Professional Documents
Culture Documents
Izvidjacki Pripucnik by OI Mija Stanimirovic
Izvidjacki Pripucnik by OI Mija Stanimirovic
4.
5.
6.
7.
8.
9.
3.
-
4.
-
5.
-
6.
-
Kategorije ~lanstva:
do 11 godina: poletarci p~elice,
11 do 15 godina: mla|i izvi|a~i i planinke,
15 do 20 godina: izvi|a~i i planinke,
preko 20 godina: br|ani i br|anke.
Radne jedinice predstavqaju mawe kolektive ~lanova iste kategorije, okupqene
na osnovu zajedni~kog interesovawa.
Radne jedinice su jato (roj), vod, klub.
Zakoni izvi|a~a:
1. Izvi|a~ je dobar drug, vedar, dru{tven i nesebi~an,
2. Izvi|a~ je koristan ~lan zajednice u kojoj `ivi,
3. Izvi|a~ je ~estit, u~tiv i kloni se {tetnih navika,
4. Izvi|a~ ceni i razvija kulturne i duhovne vrednosti,
5. Izvi|a~ je iskren, govori istinu i bori se za wu,
6. Izvi|a~ po{tuje roditeqe i starije, a poma`e mla|ima i slabijima,
7. Izvi|a~ stalno u~i i primewuje ste~ena znawa,
8. Izvi|a~ je vredan, istrajan i ceni rad,
9. Izvi|a~ voli prirodu, upoznaje je i ~uva,
10. Izvi|a~ odgovorno izvr{ava zajedni~ke odluke.
Odred izvi|a~a Mija Stanimirovi} osnovan je 26.10.1952. godine.
Prvi stare{ina Odreda izvi|a~a Mija Stanimirovi} je bila An|a Dimitrijevi},
a prvi na~elnik odreda Dragoqub Stojanovi} - ^ika Dragi.
Izvi|a~ki vi{eboj Dragoqub Stojanovi} - ^ika Dragi je prvi put organizovan od
20. do 21. marta 1975. godine pod imenom Miki Maus.
1989. godine mewa ime u ~ast prvog na~elnika odreda.
TOPOGRAFIJA I ORIJENTACIJA
Azimut je: a) ugao izme|u severa i pravca kretawa,
b) ugao izme|u severa i viziranog objekta.
Magnetni azimut je azimut koji se meri na terenu, busolom, u odnosu na magnetni
sever Zemqe.
Pravougli azimut (direkcioni ugao) je azimut koji se meri na karti u odnosu na
projekcijski sever.
Azimut (pravougli azimut, direkcioni ugao) se meri od severa u pravcu kazaqke na
satu i izra`ava se u stepenima i hiqaditima.
Krug se deli na 360 i 64-00 hiqaditih.
1 cm na udaqenosti od 60 cm od o~iju odgovara uglu od 1.
Hiqaditi je ugao pod kojim vidimo 1 m visoku palicu na daqini od 1 kilometra.
Kontraazimut je: a) azimut 180,
b) ugao izme|u severa i suprotnog pravca kretawa
(suprotno viziranog pravca).
Mesni ugao je ugao izme|u horizontalne ravni na{eg oka i pravca koji prolazi
kroz ta~ku koju posmatramo.
Busola - tipovi: busola M-53, M-49, JAPANSKA, BEZARD, WILKIE, BRUNTOVA,
kompas F-73.
Osnovni delovi busole M-53: osnova, dobo{ i poklopac.
Na osnovi busole se nalaze gorwi i dowi indeks (u milimetrima).
Na dobo{u busole se nalaze: magnetna igla, uglomerna skala u hiqaditima (sa
gorwe strane) i uglomerna skala u stepenima (sa dowe strane).
Na poklopcu busole nalaze se: ogledalo, prorez za merewe mesnih uglova, prorez
mu{ice za ni{awewe.
zelena boja
crvena boja
plava boja
`uta boja
SAVEZ IZVI\A^A
SRBIJE
SAV
SVETSKI SKAUTSKI POKRET
(WOSM)
(amblem je qubi~aste boje)
[A
EZ
^
\A A G
I
DA N I
RA
IZV
SAVEZ IZVI\A^A
JUGOSLAVIJE
PIONIRSTVO
Alat se deli na li~ni i kolektivni.
Li~ni alat: izvi|a~ki no`, sekirica, izvi|a~ki kanap, a{ov~i}, testerica.
Kolektivni alat: sekira, a{ov, ~eki}, kle{ta, testera, odvija~, kramp, lopata,
budak.
Tipovi {atora:
Izvi|a~, Romanija, Planinka (Korejac), Tabornik, Zimski {ator, Kozara, Sutjeska,
[tabni {ator, Vigvam.
Kod postavqawa {atora voditi ra~una:
{ator postaviti na kosini (po`eqno) radi oticawa vode,
vrata {atora neka su okrenuta nizbrdo,
{ator postaviti na suvom i o~i{}enom tlu,
ne postavqati {ator u {umi, ispod visokog drve}a,
ne postavqati {ator u gustoj travi,
ne postavqati {ator u jarugama i kanalima,
vetru okrenuti le|a {atora,
oko {atora iskopati plitak rov~i} za oticawe vode,
u slu~aju ki{e popustiti `abice {atora,
PRVA POMO]
Pregled povre|enog: mora biti brz, pa`qiv i kompletan, bez grubih postupaka da
ne bi do{lo do jo{ ve}ih povreda ozle|enog.
Vrste rana:
- ogrebotine,
- posekotine,
- razderotine,
- ubodne rane,
- rane od vatrenog oru`ja (ustrelne i prostrelne).
Zbriwavawe rana:
- ranu ne ispirati,
- ne stavqati nikakva sredstva na ranu,
- staviti prvi zavoj ( ili ~istu krpu ),
- izvr{iti imobilizaciju ( u slu~aju
preloma kostiju ili povrede ki~me ).
Krvarewe: Pod krvarewem se podrazumeva rana zbog koje dolazi do isticawa krvi
iz krvnih sudova. Krvarewe mo`e biti akutno i hroni~no. Kod akutnog dolazi do
naizmeni~nog brzog i sporijeg isticawa krvi, a hroni~no krvarewe dugo traje i
obilno je. Krvarewe se deli na :
- arterijsko,
- vensko,
- kapilarno,
- unutra{we.
Prva pomo} kod krvarewa:
- ustanoviti uzrok i vrstu krvarewa,
- podvezati ranu kompresionim zavojem ili esmarhovom poveskom (ili komadom
platna i sl.) i zaustaviti krvarewe,
- staviti prvi zavoj,
- s vremena na vreme popustiti povesku,
- povre|enog ne ostavqati samog i transportovati ga u bolnicu.
Opekotine :
I stepena:
II stepena:
III stepena:
IV stepena:
crvenilo na ko`i,
pojava plikova,
pucawa plikova,
ugqenisawe tkiva .
Trovawe plinom:
- izneti unesre}enog na sve` vazduh,
- svu}i ode}u,
- davati ve{ta~ko disawe,
- transportovati u bolnicu.
Skica terena
Skica terena sadr`i iste elemente kao i skica puta, ali vidqive sa jedne stajne
ta~ke (po`ewno je da to bude KS), u pre~niku od oko 500 metara (u zavisnosti od
vidqivosti). Radi se u razmeri 1:500 do 1:2500. Ukoliko se crta kao odvojen
zadatak od skice puta, predaje se na KS na kojoj se radi.
Za skicu terena ekipa mo`e dobiti 100 bodova i to:
- za pribli`nu ta~nost i pridr`avawe zadate razmere, pravilnu orjentaciju,
razmerno postavqawe rastojawa, objekata, komunikacija, povr{ina 20 bodova;
- za uno{ewe objekata, pravilno predstavqawe komunikacija, vodenih tokova i
povr{ina 40 bodova;
- za pravilno predstavqawe konfiguracije terena 20 bodova;
- za uno{ewe posebnih topografskih znakova, legendu grafi~ku obradu,
urednost i estetiku 20 bodova.
Bez ucrtanog severa i u slu~aju nepridr`avawa zadate razmere ekipa dobija
0 bodova.
Profil terena
Profil terena je crte` preseka terena po zami{qenoj liniji koja spaja dve
zadate ta~ke, ura|en u zadatoj razmeri. Profil se radi tako {to se odre|uju ta~ke
preseka sa svim izohipsama koje se~e zami{qena linija, da bi se na kraju ta~ke
preseka povezale pravim neprekidnim linijama. Na profil terena se ucrtavaju
preseci sa objektima, komunikacijama i povr{inama, i to na posebnoj liniji ispod
profila, proizvoqnim znacima za koje se daje legenda.
Za crte` profila terena ekipa dobija 100 bodova i to:
- za ta~nost 80 bodova;
- za grafi~ku obradu i legendu 20 bodova.
Kod ocewivawa vr{i se upore|ivawe profila sa wegovim etalonom.
Ekipa ne dobija bodove za crte` profila terena ukoliko 50 % crte`a nije
ta~an ili u slu~aju nepridr`avawa zadate razmere.
Izve{taj
Izve{taj o izvr{enim izvi|awima i osmatrawima na pre|enom putu ima za ciq da
pomogne brzom kretawu istom stazom nekoj drugoj ekipi, pa je od osnovne va`nosti
opis same staze i objekata uz wu, kao i podaci o pitkoj vodi, hrani, zaklonima i
sl. Od va`nosti su i opisi KS. Deo podataka u izve{taju koji se odnosi na
izvr{avawe zadataka sadr`i podatke o mestu i vremenu izvr{avawa zadataka,
kvalitetu izvr{enih zadataka (po mi{qewu same ekipe) i sl.
U izve{taj se unose i podaci zna~ajni za ocewivawe, za tempo kretawa ekipe,
vremenski uslovi kao i objektivne te{ko}e.
Za izve{taj o izvr{enim izvi|awima iosmatrawima ekipa mo`e dobiti do 150
bodova i to:
- za podatke o objektima na stazi, bivaku, po{umqenosti, reqefu, vodenim
tokovima, povr{inama do 50 bodova;
- za podatke o zaklonima i odmori{tima do 30 bodova;
- za podatke o pitkoj vodi i hrani do 30 bodova;
- za podatke o izvr{enim zadacima do 20 bodova;
- za urednost izve{taja, ~itkost, rukopis, naslove, potpise do 20 bodova.