Professional Documents
Culture Documents
POLITEHNIKI FAKULTET
ODSIJEK: GRAEVINARSTVO
AutoCAD Civil3D
Seminarski rad
Mentori:
Studenti:
SADRAJ
UVOD ............................................................................................................................................ 3
2. MOGUNOSTI PRIMJENE PROGRAMSKOG PAKETA AutoCAD Civil 3D PRI PROJEKTOVANJU I
IZGRADNJI PUTEVA .......................................................................................................................... 4
2.1. AutoCAD Civil 3D u fazi pripremnih radova za potrebe projektovanja puta.......................... 5
2.1.1. Podeavanje parametara projekta ................................................................................. 5
2.1.2. Transfer podataka dobijenih geodetskim snimanjem terena ........................................ 8
2.1.3. Izravnanje geodetske mree ........................................................................................... 9
2.1.4. Kartiranje taaka i spajanje detalja ............................................................................... 10
2.1.5. Izrada digitalnog modela terena ................................................................................... 11
2.2. AutoCAD Civil 3D u fazi projektovanja puta .................................................................... 14
2.2.1. Trasa puta ..................................................................................................................... 14
2.2.2. Uzduni profil trase i niveleta puta ............................................................................... 16
2.2.3. Karakteristini popreni profil ...................................................................................... 19
2.2.5. Popreni profili puta ..................................................................................................... 25
2.2.6. Obraun zapremina materijala ..................................................................................... 28
2.3. AutoCAD Civil 3D u fazi realizacije projekta..................................................................... 30
2.3.1. Izdvajanje taaka iz koridora puta ................................................................................ 30
2.3.2. Izvoz digitalnog modela terena..................................................................................... 31
2.3.3. Transfer podataka iz raunara u geodetski mjerni instrument .................................... 32
2.3.4. Kontrola izvedenog stanja i obraun zapremina .......................................................... 33
3. AutoCAD Civil 3D - primjer ...................................................................................................... 33
3.1. Odreivanje uzdunih profila .......................................................................................... 33
ZAKLJUAK .................................................................................................................................. 40
LITERATURA ................................................................................................................................ 41
UVOD
Geodetskim poslovima poinju i zavravaju se svi graevinski radovi, pa tako i oni na
projektovanju i izgradnji puta. Projektovanje i izgradnja puta odvijaju se kroz nekoliko
faza, a uloga geodete u svim fazama je vrlo znaajna.
Zadatak geodete je da pripremi geodetsku podlogu odgovarajueg sadraja koja e
biti koritena za potrebe projektovanja puta. U prolosti kada su se koristile podloge u
analognom obliku znaajan faktor je bila i njihova razmjera. Danas to nije sluaj jer se izrada
geodetskih podloga koje ukljuuju i digitalni model snimljenog terena (DMT), kao i kasnije
projektovanje puta vre na raunaru koritenjem adekvatnog softvera.
Projektovanje puta je posao graevinskog inenjera specijalizovanog za oblast
niskogradnje. Samo projektovanje se moe vriti u razliitim programskim paketima, ali
programski paket koji se istie svojom sveobuhvatnou u pogledu alata kojima raspolae
je AutoCAD Civil 3D. Ovaj programski paket je prvenstveno namenjen projektovanju
putne infrastrukture, kreiranju projekata koji se tiu ureenja zemljine teritorije, kao i
onih koji za cilj imaju vrenje razliitih hidrolokih analiza, ali kao takav raspolae i velikim
brojem geodetskih alata poput onih za izravnanje geodetske mree, transformaciju
koordinata taaka, topografisanje detalja isl.
AutoCAD Civil 3D softver je Building Information Modeling (BIM) rjeenje za
projektovanje objekata niskogradnje i izradu tehnike dokumentacije. AutoCAD Civil
3D omoguava graevinskim inenjerima,
tehnikim crtaima,
projektantima i
prostornim planiranjem i
Razvojni tim AutoCAD Civil 3D-a je evidentno imao u vidu da svi graevinski
radovi poinju i zavravaju se geodetskim radovima, pa je meu alate kojima
programski paket raspolae uvrstio i neke isto geodetske poput onih za izravnanje
geodetske mree. To je jo jedna u nizu injenica koje idu u prilog tvrdnji da je
AutoCAD Civil 3D, uprkos svojoj prvobitnoj namjeni, jedan sveobuhvatan programski
paket koji, za uspeno rjeavanje zadataka koji se pred njih postavljaju, mogu koristiti strunjaci
iz razliitih inenjersko-tehnikih oblasti.
Bitno je naglasiti da je AutoCAD Civil 3D jedan kompleksan programski paket ije
je koritenje relativno jednostavno, ali samo pod pretpostavkom da su najprije korektno
izvre na razna podeavanja u vezi sa projektom. Pomenuta podeavanja su veoma
brojna, a tiu se jedinica mjere, projekcije, stilova prikaza raznih elemenata projekta,
tekstualnih stilova i sl. Ipak, uloeni trud se isplati na due staze jednom izvrena
podeavanja mogu se sauvati kao ablon, tzv. templejt (engl. template) koji e biti koriten
za budue projekte. Takoer, u svakom trenutku je mogue vriti izmjenu ve podeenih
parametara, to se automatski odraava na u tom trenutku aktivni projekat.
Iako se potpuni uvid u mogunosti AutoCAD Civil 3D-a stie u fazi projektovanja
puta, on se jednako uspeno moe koristiti i u fazi pripremnih radova, kao i tokom
realizacije projekta, tj. izgradnje puta. U nastavku je dato pismo mogunosti primjene
softvera u pojedinim fazama.
(za razliku od podeavanja jedinica mjere i koordinatnog sistema koje utie na prostorno
lociranje taaka). Ova vrsta podeavanja utie iskljuivo na stil prikaza pojedinih elemenata
to do izraaja dolazi najvie prilikom tampe,
parametara moe pojaviti problem itljivosti sadraja projekta i na ekranu raunara (npr.
preveliki markeri za take, sitan tekst i sl.).
znatno
olakava proces spajanja detalja, njihovog eventualnog topografisanja i izrade DMT-a jer su
u odreenom trenutku na ekranu raunara prikazane samo take od interesa za odabranu
fazu izrade geodetske podloge za potrebe projektovanja puta.
10
Za definisanje grupe taaka koristi se dijalog prozor Point Group Properties [Naziv grupe taaka], a grupisanje se moe vriti na osnovu brojeva taaka, njihovih
kota ili opisa (dozvoljeno je i kombinovanje razliitih kriterijuma).
Nakon kartiranja taaka vri se crtanje geodetske podloge, tj. spajanje detalja
razliitim tipovima linija i eventualno topografisanje detalja. AutoCAD Civil 3D
raspolae standardnim alatima za crtanje kako uravni (2D), tako i u prostoru (3D). to
se tie topografisanja detalja tj. dodjeljivanja simbola detaljnim takama, ono se moe vriti
manuelno ili automatski prema opisu (kodu) taaka. Programski paket poseduje biblioteku
topografskih simbola definisanih prema amerikim standardima, ali je mogue
napraviti i biblioteku topografskih simbola koji se koriste kod nas, a zatim je umetnuti u
AutoCAD Civil 3D i na taj nain koristiti i kasnije, prilikom izrade geodetskih podloga
za potrebe nekih buduih projekata.
11
12
DMT kreiran na prethodno opisan nain je prazan" tj. ne sadri nikakve podatke, te
s toga nije ni vidljiv na ekranu. Da bi se upotpunilo kreiranje DMT-a moraju se dodati
podaci (take, strukturne linije i sl.) u njegovu definiciju. Nakon toga moe se pristupiti
modifikovanju kreiranog DMT-a. Mogu se dodavati nove take i linije, brisati postojee, moe
se mijenjati orijentacija trouglova, itd.
Postoje posebni dijalog prozori za podeavanje stila prikaza trase i seta koji
obuhvata stilove opisa elemenata stacionae trase, pri emu se mogu modifikovati ve
postojei stilovi ili kreirati potpuno novi. Stilovi prikazani u poljima Alignment style i
Alignment label set naslici 2.10 su korisniki definisani.
Nakon poetnih podeavanja trase puta vri se njeno povlaenje". Povlaenje trase
nije nita drugo do samo crtanje trase. Kako se trasa sastoji iz pravaca, prelaznih i krunih
krivina, potrebno je svaki element nacrtati uvaavajui zahtjeve iz projektnog zadatka.
Projektnim zadatkom je definisana kategorija puta ije se projektovanje vri i ona je
jedan od parametara kojim je definisana maksimalna dozvoljena brzina na putu. Iz te
brzine se odreuju parametri prelaznih i krunih krivina (duina prelazne krivine,
poluprenik krune krivine i sl.).
Kutija sa alatkama Alignment Layout Tools - [Naziv trase puta] nudi veliki broj
alata za crtanje i eventualno kasnije modifikovanje trase puta. Postoji nekoliko tipova
prelaznih krivina koje je mogue umetati poput one oblika klotoide, kubne parabole i sl. Bitno
je naglasiti da se unaprijed mogu podesiti parametri prelazne i krune krivine (duina
prelazne krivine, poluprenik krune krivine) tako da se vri njihovo automatsko umetanje
na mjestima tjemena trase.
Prethodno opisani nain crtanja trase podrazumijeva da sve krune, kao i prelazne
krivine, imaju iste parametre. Kako ovo najee nije sluaj prilikom projektovanja puta, vri
15
16
U okviru svakog dijalog prozora vre se razliita podeavanja koja se tiu prikaza
uzdunog profila trase. Mogue je podesiti stil prika za uzdunog profila trase, definisati da
li se iscrtavanje uzdunog profila vri za cijelu trasu ili samo jedan njen dio, definisati opseg
visina unutar kojeg se vri iscrtavanje uzdunog profila trase i sl.Vrlo je znaajno definisati i
zaglavlje prikaza uzdunog profila jer tzv. trake podataka (engl. data bands) od kojih je
zaglavlje sainjeno sadre podatke koji upotpunjuju sliku o trasi puta, kako u horizontalnoj
ravni, tako i u pogledu promjene visine terena du trase. Pod pomenutim podacima
podrazumijevaju se kote terena, stacionae, elementi trase puta (pravci i krivine u
horizontalnoj ravni) i sl. Sva podeavanja mogu se na jednostavan nain mijenjati i
nakon iscrtavanja uzdung profila trase.
Da bi uzduni profil trase bio kompletiran neophodno je definisati i niveletu puta. U
dijalog prozoru Create Profile - Draw New vre se poetna podeavanja nivelete kao
to su njen naziv, stil prikaza, lejer na kojem e biti iscrtana, set koji obuhvata stilove opisa
elemenata nivelete. Ukoliko postoji vie trasa vri se i odabir trase za koju se definie
niveleta.
18
Postupak crtanja nivelete puta je veoma slian postupku crtanja trase puta. I u ovom
sluaju projektatu su na raspolaganju brojni alati za crtanje u okviru kutije sa alatkama
Profile Layout Tools - [Naziv nivelete puta]. Tipovi vertikalnih krivina ponueni u
okviru AutoCAD Civil 3D-a su krivina oblika parabole, kruna krivina i asimetrina
krivina. Prilikom projektovanja puta najee se koristi vertikalna krivina oblika parabole.
I u sluaju crtanja nivelete puta mogue je unaprijed podesiti tip i parametre
vertikalne krivine tako da se umetanje vertikalnih krivina vri automatski na mjestima
tjemena nivelete. Naravno, drugi nain crtanja nivelete je da se prvo nacrtaju pravci, a da se
zatim umetnu vertikalne krivine sa odgovarajuim parametrima i na odgovarajuim mjestima.
19
konstrukcije (paleta Lanes), bankina (paleta Shoulders), razdjelne trake ili pojasa (paleta
Medians) i sl. Odabrani elementi trupa puta vezuju se za baznu liniju profila formirajui na
taj nain eljeni karakteristini popreni profil.
Najee nije mogue definisati adekvatan karakteristini popreni profil
koritenjem gotovih elemenata trupa puta datih u AutoCAD Civil 3D-u jer su pomenuti
elementi kreirani prema amerikim standardima koji se u veini sluajeva razlikuju od
standarda koji se kod nas primjenjuju prilikom projektovanja i izgradnje puteva. Stoga
definisanje karakteristinog poprenog profila poinje podeavanjem parametara u okviru
dijalog prozora Create Assembly. Pomenuti parametri podrazumijevaju naziv
karakteristinog poprenog profila, njegov tip, stil prikaza, lejer na kojem e biti prikazan, kao
i stil seta kodova.
23
Zatim je potrebno odabrati trasu puta, niveletu i karakteristini popreni profil koji se
koriste za definisanje koridora puta. Nakon odabira pomenutih elemenata automatski se
otvara dijalog prozor Target Mapping u okviru kojeg je potrebno definisati koja
povrje meta" karakteristinog poprenog profila, odnosno do koje povri e biti
nacrtane linije kosina nasipa i usjeka. U sluaju projektovanja puta to je povr terena nakon
skidanja humusa (DMT nakon skidanja humusa).
25
Nakon definisanja grupe linija uzorkovanja aktivira se Sample Line Tools kutija sa
alatkama za iscrtavanje linija uzorkovanja, tj. za definisanje mjesta du trase puta na
kojima e biti isjeeni popreni profili. Postoje razni naini za definisanje tih mjesta, ali
najee se biraju ona mjesta na kojima je ranije izvreno i stacioniranje trase puta.
Na opisani nain samo su definisane linije uzorkovanja. Slino kao kod definisanja
uzdunog profila trase i njegovog prikaza, i u sluaju poprenih profila puta potrebno je
definisati njihov prikaz to se vri u dijalog prozoru Create Multiple Section Views. Ovaj
dijalog prozor je zapravo skup dijalog prozora poput General, Offset Range, Section
Display Options, Section View Tables i sl.
26
U okviru svakog dijalog prozora vre se razliita podeavanja koja se tiu prikaza
poprenih profila puta. Prije svega je potrebno definisati za koju trasu puta i grupu
linija uzorkovanja se vri crtanje poprenih profila puta. Mogue je podesiti i stil prikaza
poprenih profila, definisati da li se iscrtavanje poprenih profila vri za cijelu trasu ili samo
jedan njen dio, definisati opseg visina unutar kojeg se vri iscrtavanje poprenih profila
puta, definisati irinu pojasa iscrtavanja poprenih profila lijevo i desno od osovine puta
i sl. Vrlo je znaajno definisati i ta e sve biti iscrtano na poprenim profilima (povri
terena prije i poslije skidanja humusa, razliiti slojevi kolovozne konstrukcije i sl.). Kao
i u sluaju kreiranja prikaza uzdunog profila trase mogu se definisati zaglavlja prikaza
poprenih profila. Sva podeavanja mogu se na jednostavan nain mijenjati i nakon
iscrtavanja poprenih profila puta.
U dijalog prozoru Section View Tables mogue je definisati tabelu koja e biti
prikazana uz svaki popreni profil, a u kojoj se nalaze podaci o povrinama materijala
koji ine trup puta na odgovarajuem poprenom profilu. Na osnovu tih povrina kasnije se
vri obraun zapremina za cijelu trasu puta.
27
28
Na prethodno opisani nain je izvren obraun zapremina, ali sraunate zapremine nisu
prikazane na ekranu raunara. Za svaki materijal je potrebno dodati tabelu zapremina, a
podeavanja se vre u dijalog prozoru Create Material Volume Table. U okviru
pomenutog dijalog prozora bira se stil tabele, trasa puta, grupa linija uzorkovanja, lista
materijala, kao i sam materijal za koji e biti prikazana tabela zapremina.
29
31
Na opisani nain mogue je izvriti izvoz svih povri koje se nalaze u aktivnom
projektu, ukljuujui i one kreirane iz koridora puta.
32
U narednim
35
Na kartici Home odaberemo Profile Create Surface Profil (slika 3.8.), otvori se
dijalog okvir (sl 3.9.) u kojem vrimo postavku na taj nain to izaberemo Add i otvori
se Profile list koju emo da oznaimo i odaberemo Draw in profile view nakon ega se
otvori novi dijalog okvir i potvrujemo postavke na Create Profile View. Na ovaj nain
dobivamo uzdunu trasu profila (3.10.)
37
38
39
ZAKLJUAK
Radovi na projektovanju I izgradnji puta, kao I svi drugi graevinski radovi,
poinju i zavravaju se geodetskim radovima. Uloga geodete u svim fazama
projektovanja I izgradnje puta je vrlo znaajna. Projektovanje ne moe poeti bez postojanja
geodetske podloge odgovarajueg sadraja koja u dananje vrijeme, kada se njena izrada kao
I samo projektovanje odvija na raunaru koritenjem adekvatnog softvera, obavezno
ukljuuje I formiran digitalni model snimljenog terena. Izradom geodetske podloge u
digitalnom obliku prevazilazi se I raniji problem razmjere koja je bila ograniavajui
faktor u pogledu detaljnosti prikaza terena na podlozi.
Na tritu su prisutni brojni programski paketi u veoj ili manjoj mjeri namjenjeni
projektovanju infrastrukturnih objekata. AutoCAD Civil 3D je programski paket koji se u
toj oblasti naroito istie sveobuhvatnou u pogledu koliine i kvaliteta alata kojima
raspolae, a koji su specijalizovani za primjenu pri projektovanju puteva. Iako
prvenstveno namenjen projektantima, AutoCAD Civil 3D uspjeno mogu koristiti i svi oni
koji su na bilo koji nain ukljueni u neku od faza projektovanja i izgradnje.
Model snimljenog (izvedenog) stanja je u svakom trenutku mogue uporediti sa
projektovanim I na taj nain vriti permanentno praenje i kontrolu izvoenja radova.
40
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
41