redukcijama
9 Gornja, cijev za isputanje tople vode, je malo

komplikovanija, jer joj je takoe potreban
ventil za ozraivanje. Ovdje koristimo "muki",
dio holendera koji treba lemiti za redukciju
dimenzija 22/15mm, potom za T-fiting, a zatim
za L-fiting. Na strmoj strani T-fitinga, fiting
zavrnut za ventil se takoe mora lemiti. Nakon
to se ohladio, ventil za ozraivanje se
jednostavno zavrne specijalnom kudeljom i
pastom radi vreg spoja.
9 Kada rasporedimo obje serije fitinga moemo
ih privremeno zavrnuti za oba "enska" dijela
holendera na cijevi za ulaz i izlaz vode.
Oznaimo ih na mjestima ulaza u krov,
skinemo fitinge i probuimo rupe na
crijepovima na oznaenim mjestima. Zatim
zalemimo cijevi za L-fitinge i uklopimo ih u
Slika 5.13. Montirani holender na donjoj cijevi
9 Nanesemo silikon na upljine u crijepovima.

Svaku crijep vratimo na mjesto da bi se krov
ponovo uklopio. Time je panel potpuno
instaliran i odsada moemo raditi u prostoriji.
37
Slika 5.15. Konstrusanje cjevovoda je individualno
Slika 5.14. Montirani holender na gornjoj cijevi
5.2.3. Cijevi i fitinzi u potkrovlju
Slika 5.16. Dimnjak je dobra orijentacija kroz kuu
9 Cijevi su namjerno instalirane paralelno sa

dimnjakom, jer to omoguava laku
orijentaciju na potkrovlju i u prizemlju. Cijevi
montiramo na prethodno postavljene palstine
nosae.
Sada treba da smislimo nain na koji emo

instalirati sistem cijevi da bi spojili panel, koji je na
krovu, za bojler koji e se nalaziti na etai ispod.
Ovaj dio zavisi od arhitekture svake kue. U
svakom sluaju, treba raditi na minimiziranju broja
cijevi neophodnih za doseg bojlera, ne samo iz
razloga to vie materijala podrazumijeva i vie
trokova, nego i zbog toga to uz due cijevi dolazi
i do mogue veeg gubitka toplote, naroito ako se
instaliraju van prostorije.25
9 Instaliramo L-fitinge na cijevi koje izlaze kroz
krovne crijepove, kako cijevi iz kojih izlazi
topla voda, tako i onih na koje ulazi hladna, te
smo ih spojimo.
Slika 5.17. Cijev na plastinom nosau
9 Poto dimnjak koristimo kao orijentacionu

taku, izbuimo rupu u podu i provuemo
38
cijevi, kako bismo mogli dalje raditi sa njima u

prizemlju.
Slika 5.18. Cijevi provedene po dimnjaku
5.2.4. Instaliranje bojlera

Treba unaprijed imati zamisao kako instalirati
bojler i povezati ga sa cijevima sa tavana. Bojler
koji koristimo ima petlju za izmjenjivanje toplote
za koju smo spojili cijevi iz solarnog panela sa
krova. Bojler je i napravljen tako da se voda u
njemu zagrijava na dva naina. Kada je vani
previe oblano, moemo ga prikljuiti na na
elektrinu struju. Takvi sistemi rezervnog naina
zagrijavanja su neophodni u skoro svim, pa i
najsunanijim i najtoplijim klimatskim podrujima,
zbog toga da bi topla voda uvijek bila dostupna.53
Slika 5.19. Kobinirani bojler za toplu vodu
9 Nakon to na bezbjedan nain privrstimo

bojler na zid (ili gdje elimo da ga postavimo),
spojimo ga sa vodovodnim cijevima uz pomo
kudelje i paste radi vrte veze. Spojite ga i za
elektrino grijanja, tj. elektrine kablove u
zidu.
Slika 5.20. Spajanje bojlera na vodovodne cijevi
39
Slika 5.21. Prikljuenje bojlera na elektrinu struju
9 Zatim, izmjerimo cijevi potrebne za ulaz/izlaz

vode u bojler, uzimajui u obzir i sve
neophodne ventile i fitinge, kao i budue
mjesto za pumpu i ekspanzionu posudu.
Dvije vane stvari koje treba napomenuti su da se:
1. na dnu bojlerovog izmjenjivaa za toplotu
instaliramo T-fiting, to e ga spojiti sa ispusnim
ventilom koji omoguava da se sistem puni i prazni
po potrebi i
Slika 5.23. Gornji izlaz izmjenjivaa sa ventilom
5.2.5. Instaliranje termometra//barometra,

pumpe i ekspanzione posude
2. dobro bi bilo instalirati jednosmjerni (tzv.

Nepovratni) ventil na izlazu izmjenjivaa, tako da
tokom noi zagrijana voda ne krui prirodnim
tokom nazad u ohlaeni kolektor na krovu.
Vrh izmjenjivaa za toplotu vodu smo postavili kao
izlaz tople vode i na tom mjestu ugradili
jednosmjerni ventil, a ispusni ventil blizu donjeg
dijela koji slui za vodu koja dotie. Bilo bi,
meutim, znatno efikasnije da to uradimo obratno.
Tada bi se dotokom tople vode sa gornje strane i
njenim oticanjem prema dole, prije no to izae iz
bojlera, stvarala termalnu stratifikacija vode u
bojlera i time poveala efikasnost kolektora.26
Slika 5.22. Donji izlaz izmjenjivaa sa ispustom
Nakon instaliranja fitinge sa izmjenjivaem toplote,

prelazimo na instaliranje ostalih konstruktivnih
dijelova potrebnih sistemu.
Uz pomo termometra vidimo kolika je

temperatura u sistemu kolektora, a koja e se
znatno razlikovati od vode za upotrebu u bojleru.
Dodavanjem barometra smo u stanju da oitamo
koliki je pritisak u sistemu, kako bismo mogli
nadgledati isti u sluaju proputanja/curenja i
takoe u sluaju oteenja sistema u smislu visine
pritiska koji mu kodi.
40
holendera i zalemimo na cijevi sa obje strane

(ovom dijelu procesa e vjerovatno biti
potrebne redukcije).
Pumpa omoguava da tenost za provoenje

toplote (antifriz) krui sistemom u ma kakvim
uslovima mi to eljeli. Protok tenosti kontrolira
runi prekida privren na zid, a moe se
postaviti na na tri strujna nivoa (ovakve pumpe
imaju niske potrebe za strujom).
Ekspanziona posuda slui kao veliki sigurnosni
ventil sistema. U sistemu se moe razviti visok
pritisak i temperatura koji proizvode paru i plin, a
koji bi mogao raznijeti cijevi bilo gdje unutar
petlje. Ali instaliranjem ekspanzione posude
plinovi odlaze u gumeni "balon" unutar metalnog
kuita i na siguran nain se isputaju kroz njen
vrh.
Slika 5.25. Trobrzinska niskoenergetska pumpa
9 Spojamo ekspanzionu posudu za cjevi, koje

isputaju toplu vodu iz izmjenjivaa toplote,
koristei obini T-fiting i fitinge koji dou uz
samu posudu Naa posuda ima drae za
vjeanje o zid.
U sva tri sluaja trebamo obratiti panju na fizike

dimenzije ovih dijelova (za pumpu i ekspanzionu
posudu je potrebno vie prostora). Nije toliko bitno
gdje tano u sistemu instaliramo ove elementi, ali
radi lake upotrebe su postavljeni blizu jedne
drugima i blizu bojlera. Pri svakom lemljenju
cijevi, obavezno zatitimo zid od plamena koristei
se odgovarajuim materijalom (npr. kamenom
ploom).
9 Instaliramo termometar/barometar koristei se
obinim T-fitingom, na iju jednu stranu
postavimo ovaj mjera.
Slika 5.26. Ekspanziona posuda zapremine 5 litara
5.2.6. Zatvaranje petlje u prizemlju
Slika 5.24. Termometar/barometar u sistemu
9 Pumpe su obino teke, tako da trebamo na zid

privrstite jake arafe/nosae, i zato da se time
nuno ne stvara dodatni teret za cijevi. Spojila
pumpu u petlju sa dva "enska" dijela
Poto je solarni panel spojen cijelim putem od

samog panela, kroz potkrovlje, do prizemlja,
preostaje nam jo da spojimo cijevi za one u
bojleru,
termometar/barometar,
pumpu
i
ekspanzionoj posudi, te tako dobijemo zatvarenu
petlju.
41
dolo do snienja pritiska. Ako izgleda kao da

sistem nigdje ne proputa, moemo koristiti
pumpu da sistem napunimo vodom kroz
ispusnog ventila. Koritenje vode za prvu
provjeru sistema vam omoguava da testiramo
sistem i da vidimo da li negdje voda curi
duinom cijevi. Nakon to ste zadovoljni
rezultatom, tj. kada vidimo da nigdje ne
proputa, moete otvoriti ispusni ventil da voda
otee, a sistem napuniti antifrizom.
9 Ponimo sa radom na bojleru, jer je to mjesto

na kojem je poloaj cijevi ograniene,. Due
cjevi koje stre sa potkrovlja ostavimo
otvoreima za rezanje po potrebi.
Slika 5.28. Zavrna spajanja cjevovoda u zatvorenu petlju
Slika 5.27. Zatvorena petlja detalj oko bojlera
9 Nakon to izmjerimo gdje cijevi moraju biti

postavljene, probuimo rupu u zidu,
provuemo cijevi kroz nju i zalemimo na
mjestima gdje je to neophodno. Naravno,
ponovo postavimo plastine nosae na zid da bi
cijevi bile stabilne.
9 Izreemo cijevi sa potkrovlja na duine koje su
potrebne kako bi se one spojile sa cijevima
bojlera, uzimajui u obzir i duine L-fitinga.
9 Kada konano zatvorimo sistem cijevi moete
testirati da li imamo curenje. Najbolja metoda
je koritenje rune pumpe kako bi se sistem
ispunio zrakom kroz ispusnog ventila, a zatim
oitavanjem na barometru provjerili da li je
Slika 5.29. Vizelno i testiranje pod pritiskom
Najprije koristimo zrak da bismo provjerili da li

sistem proputa vodu, jer se time osigurava da
sistem ostane suh iznutra, zato to popravke
lemljenjem nisu tako jednostavne/efektivne kada je
unutranjost cijevi vlano.
Ako sistem ipak negdje proputa tenost, najlaki
nain da saznamo odakle tano proputa jeste da
pomijeamo malo vode sa obinim deterdentom
za pranje posua. Nanesimo mjehurie iz sapunice
na mjesta gdje sumnjamo da tenost proputa i
gledajmo gdje izlaze novi mjehurii. esto se
propusna mjesta nalaze na mjestima koja su

omotavana npr. kudeljom, pa stoga najprije
provjeravamo njih.
42
malo izolacionog materijala na cijevi, onoliko

dugog da pree zid/plafon sa obje strane. Zatim
ih ispunimo nekom vrstom pur pjene ako ste
izbuili preveliku ili isuvie neuglednu rupu.
5.2.7. Izolacija i zavrni radovi
Nakon to smo proveli malo vremena na

provjeravanju sposobnosti sistema, moemo poeti
zavrne radove. To podrazumijeva instaliranje svih
cijevi, jer one mogu izgubiti dosta toplote prije
nego to ona i dospije do bojlera, kreui se od
panela koji je na krovu. Pored toga, cijevi su
najosjetljivije na zimske niske temperature, i mada
bi naa tenost za provoenje toplote (npr. antifriz)
trebala da titi cijevi od pucanja, ona nee sprijeiti
odlazak toplote proizvedene iz solarne energije. Ali
izolacija hoe.
Slika 5.30. Cilindrina izolacija za cijevi
Postoji specijalni cilindrini izolacioni materijal za

cijevi, a moemo ga nai u raznim veliinama za
cijevi raznih promjera. Ove uplje, spuvaste tube
mogu izdrati kako vrelinu cijevi tako i sprijeiti
njezin odlazak u atmosferu.
9 Lahko ih je namontirati: samo rasijeemo tube
po duini koristei se otrim noem (nekada se
i prodaju ve isjeene). Potom ih obavijemo
oko cijevi, a one e se same za njih privrstiti.
9 Moda je najbolje poeti ondje gdje smo buili
rupe u zidovima ili plafonima. Samo stavimo
Slika 5.31. Montiranje izolacije na cijevi
Slika 5.32. Zaprivanje neuglednih rupa pur pjenom
9 Nije potrebno imati jedinstvenu, konstantnu

duinu izolacije koja bi se obavijala oko
svakog prevoja cijevi da bi na tim mjestima
bila odgovarajua izolacija. Znajui to,
isijecimo preostalu izolaciju tako da se uklapa
izmeu svih tuba koje smo prethodno ugradili
u zidove, plafone, podove, ili prevoje cijevi.
9 Na mjestima gdje smo zatitili cijev plastinim
nosaima, jednostavno izolaciju ureemo sa
okolnih strana, a izoliramo to je vie mogue
cijevi, fitinge i dijelove koji su blizu bojlera, te
iznad krova i na samom panelu.
43
9 Trebamo i izolaciju zatititi na odgovarajui

nain. Postoji specijalna izolaciona traka koja
koja minimizira gubitke toplote. Ova traka
moe biti od posebnog znaaja za krov, kako bi
gubici toplote bili veoma mali, ili bilo gdje
kada su spojena dva dijela/komada izolacije.
Slika 5.34. Izoliranje dijelova oko bojlera
23
Slika 5.33. Izolacija savreno prijanja za cijevi
9 Konano, ako radimo u kui koja je izgraena

od betona, kao u naem sluaj, moemo
koristiti malo pur pjene i prekriti je gipsom, a
po potrebi i okreiti.
Personal communication with Daniel Rodik, Zelena

Akcija Zagreb, http://www.zelena-akcija.hr/, September
18, 2006.
24
All Solar, Inc., Active Solar heating Systems,
http://www.asolarelectric.com/.
25
Earth Friends Romania (Prientenii Pamantului), DIY
System for Building Solar Collectors General, 2003.
26
Jehle, Felix and Joseph Muttenzer, discussion about
solar energy in Tuzla, Bosnia and Herzegovina,
September 29, 2006.
ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENERGIJE
44
6. ALTERNATIVE I MOGUNOSTI SOLARNE ENRGIJE

Jo jedna varijanta solarnog kolektora kojeg smo
sami izgradili je kratko opisana u ovom poglavlju.
Iako nije ba efikasan poput sistema kolektora
ranije opisanog, zasigurno radi dovoljno dobro pod
odgovarajuim okolnostima, a kota znatno manje
od prethodnog aktivnog sistema kolektora
zatvorene petlje.
vodom. S obzirom na to da vakuum ne moe

nastati u cijevima, topla voda koja je napustila
panel se zamjenjuje hladnom vodom iz rezervoara.
Cjelokupni proces stvara prilino brz vodeni tok u i
iznosu od oko 60 l/sat. Ovaj efekat se nastavlja sve
dok je vanjska temperatura via od one u
rezervoaru i panelu.
Ovaj predstavlja tehniku suprotnost, tj. pasivni,

sistem kolektora otvorene petlje. Pasivan je, jer mu
nisu potrebni aktivni, elektronski dijelovi da bi
funkcionirao. Po svojoj prirodi, sistem otvorene
petlje ne moe biti efikasan tokom zimskog perioda
u regijama gdje temperature dostiu vrijednosti
ispod take smrzavanja, a poto se voda koja ze
zagrijava u panelu mijea sa vodom za upotrebu, ni
antifriz se ne moe koristiti.
Meutim, smatramo da je ova vrsta sistema
savrena za vikendice i ljetnikovce. Njihova
povoljna cijena znai da da nije potrebno pretjerano
investirati u ovakve solarne sisteme. Najefektivnije
vrijeme za upotrebu ove jednostavne vrste sistema
je upravo vrijeme kada najvei broj ljudi boravi u
svojim vikendicama, dakle, od kasnog proljea do
rane jeseni.
Mada ovi sistemi mogu biti manje efektivni,
djelomice zbog korozije koja se javlja izmeu
dvaju razliitih vrsta metala, potrebe za toplom
vodom u jednoj vikendici su obino male u
poreenju sa potrebama normalnog domainstva,
to znai da e sistem trajati mnogo godina,
inenii ga veoma isplativim rjeenjem po pitanju
energetske potronje.
Slika 6.1. Direktni termosifonski efekat - zagrijavanje
Naalost, kada su vanjske temperature nie, npr.

tokom noi ili kada je oblano, dolazi do obrnutog
efekta, kako je prikazano na slici 6.2.
Hladna vanjska temperatura izvlai svu toplotu iz
sistema, stvarajui prirodno kruenje vode kojim se
topla voda istjeruje iz rezervoara pri emu njena
toplota biva izraena sa povrine panela.
Prema tome, ako vi ili vai prijatelji imate

vikendicu, zato ne biste isprobali i solarnu
energiju? Bie vam drago to jeste!
6.1. TERMOSIFONSKI EFEKAT

Najjeftiniji solarni kolektori rade na principu
pasivnog sistema bez pumpi ili drugih pokretnih
dijelova pomou fenomena zvanog termosifonski
efekat. Kovneksnost tenosti za provoenje toplote
se stvara uz pomo priodnih temperaturnih razlika,
kako je prikazano na slici 6.1.
U sistem uvodimo hladnu vodu koja puni cijevi i
rezervoar do vrha. Sunce zagrijava vodu koja je
unutar cijevi panel-kolektora, a kako se toplota
poveava, topla voda se prirodno penje do vrha,
gdje izlazi iz panela i penje se do rezervoara sa
Slika 6.2. Inverzni termosifonski efekat - hlaenje
I pored gubitaka, termosifonski sistem moe da nas

opskrbi sa vie nego dovoljno toplote pri
odgovarajuim uslovima. S obzirom da ne postoji
nikakva elektronska niti mehanika sprava u
termosifonskom sistemu, anse za raspad sistema
su svedene na minimum. Ovi sistemi su povoljniji i
otprilike kotaju upola manje od aktivnog sistema,
45
velikim dijelom to je potrebni materijal mnogo

povoljniji. Obino plastino bure se moe koristiti
kao rezervoar, a plastine/gumene tube otporne na
toplotu mogu sluiti kao cijevi, kako je prikazano
na slici 6.3.
Slika 6.3. Pasivni solarni kolektor u funkciji
6.1.1. Rezervoari u termosifonskom sistemu

Mjesto postavljanja rezervoara je jedan od kljunih
elemenata
za
ispravno
funkcioniranje
termosifonskog efekta. Najnia taka u rezervoaru
za vodu treba biti smjetena iznad najvie take
panela, tj. na izlazu pri vrhu (slika 6.3).
Postavljanjem rezervoara ispod ovog nivoa bi
znatno umanjilo efikasnost termosifonskog efekta,
jer se vodeni tok time smanjuje.
U stvari, to je rezervoar postavljen vie iznad
panela, to je i efektivniji. Meutim, prije nego to
rezervoar postavimo na nekoliko metara iznad
panela, imajmo u vidu da su cijevi najosjetljivije na
gubitke toplote u sistemu. to je panel udaljeniji od
rezervoara, to e nam biti potrebne due cijevi za

njihovo spajanje, to opet podrazumijeva vei
gubitak toplote. Mogunost ublaavanja ove pojave
jeste smjetanje to je mogue veeg broja cijevi u
zgradu, pored samog rezervoara (moda bi ga
mogli okaiti na vrh potkrovlja).
Druga vana stvar je znati kako upravljamo
termosifonskim
sistemom
bez
upotrebe
elektronskih ureaja. Izgleda prilino beskorisno
imati sistem bez izvora za vodu koja bi ga
pokretala. Morali bismo konstantno sistem puniti
kantama vode, svaki put kada nam je potrebna
topla voda. Jedan od naina pomou kojih moemo
izbjei punjenje rezervoara svaki dan jeste da ga
spojimo sa glavnim vodovodnim cijevima koje
vodom opskrbljavaju na dom.
46
Slika 6.4. Poboljana efikasnost sistema se postie izdizanjem rezervoara
Naravno, takav sistem mora biti reguliran, da nam

ne bi konstantno ulazila hladna voda u rezervoar i
hladila toplu vodu zagrijanu solarnom energijom.
Najlaki nain reguliranja je putem prostog plovkaregulatora, poput onih u vodenim rezervoarima
toaleta. Ovaj regulator minimizira dotok hladne
vode iz glavnih vodovodnih cijevi, a ona pomou
njega odlazi u donje dijelove rezervoara, kada je
nivo vode posebno nizak, kako je prikazano na slici
6.5.
6.2. IGRANJE SA CIJEVIMA

Izmjene se mogu napraviti i na samom sistemu
cijevi. Na primjer, smanjenjem promjera cijevi sa
15mm na 10mm smanjuje se i efikasnost za oko
1% zbog manjeg protoka vode, ali bi se time i
trokovi mogli umanjiti za ak 10%.
Meutim, moda su i najznaajnije mogue
modifikacije u vezi sa cjelokupnim nainom
postavljanja cijevi. Postoje male razlike kod ranije
pomenute mree paralelnih cijevi, ali jedno
izuavanje koje je provela jedna njemaka
organizacija ukazuje na neznatne razlike u
efikasnosti kada je u pitanju postavljanje ulaznih i
izlaznih cijevi. Umjesto toga, dolazi do veih
promjena ako se u potpunosti izostavi paralelni
sistem cijevi.
Slika 6.5. Plovak-regulator za hladnu vodu
Kada jednom ue u rezervoar, hladna voda se

zadrava blizu dna, a sav talog ostaje na samom
dnu. Hladna voda iz najniih slojeva moe tei van
rezervoara u panel, dok zagrijana voda iz panelkolektora ulazi pri samome vrhu. Ako se u
rezervoaru nalazi suvie vode, ugradi se prelivcijev da bi ta suvina voda na bezbjedan nain
otekla. Konano, kada koristimo toplu vodu iz
rezervoara, nivo vode opada, sputajui plovak
regulator i omoguujui dotok nove, hladne vode u
rezervoar i time startajuu ciklus od poetka.
Slika 6.6. Nekoliko varijanti paralelnog spajanja cijevi
Najei alternativni nain postavljanja cijevi je

tzv. sistem S-cijevi ili zmijski sistem cijevi.
Porijeklo za ovakav naziv je oigledan, jer se cijevi
previjaju u tom obliku. Prednost ovog sistema jeste
to koritenjem jedne jedine cijevi za cijelu
apsorbirajuu plou nema potrebe za svim onim
fitinzima neophodnim u paralelnom sistemu cijevi.
Pored injenice to ih ne moramo kupovati, nestaje
mogunost proputanja u panelu, osim ako cijev ne
pukne.
47
potreban vei broj cijevi, pa i cijena panela time

raste.
Slika 6.9. Razmak paralelnih cijevi je 10-15 cm
Kod mree paralelnih cijevi je optimalna udaljenost

meu pojedinanim cijevima oko 15cm, mada je
kod udaljenosti od 10cm panel efikasniji za ko 5%.
Slika 6.10. Razmak savijenih cijevi je 12-17 cm

Slika 6.7. Od jedne cijevi se savijanjem napravi eljeni oblik
Sve dok se prekoraenja temperature i pritiska

nadgledaju, kao to je pomenuto ranije, najvee
anse za pucanje cijevi lee samo u pravljenju same
S-cijevi. Moe se kupiti ili napraviti sprava za
savijanje cijevi, ali moemo ih i runo savijati. Uz
dosta opreza moemo cijev (maksimalno 1016mm) savijati oko stabla ili nekog stuba, a da je
ne bismo slomili ispunimo je finim pijeskom i
zaepimo oba kraja. Na koji god nain to radimo,
imajmo na umu da malo nakosimo horizontalne
dijelove cijevi tako da se zrak ili plinovi ne
zadravaju unutra (slika 6.7).
Kod S-cijevnog sistema, cijevi se moraju saviti u

krug promjera oko 17cm, dok bi krug promjera
12cm poveao efikasnost za 6% (ini se, meutim,
da se veim savijanjem od ovoga riskira oteenje
ili pak pucanje cijevi).49
6.3. APSORBIRAJUA PLOA

Izbor epsorbirajue ploe na panelu kolektora je
veoma vaan. Na primjer, standardna debljina
ploe koja se koristi je oko 0,5mm, ali
udvostruavanjem iste bi se poveala efikasnost za
8%. Meutim, i trokovi bi se znato uveali, ak i
vie od efikasnosti.
Slika 6.8. Maina za savijanje cijevi
Jo jedna injenica vezana za cijevi, a koju valja

uzeti u obzir, jeste njihova razdaljina. Uopteno
vai da, to su cijevi blie jedna drugoj, to je
efektivniji kolektor, ali, isto tako, to su blie, to je
Slika 6.11. Limene trake se mogu uplesti izmeu cijevi
Zapravo, poveanjem debljine preko 1,2mm dolazi

samo do neznatnog porasta u efikasnosti, jer je sve
tee provesti toplotu sa deblje ploe u cijevi. Mogu

se koristiti ak i tanje ploe, to smanjuje ukupan
troak, te je lake raditi sa njom i oblikovati metal u
eljenu formu.
Vaan je nain na koji su ploe spojene sa
cijevima. Na primjer mogue je samo klijetima
oprezno utisnuti aluminijska krila oko cijevi ili bi
se limene trake mogle uplesti izmeu cijevi, kao
korpa. Mada je to lahko izvesti, spojite izmeu
cijevi i ploa nije posebice jako, to ove metode
ini manje efikasnim od metode sa krilima.
Slika 6.12. Spajanje cijevi za lim pomou ianih omi
Jo manje efikasna metoda (za oko 7%) je

postavljanje mree cijevi na metalnu plou, zatim
buenjem rupa na metalu i privrivanje ova dva
elementa ianim omama.
48
prethodne metode, tj. sa ianim omama ili

"ispletene" metode.
Da bismo maksimizirali koliinu dotoka suneve
svjetlosti koju prima panel, trebate uzeti u obzir
nain na koji sunce obino sija u regiji gdje ivimo.
Naravno da postavljamo panel na mjesto gdje nema
sjenki, tj. hlada, tako da emo moda morati
posjei nekoliko grana sa drvea. Meutim,
najvanije je postaviti ga tako da je manje-vie
okrenut prema jugu. Okretanje panela malo vie
zapadu nego istoku je takoe poeljno, jer su
suneve zrake pri sutonu efikasnije za kolektor od
onih zraka tokom svitanja.
Vano je znati pod kojim emo uglom nagnuti
panel da bi dobili maksimalnu koliinu suneve
svjetlosti. To se se razlikuje tokom cijele godine,
jer je ljeti sunce najvie, a zimi je nie na
nebeskom svodu. Ukoliko neemo da premjetamo
panel nekoliko puta godinje, najbolji je
kompromis izmeu dvaju ekstrema, te postavljanje
panela tako da prima najvie svjetlosti tokom
proljea i jeseni. Ugao nagiba ne utie previe na
efikasnost, osim u sluaju da je panel postavljen
suvie daleko idealnom uglu. Na solarni kolektor
smo postavili paralelno sa krovom radi lakeg
instaliranja i zakljuili da je dovoljno efikasan za
nae potrebe. Ako doista elimo maksimalno
efikasan panel, terba se posavjetovati sa
profesionalcem za solarne tehnologije.
6.4. SOLARNI KOLEKTORI

1m2 panel-kolektora dovoljan za potrebe jedne
osobe za toplom vodom, ukljuujui kapacitet
rezervoara od 80l ako je u pitanju samo potronja
vode u domainstvu. Meutim, ako je cilj
koritenje solarne enrgije za grijanje cijele kue, a
ne samo vode za topla tuiranja, sudopere itd., onda
je potrebna povrina kolektora vee.
etvorolanoj obitelji je potrebno 15-20m2
kolektora i rezervoar kapaciteta 1000-2500 litara27.
Za vodu i centralno grijanje je potrebno oko 0,61m2 na svakih 1000kWh godinje28.
Slika 6.13.
Slino tome, moemo postaviti cijevni sistem na

jednu plou pri emu su i ploa i cijevi od bakra, a
zatim ih spojiti lemljenjem. Bolje spojite
omoguava efikasnije provoenje od obje
Dva ili vie kolektora se mogu spojiti na nekoliko

naina, bez obzira na to kako namjeravamo koristiti
vodu. Najpoznatije metode su serijska, paralelna i
kombinovana veza
Svaki od ova tri naina ima svoje prednosti i mane:
kod serijske veze se moe razviti visoka teperatura
vode, ali istovremeno moe doi do veeg gubitaka
iste; kod paralelne veze temperatura je prilino
konstantna u svim panelima, ali u danima kada su

male koliine suneve svjetlosti, temperatura vode
je niska; kod kombinovane veze se stvara ravnotea
izmeu dvaju prethodnih veza, to znai da ima i
njihove prednosti, ali i mane.
49
domainstvima (za tuiranja, sudopere, itd.),29 dok

je serijska veza povoljnija za centralno grijanje,
mada bi zadnji panel trebalo bolje izolirati od
prethodnih da bi se gubitak toplote doveo do
minimuma.
Poto smo proitali cijelu skriptu zato jo uvijek
sjedimo na stolici? Zar ne mislimo da je vrijeme da
ustanemo i unaprijedimo svoj okoli? Umjesto
sjedenja i razmiljanja o tome kako je loe opte
stanje, kako je skupo gorivo ili kako struja sve
skuplja, mogli bismo poeti raditi na svom prvom
solarnom kolektoru.
Vrijeme je da ponemo razmiljati o tetnom
uticaju energetskih izvora iz fosilnih goriva,
uvoenju mjere energetske efikasnosti u naim
domovima i zgrabimo dostupne potencijale
obnovljivih energetskih izvora, zato ne prvo
solarne energije.
Uestvujmo u energetskoj evoluciji i neka joj
poetak bude sunan.
27
Slika 6.14. Razliiti naini spajanja solarnih panela
U praksi ovo znai da bi paralelna veza vie

odgovarala normalnom koritenju tople vode u
InfoEnergie Beratungszentrale, Sanieren mit

Sonnenenergie, 2000.
28
Swissolar and InfoEnergie Beratungszentrale,
Sonnenkollektoren fr Warmwasser und Heizung,
2000.
29
Zamfir, Ion, Solar Water Heating Systems, seminar
about solar energy in Bitola, Macedonia, November 13,
2005.
ZAKLJUAK
50
7. ZAKLJUAK
bilo koje vrste stakla obavezno uzmajmo u
obzir termalnu ekspanziju, po 2mm sa svake
strane e biti dovljno, jer e ono konstantno biti
izloeno suncu.
Na mjestu zakljuka elimo dati jo nekoliko

praktinih savjeta pri koritenje solarnih kolektora.
Pored apsorbirajue ploe i cjevovoda, preostaje
jo nekoliko opcija koje vrijedi spomenuti:
9 Vrsta farbe koju koristimo za apsorbirajuu
plou moe da ima ogroman uticaj na
efikasnost. Sjajne farbe treba po svaku cijenu
izbjegavati, jer one reflektiraju veliki dio
eljene suneve svjetlosti. Moe se koristiti
specijalna farba "selective coating" iako je vrlo
skupa, ali pridodaje ak oko 15% efikasnosti ili
obina crna mat farba dostupna u svakoj
prodavnici.
9 Vlaga unutar panela stvara problem, te je zbog
toga vano zatiti ivice panela to je mogue
bolje. Ali, ne treba lijepiti donju ivicu poklopca
da bi nakupljena vlaga mogla izai. Poeljno je
izbue i nekoliko rupa na donjoj ivici panela da
bi voda mogla da otee.
9 Kao izolaciju koristimo mineralnu vunu. Ali
moete koristiti i razne druge materijale, prema
eljama, kako bismo bili obzirniji prema
okoliu. Trebate znati da i debljina materijala
igra znaajnu ulogu. Smanjimo li debljinu na
2,5cm, moe doi do poveanog gubitka
toplote u panelu za oko 8%.
9 Ako vie volimo da imamo neku vrstu
staklenog
prekrivaa
panela
umjesto
polikarbonatnog, postoji nekoliko dobrih
izbora, mada moramo uzet u obzir faktore
poput temperaturnih kolebanja, mogunosti
prenosa toplote i otpornosti na grad. Mogli
bismo koristiti obino staklo, ali bi moda
neto bolji izbor bio kaljeno staklo sa malim
udjelom eljeza debljine 4mm.
9 Ako zaista elimo najefikasniju vrstu stakla,
potraimo specijalno staklo za grijanje vode
solarnom energijom, npr. u Hrvatskoj.30 Kod
9 Solarni panel treba biti dva puta dui od svoje

irine, a najmanje dug 1m, mada e oigledno
mjesto na koje planiramo postaviti panel
zahtijevati razliite dimenzije.49
Prema uputstvima smo zavrili izradu eljenog
sistema solarnog kolektora i sada se moemo
opustiti i uivati u osjeaju zadovoljstva. Ili smo
moda tako naporno radili na postavljanju
kolektora i "trali naokolo" pa nam je najpotrebnije
tuiranje. E pa sada to moemo uraditi bez ikakvog
osjeaja krivice jer e nae tuiranje sada biti
povoljnije po okoli.
Ako smo bili dovoljno paljivi, moda smo
primjetili jednu bitnu razliku. Obino tuiranje
samo isti prljavtinu sa naeg tijela, ali tuiranje
uz upotrebu solarne energije nam moe rasteretiti
(ili pak oprati) ekoloku-savjest.
I na kraju. bez obzira gdje instaliramo i sastavimo
na solarni kolektor, samo je bitno da to uradite.
Kada sistem jednom proradi, uvidjeemo da smo:
9 uveliko poeli razmiljati o novim nainima
upotrebe besplatnih energetskih izvora,
9 razvijamo bolje energetske navike kod kue,
9 tedimo novac,
9 postajemo blago "opsjednuti" obnovljivom
energijom i
9 uvamo okoli,
Nadamo se da neete moi prestati priati svojim
lanovima porodice, prijateljima i komijama o
tome kako fantastino radi va sistem, te da biste i
njima rado pomogli u izradi njihovog vlastitog, to
je prije mogue.
30
Lipik Glas, Solarna Stakla, http://www.lipikglas.hr/.

Uradi Sam Solarni Kolektor

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uradi Sam Solarni Kolektor

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU TUZLA

Tuzla, novembar/studeni 2006.

Alternative i mogunosti solarne energije

Slika 1.2. Pogled na termoelektranu Tuzla

Zatim, tu su i oni koji ih zaista lino spaljuju u

Pa ta je onda fosilno gorivo? Fosilno gorivo je, u

1.2. KO KORISTI FOSILNA GORIVA?

Slika 1.3. Individualna loita

Pored toga, u svijetu postoje milioni automobila.

Pogledajmo samo rijeke starih, uvezenih, polovnih

Slika 1.4. Izduvni gasovi automobila

Svi istaknuti izvori upotrebe emisija fosilnih goriva

Alternative i mogunosti solarne energije

i sami vratili starim obiajima iskoritavanja

Bedi, Emil, Myles, Raymond and Olesen, Gunnar,

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2. OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja

Slika 2.1. Energetski izvori koje ovjeanstvu stoje na raspolaganju

Pored plave se dokotrljava tirkizna lopta koja

Alternative i mogunosti solarne energije

Svijetloplava lopta je dvjesto puta vea od one

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

Pravo pitanje je da li zaista moemo dostii tako

dananja tehnologija solarne energije, koja

Vidimo dakle da postoji realna ansa da moemo

Slika 2.2. Tehniki potencijal obnovljivih energetskih resursa

Sada uporedimo pravougaonik sa onima koji

sve rijeke svijeta nas savremenim

Alternative i mogunosti solarne energije

Slika 2.3. Energija sunca je besplatna

Na primjer, ako bi Sjedinjene Drave prekrile samo

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

2.2. UPOTREBA OBNOVLJIVE

centralizovanih sistema elektrana, a potrebe za

Investicija u obnovljive energetske izvore se vraa

su sve vie i vie

Alternative i mogunosti solarne energije

Slika 2.4. Investicija u solarnu energiju je isplativa za 5 godina

Meutim, potrebna je i pravilna vrsta potpore

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

nuklearni razvoj.7 Kada bi se uzeo iznos samo

2.3. ZELENIJA BUDUNOST

Pojedine firme ve dosta investiraju u obnovljive

2.4. ENERGIJA POVOLJNA PO OKOLI

Slika 2.5. Investiranje u energiju 10 najveih energetskih firmi

Alternative i mogunosti solarne energije

Obnovljivi energetski izvori su konano postali

OBNOVLJIVI ENERGETSKI RESURSI

nestrunog naina upravljanja, loeg naina

Alternative i mogunosti solarne energije

Potrebno je uvesti i novi termin u debate o energiji:

Teske, Sven, Greenpeace Energy Revolution Ship Tour

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

3. OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

dio tokova prirodnih procesa, a koji se vraaju uz

Slika 3.1. Upotreba obnovljivih i neobnovljivih energetskih resursa

Slika 3.2. Prvo smo nauili koristiti vodu

Grci su znali koliki je potencijal u vodi koja se

Grci nisu uspjeli saznati je koliko e se, stoljeima

OBNOVLJIVI ENERGETSKI IZVORI

smanjene koliine vode u nizvodnim tokovima,

"Moni Kit" kapaciteta u iznosu od 120 kW.1 Iako

Ali uei na negativnim uticajima velikih brana,