Professional Documents
Culture Documents
47 218 1 PB
47 218 1 PB
Filozofski fakultet
Univerzitet u Novom Sadu
dnvalic@gmail.com
UDK: 394.46:322(37)"313"](497.11)"2013";
394.46:316.773/.776(497.11)"2013"
Originalni nauni rad
Primljen: 19.04.2013.
Rad je nasatao u okviru republikog projekta Digitalne medijske tehnologije i drutvenoobrazovne promene Univerziteta u Novom Sadu, Filozofskog Fakulteta, Odseka
za medijske studije. Realizuje se od 2010. do 2014. Projekat finansira Republiko
ministarstvo prosvete i nauke, ifra projekta III 47020.
72
73
74
75
76
izmeu ostalog je podsetila da su carevi Konstantin Veliki i Licinije doneli zakonski akt kojim je proglaena verska ravnopravnost i prestanak progona hriana koji je trajao tri veka.
Imajui u vidu znaaj ovog edikta i svih vrednosti koje je on proklamovao, a koje su i danas kod nas i u svetu aktuelne - tolerancija, suivot, potovanje ljudskih prava, Vlada Srbije i organizacioni odbor kojim predsedavaju
predsednik Srbije Tomislav Nikoli i Patrijarh srpski Irinej su 16. novembra na
svojoj prvoj sednici doneli odluku da se 2013. proglasi godinom proslave ovog
vanog jubileja nizom dogaaja, rekla je Trifunovi.
to se finansiranja manifestacija tie, pomonica ministra kulture za
meunarodnu saradnju Slavica Trifunovi je navela da su organizatori naili
na veoma dobar odziv stranih ambasada i zemalja da pomognu i finansiraju
ono to budu mogli.
Svi su pokazali interesovanje i dobru volju da nam pomognu. Vlada
Italije e finansirati izvoenje obe Verdijeve opere, a Turska e pomoi u finansiranju muziko scenskog nastupa Sanje Ilia, naglasila je Trifunovi, dodajui da su programi koje je nabrojala dravni, a da e grad Ni organizovati nekoliko desetina lokalnih programa2.
Ne moe se tvrditi da postoji potpuni konsenzus, posebno na internetskim medijskim portalima, o potrebi tako spektakularizovanog obeleevanja
17 vekova Milanskog edikta. Sam povod je sporan, i po miljenju novinara i po
miljenju korisnika Interneta. Izdvajamo iz analizoranog korpusa nekoliko primera. U tekstu Predsednikova besmislica o roenju cara Konstantina3 se izmeu ostalog navodi:
Primer 4: Danas, 21.01.2013.
Sagovornici Danasa objanjavaju da se Nais, antiki prethodnik Nia,
prostirao na teritoriji dananje Tvrave, naselja Jagodin mala i brda Vinik. Ni
se zahvaljujui bogatstvu arheolokog naslea na tim lokacijama nalazi na drugom mestu u Evropi, odmah iza Rima. Medijana se, pak, nalazila izvan tadanjeg Naisusa. U tom prigradskom naselju su krajem drugog i poetkom treeg
veka graene vile, koje bi danas verovatno zvali vikendicama, kao i ekonomski objekti. Ne postoji nijedan arheoloki ili istorijski dokaz koji potvruje
da je car Konstantin roen u Medijani, pa ak ni da ju je ikada posetio, tvrde
strunjaci Za sada je poznato da je sigurno poseivao Ni 319, 329. i 334.
godine, kao i da je u njemu bio jo tri puta, to jo nije verifikovano, ali se navodi u nekim dokumentima.
77
Svi primeri sa Interneta dati su u originalnom obliku bez intervencija u pravopisu, stilu, jeziku i pismu u kojem su originalno postavljeni na Internet.
http://www.rts.rs/page/stories/sr/comment.html?topicId=1249224&kind=story&backUrl
=%2Fpage%2Fstories%2Fsr%2Fstory%2F125%2FDru%C5%A1tvo%2F1249226%2FS
rbija%2B%C5%BEivi%2Bpo%2Bprincipima%2BMilanskog%2Bedikta.html&replyTo
Id=7141526
78
Navedeno u najkraem ilustruje kontekst teme koja je u fokusu istraivanja sa stanovita pristupa novinara i korisnika internetskih medijskih portala
od potpunog podravanja do osporavanja i povoda i naina obeleavanja.
Cilj
Cilj ovoga rada je da se uoe diskursne strategije politikih i verskih
elita u konstruisanju pseudo-dogaaja obeleavanja 1700 godina Milanskog
edikta u Srbiji u formi spektakla, kao i diskursnih strategija medija koji su o
tome izvetavali.
Korpus
Korpus obuhvata 63700 nalaza na Internetu po kljunim reima obeleavanje Milanskog edikta u Srbiji pregledanih od 24.12.2009. zakljuno sa
31.03.2013.
Analizirani korpus ini ukupno 30542 rei odabranih tekstova i komentara sa onlajn medijskih portala: sajta Vlade Republike Srbije, nacionalnog javnog servisa RTS, komercijalne televizije B92; lokalnog komercijalnog radija
City Radio Ni; dnevne kvalitetne tampe Politika, Danas; polutabloida Novosti, Blic, Telegraf; tabloida Press, Kurir; njuzmagazina Novi magazin; verske
tampe Pravoslavlje; novinskih agencija Tanjug, Beta i Fonet; internetskih portala Vesti.com, Mondo.rs, Njuz.net.
Analiza
Analiza korpusa ukazuje da se spektakularizacija obeleavanja dogaaja iz istorije hrianstva 17 vekova Milanskog edikta oituje u Srbiji u:
a) ormatiranoj dravnocentrinoj proslavi koja promovie politike, ekonomske, verske i simbolike elite;
b) medijizaciji, to podrazumeva tendenciozno kontekstualizovanje informacija i slika prensenih preko masovnih medija u interesu politikih i ekonomskih elita ili nekog drugog centra moi i interesa (epanovi 2010a:157).
Pojavni oblici medijizacija ovog dogaaja su:
1) medijska prezentacija dogaaja fokus izvetaja nije na verskom, ve
na spektakularnom pseudo-dogaaju; mediji za koje novinari izvetavaju
mogu se svrstati u klasine (tampa, radio i televizija) i nove medije (internetski portal). Internetski medijski portali za razliku od klasinih medija, kao nerazdvojni deo novinarskog teksta, imaju jo i mogunost
objavljivanja komentara korisnika;
2) direktini tv prenos i drugi tehniko-tehnoloki nosioci slike i zvuka
(video bim ispred pozorita u Niu). Jedna od strategija spektakla je da
samo posveeni mogu da budu neposredni posmatrai na samom mestu
spektakularizovanog dogaaja kojem pristupaju po crvenom tepihu - oni
79
80
81
Primer 14: Radio City Ni, Kako e izgledati proslava Milanskog edikta? 8. 04. 2012.
Kao drugu problematinu stavku Nikola Savi navodi pokuaje
da se proslava zloupotrebi u dnevno politike svrhe:
Mislim da se proslava zloupotrebljava za reklamiranje nekih
politikih partija, pre svega ovih iz rukovodstva grada a toga ne bi smelo da
bude. Svako je vernik ili nije vernik. U veini drava na svetu pa i u Srbiji,
crkva je odvojena od drave i te dve stvari ne bi trebalo meati. Strah me je da
e politika ovde dominirati nad duhovnom sferom i da e se sve pretvoriti u
suprotnost.
b) Medijizacija
1) Medijska prezentacija dogaaja se moe podeliti u tri faze a to su
priprema obeleavanja (2012. godina); izvetavanje sa pseudo-dogaaja kojima
je poelo obeleavanje (17. januar 2013. Sveani koncert ruskog hora i predstava Konstantin premijerno izvedena u Niu 26. 02. 2013. i zatim u Beogradu 5.03.2013.) i reagovanja na izvetavanje o pseudo-dogaajima kao i najave
narednih pseudo-dogaaja.
Teme u pripremnom period su bile: izgradnja velikog krsta na brdu
Vinik iznad Nia i mauzoleja Konstantinu Velikom, zatim dolazak pape na
glavnu proslavu i program proslave. Sadraj medijskih izvetaja je bio u potpunosti okrenut svetovnom.
Jedna od osnovnih diskursnih strategija spektakla je hiperbolisanje. U
izvetajima o idejnom projektu insistirano je na neverovatnim dimenzijama
krsta. Sve manifestaciono u vezi sa proslavom je bilo planirano megalomanski.
Primer 15: Blic 24.12.2009.
U Niu grade najvei krst na Balkanu za izgradnju ovog krsta
bilo potrebno najmanje milion i po evra i da bi ukoliko se sa prikupljanjem novca krene na vreme izgradnja bi mogla da pone ve sredinom naredne godine.
to se na kraju pokazalo neizvodljivo.
Primer 16: Novosti, 28. mart 2012. 20: 27
Podsetimo, bilo je planirano da krst na Viniku - visok 82, sa rasponom
od 40 metara - bude vidljiv iz svih delova grada. itav kompleks, posveen
Konstantinu Velikom, roenom Niliji, trebalo je da se prostire na 13 hektara,
sa ak tri nivoa. Na prvom je bila planirana pristupna saobraajnica sa parkingom, na drugom hotel sa 70 leajeva, te medija centar, restoran i suvenirnica, dok su na treem trebalo da se glavni sadraji - krst i amfiteatar.U
centralnom delu bilo je zamiljeno da se izgradi Muzej cara Konstantina, a iznad njega kruni plato - sa Hristovim monogramom - iz kojeg se uzdie krst sa
vidikovcem.
Izdvajamo dva prototipina stava korisnika.
Primer 17: komentari internetskih korisnika
Ilija, Ponedeljak, 10. 01. 2011. 07:23h
82
Smatram da je ovo najbolja investicija koja je ulozena u poslednje vreme....u potpunosti podrzavam projekat...samo napred i jedva cekam da se radovi zavrse i da krst zasvetli iznad grada, osecam se jako ponosnim sto sam
Srbin-Nislija-PRAVOSLAVAC!!!! P.S. ako ste u mogucnosti napravite jos veci
da bude preko 150m :) VELIKI POZDRAV ILIJA DURLAN
marko-nis, Petak, 24. 12. 2010. 08:50h
Avalski toranj je verski neutralan simbol. On ne favorizuje ni pravoslavlje, ni katolianstvo ni ateizam ni vetice ni bilo ta drugo. Ne moe se
porediti sa ovim objektom. Ako Ni treba da dobije simbol, on treba da vee za
sebe sve graane. Namera ovde nije bila da Ni dobije simbol nego da SPC
obelei teritoriju i udari pravoslavni peat na grad. Gradske vlasti su sauesnici u toj neustavnoj rabori, ali kako ovde ne postoji vladavina prava, ova
mrana namera e, bez sumnje, biti realizovana.
Druga velika medijska tema vezana je za dolazak pape. U diskursu
spektakla sve se stavlja u kontekst dnevnopolitikih potreba politikih cenatra
moi, tako su i za dolazak pape presudni argument u medijima bili svetovne, a
ne verske prirode.
Primer 18: Novosti, 5.06.2010.
Prole subote patrijarh Irinej javno je izneo svoj stav - katoliki
poglavar je dobrodoao u Srbiju, u Ni, 2013. godine, na obeleavanje 17
vekova od donoenja Milanskog edikta. Bila bi to, kae patrijarh, odlina
prilika da se naini prvi korak ka svehrianskom pribliavanju. Kako
Novosti saznaju, najuticajniji srpski arhijereji smatraju da je sadanji papa
po kanonskim stavovima blii pravoslavlju nego to su to bili njegovi
prethodnici. Uz to, izuzetno se ceni to Vatikan pod vostvom Benedikta 16. nije
priznao samoproglaenu nezavisnost Kosova i Metohije. Uporeuju to sa
postupanjem njegovog prethodnika, pape Vojtile, koji je pourio da prvi prizna
otcepljenje Slovenije i Hrvatske.
Reagovanje internetske partikularizovane javnosti bilo je opreno.
Primer 19: komentari internetskih korisnika
Zeljko 07. jun 2010. 17: 39
Ja nisam katolik vec pravoslavac i zaista ne vidim razlog Vaseg ogranicenja.... Kad mi se nesto ne svidja ja promenim kanal tako da je to recept i
za Papu... Imaju prava njihovi vernici da on dodje i ovde... Ne vidim kako je ugrozio Banjalucane posto je tamo bio... Samo polako ljudi... To je veliki plus u
svetu da jedan rimski poglavar dodje u jedan grad... I da zar hocete da kazete
da je Isus Hristos stvorio samo pravoslavlje nije stvorio je hriscanstvo a ljudi su previse kvarljiva roba te isto podelise.... Svako dobro i ne sirite i ne mislite zlo jer to ne propoveda nasa vera niti bilo koja vera sveta...
Goran 08. jun 2010. 00:39
Zeljko, shvati i prihvati da u zemlji Srbiji ogromna veina ne eli tog
lika da vidi u svojoj dravi. Valjda i ta ogromna veina u Srbiji takoe ima neka
prava. A pravo te veine je da ne eli da ugosti dotinog, koji samog sebe prozva za vrhovnog poglavara hrianstva, pa i to treba uzeti u obzir.
83
84
85
za ovu predstavu, omladina LDP-a iz Nia poziva na bojkot, a niki pisac Zoran
iri podneo ostavku na lanstvo u Upravnom odboru pozorita
Objavljena su samo dva komentara na ovaj tekst.
Primer 24: komntari korisna na tekst u Primeru 23
Klara 27.02.2013. at 23:27
Bravo LDP, uvek imate hrabrosti! Opljackan grad, ponizeni glumci,
poharano pozoriste, unizeni gradjani, a svi cute Samo vi NE PRISTAJETE
NA KOMPROMIS!
belzabel 27.02.2013. at 10:34
mogli su TITANIK da snime..
Izvetavanje medija o pseudo-dogaajima je imalo tri fokusa koji odraavaju diskurs spektala koji su kreirali politiki, ekonomski i simboliki centri
moi.
Prvi je zabavni karakter proslave iji cilj nije duhovna obnova i podseanje na hrianske izvore, ve ostvarivanje profita u dve oblasti turizam kao
takav i kulturni turizam.
Primer 25: RTS, 17.01.2013.
Cela godina bie u znaku Milanskog edikta, a to je velika ansa za
Srbiju da unapredi svoj turizam i kulturnu ponudu. Sve snage upotrebiemo u
tom cilju, rekao je Petkovi6 posle sveanog otvaranja proslave jubileja carskog ukaza kojim je hrianima omoguena sloboda veroispovesti.
Drugi focus je na svetovnim linostima kao subjektima pseudo-dogaaja obeleavanja 17 vekova Milanskog edikta.
Primer 26: RTS, 17.01.2013.
Predsednik Srbije Tomislav Nikoli izjavio je veeras da za Srbiju godina jubileja 17 vekova Milanskog edikta nije samo demonstracija kulture seanja ve istinska slava jednog od najznaajnijih civilizacijskih dokumenata.
Za Srbiju su poruke cara Konstantina aktuelne i svevremene. Promoviemo ih kao istinske vrednosti, ija principijelnost i humanost na ponos
oveanstva opstaju kroz vekove kao putokazi, kao lu, rekao je Nikoli u
Narodnom pozoritu u Niu.
Trei fokus, neraskidivi deo spektakularizovanog dogaaja je njegova
medijizacija iji cilj je to vea promocija politiko-ekonomskih elita koje su
promotori pseudo-dogaaja, a ne medijacija iji cilj je informisanje o sutini
dogaaja. Bez medijizacije spektakl gubi svoju sutinu. Pri tome se prednost
daje najmonijim medijima sa nacionalnim i meunarodnim predznakom.
Primer 27: RTS, Srbija ivi po naelima Milanskog edikta, 17. 01. 2013.
Obeleavanje 17 vekova Milanskog edikta prati oko 70 domaih i
stranih medija, a najvee interesovanje pokazuju ruske i turske redakcije.
Graani su koncert mogli da prate i preko video-bima na platou
ispred Narodnog pozorita, a RTS je direktno prenosio dogaaj.
6
Radoslav Lale Pavlovi, savetnik za kulturu predsednika Republika Srbije i predsednik Upravnog odbora Narodnog pozorita u Beogradu.
86
87
Za uvanje careve glave 3,5 miliona evra, Ivana Anelkovi, 28. 03. 2013.
06: 17h.
Pavlovi je dodao da e postavku koja e biti smetena u zgradi
kompanije Filip Moris obezbeivati policija i andarmerija. S obzirom na
to da je osiguranje samo za glavu Konstantina Velikog 3,5 miliona evra, morali
smo da angaujemo jae obezbeenje rekao je savetnik Pavlovi mislei na
portret Konstantina.
Glamuroznost i hiperbolizacija su osnovne karakteristike spektakularizovanog obeleavanja 17 vekova Milanskog edikta.
Primer 32: http://www.mos.gov.rs, Druga sednica Organizacionog odbora za obeleavanje 1700 godina od donoenja Milanskog edikta u Palati Srbija, 13.02.2013.
Organizacioni odbor se saglasio sa predlogom predsednika Republike
da se u okviru dravnog programa obeleavanja Milanskog edikta odri umetnika kolonija koja e okupiti najprestinije vizuelne umetnike celog sveta koji
e umetniki izraziti ideje u vezi sa Milanskim ediktom, a namera je da ti radovi
ostanu u Srbiji kao trajno svedoanstvo obeleavanja ove sveanosti i budu prezentovani irom sveta.
Na sednici su predstavljene i inicijative Srpske pravoslavne crkve i
SANU, koje imaju za cilj da se domaoj i stranoj javnosti priblii na struan i
jasan nain istorijska i verska vertikala od cara Konstatina do cara Duana
kroz seriju otvorenih predavanja u zemlji i inostranstvu.
Primer 33: Blic, Centralna proslava Milanskog edikta 6. oktobra u
Niu najavio je episkop niki Jovan na konferenciji na kojoj su predstavljeni
projekti nike eprahije za obeleavanje ovog velikog hrianskog jubileja.
Branko Janakovi, 28.10.2012. 14:51h
Gosti e prvo dolaziti u Beograd jer je tu sedite patrijarha, da se
pozdrave sa njim, a potom e se u Niu nastaviti proslava. Centar takve proslave je sveta liturgija, zatim slede posete Medijani, novootkrivenim grobnicama
i potom sveana akademija. Proslavi e prisustvovali svi patrijarsi i svi predstavnici pravoslavnih crkava kao i svi velikodostojnici drugih hrianskih konfesija, tako da e se napraviti jedno zajedniko saoptenje, koje e biti jedna
poslanica pravoslavnima ali e biti i jedna pouka hrianskom svetu u vaseljeni
i svima ljudima rekao je vladika niki Jovan. On je najavio da e proslava
imati i radni deo u sklopu koga e biti odrana konferencija koja e biti priprema za veliki pravoslavni Vaseljenski sabor.
Tu ima veliki broj znaajnih tema o kojima e se razgovarati jer je to
prilika da se malo preispitamo, da se malo vinemo u prolost ali i da prevaziemo neke podele pogotovo meu pravoslavnima, da se zacele rane, da se
nau zajednika reenja za kljuna pitanja. Taj radni deo e biti i u Beogradu
objasnio je episkop Jovan.
Virtuelna javnost iako partikularizovana ipak je prepoznala spektakularizaciju i hiperbolizaciju obeleavanja jubileja.
Primer 34: komentar korisnika internetskih medijskih portala
88
89
Re je o grkoj frazi koju je preuzeo car Konstantin Veliki nakon vizije kada mu se na
nebu ukazao svetlosni znak u obliku krsta sa natpisom Ovim e pobediti. Prema
predanju u snu mu se javio Isus sa istim znakom, rekavi da ga stavi na ratne zastave.
Ujutru je Konstantin naredio da se na sve ratne zastave stavi Hristov monogram. Stavio
ga je i na svoj lem, a vojnici na titove pred bitku na Milvijan mostu na putu za Rim
koju je vodio protiv Maksencija 28.10.312. Nakon toga je sa Licinijem doneo zakonski
akt kojim je proglaena verska ravnopravnost i prestanak progona hriana.
90