Klas Teri

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam

Dr. Mijo Mirkovi
Marko Cukon
KLASTERI nositelji konkurentske prednosti

Diplomski rad
Pula, 2007.
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam
Dr. Mijo Mirkovi
Marko Cukon
Matini broj: 17928, redovni student
Smjer: Financije, VII stupanj
KLASTERI nositelji konkurentske prednosti

Diplomski rad
Predmet: Meunarodna ekonomija

Mentor: Dr.sc. Ines Kersan kabi
Pula, veljaa 2007.
SADRAJ
Stranica
1. UVOD.1
2. KONKURENTOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA.3
2.1.
Odrednice konkurentskih prednosti Republike Hrvatske..................................3
2.2.
Istraivanje konkurentnosti u Republici Hrvatskoj............................................5
2.2.1. Nacionalni i strateki ciljevi........................................................................................5

2.2.2. Ulaganje i proizvodnost..............................................................................................7
2.2.3. Preporuke za poveanje konkurentnosti.....................................................................7
2.2.4. Program jaanja konkurentnosti................................................................................10
2.3.
Analiza konkurentnosti Republike Hrvatske.....................................................11
3. KLASTERI..................................................................................................................12
3.1.
Pojam i definicija klastera....................................................................................12
3.2.
Vrste klastera.........................................................................................................14
3.2.1. Vrste klastera prema smjeru razvoja.........................................................................14

3.2.2. Vrste klastera prema veliini.....................................................................................15
3.2.3. Vrste klastera prema veliini gospodarskih subjekata u klasteru..............................15
3.2.4. Vrste klastera prema lokaciji (mjestu) klastera.....16
3.2.5. Vrste klastera prema ivotnom ciklusu.....................................................................16
3.3.
Prednosti i nedostaci klastera..............................................................................17
3.4.
Faze stvaranja klastera.........................................................................................21
3.5.
Upravljanje razvojem klastera............................................................................27
4. KLASTERI U HRVATSKOJ....................................................................................29
4.1.
Udruga-cluster metalaca Sjevernog Jadrana.....................................................33
4.1.1. Osnivai klastera.......................................................................................................34

4.1.2. Glavni ciljevi klastera...............................................................................................35
4.1.3. Izvori financiranja klastera........................................................................................36
4.1.4. Poslovi Saveza klastera.............................................................................................41
4.2.
Granski cluster graditelja cijevnih sustava........................................................43
4.2.1. Nositelji granskog klastera........................................................................................43

4.2.2. Glavni ciljevi klastera...............................................................................................44
5. ZAKLJUAK................................................................................................................47
6. LITERATURA..............................................................................................................49
1. UVOD
U prolosti se razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine

radne snage i proizvodnih resursa, dok se danas razvitak zemlje zasniva na znanju i razvijenoj
infrastrukturi, visokoj tehnologiji i inovacijama.
Suvremeni trendovi, kao posljedica razvoja, koji intelektualni kapital sve vie stavljaju
u sredite i uz iju se pomo poveava odriva konkurentnost gospodarskih subjekata, postaju
nezaobilazni i sve vaniji initelji razvoja gospodarskih subjekata.
Uzroci konkurentnosti, kao to su smanjenje trokova, dodatna vrijednost i nove
trine mogunosti potiu inovaciju radi poveanja kvalitete i osposobljavanja gospodarskih
subjekata. Sam inovacijski proces uspostavlja dodatnu vezu s tritem i irim okrujem te
zdruuje razliite aktivnosti projektiranja, znanstvenog istraivanja, istraivanja trita,
razvijanja tehnolokog procesa, organizacijskog restrukturiranja i strunog usavravanja
djelatnika.
U novije se vrijeme spoznalo da prednosti veliine mogu ostvariti mali i srednji
gospodarski subjekti koji posluju u klasterima.
Klasteri predstavljaju model razvoja gospodarskih subjekata, osobito malih i srednjih,
budui da umreavanjem oni pokreu razvoj na lokalnoj razini. Zemljopisna koncentracija
suparnika, kupaca i dobavljaa u regiji unaprijedit e inovacije i konkurenciju u klasteru.
To podrazumijeva sloenost procesa. Stoga se javlja nunost usklaene suradnje svih
potencijalnih sudionika u razvoju klastera, od Vlade, potencijalnih gospodarskih subjekata
kao kandidata za klaster, raznih konzultantskih timova i financijskih institucija te ostalih
gospodarskih subjekata.
Predmet ovog rada su klasteri i njihov doprinos konkurentnosti, razvoju, unaprijeenju
i poboljanju stanja hrvatskog gospodarstva.
Svrha i cilj rada je ukazati na efekte koje klasteri imaju na gospodarstvo, odnosno
mogunost poboljanja konkurentnosti samog gospodarstva, utvrditi polazne osnove za
budui razvoj kao i perspektive njihova razvoja.
Rad je podijeljen u 4 poglavlja. U drugom poglavlju govori se o konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva prema Porterovom dijamantu, nacionalnim i stratekim ciljevima
konkurentnosti u Hrvatskoj, ulaganju i prizvodnosti, preporukama za poveanje nacionalne
konkurentnosti, programu jaanja konkurentnosti te analizi same konkurentnosti Republike
Hrvatske.
U treem poglavlju definiran je pojam samih klastera, prikazane su vrste klastera

prema razliitim kriterijima, prednosti i nedostaci takvih udruivanja, razraene su faze
njihova stvaranja te upravljanje njihovim razvojem.
U etvrtom poglavlju obraeni su klasteri u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na:
Udrugu-cluster metalaca sjevernog Jadrana te Granski cluster gradnje cijevnih sustava.
Prilikom izrade diplomskog rada koritene su bibliografske jedinice i knjige, studije,
lanci iz ekonomskih asopisa, zbornika radova, internet izvori te intervju s gospodinom
Popovi Draganom, direktorom Udruge-clustera metalaca Sjevernog Jadrana zahvaljujui
ijoj nesebinoj suradnji je prikazan i analiziran ovaj klaster koji mnogima slui kao ogledni
primjer kako bi se trebalo provoditi formiranje i organizacija klastera u Hrvatskoj.
U radu su koritene metode analize, sinteze, komparacije i kasifikacije.
2. KONKURENTNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA

2.1. ODREDNICE KONKURENTSKIH PREDNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Tradicionalno se ukljuenost i motiviranost zemlje za ulazak u meunarodnu razmjenu
objanjavalo pomou teorije komparativnih prednosti koje su uzimale u obzir razliitu
kvalitetu i/ili raspoloivost proizvodnih faktora. No dananja, sve vie otvorena, integrirana,
globalna ekonomija presloena je za tradicionalne teorije. Meunarodnu razmjenu danas
obiljeava trgovina istim dobrima (intro-industrijska razmjena) kao posljedica razvoja
tehnologije i procesa inovacija. Prekretnica u istraivanju konkurentnosti je Porterov model
dijamanta konkurentskih prednosti iz 1990.g. Michael Porter u svom djelu Konkurentska
prednost nacija (The Competitive Advantage of Nations) predloio je novu teoriju
konkurentnosti.
Prema toj teoriji, nacionalno blagostanje nije naslijeeno, ve stvoreno stratekim
izborima. Nije vano koji se proizvodi proizvode, ve kako se proizvode. (Slika 1).
Poretrov dijamant konkurentskih prednosti temelji se na:
1. Faktorskim uvjetima,
2. Uvjetima potranje,
3. Vezanim i podravajuim proizvodnjama,
4. Strategiji poduzea, strukturi i rivalitetu.
1. Faktorske uvjete ine: ljudski potencijali, resursi znanja, kapital, fiziki resursi te
infrastruktura. Sama raspoloivost ovih faktora nije dovoljna za ostvarivanje konkurentskih
prednosti ve je bitno kako se efikasno i efektivno oni koriste.
2. Kvantiteta i kvaliteta potranje veoma su bitni za ostvarivanje konkurentskih
prednosti. U odnosu na kvantitetu za doprinos konkurentskoj prednosti mnogo je vanija
kvaliteta potranje odnosno sofisticiranost kupaca.
Osovne komponente potranje su: struktura domae potranje, veliina potranje i
obrazac rasta, internacionalizacija potranje.
3. Vezane i podravajue proizvodnje
Konkurentnost jedne industrije ne ini samo kvaliteta osnovne proizvodnje ve je
ponekad ak vanija kvaliteta komponenti i podugovaraa. Osnovne komponente ove
determinante konkurentskih prednosti su: dobavljai, kupci te srodne industrije.
3
4. Strategija poduzea, struktura i rivalitet

Osnovne komponente u ovoj grupi su:
strategija i struktura poduzea, ciljevi
poduzea, osobni ciljevi, rivalstvo meu domaim tvrtkama.

Za ostvarenje konkurentske prednosti nacionalnog gospodarstva potrebno je postojanje
sve etiri determinante dijamanta konkurentskih prednosti. Dijamant konkurentskih
prednosti je meusobno osnaujui sistem jer svaka od determinanti djeluje na svaku
determinantu. Takvim meusobnim djelovanjem determinanta zapoinje se dugoroni ciklus
rasta u pojedinoj proizvodnji to je osnova za rast i razvoj i ostalih proizvodnji te nacionalnog
gospodarstva.
Slika 1: Porterov dijamant konkurentskih prednosti
Izvor: Porter.M.:The Competitive Advantage of Nations, The Free Press, New York i drugi,
str. 127.
Prema ovom modelu Republika Hrvatska je u grupi ekonomija koje se zasnivaju na
imbenicima odnosno faktorima. Konkurentska prednost Hrvatske zasniva se na industrijama,
gdje prirodni resursi, jeftin rad, lokalni i ostali osnovni faktori pruaju slabe prednosti u
izvozu koje esto mogu izmaknuti. Prirodni resursi, to se uvjeta imbenika tie, imaju vrlo
4
znaajan utjecaj. Hrvatska raspolae prirodnim resursima prvenstveno za razvoj turizma:

razvedena obala (1.185 otoka), plae razliitih vrsta i veliina, isto i bistro more, povoljna
ekoloka situacija te bogato kulturno-povijesno naslijee. Tome treba pridodati i izrazito
povoljan geografsko-prometni poloaj.
2.2. ISTRAIVANJE KONKURENTNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ
U Republici Hrvatskoj se istraivanju konkurentnosti donedavno nije pridavala
posebna
pozornost.
Meutim,
procesom
globalizacije
tranzicije,
istraivanju
konkurentnosti posveuje se sve vea pozornost zbog sve vee prisutnosti konkurencije kako
u meunarodnoj razmjeni tako i na nacionalnom tritu.
Kako je Republika Hrvatska, kao i ostale zemlje u razvoju, stavljena pred
mnogobrojne nove okolnosti, potreba prilagoavanja i praenja tih okolnosti je neizbjena. To
su neizbjean proces globalizacije, tranzicije, prelazak u trino gospodarstvo, tenja Hrvatske
da ue u Europsku Uniju i slino. Javila se potreba za novom razvojnom politikom koja treba
stvoriti otvoreno konkurentno gospodarstvo i osigurati njegov dugoroni odrivi rast i rast
ivotnog standarda graana. Kao odgovor na takvu situaciju, stvoreno je Nacionalno vijee za
konkurentnost u veljai 2002.godine.
Cilj Vijea je promicati dijalog glavnih drutvenih aktera, te analizirati razvoj drutva i
predlagati rjeenja za njegovo unapreenje kroz prizmu konkurentnosti. Pri tom Vijee ne
zamjenjuje niti tei zamijeniti bilo koju postojeu instituciju.1
2.2.1. NACIONALNI I STRATEKI CILJEVI
Hrvatska ima dovoljno potencijala da od sebe stvori konkurentno gospodarstvo. Da bi
se to postiglo potrebne su stvarne i optimalne odluke. Zemlje koje ostvaruju svoj dinamian
rast na temelju strategije razvoja i jaanja konkurentskih prednosti svoga gospodarstva,
osiguravaju sebi dugoroan i prepoznatljiv poloaj na meunarodnom tritu.2
Nacionalno Vijee za konkurentnost: 55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske, Zagreb, 2004., str.
10
2
Milo,D.: Konkurentska sposobnost gospodarstva-primjer Hrvatska, Hrvatska gospodarska Revija, god. 49,
broj 4, travanj 2000., str. 366
Nacionalno Vijee za konkurentnost postavilo je sljedee strateke ciljeve:

1. ostvarivanje odrivog rasta BDP-a,
2. smanjivanje nezaposlenosti,
3. poveanje kvalitete ivljenja,
4. poveanje stupnja drutvene ukljuenosti.3
Ad.1. Cilj je u narednom srednjoronom razdoblju ostvariti razinu BDP/pc od 10. 000 EUR4.
Da bi se to postiglo, Hrvatsko gospodarstvo treba dugorono ostvarivati stopu rasta
vie od 5% godinje, to nije lako, ali ni nemogue.
Ad.2. Stopa nezaposlenosti se u Hrvatskoj kree oko 18,5% u posljednje 4 godine5. Plan je
da se u narednih 10 godina stopa nezaposlenosti spusti ispod 8%. To bi se trebalo
ostvariti otvaranjem novih radnih mjesta. Meutim, za popunjavanje tih novih radnih
mjesta potrebno je imati i kvalitetnu radnu snagu, to znai da je potrebno ulaganje u
ljudski kapital. Sve je vea potreba za visoko obrazovanom radnom snagom koja je
neophodna za prijelaz u otvoreno gospodarstvo u kojem bi udjel visokotehnoloke
proizvodnje u ukupnoj proizvodnji i izvozu trebao rasti.6 Potrebno je postii i
makroekonomsku stabilnost, a to znai stabilnost cijena, financijskog sustava,
smanjenje fiskalnog deficita, smanjenje javnog duga i kontrolu dravne potronje.
Ad.3. Poveanje kvalitete ivljenja trebalo bi se postii kroz vii stupanj obrazovanja,
zaposlenosti i dohodak po glavi stanovnika, ouvanjem prirodnih resursa, smanjenjem
stope mortaliteta te poveanjem oekivanog ivotnog vijeka sa 74 na 76 godina u
razdoblju od 10 godina.
Ad.4. Za ostvarenje ovog stratekog cilja najvaniji segmenti su obrazovanje, uinkovitost
drave, suzbijanje korupcije, vladavina prava. Hrvatski razvojni model trebao bi se
temeljiti na naelu drutvene integracije svih drutvenih skupina, te na poveanju
kvalitete ivota temeljene na europskom razvojnom modelu.7
NVK: op.cit., str. 13

5
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, http://www.dzs.hr/ (15.11.2006.)
6
7
4
2.2.2. ULAGANJE I PROIZVODNOST

Problem konkurentnosti u osnovi se svodi na probleme veliine i kvalitete ulaganja u
fiziki i ljudski kapital8
Za poveanje konkurentnosti potrebna je kvalitetna i obrazovana radna snaga. Takva
radna snaga dovela bi do poveanja konkurentnosti putem rasta proizvodnosti. U pravilu
osobe sa zavrenom srednjom kolom imaju manja primanja od onih koji su izostali s trita
rada da bi se kolovali i ulagali u svoj ljudski potencijal. Tim ulaganjima usvajaju se nova
znanja, promiu se inovativnost, kvaliteta, sposobnost primjene novih tehnologija. Ulaganje u
ljudski kapital nuan je uvjet za uspjeh. Naalost, obrazovanje u Hrvatskoj je na niskoj razini
te mu je potrebna sveobuhvatna obrazovna reforma.
Hrvatska kao mala zemlja, ima malo resursa, tj oni su ogranieni. Stoga su njoj
potrebna velika ulaganja u istraivanje i razvoj, posebno u podruju procesne tehnologije u
proizvodnji. Naglasak treba staviti i na sve veu primjenu informacijske tehnologije.
S druge strane, mala i srednja poduzea koja stvaraju mogunost za nova radna mjesta
te tako pridonose razvoju gospodarstva, moraju biti stalno podupirani od strane nadlenih
institucija.
2.2.3. PREPORUKE ZA POVEANJE KONKURENTNOSTI
Nacionalno Vijee za konkurentnost konsenzusom je odredilo sedam najznaajnijih
podruja koja vode poveanju nocionalne konkurentnosti:
1. obrazovanje,
2. pravna drava sukladna EU,
3. trokovna i cjenovna konkurentnost,
4. inovativnost i tehnologija,
5. razvoj malih i srednjih poduzea,
6. regionalni razvoj i razvoj klastera,
7. razvoj pozitivnog stava i liderstva.9
U nastavku e se definirati i analizirati predloene mjere u podruju regionalnog
razvoja i razvoja klastera.
8
9

Konkurentnost nacionalnog gospodarstva u cjelini proizlazi iz konkurentske

sposobnosti nacionalnih industrija. U svakoj zemlji postoje i zajedniki imbenici koji utjeu
na konkurentnost lokalnih i regionalnih industrija te neizravno odreuju ukupnu konkurentsku
sposobnost nacionalnog gospodarstva. Upravo tim imbenicima se bavi regionalna politika te
se politika nacionalne konkurentnosti mora provoditi usporedno s regionalnom politikom.
Regionalna politika predstavlja regionalni pristup razvoju ukupnog nacionalnog
gospodarstva s naglaskom na dva temeljna cilja razvojne politike, ukupnoj gospodarskoj
uinkovitosti na jednoj strani i uravnoteenom regionalnom razvoju na drugoj strani.
Hrvatska je svoj regionalni razvoj do pred nekoliko godina temeljila na obnovi ratom
pogoenih podruja gdje su se obnavljali objekti prvenstveno javne, komunalne, prometne,
zdravstvene te drutvene infrastrukture. Sadanji prioriteti razvoja Hrvatske zahtijevaju
drugaiju regionalnu politiku usmjerenu na podizanje razine konkurentnsti svojih regija.
Definiranje i provedba takve politike na nacionalnoj razini ujedno je i obveza Hrvatske prema
Europskoj Uniji te je jedan od kljunih kriterija za punopravno lanstvo u Uniji. Naime,
zemlja lanica mora biti u stanju izdrati konkurentske pritiske u okviru jedinstvenog trita, a
da pri tome regionalna politika ima posebnu ulogu.
U Hrvatskoj se regionalne razlike u razvijenosti iz godine u godinu poveavaju to je
vidljivo iz sljedeih podataka: raspon stope nezaposlenosti kree se od 13% u Krapinskozagorskoj do 31% u ibensko-kninskoj upaniji; raspon obrazovanosti stanovnitva mjereno
udjelom visokoobrazovanih u stanovnitvu starijem od 15 godina kree se od 3,2% u
Krapinsko-zagorskoj upaniji do 16,6,% u Gradu Zagrebu; omjer dobiti i ukupnog prihoda
kree se od 16,2%-tnog gubitka u Liko-senjskoj upaniji do 8,2% dobiti u Istarskoj
upaniji.10
S obzirom na ovako velike regionalne razlike Hrvatskoj je potrebna regionalna politika
kao dio ukupne razvojne politike. Suvremena regionalna politika pridaje strateki znaaj
industrijskom restrukturiranju i drugim prilagodbama u regijama koje zaostaju u razvoju. S
druge strane razne mjere regionalne politike vrlo se intenzivno primjenjuju i u razvijenim
regijama, kako bi se i dalje podizao nivo njihove gospodarske i tehnoloke konkurentnosti i
time omoguilo da one budu nositelj razvoja ostalih regija.
Iako nuna, provedba suvremene regionalne politike u Hrvatskoj ima mnogo ozbiljnih
prepreka koje se trebaju to skorije i kvalitetnije rijeiti kako bi se smanjile postojee
regionalne razlike, poveala razina konkurentnosti hrvatskih regija, te dao doprinos brem i
10
uinkovitijem procesu pribliavanja Europskoj Uniji. Uz ve spomenut dosadanji regionalni

razvoj temeljen na obnovi ratom unitenog podruja koji nije primjeren potrebama suvremene
regionalne politike velika ogranienja u provedbi ove politike su: naglaeno sektorski, a ne
integralni pristup razvoju to je vidljivo iz brojnih neusklaenih akcija razliitih ministarstava
i drugih dravnih tijela; zakonski okvir je rascjepkan-Hrvatska nema jedinstven zakonski akt
koji bi regulirao regionalni razvoj na cijelom teritoriju; te najvanije ogranienje je niska
razina osposobljensti javne uprave u regionalnom planiranju, programiranju i vrednovanju
provedbe razvojnih programa.
Iako stanje u Hrvatskoj nije povoljno ono se moe prevladati ukoliko se ostvare
sljedei ciljevi regionalne politike:
Postizanje nacionalne kohezije i odrivoga razvoja lokalnih i regionalnih zajednica s
naglaskom na boljem iskoritavanju razvojnih potencijala i ravnotenom razvoju.
Razvoj ljudskih resursa kako bi se stanovnitvo zadralo otvaranjem perspektive
rada i zapoljavanja.
Ouvanje urbanog, ruralnog i obalnog prostora, njegovo vrednovanje i optimalno
koritenje.
Razvoj konkurentnih i rastrukturiranih sektora s posebnim naglaskom na razvoj
malih i srednjih poduzea te poduzetnikog okruenja.11
S druge strane, u okviru razvoja klastera, mala i srednja poduzea predstavljaju osnovu
regionalnog razvoja. Razvoj klastera predstavlja model tehnoloke i industrijske organizacije
prvenstveno malih i srednjih poduzea, temeljem kojeg ta poduzea ostvaruju visoku razinu
produktivnosti i inovativnosti te doprinose podizanju razine konkurentnosti regije u kojoj se
nalaze.
Hrvatska ima nepovoljne uvjete za razvoj klastera zbog nedovoljne razvijenosti
strukturnih preduvjeta, izuzev Grada Zagreba kao i zbog zakonskih nedoreenosti. Naime,
Hrvatska mora nuno dopuniti zakon o Udrugama te precizno i temeljito obraditi
problematiku klastera. Razvoj klastera veoma je vaan jer osim to doprinose regionalnom
razvoju i razvoju konkurentnosti oni potiu zajednika istraivanja, inovacije te razvoj
zasnovan na tehnologijama. Kako na razvoj klastera utjeu politike regionalnog razvoja,
industrijske i inovacijske politike, mjere je potrebno provoditi konzistentno u okviru svih
11
navedenih politika. Razvoj klastera potrebno je poticati i zbog razloga to razvijenost ovog
modela na razini regija doprinosi promicanju kulture poduzetnitva u institucijama za vie
obrazovanje,
privlaenjem
stranih
poduzea,
poveanjem
konkurentnosti
poduzea
posredstvom tehnolokog razvoja, poveanjem inovacijskih sposobnosti malih i srednjih

poduzea, promicanjem prekogranine suradnje i drugo.
Za dodatni razvoj klastera potrebno je provesti niz mjera, kratkoronih, srednjoronih i
dugoronih na nacionalnoj i regionalnoj razini. Potrebno je formirati strunu skupinu koja e
analizirati potencijalna podruja za razvoj klastera, osmisliti njihov razvoj, provoditi projekt
izobrazbe klaster menadera te pokrenuti proces organizacijskog uenja ime bi se promijenio
nain razmiljanja i ponaanja menadmenta lanica klastera.
Panju treba posvetiti i okoliu te jaati visokoobrazovane i istraivake kapacitete za
primjenjenu znanost prostornog ureenja i prostorne ekonomije.
2.2.4. PROGRAM JAANJA KONKURENTNOSTI
Potrebno je razviti strategiju jaanja konkurentnosti, ali i biti u mogunosti provoditi
je i tako pratiti napredak. U hrvatskim poduzeima u veini sluajeva ne postoje posebni
odjeli koji imaju zadau istraivanja konkurentnosti.
Za jaanje konkurentnosti drava bi trebala donijeti proraun usmjeren postizanju rasta
BDP-a, smanjenju nezaposlenosti i poveanju produktivnosti. Iz prorauna bi se trebala
osigurati sredstva za obrazovanje i dodatno usavravanje radne snage, kao i za istraivanje i
razvoj te za poboljanje postojee infrastrukture.
Potrebne su i razne reforme radi to uspjenijeg integriranja Hrvatske u Europsku Uniju.
Posebna se panja treba posvetiti uklanjanju administrativnih zapreka koje ograniavaju
hrvatsko poduzetnitvo, poveanju transparentnosti u javnim poduzeima te privatizaciji
javnih usluga.
Naposljetku treba napomenuti da poveanje proizvodnje, smanjenje nezaposlenosti,
poboljanje produktivnosti te poveanje ivotnog standarda nee se dogoditi preko noi. Za to
je potrebna opsena strategija, razvojni program kao i obveza svih sudionika (poslovnih,
sindikata, obrazovnih i vladinih) da je provedu.
10
2.3. ANALIZA KONKURENTNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, jedna je od njenih najveih tenji. No to
iziskuje mnoge promjene u ekonomskom, pravnom, politikom i socijalnom okruenju.
Hrvatska znatno zaostaje za mnogim tranzicijskim zemljama, zato su prijeko potrebne mjere
ubrzanog unaprijeenja nacionalne konkurentnosti kako bi se stimulirao trajni i dugoroan
gospodarski rast.
Konkurentnost hrvatske ekonomije se temelji na postizanju trokovne konkurentnosti
uz postizanje odgovarajue kvalitete i razvitak tehnoloki naprednijih proizvoda.12
Prema indeksu konkurentnosti Republika Hrvatska je u 2006. godini napredovala za
13 mjesta zauzevi 51. mjesto od ukupno 125 promatranih zemalja. Tim se skokom Hrvatska
pribliila tranzicijskim zemljama: Slovakoj na 37., Maarskoj na 41., te Poljskoj na 48.
mjestu, dok su 2 nove lanice Europske Unije Rumunjska i Bugarska nie rangirane, na 68.
odnosno na 72. mjestu.
Razlog ovakvog skoka Hrvatske je napor Vlade i drugih institucija usmjeren na reformska
podruja, prvenstveno obrazovanje.
S druge strane, prema indeksu poslovne konkurentnosti koji mjeri konkurentsku
sposobnst poduzea Hrvatska se s 65. popela na 56. mjesto u konkurenciji 121 zemlje13.
Iako je Hrvatska ostvarila velik napredak u 2006. godini postoji jo mnogo stvari koje
se trebaju poboljati, kao: rjeavanje sporosti i netransparentnosti pravnog sustava, poveanje
produktivnosti javnih rashoda, poveanje razine tehnoloke razvijenosti, poboljanje
postojee infrastrukture, poveanje izvozne konkurentnosti i dr. kako bi hrvatsko
gospodarstvo postalo jo jae, konkurentnije i spremnije za ulazak u toliko eljenu Europsku
Uniju.
12
Jurlin, K.:Benchmark analiza Hrvatske, konkurentnost 2003/2004., Institut za meunarodne odnose, Zagreb,
2004 g-, str. 2
13
Indeks konkurentnosti Hrvatske, http://www.google.hr/search (19.01.2007)
11
3. KLASTERI
3.1. POJAM I DEFINICIJA KLASTERA
Prije svega treba rei da su klasteri istodobno i koncepcija, i fenomen, i strategija te da
uvjetuju stupanj razvoja pojedine zemlje odnosno njezina gospodarstva.
Razliiti autori razliito definiraju klastere tako da postoje razliite definicije istih.
Neke od definicija klastera:
Klasteri su zemljopisno koncentrirani, meusobno povezani gospodarski subjekti,
specijalizirani dobavljai, davatelji usluga i povezane institucije koje u odreenom podruju
predstavljaju regiju ili dravu.14
Klaster je skup ekonomskih aktivnosti, gospodarskih subjekata, institucija,
zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno), koji su uspostavili formalne ili
neformalne odnose izmeu sebe, horizontane i vertikalne, i naklonost industrijskog sektora
preko kojeg razmjenjuju informacije, znanje i robu radi izrade zajednikog proizvoda.15
Klasteri su regionalne grupacije poduzea du lanca stvaranja novih vrijednosti te
njima bliskih davatelja usluga koji im pruaju podrku.16
Klasteri su prostorno koncentrirani i meusobno povezani gospodarski i ostali
zainteresirani subjekti komplementarnih proizvodnji. Njihove fizike granice utemeljene su
na objektivnim ekonomskim naelima, a ne pravno-politikim ili voluntaristikim, te na taj
nain postaju znaajna jezgra mogue konkurentske prednosti danoga prostorno obuhvaenog
okruenja.17
Proces unutar gospodarskih subjekata vaan je da bi se postigao uspjeh, ali klasteri
pokazuju da i najblia poslovna okolina izvan gospodarskih subjekata takoer ima veoma
vanu ulogu u postizanju uspjeha. Oigledno je da gospodarski subjekti mogu profitirati uz
pomo pozitivne i dinamine okoline.
14
Porter.M.:The Competitive Advantage of Nations, The Free Press, New York i drugi, str. 8.
15
to je klaster?, http://www.forum.hr/archive/(17.01.2007)
Scheer, G., von Zallinger, L., Cluster Management, Prirunik za praksu, dio A; GTZ-koordinacijski ured
Zagreb, Zagreb, 2006., str. 8
17
to je klaster?, http://www.forum.hr/archive/(17.01.2007)
16
12
Atmosfera unutar klastera je visoko konkurentna, iako veina sudionika klastera ne

konkurira izravno. Oni konkuriraju vie na horizontalnoj liniji s gospodarskim subjektima koji
rade sline djelatnosti, ali su ukljueni na razliita trita.
Klasterska atmosfera je u isto vrijeme i kooperativna, ali e se kooperacije u prvom
redu dogoditi na vertikalnoj liniji, izmeu gospodarskih subjekata s razliitim, ali
komplementarnim sposobnostima koji mogu obavljati komplementarne aktivnosti. Razlog
zbog ega kokurentnost moe koegzistirati s kooperacijom je taj to se one dogaaju na
razliitim dimenzijama i izmeu razliitih sudionika.
Analizirajui definicije mogu se utvrditi 3 glavna naela na kojima se temelje klasteri,
a to su:
Zajednitvo koje pokazuje zajednike aktivnosti podruja u kojem gospodarski
subjekti djeluju u klasteru te srodnim industrijama koje dijele isto trite.
Koncentracija koja pokazuje postojanje koncentracije gospodarskih subjekata u
zemljopisnom podruju.
Povezanost koja pokazuje meusobnu komunikaciju i meusobnu isprepletenost
razliitih tipova odnosa uspostavljenih izmeu organizacija unutar klastera.
Klasteri povezuju gospodarske subjekte zajednikom tehnologijom, zajednikim
kupcima, zajednikim udruenim radom, a temeljeni su na teoriji konkurentnosti. Kao takvi
imaju veoma velik utjecaj na razvoj konkurentnosti i konkurentskih prednosti samih
gospodarskih subjekata. To se oituje kroz poveanje njihove proizvodnosti, poveanje
kapaciteta i na koncu irenje poslovanja samih gospodarskih subjekata.
Za bolje razumijevanje koncepta klastera potrebno je rei da klaster nije statian niti
ima vrste granice, to je lako razumljivo gospodarskim subjektima iz samog klastera koji
imaju uspostavljene odnose s vanjskim pravnim subjektima. Ti odnosi su dinamini, kao to
je i trite i na njih utjeu stalne promjene i evolucijske prilike koje imaju gospodarski
subjekti koji su ih prvi zamjetili.
Veina gospodarskih subjekata unutar klastera ima prilagodljivu organizaciju,
neovisni su i imaju uspostavljenu kooperaciju i konkurentske odnose meu sobom.
Razvoj klastera mora se temeljiti na onome to gospodarski subjekti sada rade,
upotrebljavajui njihov jezik i njihov poslovni stil. Razvoj je dobro napravljen ako je
razumijevanje procesa povezivanja u klastere temeljeno na postojeem rastu, a ne na
prilagoenom modelu po uzoru na druge industrije, s drugih mjesta ili iz primjera nekih
13
studija. Nain na koji se provodi proces povezivanja u klastere dovodi do zakljuka kako
gospodarski subjekti mogu uiti i kooperirati i na lokalnoj razini.
3.2. VRSTE KLASTERA
Postoje razliiti kriteriji na osnovu kojih se moe odrediti klaster. Najei kriteriji za
klasifikaciju klastera su:
- Prema smjeru razvoja (graenja) klastera,
- Prema veliini samih klastera,
- Prema veliini gospodarskih subjekata u klasteru,
- Prema lokaciji (mjestu) klastera,
- Prema ivotnom ciklusu klastera.
3.2.1. Vrste klastera prema smjeru razvoja :
Od dna prema vrhu (bottom up) koji se razvija ondje gdje poticaj za stvaranje
klastera dolazi od poslovnog sektora. U takvim sluajevima vladini sudionici moraju
prihvatiti ve postojee inicijative i trebali bi omoguiti takve uvjete u kojima bi se snage
gospodarskog sektora mogle razvijati i stvoriti odgovarajuu strukturu klastera. U zapadnoj
Europi mali i srednji gospodarski subjekti kroz desetljea su meusobnom suradnjom i
konkuriranjem stvarali zdravu jezgru gospodarske strukture te je stvaranje klastera dolo kao
posljedica tog procesa.
Od vrha prema dnu (top down) ovaj model klastera razvijen je u tranzicijskim
zemljama gdje su multinacionalne kompanije u nastojanju da probude i proire kooperacijsku
osnovu meusobno povezale i organizirale domae gospodarske subjekte. Taj je proces
umjetan i obino traje nekoliko godina. Ako postoji stvarna mogunost za utemeljenje
klastera, mogunost koja nije preuzeta od samog poslovnog sektora, tada ima smisla da
drava potie inicijativu stvaranja klastera u smjeru od vrha prema dnu. Time se motivira
industrija da upotrijebi postojee snage za njegovo stvaranje koristei se odgovarajuim
mjerilima. Osobito kod ovog pristupa, vano je da Vlada ukljui odgovarajue, srodne
institucije u inicijativu, kao to su institucije za trening, istraivanje i razvoj. Tada, nakon to
pone proces, Vlada se moe povui i vratiti na prvobitnu ulogu, a ta je, da bude osiguravatelj
povoljnih uvjeta i predsjedatelj, dok srodne institucije, zajedno s ljudima iz biznisa, povezuju
njihove ovlasti i inovativnu snagu kako bi se uspostavio klaster.
14
Kombinacijom spomenutih naina kod ovih klastera Vlada ima zadatke identificirati
postojee ili potencijalne klastere u regiji, osigurati im strateke informacije kao to su
benchmarking ili trendovi, investirati u tehnologiju i kapacitete koji bi bili korisni za
kompanije lanice klastera, povezivati gospodarske subjekte za trening programe s lokalnim
sveuilitima ili centrima, te podupirati umreavanje servisnih centara u udruge. Podravanje
gospodarskih subjekata u klasterima, izravno ili prikladnim podupiruim strukturama glavni
je prioritet u ekonomskom razvoju i industrijskoj politici politikog programa.18
.
3.2.2. Vrste klastera prema veliini
Na veliinu klastera utjeu razni faktori kao to su starost, vrsta trita, tenja za
poduzetnitvom, zajednika poslovna sredina i drugo.
Postoji iroka lepeza klastera s obzirom na njihovu veliinu, tako da s jedne strane
postoje klasteri s vie od 40.000 djelatnika i otprilike 10.000 gospodarskih subjekata (klaster
Prato u Italiji), dok s druge strane postoje i vrlo mali klasteri od samo nekoliko stotina
djelatnika i manje od stotinu poslovnih subjekata (klaster Grottaglija-keramiki sektor u
Apuliji-Italija).19
3.2.3. Vrste klastera prema veliini gospodarskih subjekata u klasteru
Klasteri velikog broja malih gospodarskih subjekata kod kojih je konkurencija za
isti proizvod izravna te stoga imaju vrlo malo ili nita recipronog odnosa.
Klasteri istog tipa gdje je jedan ili vie srednjih gopodarskih subjekata koji postaju
lokalni lideri (voe).
Reciprocitetni mikro klasteri kod kojih mali i mikro gospodarski subjekti imaju
vrst odnos reciprociteta u pogledu kooperanata.
Podugovaraki klasteri koji su smjeteni oko jednoga ili vie velikih glavnih
dobavljaa/naruitelja.
Klasteri srednjih gospodarskih subjekata koji su temeljeni na specijaliziranim
srednjim gospodarskim subjektima. 20
18
19
20
Klasterizacija, http://www.klaster.hup.hr (14.02.2007)

15
3.2.4. Vrste klastera prema lokaciji (mjestu) klastera

Uloga lokacije u inovacijama veoma je vana za konkurentnost klastera jer
gospodarski subjekti moraju proiriti aktivnosti na izvorima nabave i tako dobiti pristup
tritima. Klasteri mogu biti smjeteni na razliitim podrujima:
- na rubnim ili ruralnim zajednicama,
- na industrijskim dijelovima veih gradova,
- u manjim gradovima,
- na kombinaciji gore navedenih podruja.
Autori klastere vrlo esto dijele i na: regionalne, meuregionalne i transnacionalne jer
globalna konkurentnost ukida tradicionalne komparativne prednosti i izlae gospodarske
subjekte najjaim svjetskim suparnicima.21
3.2.5. Vrste klastera prema ivotnom ciklusu
- embrio klasteri
- konsolidirani klasteri
- zreli klasteri
Klasteri, poput svakog ivog organizma neprekidno evoluiraju. Talijanska iskustva
pokazuju da kada pojedini klaster dosegne zrelost, nastoji podii stupanj industrijske
koncentracije, najee, spajanjem te se otvara inozemstvu. Time doivljava novu mladost, a s
aspekta meunarodnog ivotnog ciklusa, vraa se u fazu rasta. Takva strategija intenzivne
internacionalizacije daje novu dimenziju fazi rasta, poveava kvalitetu klastera i utjee na
stabilizaciju odnosa meu lanicama klastera, utjee na smanjivanje broja gospodarskih
subjekata u klasteru te na inoviranje proizvoda i procesa restrukturiranja postojeeg klastera i
ustrojavanja novih.22
21
22

16
3.3. PREDNOSTI I NEDOSTACI KLASTERA

Klaster osigurava poslovnim subjektima prednosti koje ne bi imali da rade zasebno.Te
su prednosti izravni rezultat dobiven upravo bliskom suradnjom gospodarskih subjekata s
komplementarnim servisima i javnim institucijama koje im osiguravaju istraivanja, treninge i
ostale specijalistike usluge. Velike prednosti takoer proizlaze iz suradnje unutar samih
klastera koje gospodarskim subjektima osiguravaju pristup idejama, informacijama,
tehnologiji i reduciranju trokova. Naravno da nasuprot povlasticama postoje i ogranienja,
nedostaci i zapreke, to obvezuje da se neprestano treba raditi analiza, radi brzine i
fleksibilnosti,a na osnovi informacijsko-tehnolokih promjena.
PREDNOSTI KLASTERA
Prednosti klastera su brojne. On omoguava preciznije planiranje proizvodnje i
potivanje rokova, nie prodajne cijene kroz sniavanje trokova proizvodnje rastom obujma
zajednike proizvodnje, nie cijene sirovina kroz zajednike narudbe, kvalitetu kroz
uvjetovanje standardizacije poslovanja prema meunarodnim normama, te kvalitetu proizvoda
kao rezultat specijalizacije u izradi pojedinih proizvoda i aktivnosti. Kroz informatizaciju
cjelokupnog proizvodnog procesa, lanicama klastera omoguava se bri protok informacija,
poveava se financijska stabilnost poslovanja kroz stvaranje internog financijskog trita, a
povezivanje industrije omoguuje cijeloj grupi poduzea trini nastup s koliinama
zajednikih proizvoda na svjetskim tritima koja su pojedinanim poduzeima nedohvatljiva.
Kroz zajedniki nastup na tritu i povezivanjem s fakultetima i strunim kolama stvaraju se
pretpostavke za razvoj vlastitih domaih marki proizvoda. Nadalje, poveava se brzina
reagiranja velikih poduzea na promjene u okruenju jer se povezivanjem velikih i malih
poduzea stvara prilika da veliki koriste prednosti malih, a mali velikih. Nadalje,
klaster omoguuje svojim lanicama sljedee pogodnosti:
Maksimizira prilike za mala i srednja poduzea pomaui im da prijeu zapreke
koje u roku presudnom za njihovo konkurentno pozicioniranje i opstanak moda sami ne bi
mogli prijei. Kako se takvi gospodarski subjekti susreu s velikim brojem tradicionalnih
zapreka kao to su: nedostatak financija, problemi u pristupanju tehnologiji i njezinu
iskoritavanju, ograniena istraivanja i razvoj, nedostatak informacija, ograniena
sposobnost managementa, niska proizvodnost i problemi u upravljanju promjenama, klasteri
im omoguuju da dostignu ekonomsku razinu za zadravanje fleksibilnosti i sposobnosti
17
brzog odgovora na promjenljive zahtjeve. Mali i srednji gospodarski subjekti unuter klastera
mogu dijeliti trokove treninga, marketinga i istraivanja s drugim malim i srednjim
gospodarskim subjektima ili za njih dio istih zadataka moe obaviti lider u klasteru, a dio
obrazovne institucije. Nadalje, mali i srednji gospodarski subjekti imaju pristup tehnologijama
koje im omoguavaju provoenje istraivanja i razvoja zajedno sa drugim gospodarskim
subjektima i sveuilitima. Izvozne mogunosti su maksimizirane boljim pristupom
istraivanju trita, sudjelovanjem u izvoznim konzorcijima kao i sudjelovajem na svjetskim
sajmovima.
Upravljanje promjenama na konkurentnom svjetskom tritu. Gospodarski subjekti
moraju upravljati promjenama kako bi na najbolji nain zadovoljili kupev promjenjivi ukus.
Kako bi to to uspjenije ostvarivali moraju biti informirani o politikim, zakonskim i
ekonomskim injenicama koje utjeu na poslovno okruenje. Takoer trebaju pristup
tehnikim vjetinama, vjetinama managementa, tehnologiji, istraivanju i razvoju,
financijskoj i trinoj inteligenciji. Poslovanjem u klasteru, gospodarskim subjektima
omoguen je bolji pristup informacijama, idejama, vjetinama i financijskim potrebama za
upravljanje promjenama kako bi zadrali konkurentnost.
Poveanje proizvodnje kroz bolji pristup zaposlenicima i dobavljaima, pristupu
specijaliziranim informacijama, meusobnim dopunjavanjem s drugim lanicama, lakim
pristupom institucijama, fakultetima i javnim dobrima, boljom motivacijom koja proizlazi iz
lokalnog suparnitva.
Inovaciju tako to se osigurava bolji pristup irem izboru informacija, znanja,
kontakata i uvid u trite nego to ga imaju pojedinani gospodarski subjekti. To omoguuje
da gomilanjem ideja i njihovim preinakama nastaju nove ideje korisne lanicama klastera i
temelj su za stvaranje novih ideja.
Smanjenje transakcijskih trokova koji inae mogu sprijeiti rast gospodarskog
subjekta. Poslovni subjekti koji funkcioniraju u klasterima mogu smanjiti te trokove dijelei
informacije s drugim poslovnim subjektima, stvaranjem konzorcija, imajui pristup
specijaliziranim uslugama koje su osigurale vladine agencije (kao to su trine informacije,
statistiki podaci i slino) i uspostavljanjem radnih odnosa s tehnikim fakultetima i
sveuilitima.
Vanjske izravne investicije s obzirom na velik broj zdravih gospodarskih subjekata
koji posluju u klasteru omoguuje se na razini klastera laki pristup izvorima financija
potrebnih za daljnji rast i razvoj. Takva situacija stvara i klimu sigurnosti ulaganja te
18
omoguuje privlaenje vanjskih izravnih investicija u dananjem konkurentnom svjetskom

tritu. 23
Olakice koje nastaju zbog lakeg pristupa lokalnom znanju, odnosa temeljenih na
povjerenju i veem protoku informacija jedinstvene su prednosti klastera.
Gospodarski subjekti koji ne posluju u klasteru mogu utemeljiti neke nove oblike
mree i povezanosti i mogu imati pristup nekim specijaliziranim uslugama. Meutim, oni
nee dostii razinu kvalitete, raznolikosti i snagu povezivanja, raspoloivost usluga i olakice
kao gospodarski subjekti koji posluju u klasterima.
NEDOSTACI KLASTERA
Svaka ideja, koncept ili strategija ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Ni klasteri, u
tom pogledu nisu iznimka. Kao najei nedostaci klastera spominju se:
Shvaanje klastera kao rjeenja svih ekonomskih problema nije tono. Klastere
treba shvatiti kao sredstvo kojim se poboljava poslovno okruenje i sredstvo kojim se
omoguuje poslovnim subjektima da postanu konkurentniji. Oni se moraju promatrati kao dio
opsene ekonomske politike koja ukljuuje stvaranje makroekonomske politike, provedbu
dobrih industrijskih odnosa, stvaranje pozitivnog okruja, konkurencije, izobrazbe, treninga i
infrastukturne politike.
Preuske specijalizacije u klasteru smanjuju raznolikosti naciononalne ekonomije
Rjeenje ovog nedostatka je izgradnja klastera koji bi poticali razvoj razliitih ekonomija jer
bi to vodilo stvaranju klastera i u drugim podrujima. Primjerice tekstilni bi klaster vodio
razvoju strojnog klastera. Specijalizacija se dogaa unutar klastera, no to je znak
konkurentnosti, to omoguuje gospodarskim subjektima da poboljaju kvalitetu proizvoda,
dostignu ekonomsku razinu i postanu globalno konkurentni u odreenom sektoru.
Miljenje je da se klasteri vie usmjeravaju na poslovno okruje, a manje na
same gospodarske subjekte iako su usmjereni na makrorazinu to nije tono jer koncept
klastera vidi konkurentnost kao meusobnu povezanost provoenja mikro i makro politike
kao i uinkovito poslovanje gospodarskih subjekata i poslovnog okruja koje ih podrava
(infrastruktura, obrazovanje i treninzi, poslovne inicijative, razne organizacije koje ih
podravaju, dobavljai). Poslovno okruenje je iznimno vano jer je ono initelj uspjeha,
23
Prednosti klastera, http://www.poduzetnistvo.org (17.01.2007)
19
meutim, poduzetnika sposobnost gospodarskog subjekta, mogunost rasta i upravljanja

managementom promjena, vizije i motivacija, takoer imaju veoma vanu ulogu za uspjeh
klastera.
Poslovni subjekti koji nisu dijelovi klastera mogli bi biti izostavljeni iz vladinih
programa, kako bi se to izbjeglo Vlada treba osigurati pomo svim poslovnim subjektima
koji nsu dijelovi klastera. Klasteri imaju mogunost da se uvedu u ukupnu ekonomiju, dok
poslovni subjekti koji nisu dijelovi klastera ne bi trebali biti zapostavljeni.24
Uspjenost klastera podrazumijeva velik broj javnih i privatnih komponenti
(gospodarski subjekti zajednikog proizvoda, servisne aktivnosti, razliiti oblici suradnje,
poslovno okruje, fizika infrastrukturna potpora) koje sudjeluju u provoenju operacija i
ostvarivanju uspjeha.
Za uspjeh klastera vani su sljedei imbenici:
1. Razina uspjenosti poduzea s obzirom na njihov gospodarski uinak, pristup
tritu te inovativnost;
2. Jasna oekivanja i usmjerenost na korist kao temelj aktivnog sudjelovanja partnera
u klasteru i njegovim aktivnostima;
3. Spremnost na aktivnu razmjenu znanja to se osobito odnosi na tzv. tacticknowledge (taktiko znanje);
4. Izgradnja i razvoj uzajamnog povjerenja;
5. Aktivno sudjelovanje svih partnera u upravljanju klasterom, koordiniranju
njegovih aktivnosti te internom i eksternom povezivanju;
6. Organizirani zajedniki javni i trini nastup (klaster PR i distribucijski sustavi):25
24
Nedostaci klastera, http://www.poduzetnistvo.org (17.01.2007)

Scheer, G., von Zallinger, L., Cluster Management, Prirunik za praksu, dio A; GTZ-koordinacijski ured
Zagreb, Zagreb 2006.,str. 9.
25
20
3.4. FAZE STVARANJA KLASTERA

Da bi klaster kvalitetno funkcionirao i kao takav osiguravao svojim lanicama
prednosti koje iz njega proizlaze, nuno je da se stvara navedenim redoslijedom kako bi se
strategijom malih koraka taj proces to kvalitetnije obavio.
Faze u stvaranju klastera su:
1. Mapiranje potencijalnih klastera i njihovih sudionika;
2. Promocijsko motivacijska faza potencijalnih lanica klastera;
3. Prikupljanje inicijalnih sredstava projekta;
4. Izbor lidera i ostalih sudionika klastera;
5. Definiranje pravnog oblika subjekta koji e upravljati klasterom;
6. Odabir upravljakog tima klastera;
7. Financiranje projekta;
8. Strateko planiranje projekta;
9. Osposobljavanje lanica klastera;
10. Uspostavljanje komunikacijske infrastrukture klastera;
11. Izgradnja povjerenja meu lanicama klastera;
12. Upravljanje podacima koji su nuni za rad klastera.26
1. Mapiranje potencijalnih klastera i njihovih sudionika je prvi korak prema
klasterizaciji odreenog zemljopisnog podruja koji zapoinje prepoznavanjem potencijalnih
subjekata koncentriranih na odreenom zemljopisnom prostoru, a koji zadovoljavaju
minimum tehniko - tehnoloke razine procesa te strategiju i ostvarenje svojih ciljeva vide u
ulasku u klaster i tu pronalaze svoj interes. Identifikacija ukljuuje kako gospodarske subjekte
tako i institucije, te je potrebno konsenzusom tijela vlasti te socijalnih partnera, sindikata i
Vlade potaknuti rasprave o buduim klasterima, a na temelju prethodno definiranih kriterija te
planiranog novca za njihovo financiranje.Tako uspostavljena pravna, financijska i kontrolna
infrastruktura treba onemoguiti stvaranje klastera u onim situacijama kada ti projekti nemaju
ekonomsku opravdanost.27
26
27
Horvat,.;Kovaevi, V., op.cit.str.72

21
2. Promocijsko motivacijska faza potencijalnih lanica klastera veoma je bitna jer

se tako stvara pozitivno ozraje prilika za poduzetnike na odreenom zemljopisnom podruju.
Promocija potencijalnog klastera najee se provodi putem medijskih istupa te posebice
organizacijom susreta potencijalnih sudionika klastera to je veoma vano budui da
sudionici klastera odmah mogu raspravljati o konkretnim proizvodima u ijoj e izradi
sudjelovati, a da se istodobno korak po korak navode zadaci i aktivnosti koje se moraju uiniti
kako bi klaster mogao uspjeno zapoeti sa radom. Takve rasprave otvoraju i mnoga druga
pitanja, od toga da se definiraju potekoe koje e gospodarski subjekti morati svladati na
putu ulaska u klaster kao i sve mogunosti koje se gospodarskom subjektu pruaju na tom
istom putu.Takoer treba jasno rei kako se oekuje i planira te probleme rjeiti i da se za to
planiraju iskoristiti sve mogue prilike. O odgovorima na ova i slina pitanja neobino je
vano da raspravljaju svi sudionici te ih izraze preko zakljuaka i s jasno odreenim rokovima
i odgovornostima prema narednim aktivnostima.28
3. Prikupljanje inicijalnih sredstava projekta vano je s obzirom da u ovoj fazi
udrueni poduzetnici i obrtnici ostvaruju samo troak, a ne i bilo kakav prihod. Potrebno je
prijaviti projekt i natjecati se za sredstva koja za taj program osiguravaju institucije koje
financiraju sline projekte. Kako je taj novac dovoljan tek za poetne korake stvaranja
klastera potrebno je da i inicijatori solidarno participiraju u svim trokovima koji mogu
proizii iz aktivnosti koje je potrebno obaviti do trenutka institucionalizacije klastera. Iako
zvui jednostavno, neki su se klasteri raspali upravo u ovoj fazi jer nije bio izraen plan prvih
aktivnosti te naznaene odgovornosti za trokove koji e iz njih proizii.29
4. Izbor lidera i ostalih sudionika klastera. Nakon uvodnih aktivnosti gdje su
prikupljene osnovne informacije o pojedinom sudioniku klastera, vano je da inicijatori
definiraju poetne uloge pojedinih lanica klastera. Mogue uloge sudionika klastera su
sljedee:
Integrativni partneri su gospodarski subjekti koji su strateki inozemni partneri
domaih gospodarskih subjekata koji se uglavnom nalaze u ulozi razvijaa sustava.
Lider klastera predstavlja veliki gospodarski subjekt koji snosi najveu odgovornost
za vlastiti razvoj i rast, ali i za rast i razvoj cijelog klastera. To znai da lider klastera
istodobno mora uiniti bitne promjene unutar vlastite organizacijske strukture (naputanjem
neprofitabilnih procesa) pozicionirajui se kao lider u inovacijama i razvoju s jedne strane, te
s druge strane, voditi nesebinu brigu o razvoju ostalih lanica klastera.
28
29
Plan i program osnivanja Granskog clustera graditelja cijevnih sustava (svibanj 2005), str. 10.
Plan i program osnivanja Granskog clustera, op.cit. str. 11.
22
Dobavljai komponenti su arolika struktura ve postojeih poduzetnika te onih

poduzetnika koji e to postati pretvaranjem pojedinih procesa lidera klastera u poduzetnike
projekte kojima e sama koncepcija biti dovoljno privlana. Oni su gospodarski subjekti koji
bi se trebali specijalizirati u jednoj ili nekoliko tehnolokih faza procesa izrade odreenih
proizvoda.
Infrastrukturni subjekti su od kljune vanosti za uspjean razvoj samog klastera, ali
i za njegovo budue poslovanje, rast, razvoj te internacionalizaciju kojoj tee svi klasteri.30
Fakulteti i ostale znanstvene institucije imaju zadatak pruiti znanstvenu podrku
projektu klastera, pomoi u osmiljavanju i provoenju treninga lanica i aktivno sudjelovati
u svim fazama funkcioniranja klastera. Najvaniji zadatak ovih podupirujuih institucija jest
kvalitetno obrazovanje mladih strunjaka koji e biti sposobni za rad u takvoj dinaminoj i
konkurentnoj okolini.31
Ministarstva i tijela lokalne samouprave njihova uloga je neprocjenjiva za uspjeh
klastera. Uloga Ministarstva i ostalih javnih slubi prvenstveno se oituje u financiranju
projekta klastera, posebice u njegovoj poetnoj fazi. U tranzicijskim zemljama gdje spada i
Hrvatska, gdje se klaster gradi na umjetan nain, veoma je vano da uloga Ministarstva i
nadlenih institucija bude aktivna.
Nacionalne i lokalne udruge, komore i udruge poslodavaca imaju posebnu vanost
za uspjeh pojedinog klastera. Ta se vanost ogleda u prikupljanju informacija kojima e se
koristiti klaster, u njegovom zastupanju pred tijelima vlasti, kao i u organizaciji nastupa
klastera na inozemnim spacijaliziranim sajmovima i prezentacijama.
5. Definiranje pravnog oblika subjekta koji e upravljati klasterom. Pravni oblici
za upravljanje klasterom su:
-
Trgovako drutvo kapitala ( d.d ili d.o.o);
Obrt;
Gospodarsko interesno udruenje (GIU);
Udruga.32
Statut klastera, kao osnova njegovog uspjenog rada, ovisi o pravnom obliku subjekta
koji e voditi klaster i upravljati njime. U ovoj fazi potrebno je pronai odgovarajue
savjetnike, odnosno uspostaviti kontakte s pojedinim slinim klasterima koji su ve proli put
30

Plan i program osnivanja Granskog clustera, op. cit. str. 9
32
Pravni oblici upravljanja klasterom, http://www.mvpei.hr/ei/ (19.01.2007)
31
23
ustrojavanja klastera. Kako je svaki klaster pria za sebe, za konaan uspjeh projekta bilo bi
pogubno samo kopirati neija iskustva. Naime, dobro definiran Statut moe biti bitna pomo,
odnosno u suprotnom, glavna konica uspjenog rada klastera.
6. Odabir upravljakog tima klastera potrebno je izvriti shodno zakonu te tijelima
pojedinog pravnog oblika. Najvaniji korak u ovom procesu je izbor klasterskog managera o
kojemu ovisi uspjeh samog klastera. Poeljno je da manager bude obrazovana i u industriji
prekaljena osoba s dugogodinjim iskustvom i ugledom kod lanica. Najvanije osobine koje
se od managera oekuju su da bude ustrajan, pouzdan te da je na neki nain osoba s karizmom
i spreman na naporan rad. Zbog vanosti tog poloaja i zbog uspijeha projekta, klaster
managera trebaju izabrati lanice skuptine ili nadzornog tijela jednog od izabranih pravnih
oblika. Menader mora biti profesionalac kojeg e plaati lanice klastera ili netko drugi, no
posveen iskljuivo klasteru. Selekcioniranje ostatka tima koji e upravljati klasterom mora
biti preputeno iskljuivo klasterskom manageru, ali u skladu s mogunostima budeta kojim
raspolae.
7. Financiranje projekta moe se ostvarivati poticajnim sredstvima koji su steeni
ukljuivanjem u razliite programe institucija i dravnih tijela, osnivakim ulozima lanica
klastera te ulozima novih lanova. Klasteri se mogu financirati i novcem iz inozemnih
fondova i programa koji su namijenjeni regionalnom razvoju, te novcem ostalih pravnih osoba
promocijski ukljuenih u aktivnost i rad klastera.
8. Strateko planiranje projekta sastoji se od tri osnovna koraka:
SWOT analize ( gdje se nalazimo sada? )

Misije ( razlog naeg postojanja? )
Stratekog plana razvoja ( kako emo to postii?)
SWOT analiza projekta klastera predstavlja matrinu analizu temeljenu na
prednostima, slabostima, prilikama i prijetnjama. Analiza se temelji na analiziranju poloaja

poduzetnika u odnosu na navedene parametre iz ega proizlaze daljnje poslovne odluke i
model nastupa na tritu. Rezultati imaju za cilj ne samo ocijeniti postojeu situaciju ve
moraju posluiti i za definiranje budunosti poduzetnika. Pomou SWOT analize trebaju se
dobiti tone informacije o snagama i slabostima samih gospodarskih subjekata odnosno o
regiji i prilikama i ogranienjima u njihovoj okolini u kojoj djeluju, a radi definiranja buduih
ciljeva. Strateki ciljevi mogu se postii samo koritenjem svih unutarnjih snaga i svih prilika
24
koje su u okolini, imajui u vidu da se unutarnje snage i slabosti promatraju iskljuivo u

kontekstu vanjskih prilika i prijetnji i obratno.
Definiranje misije i ciljeva. Nakon procjene vlastitih snaga i slabosti te vanjskih
prilika i prijetnji potrebno je definirati misiju te ciljeve gospodarskog subjekta ili regije. Za
definiranje misije potrebno je proanalizirati glavne trendove kao to su prilike i prijetnje koje
se javljaju u regiji, postii konzensus sa tijelima lokalne samouprave glede smjernica
gospodarskog razvoja u narednom srednjeronom ili dugoronom razdoblju. Misija bi trebala
sadravati strateke smjernice i njezine razloge kao i odreeni vremenski okvir, ciljeve i
usredotoenje na ciljne industrije koje treba podravati.
Misija zatim treba biti pretvorena u mnogo specifinije ciljeve, i to one koji osiguravaju
strateke smjernice ekonomskog razvoja i koji osiguravaju mjerila na temelju kojih se
provode procesi procjene. Neki od potencijalnih ciljeva:
- poveanje zaposlenosti u regiji,
- zadravanje populacijske osnove u regiji (smanjiti odlazak mladih iz regije),
- smanjenje siromatva,
- poboljanje kvalitete radnih mjesta,
- poboljanje lokalne infrastrukture, imovine, sredstava,
- poboljanje kapaciteta lokalnih organizacija za promociju ekonomskog razvoja i
slino.
Pri definiranju ciljeva klastera management polazi od utvrenog udjela ostvarenjem
vee dobiti, trajnim opstankom na tritu, veom sigurnou poslovanja, poveanjem
konkurentnosti, neprekidnim razvojem te smanjenjem trokova.
Strategija za ostvarenje misije i ciljeva projekta. Da bi se razvila i provela takva
strategija potreba je suradnja s politiarima, zainteresiranim stranama na lokalnoj razini i
drugim udruenim organizacijama. Ni jedan ekonomski program razvoja ne moe se provesti
bez politike podrke. Izgradnjom sporazuma meu politikim vodstvom, olakava se
raspodjela javnih resursa i provedba lokalnih zakona koji e pomagati, a ne odmagati
ekonomskom rastu. Politiari kao i druge zainteresirane strane, moraju biti ukljueni u proces
stratekog planiranja od samog poetka. Naime, ukljuivanje privatnoga i javnog sektora u
planiranje poboljava mogunost uspjene provedbe strategije ekonomskog razvoja.
9. Osposobljavanje lanica klastera. Prije nego li se izradi plan osposobljavanja
potrebno je da manager klastera intervjuira sve lanice klastera. Manager treba procjeniti je li
subjekt sposoban, i u kojoj mjeri, s postojeom razinom znanja odgovoriti izazovima. Tako
primjerice, ako je u klasteru u ulozi lidera sustava jedan veliki gopodarski subjekt s
25
ugovorenim poslovima, ali sa zastarjelom organizacijskom strukturom, osim svih potrebnih

aktivnosti, uprava tog gospodarskog subjekta treba proi osposobljavanje koje e joj pomoi u
prepoznavanju i izbacivanju neuinkovitih procesa te u osnaivanju marketinkih,
razvojnih i logistikih procesa. S druge strane vano je da se izdvojeni procesi ne izgube, da
se ne pretvore u poduzetnike start up projekte ili da se ne pripoje drugim ve postojeim
poduzetnicima koji rade sline proizvodne faze i komponente.
10. Uspostavljanje komunikacijske infrastrukture klastera potrebno je da bi
klaster mogao normalno funkcionirati i razvijati se. Kvalitetnu komunikacijsku infrastrukturu
upostavlja se informatizacijom svih lanica klastera, implementacijom sustava upravljenja
kvalitetom (zahtjevi norme ISO 9001:2000), upotpunjavanjem baze lanica klastera, te
upravljanjem internim i eksternim komuniciranjem.
11. Izgradnja povjerenja meu lanicama klastera presudna je za uspjeh i rezultate
cijelog klastera. Upravo zbog toga proces stvaranja klastera zapoinje navedenim
redoslijedom kako bi strategijom malih koraka lanice klastera gradile meusobno povjerenje.
Povjerenje se izgrauje i: selekcijom gospodarskih subjekata koji se primaju u klaster,
implementacijom sustava upravljanja kvalitetom, Statutom, internom komunikacijom meu
lanicama, participacijom svih lanica u stratekom planiranju kao i neovisnou upravljake
strukture klastera.
12. Upravljanje podacima koji su nuni za rad klastera. Klaterski manager mora
kreirati zahtijevani tip izvjea i od lanica klastera povremeno ih prikupljati, sintetizirati ih u
izvjee o radu klastera u odreenom vremenskom razdoblju te ta izvjea, objedinjena,
ponovno vraati natrag svakom lanu. Takav izvjetajni feedback bitan je zbog pravodobnog
poduzimanja preventivnih i korektivnih aktivnosti za poboljavanje djelovanja klastera. Osim
ovih izvjea klasterski manager mora analizirati i neke druge pokazatelje kao:
- koliko su skraeni rokovi isporuke po dobavljau,
- jesu li skraeni rokovi nabave lidera sustava i koliko,
- koliko je razvijeno novih proizvoda, a koliko ih je ulo u fazu razvoja,
- koliko je povean ukupni izvoz klastera te koliki je udio pojedinog lana klastera u
ukupnom izvozu,
- koliko su smanjeni trokovi pojedinog gospodarskog subjekta zbog zajednikog
prijevoza klastera,
- koliko su smanjeni trokovi pojedinog gospodarskog subjekta zbog zajednike
nabave klastera,
26
- koliko su smanjeni trokovi pojedinog gospodarskog subjekta zbog zajednikog

nastupa u promotivnim aktivnostima klastera,
- koliko se poveala vrijednost narudbi po subjektu unutar klastera,
- koliko je kreiranje pozitivnog/negativnog imida pridonijelo poveanju/smanjenju
prodaje,
- koliko je postojea baza podataka omoguila bre i kvalitetnije odluivanje,
- koliko je funkcioniranje u klasteru njegovim lanicama omoguilo i ubrzalo nabavu
novca na internom tritu kapitala,
- koliko je poveana prepoznatljivost proizvoda pojedinih lanica zbog njihovog
ulaska u klaster,
- koliko je lanicama klastera zbog specijalizacije i veih serija, smanjeno potrebno
tehnoloko vrijeme izrade pojedinih komponenti i koliko je to utjecalo na likvidnost i
smanjenje trokova pojedinog godpodarskog subjekta,
- kolika je vrijednost besplatnih usluga koje je gospodarski subjekt dobio od drugih
lanica klastera, a koje bi morao plaati da posluje izolirano.33
To su samo neki pokazatelji koje clusterski manageri trebaju neprestano analizirati,
obraivati dobivene podatke, prezentirati ih lanicama klastera i na temelju toga zajedniki
definirati i poduzimati aktivnosti za daljnja poboljanja.
3.5.
UPRAVLJANJE RAZVOJEM KLASTERA
Nakon stvaranja klastera veoma je vano da on ne bude preputen sam sebi, ve da

bude kvalitetno voen i podravan od ire drutvene zajednice kao i dravnih institucija.
Pod upravljanjem razvoja klatera smatra se:
- procjena klasterskog programa,
- redefiniraje stratekog plana projekta,
- strategije razvoja klastera.
Procjena klasterskog programa odreuje budui smjer razvoja klastera te mjere
poticanja rasta i razvoja gospodarskih subjekata unutar samog klastera. Na kvalitetu
klasterskog programa izmeu ostalog utjeu: koliina i kvaliteta unutarnjeg povezivanja
33
Horvat,.;Kovaevi, V., op.cit.str. 100
27
gospodarskih subjekata unutar klastera, koliina i kvaliteta podupiruih organizacija,

sudjelovanje Vlade u podizanju klastera na vii stupanj te posljedice stvaranja klastera. Kod
procesa procjene klasterskog programa mora se uzeti u razmatranje injenica da e uspjeh
samog programa ovisiti o koliini raspoloivih fondova financijskih sredstava i da treba
mnogo vremena da se razvije klaster koji e biti svjetski lider.
Redefiniranje stratekog plana projekta. Pojedinani podaci koji se prikupljaju
izvjeima lanica klastera, skupno obraeni i analizirani, slue kao informacije za
redefiniranje SWOT-ove matrice. Tu se misli na rasporeivanje tih podataka iz skupnog
izvjea u polja matrice snaga i slabosti klastera. Popunjena polja snaga i slabosti treba
dovesti u vezu s novim, izmijenjenim okolnostima u okruju (vanjske prilike i prijetnje). Tako
rasporeene informacije slue za redefiniranje ponekad misije i vizije, ali najee ciljeva
klastera koji nakon toga pokreu novi ciklus njegova djelovanja. Nakon toga potrebno je
potraiti odgovor na pitanje kako provesti u djelo revidirane ciljeve u fazi razvoja klastera, a
koje e se strategije pritom primijeniti ovisi o umjenosti i odlukama lanica klastera, ali i
klasterskog managera.
Strategije razvoja klastera meusobno se bitno ne razlikuju budui da su elementi
podrke koju dobivaju u svom okruju uglavnom u svim zemljama isti: porezna politika,
administracija, uspostavljanje povoljne klime za poduzetnike, izobrazba, kolanje informacija i
slino. Ono u emu se strategije razvoja klastera razlikuju jest snaga financijske podrke koju
dobijaju te irina i dubina mjera kojima se one potiu. Osim podrke koju klasteri dobivaju iz
svog okruja, vrlo je vana i podrka koju razvijaju unutar samih sebe, poticanjem suradnje
meu lanicama, kolanjem informacija, povezivanjem poduzetnika te raznim drugim
elementima suradnje unutar klastera. U razvijenim gospodarstvima razvoj klastera uglavnom
potiu lokalne i regionalne vlasti, dok u nerazvijenim gospodarstvima taj poticaj dolazi
uglavnom od drave (Vlade). Za razliku od ta dva modela postoji i model razvoja klastera koji
potie Europska unija, a to je model kada inicijativu za razvoj klastera potiu dvije drave
tamo gdje im to omoguuje infrastruktura i okruje u malograninim odnosima.
28
4. KLASTERI U HRVATSKOJ
Hrvatska ekonomija je mala, njena poduzea, u pravilu, na tritima nastupaju
samostalno, te imaju malu pregovaraku mo i slabu konkurentsku poziciju. Stoga im je, za
nastup na znaajnim izvoznim tritima, potreban primjeren nain organiziranja. Poznato je
da se poduzea mogu razvijati i rasti tako da kupuju druga poduzea, vlastitom akumulacijom
i ulaganjem u vlastite proizvodne programe ili ulaskom u strateke saveze, koristei za svoj
rast dio specijaliziranih znanja drugih poduzea. U Hrvatskoj nema puno poduzea koja mogu
rasti preuzimanjem, a neka niti ne mogu vei dio sredstava ulagati u rast i razvoj. Situacija u
kojoj su poduzetnici uglavnom fokusirani na ispunjenje kratkoronih ciljeva koji su vezani uz
odravanje prodaje i smanjenje trokova u pravilu je povezana sa nemogunou i
nespremnou prepoznavanja budunosti. Ulazak u klaster prua im mogunost da se
fokusiraju, i na konkurentnost i suradnju istovremeno, a time i na specijalizaciju za ono to
mogu raditi najbolje i to im donosi najvei profit. Na taj nain mogu ispuniti minimalne
zahtjeve za izlazak i zaradu na svjetskim tritima te iskoristiti sve prednosti sudjelovanja u
klasteru.
Model razvoja klastera kao i regionalni razvoj uvrteni su u odrednice stratekog
razvoja gospodarskog sektora u Republici Hrvatskoj koji bi trebali potaknuti jai gospodarski
razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Tenja da se postigne internacionalna konkurentnost
djeluje kao poticaj malim i srednjim gospodarskim subjektima i klasterima da trae
mogunosti na inozemnim tritima koristei se prednostima vezanim za svoju veliinu i
fleksibilnost.
U procesu klasterizacije uloga Vlade i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva
od presudne je vanosti. Odgovorne osobe u Vladi i Ministarstvu ovom procesu trebaju
ozbiljno pristupiti i u suradnji s predstavnicima poslodavaca i sindikata definirati jasne
kriterije za dodjelu vee financijske potpore. Jedino na taj nain postoje anse da taj proces
uspije. Posljedniji koraci pokazuju da su svi sudionici u procesu ozbiljno shvatili svoju ulogu.
Hrvatska udruga poslodavaca oformila je Nacionalni centar za klastere na elu s
mr.sc. Vladimirom Kovaeviem. Cilj je stvoriti strateki savez s Vladom Republike Hrvatske
koji bi se uskoro trebao formalizirati potpisivanjem Sporazuma o suradnji izmeu Vlade i
Hrvatske udruge poslodavaca. U tom bi se odnosu Hrvatska udruga poslodavaca pozicionirala
kao operativac projekta, dok bi kljune aktivnosti Nacionalnog centra za klastere bile
promocija koncepcije klastera, upravljanje projektima formiranja klastera, vrednovanje
uspjenosti projekta te upravljanje financiranjem projekta. Ono to je najvanije, od tree
29
godine projekt bi se samofinancirao. Iz tog je razloga potrebna financijska potpora Vlade, ali i
drugih socijalnih partnera u ovoj poetnoj fazi. Predstavnici partnera bit e i u Nadzornom
vijeu projekta koje e kreirati prijedloge ciljeva, vrednovati ostvareno i o istome izvjetavati
Vladu.
Ministarstvo gospodarsva, rada i poduzetnitva 19.travnja 2006. godine objavilo je
Javni poziv za projekt Klasteri-udruivanjem do uspjeha34 namjenjen predstavnicima te
voditeljima klastera, odnosno meusobno povezanih gospodarskih subjekata i ostalih
institucija, iji je rezultat djelatnosti cjeloviti proizvod, grupa prizvoda ili usluga. Namjera
Ministarstva je sufinanciranje trokova: studije opravdanosti osnivanja klastera, izrade plana i
programa
rada,
investicijskog
projekta,
tehniko-tehnolokog
elaborata,
strunog
usavravanja i ostale intelektualne usluge, izrade dizajna proizvoda, ambalae i poslovne

dokumentacije, promidbene aktivnosti, nabavke i prilagodbe informacijsko-komunikacijske
tehnologije te operativne trokove voditelja klastera do 50% iznosa. Za provedbu ovog
projekta osigurano je vie od 5 milijuna kuna, meutim, poduzetnikim su klasterima
dostupna i sredstva od 24 miljuna kuna za poticanje konkurentnosti u okviru Operativnog
plana poticanja poduzetnitva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za 2006.
godinu kao i drugi bespovratni poticaji iz Operativnog plana. Usporedbe radi, 2005. godine za
poticanje razvoja klastera utroeno je svega 1,6 milijuna kuna.
Takoer, veoma znaajnu ulogu u uspjehu klasterizacije imaju i ostali partneri: tijela
lokalne samouprave, komore, sindikati, banke, sveuilita, strukovne kole, regionalne
razvojne agencije, mediji i druge podupirujue institucije bez kojih ovaj projekt ne moe
uspjeti.
Iz dosadanjih aktivnosti proizlazi da se u Republici Hrvatskoj razvijaju klasteri u
proizvodnji hrane, metalnoj, koarsko-obuarskoj, tekstilnoj i drvnoj industriji.
U Hrvatskoj trenutno funkcioniraju sljedei klasteri:
- Klaster Hrvatska cipela, GIU, Varadin;
- Grafiki klaster Bios, d.o.o., Osijek;
- Graevinski klaster, GIU, akovec;
- Gastro Grupa, d.o.o., Zagreb;
- CT Beam Alliance, strateki savez, Rijeka;
34
Javni poziv za projekt Klasteri-udruivanjem do uspjeha, http://www.mingorp.hr (19.01.2007)
30
- Turistiki klaster, Udruga, Split;

- Komunalna oprema, strateki savez, Petlovec;
- Cluster metalaca Sjevernog Jadrana, udruga, Rijeka;
- Prsten zdravlja, strateki savez, Zagreb;
- Klaster plastike, d.o.o., akovec, enkovec;
- Klaster uredskog materijala u Sisku;
- Drvni klaster Zapadne Hrvatske u Rijeci;
- Drvni klaster Sjeverne Hrvatske u Varadinu;
- Slavonski hrast u Vinkovcima. 35
Osim navedenih klastera u postupku stvaranja je jo nekolicina drugih dok se u
narednih godinu-dvije namjerava osnovati oko 30-tak novih klastera. Tome u prilog ide i
nedavno predstavljena Strategija Hrvatske izvozne ofenzive iji su nositelji: MINGORP
(Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva), HBOR (Hrvatska banka za obnovu i
razvoj), HUP (Hrvatska udruga poslodavaca), HOK (Hrvatska obrtnika komora), HGK
(Hrvatska gospodarska komora) te HIZ (Hrvatski izvoznici).Glavni cilj ove strategije je
poveanje ukupnog izvoza Republike Hrvatske koje se planira ostvariti:
1. poveanjem broja izvoznika,
2. promjenom strukture izvoza,
3. osnivanjem 6 izvoznih klastera,
4. poveanjem konkurentnosti proizvodnje repromaterijala.36
Ad 1. U razdoblju od 2007.-2010.godine planira se poveati ukupan broj izvoznika za 25%,
sa sadanjih oko 11.000 na oko 13.800. Ovim rastom trebala bi se promjeniti
pokrivenost uvoza izvozom kao i struktura proizvoda u izvozu. Spomenuto poveanje
broja izvoznika namjerava se ostvariti provoenjem raznih aktivnosti potpore
prvenstveno novim, ali i postojeim izvoznicima. Neke od aktivnosti potpore su:
provoenje programa elim izvoziti, rjeavanje problema prijevoza i logistike na
udaljenim tritima, pojaana prezentacija hrvatskog gospodarstva na meunarodnim
tritima, ustrojavanje odjela u MINGORP-u koji e biti nadlean za ubrzanu
proceduru uklanjanja prepreka-veza na HITROREZ i slino.
35
Pravni oblici upravljanja klasterom, http://www.mvpei.hr/ei/ (19.01.2007);

Drvni klasteri u Hrvatskoj, http:// www.wood-cluster.com (15.11.2006)
36
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva: Hrvatska izvozna ofenziva, Strategija za razdoblje od 20072010., str.7
31
Ad.2. Promjena strukture izvoza je najpoeljniji, ali i najsloeniji cilj koji nosi najveu korist
za hrvatsko gospodarstvo, a time i za hrvatsko stanovnitvo, jer osigurava veu
ukupnu dobit, veu dugoronu konkurentnost te veu zaposlenost. Naime, Hrvatska je
trenutno orijentirana na izvoz sirovina i proizvoda nie faze obrade nego na
proizvodnju i izvoz finalnih proizvoda. Cilj je do 2010.g. poveati udio izvoza
proizvoda s veom dodanom vrijednou.
Ad.3. Koritenjem matrice klastera za razvoj hrvatske ekonomije osigurava se vei stupanj
ukupne konkurentnosti i otklanjanje problema usitnjenosti proizvodnje i nedostatnih
postojeih proizvodnih kapaciteta. U Hrvatskoj trenutno funkcionira 20-tak klastera,
ali oni nisu iskljuivo izvozno orjentirani, stoga se predvia osivanje 6 izvoznih
klastera po top-down principu kako bi se otklonili poetni problemi oko ukljuivanja
poduzea u klaster kao i istraivanje meunarodnog trita. Predvia se osnivanje
sljedeih klastera:
1. Klaster Voda kojem je cilj ponuditi meunarodnom tritu hrvatsku vodu kroz
okrupnjavanje malih punionica i proizvodnjom pod zajednikom robnom markom.
Poduzetniki potencijal ovog klastera jest injenica da Hrvatska obiluje izvorima
pitke vode te da ima ve dosta aktivnih punionica koje mogu nastupiti pod
zajednikom robnom markom.
2. Klaster Mala brodogradnje-plovila za sport i razonodu ima za cilj
proizvodnju i izvoz modernih plovila za sport i razonodu kroz okrupnjavanje malih
kverova i nastupa pod zajednikom robnom markom. Tome u prilog ide
dugogodinja tradicija Hrvatske u gradnji brodova i brodica kao i 14 aktivnih
malih kverova.
3. Klaster Tekstil-Odjea ima za cilj okrupnjavanje malih i velikih proizvoaa
repromaterijala, tekstila i odjevnih predmeta; proizvodnju domaih finalnih
tekstilnih proizvoda, smanjenje udjela lohn poslova u hrvatskoj tekstilnoj industriji
te ostvarivanje vee dodane vrijednsti na tekstilnim proizvodima. Poduzetniki
potencijal oituje se u tradiciji hrvatskog tekstila, injenici da postoji vie od 600
poduzea pogodnih za ukljuivanje u klaster kao i veliki udio tekstilne industrije u
ukupnoj gospodarskoj aktivnosti (7,6%).
4. Klaster ICT-Rjeenja ima cilj umreiti ponuae programskih rjeenja i
usluga, zajedniku pripremu i nastup na meunarodnim tritima te razvoj novih
aplikativnih rjeenja za specijalizirane nie. Poduzetniki potencijal ovog klastera
32
je u kvalitetnim i dokazanim rjeenjima, iskustvu, visoko obrazovnom kadru kao i

u injenici da ti proizvodi imaju veliku dodanu vrijednst.
5. Klaster Drvo-Namjetaj ima cilj poveati stupanj dorade poluproizvoda, razvoj
novih proizvoda, odabir nia, povezivanje s meunarodnim klasterima, prodaju na
meunarodnom tritu,a posebice u susjednim zemljama, optimizaciju proizvodnih
procesa u funkciji odrivog razvoja te poveanje operativne uinkovitosti.
Potencijal klastera temelji se na kvalitetnim i brojnim prirodnim resursima te na
proizvodima velike dodane vrijednosti.
6. Klaster Marikultura-Hrvatska riba trebao bi poveati kapacitete ribogojilita
i uzgajalita koljaka i rakova, razviti prepoznatljive robne marke te oznake
podrijetla. Potencijal klastera je u velikim prirodnim resursima te proizvodima
velike dodane vrijednosti.37
Ad.4. Veina repromaterijala koji se ugrauje u domai finalni proizvod namijenjen
meunarodnom tritu nije iz Hrvatske ve dolazi iz uvoza. Poveanje konkurentnosti
proizvodnje repromaterijala ima za cilj poveati uee domae komponente u
izvoznim proizvodima bez ugroavanja trinog natjecanja.
U nastavku e biti prikazani sljedei primjeri klastera u Hrvatskoj:
4.1.Udruga-cluster metalaca Sjevernog Jadrana,
4.2.Granski cluster graditelja cijevnih sustava koji funkcionira u sklopu Saveza
clustera metalaca Sjevernog Jadrana.38
4.1. UDRUGA-CLUSTER METALACA SJEVERNOG JADRANA
Metalna industrija na podruju Primorsko-goranske upanije nalazila se u izuzetno
tekom stanju zahvaljujui netom zavrenom domovinskom ratu kao i loe provedenoj
pretvorbi i privatizaciji. Posljedica ovih dogaaja jest propast mnogih gospodarskih subjekata
37
38
MINGORP, op.cit., str. 58

Podaci koriteni u daljnjem prikazu oba klastera dobiveni su zahvaljujui susretljivosti i spremnosti na
suradnju gospodina Popovi Dragana, direktora Udruge-clustera metalaca Sjevernog Jadrana koji je nesebino
ustupio svoje znanje, raspoloive podatke kao i planove i programe o buduem djelovanju klastera.
33
neovisno bili oni veliki ili mali. Brodogradnja, kao nositelj razvoja metalne industrije ove
regije, poslije prolaska kroz najdublju krizu, postupno se oporavlja, iako jo uvijek posluje s
gubitkom.
Srednjih poduzea gotovo da i nema, osim u segmentu vezanom za pruanje usluga u
brodogradnji i u proizvodnji opreme za dizanje tereta. S druge strane, poslovanje malih
poduzea i obrta u metalnoj industriji ove regije karakterizira: razjedinjenost i
samodovoljnost, izostanak dugoronijeg razvojnog planiranja, nepostojanje razvoja vlastitih
proizvoda, slaba konkurentnost, izostanak specijalizacije, otra meusobna konkurencija,
nizak nivo znanja, niska informacijska pismenost, nedostatak marketinga i osmiljenog
nastupa na tritu, ozbiljna suradnja s brodogradilitima svedena je na sluajnost, nedovoljna
suradnja s komorama te upanijskim i gradskim odjelima za gospodarstvo, nepovezanost s
obrazovnim institucijama, preslab kontakt s Vladom Republike Hrvatske i njenim
Ministarstvima te drugi nepovoljni pokazatelji potakli su nekolicinu poduzetnika da zaponu
proces promjena-formiraju klaster.
4.1.1. Osnivai Udruge-clustera metalaca Sjevernog Jadrana
-
Obrt EMD ELEKTROMEHANIKA-BRODSKA OPREMA iz Matulja,
DINKA-COMMERCE d.o.o. iz Rijeke,
HIDRA GRUPA d.o.o. iz Kastva,
INGENIUM d.o.o. iz Rijeke,
IZOKOM d.o.o. iz Rijeke,
Obrt BRUSA iz Rijeke,
Obrt METALOBRADA iz Jelenja,
Obrt TOKARIJA BALEN iz Rijeke,
PROMOTIO d.o.o. iz Kastva,
PROPELER SERVIS d.o.o. iz Rijeke,
METALLIC d.o.o. iz Rijeke,
SCAM MARINE d.o.o. iz Vikova,
TRAC d.o.o. iz Rijeke,
TRASER d.o.o. iz Rijeke,
ZANATLIJA d.d. KASTAV iz Kastva,
Obrt BROSS iz Rijeke.
34
4.1.2. Glavni ciljevi klastera

-
zajedniko nastupanje na tritu,
poveanje znanja i suradnje meu lanicama klastera,
postavljanje dobre unutarnje organizacije, kao garanta sposobnosti obavljanja

velikih poslova,
poveanje izvoznih prihoda,
sniavanje trokova po jedinici proizvoda,
ouvanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta,
poveanje broja razvijenih i usvojenih proizvoda, visoke dodjane vrijednosti,
poveanje uea proizvoda regije u brodu, kao izvoznom proizvodu,
ostvarivanje rasta godinjih rezultata poslovanja svih lanica, za najmanje 15%.39
Klaster je registriran kao Udruga u kojoj se zajednikim radom promiu interesi

metalne industrije regije. Poslovi se obavljaju preko nositelja pojedinih zajednikih poslova,
dok se poslovi za koje nema nositelja povjeravaju ininjering poduzeu iji je osniva sam
klaster.
Klaster je osnovan sredinom 2004. godine na inicijativu gore navedenih poduzetnika, i
danas broji vie od 60 poduzea s podruja Primorsko-goranske, Istarske te Sisakomoslavake upanije koji zapoljavaju vie od 2000 radnika. U 2006. godini oekuje se
ostvarivanje ukupnog prihoda klastera iznad 60 milijuna kuna.
Usporedo s provoenjem faza inkubacije i konstituiranja, klaster je radio i na pripremi
prvih zajednikih poslova. Rezultat tih napora je:
39
40
sudjelovanje klastera u, od drave subvencioniranoj izgradnji ribarske flote,
uee u izradi brodskih motora, za izvoz i domau brodogradnju,
uee u izgradnji velikih brodova,
uee u odravanju i remontu industrijskih postrojenja,
uee u izradi vlastitih, zajednikih proizvoda i drugi poslovi40.
Projekt osnivanja clustera metalaca i njegovog voenja kroz faze inkubacije i konstituiranja (Listopad 2004)
Poziv za ulanjenje u Udrugu-cluster metalaca Sjevernog Jadrana
35
4.1.3. Izvori financiranja klastera su:
lanarine ija visina ovisi o godinjem ukupnom prometu poduzea kako je prikazano
u nastavku,
Redovno lanstvo
1. Poduzea sa godinjim ukupnim prometom do
Godinja lanarina
5 mil. kn
2.000,00 KN
2. Poduzea sa godinjim ukupnim prometom od 5 - 10 mil. kn
4.000,00 KN
8.000,00 KN
12.000,00 KN
5. Poduzea sa godinjim ukupnim prometom iznad 30 mil. kn
16.000,00 KN
Vanredno lanstvo
Za jedinice lokalne samouprave, komore, Udruge i druge institucije
10.000,00 KN.41
potpora jedinica lokalne samouprave, komora i drugih organizacija, (Primorskogoranska upanija pomogla je iznosom od 50.000,00 kn)
potpora Ministarstva, (ostavrena je u iznosu od 220.000,00 kn)

sredstva iz predpristupnih fondova Europske Unije (jo nisu ostvarena).
Ininjerig poduzee koje je u vlasnitvu klastera finacira se iz rezultata zajednikog
rada na poslovima koje samo organizira, (svaka lanica od naplaenog posla ostavlja dio od
3% za trokove rada osoblja poduzea), iz programa Ministarstva te pretpristupnih fondova
Europske Unije.
Danas, nakon nepune tri godine voenja ove incijative klaster se nalazi u fazi razvoja
koju karakterizira prvenstveno visok nivo svijesti malih i srednjih poduzetnika o potrebi
udruivanja, kao preduvjetu opstanka i daljnjeg razvoja. Stvoreni su uvjeti da se proces
klasterizacije profesionalizira, da se jasno definiraju ciljevi te mjere rezultati i napredak po
pojedinim skupinama. Za daljnji razvoj klastera nuno je ukljuenje strunjaka iz vie struka,
te profesionalno, na znanju zasnovano voenje procesa. To se nastoji ostvariti suradnjom s
41
Zahtjev za prijem u lanstvo Udruge-cluster metalaca Sjevernog Jadrana
36
Nacionalnim centrom za klastere pri Hrvatskoj udruzi Poslodavaca kome je Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetnitva povjerilo voenje razvoja klastera u Hrvatskoj.
Usporedo s ovim poslovima, a na temelju dosadanjeg iskustva spoznalo se da je
neophodno provesti transformaciju klastera metalaca, u Savez clustera metalaca Sjevernog
Jadrana. Naime, nastojei realizirati ugovorene proizvodne projekte, u klasteru su uvidjeli da
je nuno skupine lanica okupljene oko pojedinog proizvoda ili usluge organizirati kao
zasebne granske klastere. Nakon toga, potrebno je te novoosnovane granske klastere udruiti
u Savez clustera metalaca Sjevernog Jadrana. Osnovni razlog pristupu osnivanja vie zasebnih
granskih klastera je injenica da se nisu uspjela pribaviti potrebna sredstva za formiranje
jednog tehniki i komercijalno jakog tima strunjaka koji bi:
-
vodio proces zajednikog nastupa na tritu i kandidiranja za poslove,
tehnike razrade i pripreme dokumentacije, (kako bi ona bila razumljiva za lanice),
preuzimanja cijelovitog posla od naruitelja i raspodjele po lanicama,
meufazne i zavrne kontrole kvalitete proizvoda,
suradnje s predstavnicima vlasnika i registara,
ispitivanja i predaje proizvoda i dokumentacije,
unapreenja proizvodnje i razvoja proizvoda,
voenje financija, naplate potraivanja i pravedne raspodjele po lanicama.

Sredstva potrebna za formiranje takvog tima koji bi se sastojao od 4 inenjera-
strunjaka za svoja podruja i jednog ekonomista, a koji bi iznosili oko 1,250.000,00 kn te

trokovi direktora, tajnice i trokovi sjedita u iznosu 450.000,00 kn bili su preveliko
financijko optereenje. Procesom osnivanja veeg broja granskih klastera, koji e se svi
kandidirati za sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva nastojat e se prikupiti
to vei iznos poticajnih sredstava, dok e se prethodno navedeni poslovi prenijeti na
voditelje-lidere granskih klastera. Savez klastera e zaposliti direktora i tajnicu, te e se
trokovi u iznosu od 450.000,00 kn namiriti od Granskih klastera.
Do sada je od granskih klastera osnovan samo Granski cluster gradnje cijevnih sustava
koji je detaljnije prikazan u nastavku. Osim ovog klastera daleko se odmaklo i u procesu
osnivanja slijedeih granskih klastera koji ve funkcioniraju kao takvi iako jo nisu
registrirani. To su:
Cluster strojne obrade koji predstavlja projekt zajednikog rada u strojnoj obradi,
gdje su se okupila poduzea i obrti koji posjeduju najnovije tehnologije i strojeve iz strojne
37
obrade. Lider clustera je lanica BROSS TEHNIKA d.o.o. iz Vikova, dok su ostale lanice
clustera: Obrt EMD ELEKTROMEHANIKA-BRODSKA OPREMA iz Matulja, Obrt
KOVINOTOKARSKA RADNJA NANDOR MANDI iz Matulja, MALKO TEHNIKA
d.o.o. iz Rijeke, SCAM MARINE d.o.o. iz Vikova te Obrt TOKARIJA BALEN iz Rijeke.
Lider i lanice zapoljavaju preko 60 zaposlenika.
Eko cluster, koji se bavi razvojem i usvajanjem proizvodnje ureaja za proiivanje
otpadnih voda, te ugradnjom tih ureaja u postrojenja za njihovo proiivanje. Cluster ve
sudjeluje u Projektu Jadran poduzea Hrvatske vode. Partneri u tom projektu su: Hrvatske
vode, Tehniki fakultet iz Rijeke, tvrtka Coneko iz Varadina te graevinske tvrtke. Cluster
razvija i proizvodi i druge sloene ureaje. Lider clustera je lanica INGENIUM d.o.o. iz
Rijeke, dok su ostale lanice: Obrt EMD ELEKTROMEHANIKA-BRODSKA OPREMA iz
Matulja, METALLIC d.o.o. iz Rijeke, SBS d.o.o. iz Rijeke, TEHNOMEHANIKA d.o.o. iz
Rijeke te TRASER d.o.o. iz Rijeke. Lider i lanice zapoljavaju preko 70 zaposlenika.
Cluster proizvoaa opremljenih brodskih sekcija. Ovaj cluster koristi povoljnosti
lokacije svog lidera, koji se nalazi neposredno uz ogradu brodogradilita 3.MAJ i koji
posjeduje opremu i znanje iz podruja suvremene antikorozivne zatite, te prizvodi i oprema
brodske sekcije koje su u skladu s najnovijim EU normama, cjelovito antikorozivno zatiene
uz etverogodinje jamstvo na zatitu. Lider clustera je poduzee TERI CROTEK d.o.o iz
Rijeke. Ostale lanice su: PE-AL d.o.o.iz Rijeke, METALLIC d.o.o. iz Rijeke, NEGOTIUM
d.o.o. iz Vikova, CENTAROPREMA d.o.o. iz Rijeke, BIMONT d.o.o. iz Rijeke, Obrt
METALOPREMA
iz
Jelenja,
MAGNUS
MONTAA
d.o.o.
iz
Crikvenice,
INDUSTROMETAL d.o.o. iz Rijeke te METALNA OPREMA d.o.o. iz Senja. Lider i lanice

ovog clustera zapoljavaju 940 zaposlenika.
Cluster proizvoaa palubne opreme i dizalica ije lanice zajednikim radom
projektiraju i proizvode sljedee: sidrena vitla, pritezna vitla, capstan, topere sidrenog lanca,
dizalice strojarnice, dizalice provijanta, industrijske elektrine dizalice za elino ue od 0,5
do 10 T, industrijske elektrine lanane dizalice od 0,125 do 1 T, mosne jednogredne i
dvogredne dizalice, portalne i poluportalne dizalice, monorail staze, dizalice za marine i
eline konstrukcije. Lider clustera je poduzee VULKAN NOVA d.o.o. iz Rijeke. Ostale
lanice clustera su: BIMONT d.o.o. iz Rijeke, CENTAROPREMA d.o.o. iz Rijeke,
FLUIDMAR d.o.o. iz Pule, KONAR MES d.o.o. iz Zagreba, Megaflex-cijevni sustavi d.o.o.
iz Rijeke, METALNA OPREMA d.o.o. iz Senja, STROJOPROMET d.o.o. iz Zagreba, RAM
d.o.o. iz Rijeke, TRASER d.o.o.iz Rijeke te ZANATLIJA d.o.o. iz Kastva. Lider i lanice
ovog clustera zapoljavaju 861 zaposlenika.
38
Osim ovih 5 klastera, u osnivanju su jo nekolicina granskih clustera koji se formiraju

oko voditelja projekata. To su:
Cluster za gradnju ribarskih i drugih malih elinih brodova s liderom MAGNUS
MONTAA d.o.o. iz Crikvenice.
Cluster za remont brodova morskog brodarstva s liderom C.E.S.A.R. d.o.o. iz
Rijeke.
Cluster za razvoj i proizvodnju brodskih motora i propulzije s liderom SCAM
MARINE d.o.o. iz Vikova.
Cluster za proizvodnju sitne bravarije s liderom CENTAROPREMA d.o.o. iz
Rijeke.
Cluster za remont i proizvodnju brodova rijenog brodarstva s liderom
BRODOCENTAR d.o.o. iz Siska koji e oko sebe okupiti obrte i poduzea iz Sisakomoslavake upanije i uz suradnju s lanicama ovog clustera graditi nove i popravljati stare
brodove rijenog brodarstva.
S obzirom na novonastalu situaciju, dolo je i do promjene u samoj organizaciji
klastera. Osnovu organizacije ine Granski klasteri, potporne institucije kao i ostale usluge
koje se pruaju na tritu. Svi navedeni sudionici kao i usluge koje se pruaju su meusobno
povezane u Savez.(Slika 2.)
Svaki Granski klaster predstavlja zajedniki rad lanica okupljenih oko voditelja-lidera
klastera, a koji zajedno rade na ostvarenju projekta ili pruanja usluga. Unutar klastera, lider
funkcionira kao injenjering poduzee koje uz ostale poslove: rasporeuje zadatke pojedinim
lanicama, kontrolira tijek i kvalitetu obavljenih poslova, naplauje obavljeni posao od
investitora te doznauje lanicama njihov dio. U situacijama eventualnih nesporazuma ili
problema u rjeavanje se ukljuuje Savez.
Potporne institucije pruaju finacijsku, savjetodavnu, organizacijsku, obrazovnu i
razne druge potpore kako bi se to lake i kvalitetnije obavili postavljeni ciljevi.
Ostale usluge na tritu koje prua Savez clustera metalaca Sjevernog Jadrana su
antikorozivna zatita, prijevoz tereta, pedicija, ekonomski consulting, dobavljanje elika i
slino kao dopuna osnovnoj djelatnosti.
39
Slika 2. Shematski prikaz organizacije Saveza clustera metalaca Sjevernog Jadrana
Brodogradnja i
industrija
Dinamina nova
poduzea
GRANSKI CLUSTERI
CLUSTER GRADNJE
CIJEVNIH SUSTAVA
CLUSTER REMONTA
BRODOVA
SAVEZ
CLUSTERA
METALACA
SJEVERNOG
AKZ
JADRANA
PRIJEVOZ
ECO CLUSTER
CLUSTER MALE
BRODOGRADNJE
OSTALE USLUGE
NA TRITU
PEDICIJA
POTPORNE
INSTITUCIJE
CONSULTING
(EKONOMSKI)
BANKA
CLUSTER
PROIZVOAA
PALUBNE OPREMA
CLUSTER STROJNE
OBRADE
MINGO
DOBAVLJA
ELIKA
RRA
UPANIJA
CLUSTER GRADNJE
RIJENIH BRODOVA
HOK
HGK
FAKULTET
Izvor: Analiza moguih smjerova razvoja Udruge-clustera metalaca Sjevernog Jadrana

(12.01.2007)
40
4.1.4. Poslovi Saveza clustera

Rad na unapreenju svake lanice kroz sagledavanje trenutnog stanja njenog
poslovanja, te postavljanje projekcija njenog daljnjeg razvoja u tehnolokom, kadrovskom,
organizacijskom i financijskom smislu. Navedene postupke ostvarivati e se u suradnji s:
- Tehnoloko-inovacijskim centrom i Tehnikim fakultetom iz Rijeke za
sagledavanje trenutne tehnologije rada lanice te njeno unapreenje i
usklaivanje s tehnologijom drugih lanica,
- Ekonomskim fakultetom iz Rijeke za sagledavanje stanja interne ekonomije
lanice te izradu i realizaciju programa za njeno unapreenje,
- Konzultantima iz programa USAID, GTZ te drugih programa za izradu
programa unapreenja poslovanja lanica.
Rad na unapreenju marketinga jer se na podruju prezentacije mogunosti lanica
biljei najvei zaostatak. S ciljem rjeavanja ovog problema zapoelo je snimanje materijala
po lanicama radi izrade zajednikog kataloga, CD-a kao i Web stranice. Planira se izdavanje
glasila klastera u pisanom obliku koji bi se distribuirao preko domaih i inozemnih ureda
Vlade Republike Hrvatske, vlastitog inenjering poduzea, lanica, komora, gradova i
upanija. Takoer, nedavnim ulaskom u nove prostore u Torpedu, gdje e biti sjedite Saveza,
dobio se i prostor za prezentacije proizvoda i usluga lanica. Planira se, za lanice, besplatno
permanentno pratiti trite i promjene na njemu te analizirati stanje i donositi mjere za
prilagoavanje Saveza clustera tim promjenama.
Rad na podizanju nivoa kvalitete rada lanica. U tu svrhu, u lanstvo je ulanjeno
konzultantsko poduzee Consultor te su zapoele pripreme lanica za certificiranje i rad po
ISO i drugim normama. Plan je da se uz pomo Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva lanice certificiraju po modelu dvojne certifikacije, kako bi imale uvaen
certifikat u zemlji, a kad treba i inozemni da imaju i njega. Neke od lanica clustera (HRB i
Biro veritas) ve su se dvojno certificirale.
Unapreenje upravljanja ljudskim resursima, unapreenje znanja vlasnika i
zaposlenika lanica jedan je od kljunih zadataka Saveza.
Kandidiranje projekata za razvoj novih
proizvoda i tehnologija prema
ministarstvima provoditi e Udruga posredstvom Regionalne razvojne agencije. U suradnji s

njima izraivati e se i kandidirati projekti prema fondovima Europske Unije.
Izgradnja informatike mree izmeu Saveza clustera, Granskih clustera i njihovih
lanica jer bez takve mree nema suvremenog upravljanja procesima. Realizacija tog projekta
41
ostvariti e se u suradnji s Bim-clusterom informatiara iz Rijeke, a na osnovu njihove

platforme povezivanja lanica koju su izradili po nalogu Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva. Samo stalnim unaprijeenjem dostignutog nivoa razvoja u informatikom
smislu i njegovim ujednaavanjem moe se ostvariti moderno meusobno komuniciranje
kako unutar klastera tako i prema vani. Uredi klastera opremiti e se raunalnom opremom, a
ve se uz pomo Ministarstva kupila i licenca programa Solid Works koji omoguuje
komunikaciju i razmjenu podataka kao i projektne dokumentacije sa svim domaim i ino
partnerima. Priprema se i kolovanje djelatnika lanica za rad s ovim programom.
Aktivna i stalna suradnja s obrazovnim institucijama kao to su: Tehniki i
Ekonomski fakulteti u Rijeci, razne srednjokolske ustanove i drugi. elja je utjecati na
kvalitetu obrazovanja i profiliranje kolskog sustava, usklaenog s kadrovskim potrebama
klastera.
Provoenje projekta Mladost i iskustvo kojim bi se povezivali mladi studenti i umirovljeni
tehnolozi i brodograditelji koji bi zajedniki pomagali voditeljima granskih klastera u
tehnikoj razradi dokumantacije. Na taj bi se nain osigurao prijenos znanja i iskustva, te bi se
pripremali novi mladi obueni zaposlenici.
Briga o ravnopravnosti i moralnosti meusobnih odnosa i odnosa voditelja
granskih klastera i njhovih lanica. Eventualni problemi vezani uz ravnopravnost i moralnost
izmeu granskih klastera i njenih lanica rjeavati e se uplivom osoba Saveza odnosno
njegovog direktora.
Zastupanje interesa lanica pred: organima Dravne uprave i lokalne samouprave,
bankama, komorama, fakultetima i drugim institucijama42.
Samo zajednikim naporom svih sudionika u ovom procesu daje se snaan doprinos
unapreivanju konkurentnosti metalne industrije ove regije te u budunosti izgradnja
regionalnog lidera u metalnoj industriji.
Poduzea okupljena u Savezu clustera nisu u mogunosti obaviti sve poslove koji stoje
pred njima, nedostaju im pojedine struke, a nedostaje im i broj raspoloivih djelatnika te je
Savez cluster otvoren za sva zdrava poduzea koja su spremna na zajedniki rad te da tako jo
vie doprinesu unapreenju metalne industrije u regiji.
42
Prijedlog transformiranja Udruge-clustera metalaca Sjevernog Jadrana
42
4.2. GRANSKI CLUSTER GRADITELJA CIJEVNIH SUSTAVA

U gradnji cijevnih sustava u Republici Hrvatskoj postoji velik tehnoloki zaostatak.
Usprkos tome, prisutan je velik otpor uvoenju novih tehnologija te jo uvijek prisutna tenja
za zadravanjem klasinih tehnologija gradnje. Tako primjerice, na pojedinom objektu,
ugovaranje gradnje cjevovoda za razne vrste medija, s razliitim izvoaima izaziva potrebu
meusobne koordinacije meu izvoaima i u vie navrata ponavljanje pripremnog i zavrnog
vremena to rezultira sporijom i skupljom gradnjom. Takav nain gradnje za posljedicu ima i
sloenije otklanjanje eventualnih nedostataka u jamstvenom roku. Uz ove kao i u prethodnom
primjeru (4.1.) navedene probleme koji mue mala i srednja poduzea u industriji ove regije,
te injenica da sve vie poslova na javnim natjeajima u velikim poduzeima dobijaju subjekti
iz drugih regija dovelo je do formiranja ovog Granskog klastera.
Granski cluster graditelja cijevnih sustava formiran je na inicijativu Udruge-clustera
metalaca Sjevernog Jadrana koncem 2005. godine i funkcionira u sklopu Saveza clustera
metalaca Sjevernog Jadrana. Lider klastera i lanice ukupno zapoljavaju preko 160
zaposlenika.
Klaster se formirao u obliku udruenja poduzea vezanih ugovorom o poslovnotehnikoj suradnji, kao pravnom obliku koji najbolje odgovara namjeri lanova klastera.
Ovo udruivanje u gradnji cijevnih sustava omoguuje racionalnije organiziranje uesnika u
pojedinim segmentima gradnje, te bru i jeftiniju gradnju.
4.2.1. Nositelji Granskog clustera graditelja cijevnih sustava
-
AZ montaa d.o.o. iz Pazina,
HIDRA GRUPA d.o.o. iz Kastva,
Navigo d.o.o. iz Rijeke,
Megaflex-cijevni sustavi d.o.o. iz Rijeke,
Megaflex d.o.o. iz Siska,
Metallic d.o.o. iz Rijeke,
Tekon d.o.o. iz Rijeke,
Traser d.o.o. iz Rijeke,
Andon d.o.o. iz Slavonskog broda.
43
4.2.2. Glavni ciljevi klastera

-
zajedniki nastup na tritu,
uspostava bliske suradnje meu lanicama klastera u svakodnevnim poslovima,
promicanje i uvoenje novih, ekoloki povoljnijih tehnologija gradnje cijevnih

sustava,
orijentacija poslovnih aktivnosti prema alternativnim izvorima energije,
postavljanje dobre unutarnje organizacije, kao garanta sposobnosti obavljanja

velikih poslova,
poveanje razine znanja o novim tehnologijama gradnje cijevnih sustava

(edukacija lanica, edukacija korisnika proizvoda, suradnja sa visokokolskim
ustanovama),
poveanje izvoznih prihoda, putem izvoza nove tehnologije gradnje cijevnih

sustava, te izvoenjem cjevovoda po sistemu klju u ruke, za investitore u
inozemstvu,
zajedniki nastup prema jedinicama lokalne samouprave, komorama, udruenjima

i akademskoj zajednici,
zajedniki nastup prema bankama i drugim financijskim ustanovama,
obavljanje marketinkih djelatnosti za lanove,
sniavanje trokova po jedinici proizvoda,
ouvanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta,
poveanje broja razvijenih i usvojenih proizvoda, visoke dodjane vrijednosti,
poveanje uea proizvoda regije u brodu, kao izvoznom proizvodu,
ostvarivanje rasta godinjih rezultata poslovanja svih lanica, za najmanje 15%,
obavljanje drugih pomonih djelatnosti koje su potrebne radi obavljanja glavne

gospodarske djelatnosti lanova.43
Navedeni ciljevi ostvaruju se na nain da je Megaflex-cijevni sustavi d.o.o. u ulozi

lidera klastera nositelj poslovnih aktivnosti te nastupa na tritu u ime ostalih lanica s ciljem
dobivanja poslova za sve lanice. Megaflex-cijevni sustavi razvija pristup gradnje cjevovoda
po sustavu klju u ruke, te u okviru klastera organizira poslove projektiranja, tehnike
pripreme, radionike izrade elemenata, montae na objektu, ispitivanja i primopredaje
43
Plan i program osnivanja granskog clustera graditelja cijevnih sustava (Svibanj 2005)
44
investitoru svih cijevnih sustava na objektu. To omoguava investitoru jednostavnije graenje

cjevovoda uz niu cijenu gradnje.
Lider klastera, kao inenjering poduzee obavlja poslove marketinke aktivnosti,
prikuplja upite, okuplja lanice, upoznaje ih s projektom i tehniki razrauje projekte,
prikuplja ponude od lanica, izrauje zajednike ponude, pregovara s investitorom i
pregovaraem, zakljuuje ugovore s investitorom, izrauje konanu kalkulaciju ugovorenog
posla na osnovu prikupljenih ponuda, pregovara i ugovara pojedine dijelove poslova s
lanicama klastera, izrauje terminske planove, dobavlja materijal, uvodi lanice u posao i
osigurava uvjete rada na gradilitu, nadzire izvoenje radova-brine se za potivanje rokova i
kvalitete, rjeava tehnike probleme na objektima-kontaktira s investitorom i projektantom i
zajedno s njima definira izmjene projekta, prati terminski plan izvoenja poslova-kontrolira ih
i odobrava situacije lanicama, izrauje situacije od strane klastera prema investitoru,
prikuplja atestnu dokumentaciju, organizira i kontrolira ispitivanje i atestiranje, vri tehniki
pregled objekta i dokumentacije, koordinira poslovima uklanjanja nedostataka na objektu,
primopredaje objekt i dokumentaciju vlasniku, izrauje konanu situaciju, prati eventualne
nedostatke u jamstvenom roku i otklanja ih, naplauje potraivanja i plaa lanicama,
analizira izvedene poslove u tehnikom i ekonomskom smislu.
lanice klastera koje su usko specijalizirane za svoj segment poslovanja, tijesnom
suradnjom s liderom i ostalim lanicama osiguravaju rast svoje konkurentnosti i
konkurentnost klastera u cjelini. Na taj se nain ujedno jaa i otpornost klastera na napade
konkurencije.
Granski cluster graditelja cijevnih sustava u dobavi materijala za cijevi oslanja se na
eljezaru u Sisku, a potom na inozemne partnere kao Victaulic, Blucher i Eurotubi.
Prefabrikacija cijevi i proizvodnja nosaa i prolaza obavlja se u lanici Megaflex d.o.o.
iz Siska, gdje se koriste i usluge specijalnih strojeva za obradu cijevi u eljezari i Metalingu.
Izljeve proizvodi lanica Metallic d.o.o. iz Rijeke.
Povrinsku zatitu obavljaju tvrtke Dalekovod i Teri-crotek.
Montau cjevovoda obavljaju lanice AZ montaa d.o.o. iz Pazina, HIDRA GRUPA
d.o.o. iz Kastva te Navigo d.o.o. iz Rijeke.
Ispitivanje zavrenih cjevovoda obavlja lanica HIDRA GRUPA d.o.o. iz Kastva, koja
posjeduje certifikat ispitne institucije.
Projektiranje i dopunu projekata obavlja lanica Tekon d.o.o. iz Rijeke.
Kupci su poduzea iz djelatnosti brodogradnje, industrije i graditeljstva.
45
Ovaj granski klaster je zajednikim radom ve obavio vie od 6 milijuna kuna vrijedne
poslove, a trenutno priprema i ugovara jo vee poslove. To predstavlja dobru osnovu za
daljnji rast i razvoj ovog klastera, unapreivanje metalne industrije regije te u blioj
budunosti izgradnju regionalnog lidera gradnje cijevnih sustava u brodogradnji i industriji.
46
5. ZAKLJUAK
Hrvatsko je gospodarstvo u prolom desetljeu vrlo sporo mijenjalo svoju strukturu u
odnosu prema brzini promjena i oekivanja kupaca u trinim ekonomijama. Istodobno veina
velikih gospodarskih sustava duboko je vertikalno integrirana, to znai da jo uvijek u svom
portfelju imaju brojne poslovne djelatnosti ili procese, koji ukljuuju procese od proizvodnje,
prerade osnovne sirovine do konanog proizvoda na tritu, ne vodei pritom rauna o
uinkovitosti svakog od njih.
Nuan proces preobrazbe tih gospodarskih sustava u Hrvatskoj se nije dogodio zbog
vie razloga: rata, modela privatizacije, teaja koji oteava izvoz domaim subjektima. Zbog
svega navedenog takvi gospodarski subjekti nisu bili usmjereni prema internacionalizaciji
poslovanja pa i nisu bili izloeni dramatinim zahtjevima kao gospodarski sustavi koji su bili
vie usmjereni na inozemna trita.
S druge strane, srednji gospodarski subjekti, koji imaju 10-15 godina iskustva i koji su
proli put od start-up faze te se nalaze na prekretnici kada trebaju prijei u slijedeu fazu
razvoja, najzdraviji su, ali i najranjiviji dio industrije. U jo su teoj situaciji mali gospodarski
subjekti koje karakterizira nizak stupanj suradnje i informacijske pismenosti, nedostatak
trita, infrastrukturni problemi, nedostatak marketinga i osmiljenog nastupa na tritu.
U takvim uvjetima, a istodobno i pritisnuti zahtjevima skorog sueljavanja na
otvorenom tritu Europske unije, gospodarski subjekti u Hrvatskoj nemaju velikog izbora te
e morati uiniti vaan zaokret u svom poslovanju.
To im se omoguuje suradnjom u procesu stvaranja klastera, a kao rjeenje problema
gospodarske strukture industrije namee se izgradnja novog, fleksibilnijeg gospodarskog
modela koji smanjuje ukupne i pojedinane rizike za sve sudionike u njemu. Naime, takav
gospodarski model omoguuje lake provoenje neophodnog procesa restrukturiranja velikih
gospodarskih subjekata i izdvajanje nepotrebnih procesa i poslova.
Proces klasterizacije treba postati projekt od nacionalnog interesa, masovna pojava
koja e rezultirati stvaranjem materijalnih, organizacijskih i intelektualnih preduvjeta za
stvaranje industrijske strukture koja e omoguiti dinaminiji rast ukupnog hrvatskog
gospodarstva.
Takoer, proces klasterizacije na hrvatskoj nacionalnoj razini moe stvoriti jezgru
gospodarskih subjekata s uspjenom praksom koja e biti sposobna za daljnju promidbu i
irenje te za pridobivanje novih kompanija u Hrvatskoj i susjednim zemljama Jugoistone
Europe.
47
Analizirani primjeri klastera pokazuju kako se udruenim radom, razmjenom

informacija, tijesnom meusobnom suradnjom kao i suradnjom s ostalim institucijama mogu
napraviti velike stvari. Iako Udruga-cluster metalaca Sjevernog Jadrana i Granski cluster
graditelja cijevnih sustava predstavljaju pozitivne primjere klasterizacije u Hrvatskoj njima je
potrebna dodatna struna, tehnika i savjetodavna pomo kako bi uspjeno reorganizirali svoj
ustroj kao preduvjet uspjenog nastupa na inozemnom tritu. U tome im pomae Nacionalni
centar za klastere kao i angairana konsulting poduzea.
Vlada, koja je razvoj klastera uvrstila u jedno od sedam najznaajnijih podruja koja vode
poveanju konkurentske prednosti mora nuno dopuniti Zakon o Udrugama te precizno
obraditi problematiku klastera. To je bitno da bi se olakalo osnivanje, ali i kasnije poslovanje
samih klastera.
48
6. LITERATURA
KNJIGE:
1. Horvat, .: Kovaevi V., Clusteri-put do konkurentnosti, CERA PROM d.o.o.,
Zagreb, 2004.
2. Jurlin, K.: Strategija poveanja konkurencije, EIZ, Zagreb, 1995.
3. Jurlin, K.: Benchmark analiza Hrvatske, konkurentnost 2003/2004.godine, Institut
za meunarodne odnose, Zagreb, 2004.
4. Milo, D.: Konkurentska sposobnost gospodarstva primjer Hrvatska, Hrvatska
gospodarska Revija, god. 49, broj 4, travanj 2000.
5. Porter, M.: The Competitive Advantage of Nations, The Free Press, New York i
drugi, 1990.
6. Scheer, G., von Zallinger, L., Cluster Management, Prirunik za praksu, dio A;
GTZ-koordinacijski ured Zagreb, Zagreb 2006.
7. Scheer, G., von Zallinger, L., Cluster Management, Prirunik za praksu, dio B;
GTZ-koordinacijski ured Zagreb, Zagreb 2006.
OSTALO:
1. Analiza moguih smjerova razvoja clustera metalaca, 12.01.2007.
2. Intervju s gospodinom Popovi Draganom, direktorom Udruge-cluster metalaca
sjevernog Jadrana
3. Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva: Hrvatska izvozna ofenziva,
Strategija za razdoblje od 2007.-2010. godine, http://www.migorp.hr (19.01.2007)

4. Nacionalno Vijee za konkurentnost: Konkurentnost Hrvatske-nunost promjena,
Zagreb, 2003.
5. Nacionalno Vijee za konkurentnost: 55 preporuka za poveanje konkurentnosti
Hrvatske, Zagreb, 2004., http://www.migorp.hr (15.11.2006)
6. Nacionalno Vijee za konkurentnost: Preporuke za poveanje konkurentnostiregionalni razvoj i klasteri, Zagreb, 2003.
7. Plan i program osnivanja granskog clustera graditelja cijevnih sustava, Svibanj
2005.
8. Poziv za ulanjenje u Udrugu-cluster metalaca Sjevernog Jadrana, Oujak 2005.
49
9. Prijedlog transformiranja Udruge- cluster metalaca Sjevernog Jadrana, 19.09.2006.

10. Projekt osnivanja clustera metalaca i njegovog voenja kroz faze inkubacije i
konstituiranja, Listopad 2004.
11. Shematski prikaz organizacije Saveza clustera metalaca Sjevernog Jadrana
12. Zahtjev za prijem u lanstvo u Udrugu-cluster metalaca Sjevernog Jadrana
INTERNET ADRESE:
1. Drvni klasteri u Hrvatskoj, http:// www.wood-cluster.com (15.11.2006);
2. Indeks konkurentnosti Hrvatske, http://www.google.hr/search (19.01.2007);
3. Javni poziv za projekt Klasteri-udruivanjem do uspjeha, http://www.mingorp.hr
(19.01.2007);
4. Klasterizacija, http://www.klaster.hup.hr (14.02.2007)
5. Nedostaci klastera, http://www.poduzetnistvo.org (17.01.2007)
6. Pravni oblici upravljanja klasterom, http://www.mvpei.hr/ei/ (19.01.2007);
7. Prednosti klastera, http://www.poduzetnistvo.org (17.01.2007);
8. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, http://www.dzs.hr/ (15.11.2006.);
9. to je klaster?, http://www.forum.hr/archive/ (17.01.2007);
50
POPIS SLIKA:
str.
Slika 1: Porterov dijamant konkurentskih prednosti...4

Slika 2. Shematski prikaz organizacije Saveza clustera metalaca Sjevernog Jadrana..40
51

Klas Teri

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Klas Teri

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam

KLASTERI nositelji konkurentske prednosti

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

KLASTERI nositelji konkurentske prednosti

Predmet: Meunarodna ekonomija

Pula, veljaa 2007.

Odrednice konkurentskih prednosti Republike Hrvatske..................................3

Istraivanje konkurentnosti u Republici Hrvatskoj............................................5

2.2.1. Nacionalni i strateki ciljevi........................................................................................5

Analiza konkurentnosti Republike Hrvatske.....................................................11

Pojam i definicija klastera....................................................................................12

3.2.1. Vrste klastera prema smjeru razvoja.........................................................................14

Prednosti i nedostaci klastera..............................................................................17

Faze stvaranja klastera.........................................................................................21

Upravljanje razvojem klastera............................................................................27

Udruga-cluster metalaca Sjevernog Jadrana.....................................................33

4.1.1. Osnivai klastera.......................................................................................................34

Granski cluster graditelja cijevnih sustava........................................................43

4.2.1. Nositelji granskog klastera........................................................................................43

U prolosti se razvitak zemlje zasnivao na komparativnim prednostima, poput jeftine

U treem poglavlju definiran je pojam samih klastera, prikazane su vrste klastera

2. KONKURENTNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA

4. Strategija poduzea, struktura i rivalitet

strategija i struktura poduzea, ciljevi

poduzea, osobni ciljevi, rivalstvo meu domaim tvrtkama.

znaajan utjecaj. Hrvatska raspolae prirodnim resursima prvenstveno za razvoj turizma:

Nacionalno Vijee za konkurentnost postavilo je sljedee strateke ciljeve:

NVK: op.cit., str. 13

2.2.2. ULAGANJE I PROIZVODNOST

NVK: op.cit., str. 15

Konkurentnost nacionalnog gospodarstva u cjelini proizlazi iz konkurentske

NVK: op.cit., str. 45

uinkovitijem procesu pribliavanja Europskoj Uniji. Uz ve spomenut dosadanji regionalni

NVK: op.cit., str. 46

posredstvom tehnolokog razvoja, poveanjem inovacijskih sposobnosti malih i srednjih

2.3. ANALIZA KONKURENTNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Atmosfera unutar klastera je visoko konkurentna, iako veina sudionika klastera ne

Klasterizacija, http://www.klaster.hup.hr (14.02.2007)

3.2.4. Vrste klastera prema lokaciji (mjestu) klastera

Klasterizacija, http://www.klaster.hup.hr (14.02.2007)

3.3. PREDNOSTI I NEDOSTACI KLASTERA

omoguuje privlaenje vanjskih izravnih investicija u dananjem konkurentnom svjetskom

Prednosti klastera, http://www.poduzetnistvo.org (17.01.2007)

meutim, poduzetnika sposobnost gospodarskog subjekta, mogunost rasta i upravljanja

Nedostaci klastera, http://www.poduzetnistvo.org (17.01.2007)

3.4. FAZE STVARANJA KLASTERA

Horvat,.;Kovaevi, V., op.cit.str.72

2. Promocijsko motivacijska faza potencijalnih lanica klastera veoma je bitna jer

Dobavljai komponenti su arolika struktura ve postojeih poduzetnika te onih

Trgovako drutvo kapitala ( d.d ili d.o.o);

Gospodarsko interesno udruenje (GIU);

Horvat,.;Kovaevi, V., op.cit.str.75

SWOT analize ( gdje se nalazimo sada? )

prednostima, slabostima, prilikama i prijetnjama. Analiza se temelji na analiziranju poloaja

koje su u okolini, imajui u vidu da se unutarnje snage i slabosti promatraju iskljuivo u

ugovorenim poslovima, ali sa zastarjelom organizacijskom strukturom, osim svih potrebnih

- koliko su smanjeni trokovi pojedinog gospodarskog subjekta zbog zajednikog

UPRAVLJANJE RAZVOJEM KLASTERA

Nakon stvaranja klastera veoma je vano da on ne bude preputen sam sebi, ve da

Horvat,.;Kovaevi, V., op.cit.str. 100

gospodarskih subjekata unutar klastera, koliina i kvaliteta podupiruih organizacija,

usavravanja i ostale intelektualne usluge, izrade dizajna proizvoda, ambalae i poslovne

Javni poziv za projekt Klasteri-udruivanjem do uspjeha, http://www.mingorp.hr (19.01.2007)