6.12.2011.

Osnovne znaajke eksperimenta

Eksperimentalninacrti
istraivanja

Eksperiment = znanstveno-istraivaki
postupak kojim se namjerno, u strogo
kontroliranim uvjetima izaziva neka pojava
u svrhu njenog opaanja
osnovni cilj eksperimenta je utvrditi djeluje li
neka odreena varijabla na neku drugu
varijablu, i ako da kako djeluje

Prednostieksperimenta
Proces od zamisli do realizacije eksperimenta:

problem
hipoteza
NV i ZV
ispitanici
eksperimentator i provoenje eksperimenta
kontrola
statistiki postupci

Glavne sastavnice eksperimenta

1.problem
2.hipoteza
3.nezavisna varijabla
4.zavisna varijabla
5.ispitanici
6.eksperimentator i provoenje eksperimenta
7.kontrola u eksperimentu

eksperiment se namjerno priprema

ponavljana mjerenja omoguuju da se razlui
ono to je svima zajedniko i bitno od sluajnog
mogunost drugih istraivaa da ponove
istraivanje
sistematsko mijenjanje prilika (jedan po jedan
faktor)
u kontroliranim uvjetima mogue je izazvanu
pojavu stabilizirati pa se moe i mjeriti

Paradigma klasinog
(prirodoznanstvenog) eksperimenta
model klasinog eksperimenta ima ovu
paradigmu:

y= f (x)
promjene u varijabli y su funkcija promjena u varijabli x

6.12.2011.

to je glavni cilj eksperimenta?

kako bismo utvrdili tu relaciju potrebno je namjerno
manipulirati izoliranom varijablom x (nezavisnom
varijablom) i promatrati to se dogaa s varijablom y
(zavisnom varijablom)
u eksperimentu moe biti teko izolirati i
operacionalizirati varijablu jer treba manipulirati
samo jednim atributom podraaja ili podraajne
situacije, kojih uvijek ima vie i svi su u manjoj ili
veoj meusobnoj ovisnosti
zbog potekoa i nemogunosti kontroliranja svih
varijabli uveden je koncept sluajnih varijabli (toga u
klasinom (fizikalnom) eksperimentu nema)

provjeriti djeluje li odreeni faktor ili varijabla

na neki jasno definirani fenomen
fenomen koji je predmet prouavanja naziva
se zavisna varijabla (kriterij varijabla)
faktor koji se u eksperiment namjerno unosi
i mijenja da bi se provjerilo utjee li on na ZV
zove se nezavisna varijabla
(eksperimentalna varijabla)

Spoznajno znaenje eksperimenta

Faktorijalni eksperiment

provjeravanje aktualnih hipoteza i zakona te

njihova korekcija
postavljanje novih zakona
provjeravanje ranije utvrenih zakona
poticanje novih istraivanja
utvrivanje uzrono-posljedinog odnosa

nastoji utvrditi postojanje veze izmeu NV i ZV tako da se

ZV mjeri ili opaa jedanput uz nazonost, a drugi put bez
nazonosti jedne vrijednosti NV
time se trai i dobiva odgovor mijenja li se ZV pod
utjecajem NV, tj. postoji li uope neki odnos izmeu ZV i
NV ili ne
potrebno je dokazati da je promjena u ZV rezultat
djelovanja NV, a ne nekog drugog sluajnog ili
relevantnog faktora
faktorijalni eksperiment predstavlja poetni pristup
istraivanja jer omoguuje kvalitativnu analizu koja daje
odgovor na pitanje to izaziva neku pojavu
mogue je provoditi multivarijatna istraivanja (vie NV)

Funkcionalni eksperiment

Funkcionalni eksperiment

nastoji utvrditi oblik veze izmeu NV i ZV tako

da se ZV opaa ili mjeri uvijek uz prisutstvo NV,
iji se intenzitet, trajanje ili koliina mijenjaju
u ovom sluaju potreban je vei broj razliitih
vrijednosti ili kategorija NV i za svaku od njih
treba utvrditi postoji li i kakav je utjecaj na ZV
time se trai i dobiva odgovor kako NV utjee
na ZV
dvije ili vie situacija mjerenja ili opaanja koje
su kvantitativno razliite

sloeniji i napredniji pristup istraivanju

povezanosti meu varijablama za koje je
prethodnim faktorijalnim eksperimentom utvreno
da su u odnosu
omoguava:
a) kvantitativnu analizu (koliko se neka varijabla mijenja pod
utjecajem drugih varijabli)
b) kauzalnu analizu (kako se mijenja pod utjecajem drugih varijabli)

6.12.2011.

emu slui kontrolni pokus na istim

ispitanicima?
kontrolni pokus
faktorijalnog tipa

vri

se

kod

eksperimenata

kod istih ispitanika opaa se i mjeri ZV, jednom kada

prisutna, a drugi put u kad nije prisutna NV
te su dvije situacije u svemu jednake osim u primjeni NV

takav kontrolni pokus ima odreenu dokaznu

vrijednost
budui da u obje situacije sudjeluju isti ispitanici, utjecaj
njihovih razliitih osobina u obje situacije je manje vie
podjednak (stabilizirani su unutarnji faktori) pa
eventualne razlike u prosjenim vrijednostima moemo
opravdano pripisati onom faktoru koji jedini nije bio
prisutan u obje situacije nezavisnoj varijabli

Potekoe s kontrolnim eksperimentom na istim

ispitanicima
prednost mjerenja ponaanja ZV u eksperimentalnoj i
kontrolnoj situaciji na istim ispitanicima je stvarna
stabilizacija unutarnjih faktora
u mnogim sluajevima ne moe se izvesti kontrolni
eksperiment na istim ispitanicima:

kad NV predstavlja upravo odreena razlika meu

ispitanicima na koju ne moemo utjecati (spol, dob)
kad primjena jedne situacije u tolikoj mjeri mijenja ispitanike
da ne smijemo pretpostaviti da su unutarnji faktori u iduoj
situaciji jednaki onima u situaciji koja je prethodila
kad moemo oekivati znaajan transfer u pozitivnom ili
negativnom smislu s jedne situacije na drugu, transfer koji ne
moemo ukloniti metodom rotacije

Eksperimentalnaikontrolnaskupina

Eksperimentalnaikontrolnaskupina

eksperimentalna skupina = skupina ispitanika u

eksperimentu kod koje je primijenjena NV
kontrolna skupina = formira se radi kontrole u
eksperimentu i to kad nije mogue upotrijebiti
jednu (eksperimentalnu) skupinu za kontrolu
(npr. zbog transfera)
opaanje i mjerenje vri se identino na obje
skupine, osim to u kontrolnoj nije aplicirana NV

upotreba kontrolne skupine temelji se na

pretpostavci da e razliiti unutarnji faktori,
koji djeluju u eksperimentalnoj skupini, biti
uravnoteeni time to su oni u slinom broju,
intenzitetu i kompoziciji prisutni u kontrolnoj
skupini

Eksperimentalnaikontrolnaskupina

Kako se odreuje kontrolna skupina?

naini formiranja:
sluajan izbor iz populacije + sluajna podjela na
pola (nuan velik broj ispitanika)
prethodno izjednaene skupine po nekim
relevantnim faktorima (prema vanjskim
karakteristikama spol, dob ili na osnovu
prethodnog testiranja inteligencija, osobine
linosti)
formiranje ekvivalentnih parova tj. pojedinano
izjednaavanje ispitanika po relevantnim faktorima
koje elimo kontrolirati

kontrolna skupina je skupina ispitanika u

eksperimentu kod koje nije aplicirana NV
po sastavu ispitanika i po tretmanu u
potpunosti izjednaena s eksperimentalnom,
a jedina je razlika odsutnost NV

6.12.2011.

Kako se odreuje kontrolna skupina?

ekvivalentnostseksperimentalnomskupinompostie
se:
sluajnimodabiromgrupeispitanikaizpopulacijeizatim
njihovomsluajnomraspodjelomukontrolnui
eksperimentalnuskupinu(nedostatak:zakonsluaja
zahtjevavrlovelikbrojispitanika)
izjednaavanjemskupinaurelevantnimfaktorima(po
prosjenimvrijednostimaiindeksimarasprenja)na
osnovuprethodnogtestiranjaipovanjskim
karakteristikama
ponekadjejakotekoobuhvatitisverelevantnefaktorepase
skupineizjednaujupoglavnimrelevantnimfaktorima,aprema
ostalimasepodjeleposluaju

Ekvivalentni parovi?
kad je zavisna varijabla povezana s veim brojem faktora
i kad nam je potrebna relativno velika preciznost
rezultata
za razliku od izjednaenih skupina koje su ekvivalentne
kao cjeline kod metode ekvivalentnih parova
izjednaujemo i pojedinano ispitanike tih skupina
polazei od podataka o ispitanicima i njihovih rezultata u
predtestiranju, slaemo ispitanike u parove i to tako da
lanovi u svakom paru budu meusobno to sliniji u
relevantnim faktorima koje elimo kontrolirati
nakon sparivanja svrstavamo sluajno po jednog lana
svakog para u eksperimentalnu ili kontrolnu skupinu

metodomekvivalentnihparova

Znaenje planiranja statistikih postupaka u eksperimentu

Znaenje planiranja statistikih postupaka u eksperimentu

statistikim postupcima provjerava se

znaajnost razlika vrijednosti dobivenih u
eksperimentalnoj i kontrolnoj situaciji
na osnovu vrijednosti dobivenih u
eksperimentu moramo procijeniti veliinu
sluajnih pogreaka koje se vezuju uz
sredinje vrijednosti

pri planiranju eksperimenta moramo

predvidjeti takvu registraciju podataka da
moemo procijeniti njihovu pouzdanost
eksperimentator mora unaprijed odrediti
nain obrade rezultata kako ne bi mijenjao
nain obrade ovisno o dobivenim podacima
u nastojanju da potvrdi hipotezu
mogu se eventualno dodati novi statistiki
postupci, ali ne izostaviti planirani

Vei broj mjerenja ili vei broj ispitanika

Vei broj mjerenja ili vei broj ispitanika

s porastom broja mjerenja i broja ispitanika

uvijek raste i pouzdanost rezultata dobivenih
u eksperimentu te ih je u tom sluaju
opravdanije generalizirati
u tom pogledu treba ipak imati odreenu
mjeru zbog vremenskih i ekonomskih faktora

tijekom velikog broja mjerenja na istom

ispitaniku moe doi do promjena u
motivaciji i do djelovanja sistematskih izvora
pogreke poput vjebe i umora
budui da se rezultati normalno distribuiraju
oko srednjih vrijednosti pri malom broju
mjerenja ekstremni rezultati e imati veu
teinu