Literatura

Tematski broj posveen sigurnosti na www.online-baze.hr

Predavanja iz predmeta "Sigurnost raunarskih mrea", slobodna za preuzimanje

(download)

Ameriki Computer Security Resource Center pri NIST-u, na csrc.nist.gov

https://en.wikipedia.org/wiki/Internet_security

Grupa autora, Enter kompjutorski asopis, ISSN 1333-7882

Kompjuterska sigurnost
Ljudi ele biti sigurni da e njihova raunala koristiti samo oni, i isto tako da e pristup njihovim
podacima imati samo oni kojima se pristup dozvoli.
Osim tih zahtjeva, postoje i mnogi drugi, tako da su se pojavile slijedee kategorije unutar
podruja kompjuterske sigurnosti:

autentifikacija

kriptografija

sistem vlasnitva nad datotekama u datotenom sustavu

sigurna komunikacija

S obzirom na uestalost prijetnji raunalnoj sigurnosti esto spominjani pojmovi su:

vatrozid (firewall)

sistem detekcije upada (IDS - intrusion detection system)

Autentifikacija
elimo li koristiti raunalo na fakultetu, ili proitati elektroniku potu preko web interfejsa, morate
se prijaviti, identificirati. To inite tako da upiete korisniko ime i lozinku.Server ima spremljenu
vau lozinku , te ako ono to ste upisali odgovara onome to je spremljeno, bit e vam omoguen
pristup sistemu.
Neki sistemski pristup temeljen na paru korisniko ime-lozinka ne smatra se dovoljno sigurnim,
pa se koriste modifikacije tog pristupa, npr. umjesto korisnikog imena ubacujete karticu u
bankomat, a upisujete samo lozinku, na taj nain nitko bez vae kartice ne moe na bankomatu
podii novac s vaega rauna. Drugi pristup je obratan, gdje upisujete korisniko ime (odnosno
serijski broj token-generatora), i poslije toga token - lozinku koja vrijedi krai vremenski interval.
Koji god pristup koristili, cilj autentifikacije je nedvosmisleno identificirati korisnika sistema, i
prema tome omuguiti mu raspolaganje njegovim podacima/imovinom.

Granu raunarstva koja se bavi kodiranjem informacija radi njihove nedostupnosti neovlatenim
osobama nazivamo kriptografijom.

Sistem vlasnitva nad datotekama

Prvi operacijski sustavi nisu bili niti viekorisniki, niti su imali pristup gigabajtima tvrdih diskova,
pa nisu ni posjedovali sustav vlasnitva datoteka, npr. MS-DOS je imao atribute datoteka RHSA:
"read only" - samo za itanje, "hidden" - sakrivena datoteka, "system" - datoteka operativnog
sustava i "archive" - arhiva. Za razliku od DOSa, Unix kao primjer viekorisnikog sustava ima
sustav vlasnitva, gdje svaka datoteka ima slijedee atribute xvvvgggooo: x je oznaitelj tipa
datoteke, vvv su ovlasti vlasnika datoteke (prema shemi rwx - smije itati, pisati ili izvoditi
datoteku), ggg su ovlasti grupe u kojoj se nalazi vlasnik datoteke, i ooo su ovlasti na datoteku
svih ostalih korisnika sustava
.

Sigurna komunikacija
Kad iz internet kafia provjeravamo elektroniku potu, ne elimo da nam netko "pokupi" lozinku,
i time i pristup naim podacima. To se moe sprijeiti na nekoliko naina, ali jedan od
najjednostavnijih je koritenje SSLa (Secure Sockets Layera). Tako bilo da pristupamo udaljenom
raunalu pomou web preglednika, ili elimo koristiti komandnu liniju, koristiti emo umjesto http
protokola https, a umjesto telneta ssh, i komunikacija e biti sigurna od prislukivanja sa strane.

Prijetnje
Zli softveri

Korisnik raunara moe biti prevaren na preuzimanje zlih softvera. Takav softver dolazi u mnogim
oblicima, kao to su virusi, trojanski konji, spyware-i i crvi.

1. Malware, skraceno od zli softver (malicious software) , je bilo koji softver koji se koristi za
remeenje rad na raunalu, prikupljanje osjetljih informacija, ili za dobivanje pristupa
privatnim kompjuterskim sistemima. Malware je definisan svojim zlim namjerama,
djelujui protiv zahtjeva korisnika raunara, a ne ukljuuje softver koji uzrokuje
nenamjerne tete zbog nekih nedostatak. Termin badware se ponekad koristi za malware
i za softver koji nenamjerno teti raunaru.
2. Botnet je mrea zombi kompjutera kojeg su preuzeli roboti ili bota koji obavlja zle napade.

3. Kompjuterski virusi su programi koji mogu replicirati svoje strukture ili efekte tako to
zaraze druge datoteke ili strukture na raunaru. Zajednika upotreba virusa je da
preuzmu raunar za krau osjetljivih podataka.
4. Crvi su programi koji se mogu sami replicirati u cijeloj kompjuterskoj mrei, obavljajui
maliciozne radnje.

5. Ransomware je vrsta zlonamjernog softvera (malwarea) koji zabranjuje pristup

kompjuterskom sistemu te trai otkupninu kako bi se ogranienje uklonilo.
6. Scareware je prevara softver sa malicioznim nosivosti, obino ograniene ili nikakve
koristi, koji se prodaju potroaima preko odreene neetiki marketing prakse. Prodajna
pristup koristi socijalnog inenjeringa da izazove ok, anksioznost, ili percepciju prijetnju,
uglavnom usmjerene na nepodozrivom korisnik.

7. Spyware se odnosi na programe koji tajno praenje aktivnosti na kompjuterski sistem i

navode da informacije drugima bez pristanka korisnika.

8. Trojanski konj, poznatiji kao Trojan, je opti naziv za maliciozni softver koji se pretvara da
je bezopasna, tako da korisnik dobrovoljno omoguava da se preuzeti na raunalo.

Denial-of-service napadi
Denial-of-service napadi (DoS napad) ili distribuirani napadi (napad DDoS) je pokuaj da se neki
resurs napravi nedostupan namijenjenom korisniku. Generalno se sastoji od napora da se sprijei

Internet stranica ili usluga od normalnog funkcioniranja ili je potpuno sprijei na privremeno ili na
neodreeno vrijeme.

Phishing [uredi]
Phishing nastaje kada napada pretvara da je pouzdan entitet, ili putem e-maila ili web stranice.
rtve su usmjerene na lane web stranice, koji su obueni da izgleda legitimno, preko spoof emailova, instant messenger / drutvenih medija ili drugih naina. esto taktike kao to su e-mail
spoofing se koriste da bi e-potu ini se da od legitimnih poiljatelja, ili dugo kompleks
poddomena skrivaju pravi web stranice domain. [5] [6] Insurance Group RSA rekao da phishing
ine diljem svijeta gubitke od $ 1,5 milijardi u 2012. godini. [7]

Primjena ranjivosti [uredi]

Glavni lanak: sigurnost aplikacija
Aplikacija koje se koriste za pristup Internetu resursima moe sadravati sigurnosnih propusta,
kao to su sigurnost memorije bube ili manjkave provjere autentifikacije. Najtei od ove bube
mogu dati mree napadai potpunu kontrolu nad raunarom. Veina sigurnosti aplikacije i
apartmani su u stanju da adekvatno odbrane od ovakvih napada. [Citat potreban]

Antivirusni program
Antivirusni softver, antivirusni program ili antivirus je raunalni softver koji se koristi za
zatitu, identifikaciju i uklanjanje raunalnih virusa, kao i drugih programa koji mogu uzrokovati
probleme u koritenju raunala, otetiti softver i/ili podatke, a jednim imenom se
nazivaju malware-i.Za razliku od prvobitnih antivirusnih programa koji su bili temeljeni iskljuivo
na tretiranju raunalnih virusa, moderni antivirusni program se dizajnira tako da sistem titi od to
veeg broja razliitih moguih malicioznih programa (crva, raunalnih virusa, trojanskih
konja, rootkita, spywarea, adwarea), phishing napada itd.Prvi antivirusni programi pojavili su
se 1983. godine.

Metode detekcije
Postoji nekoliko metoda koje antivirusni program koristi za identifikaciju malicioznog programa.
Ovisno od programa moe se koristiti i vie metoda.
Detekcija bazirana na uzorcima - najee koritena metoda za identifikaciju malicioznog
programa. Da bi pronaao virus ili neki drugi maliciozni program, softver usporeuje
sadraj datoteke sa sadrajem kataloga uzorka virusa. Poto virus moe biti ugnijeden u samu
datoteku, provjerava se i njezin sadraj, kao i sadraj svih njenih sastavnih dijelova, ako se radi o
sloenoj ili komprimiranoj datoteci. Paziti morate na injenicu da svaka antivirusna kompanija

koristi drugi naziv. Primjerice, za crv Conficker D nazivi u razl. kompanijama su (preuzeto s
VirusTotal-a):

Worm/Conficker.D.1 (Avira)

Win32:Trojan-gen {Ostalo} (avast!)

Worm/Generic.WLO (AVG)

Win32.Worm.Downadup.Gen (BitDefender)

Worm.Win32.Exploit.Conficker.c (Comodo)

Win32.Worm.Downadup.Gen (G Data)

Trojan-Downloader.Win32.Kido.a (Kaspersky)

W32/Conficker.worm.gen.c (McAfee)

Worm:Win32/Conficker.D (Security Essentials i OneCare)

varijanta Win32/Conficker.X (ESET)

W32/Confick-G (Sophos)

W32.Downadup.C (Norton)

Heuristika metoda - ova metoda se moe koristiti kod novih i nepoznatih virusa. Moe se koristiti
na dva naina: analiza datoteka i emulacija datoteka. Analiza datoteka je proces traganja za
sumnjivim programskim zapovjedima u datotekama. Slabost ove metode je to to ona moe
znatno usporiti raunalni sustav provjeravajui veliki broj datoteka. Emulacija datoteka je metoda
koja izvrava program u virtualnom okruenju i biljei sve akcije koje on izvri. Analizom
zabiljeenih akcija moe se utvrditi moe li program ugroziti raunalni sustav. Tehnlogija najee
ima ime Heuristika (Heuristics), ali ESET je iznimka i svoju tehnlogiju zove ThreatSense.
Heuristiku ete prepoznati po rijei Gen, skraenici od "Generic", hrv. opi. Primjer:

BitDefender: Win32.Worm.Downadup.Gen

avast!: Win32:Trojan-gen

McAfee: W32/Conficker.worm.gen.c

Sophos: W32/Confick-G

PANJA: Heuristika moe dati i "lane" rezultate, eng. False positives. Ti rezultati mogu biti npr.
da antivirus detektira "ist" program kao virus. False negatives su suprotno od False postitives, tj.
virusi koje antivirusni program nije deteketirao.
Suvremeni antivirusni programi kombiniraju obje metode.
Antivirusni program esto nudi opciju automatskog brisanja ili stavljanje zaraenih datoteka u
izolacijsku zonu.

Nain funkcioniranja[uredi VE | uredi]

Antivirusni programi imaju samostalni i proaktivni nain funkcioniranja. Veina antivirusnih
programa s proaktivnim nainom rada ne mogu funkcionirati istovremeno na jednom raunalu.
Pojedini antivirusni programi dolaze s ugraenim vatrozidom, alatom za detekciju spywarea i
slinim sigurnosnim alatima.

Sigurnost[uredi VE | uredi]
Katkad se dogaa da se maliciozni programi na Internetu predstavljaju kao antivirusni programi.
Zbog toga je potrebno dobro provjeriti je li antivirusni program koji se skida sa interneta zaista
antivirusni program.

Tvrtke proizvoai antivirusnih programa (i njihovi programi)[uredi

VE | uredi]
Neke od poznatijih tvrtki koje proizvode antivirusne programe su:

McAfee

AVG

Avira

Norton

BitDefender

Qihoo 360 Security

Comodo

ESET

avast!

G Data

Kaspersky

Mirosoft Security Essentials

Panda

Windows Live OneCare

Sophos

Usporeivanje antivirusnih programa[uredi VE | uredi]

Antivirusni se programi usporeuju po vie stavki, a neke od njih su:

glavni testovi (performanse, heuristika, itd.)

testovi uklanjanja

testovi zatite u stvarnome vremenu