ZA PRVE RAZREDE GIMNAZIJE

Udbenik na bosanskom jeziku

avgusta 2006. godine

Realizirali: Japanska meunarodna agencija za saradnju (JICA),

pod nadzorom gdina Kazunori TAKADA-e,
a po uzoru na japanski udbenik Informatika A

Sadraj
Uvodno poglavlje ....................................................................................................................4
1. Pojam podatka, informacije ...........................................................................................4
2. Hardver i softver ............................................................................................................5
2.1 ta je raunar? ..........................................................................................................5
2.2 Funkcijski opis raunara von Neumannov model...............................................6
2.3 Memorija - Zato 0 i 1? .............................................................................................7
2.3.1 Radna memorija (RAM) ........................................................................................8
2.3.2 ROM memorija.......................................................................................................8
2.3.3 Magnetni diskovi (tvrdi disk i disketa)................................................................9
2.3.4 Optiki diskovi (CD i DVD)...................................................................................9
3. Ulazne i izlazne jedinice ..............................................................................................10
3.1 Tastatura .................................................................................................................11
3.2 Mi ...........................................................................................................................11
3.3 Skener......................................................................................................................12
3.4 Monitor ....................................................................................................................12
3.5 tampai (Printeri).................................................................................................13
Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informatikih sredstava............................15
Dio 1: Ideje za rjeavanje problema ................................................................................15
1. Na svakodnevni ivot i mediji....................................................................................15

(1) Informacijsko drutvo i mediji................................................................................15

(2) Informacijska sredstva i mree ..............................................................................15
(3) Mehanizam raunara ..............................................................................................16
2. Rjeavanje poznatih problema ....................................................................................16

(1) Otkrivanje problema ...............................................................................................16

(2) Pojanjenje problema ..............................................................................................17
(3) Napraviti plan za rjeenje ......................................................................................17
(4) Aktivnost za rjeenje ...............................................................................................18
(5) Koritenje i istraivanje rezultata .........................................................................18
Dio 2: Ideje za prijenos informacija.................................................................................20
1. Prenesite svoje osjeaje................................................................................................20

(2) Da bismo prenijeli informaciju ...............................................................................20

1

2. Efikasno izraavanje....................................................................................................21

(1) Razradite opu strukturu .......................................................................................21

(2) Razradite raspored slika.........................................................................................23
Poglavlje 2: Sakupljanje/prijenos informacija i upotreba .................................................24
informacijskih naprava........................................................................................................24
Dio 1: Pretraivanje i prikupljanje informacija .............................................................24
1. Metode prikupljanja informacija i njihove karakteristike ........................................24

(1) Pretraivanje informacija .......................................................................................24

(2) Pravljenje plana za put ...........................................................................................25
2. Pretraivanje informacija putem Interneta ...............................................................27

(1) Koritenje pretraivaa...........................................................................................27

A. Glavna pretraga...........................................................................................................27
B. Potpuna pretraga teksta .............................................................................................28

(2) Pretraivanje upotrebom liste linkova ..................................................................30

Dio 2: Dijeljenje i prijenos informacija............................................................................30
1. Pojasnite svoju informaciju .........................................................................................31

(1) Pojanjenje informacije ...........................................................................................31

(2) Saimanje informacija ............................................................................................32
2. Razmjenite svoje informacije.......................................................................................32

(1) Razmjena informacija .............................................................................................32

(2) Pravila za razmjenu informacija ............................................................................33
(3) Pravila razmjene (Razliiti formati podataka) ......................................................34
(4) Ideje za razmjenu (Saimanje podataka) ..............................................................35
(5) Ideje za razmjenu (linkovi) .....................................................................................37
3. Prijenos podataka.........................................................................................................37

(1) Prijenos podataka putem web stranica .................................................................37

Poglavlje 3: Sjedinjavanje i obrada informacija i raunari ...............................................40
Dio 1: Sjedinjavanje informacija upotrebom raunara ..................................................40
2. Upotreba digitalne kamere..........................................................................................42
3. Upotreba skenera (oitavaa) slika.............................................................................43
Dio 2: Proces sjedinjavanja podataka...........................................................................44
1. Pregled multimedija.....................................................................................................44
2

2. Obrada slika ...............................................................................................................45

3. Obrada zvuka................................................................................................................47
4. Obrada pokretnih slika ................................................................................................48

(1) Upotreba programa Draw ....................................................................................49

(2) Upotreba programa Impress................................................................................49
(4) Koritenje web stranica ..........................................................................................52
Poglavlje 4: Informacijsko drutvo i na ivot.................................................................56
Dio 1. Razvoj informacijske opreme i promjene u naem ivotu...................................56
Dio 2. Razvoj i naini funkcioniranja IT ureaja ...........................................................60
Poglavlje 5: Uticaj raunarskih mrea na promjene u drutvu........................................66
U susret prednostima informacijskog drutva...............................................................66
Informatike naprave.......................................................................................................66
Kultura i umjetnost ......................................................................................................67
Obrazovanje...................................................................................................................67
Ostalo.............................................................................................................................67
Problemi u informacijskom drutvu................................................................................69
Administracija mree.......................................................................................................70
Ljudsko drutvo prije i poslije informacijskog doba.......................................................75
Uestvujmo u informacijskom drutvu!..........................................................................80
Pravila i ponaanje u umreenom drutvu..................................................................80
Informatika etika (moral)............................................................................................81
Potreba upoznavanja s informatikim moralom ............................................................81
Informacijska tehnologija i njen uticaj na na stil ivljenja .........................................82
Manipuliranje (zloupotreba) informacija........................................................................82
Tehnoloki stres (engl. techno stress) .............................................................................83
Praktine vjebe ...............................................................................................................84

Uvodno poglavlje
ta je informatika?
Informatika je nauka o informacijama. Njen je zadatak da izuava oblik informacije, naine
pamenja, obradu i upotrebu informacija.
Informacija je obavijest koja ima neki cilj ili svrhu. (Primjer obavijesti koja nije informacija je
psovka ona openito nema svrhu.)
Informatika je nauna disciplina koja prouava naine oblikovanja, prenoenja, pohranjivanja,
obraivanja i koritenja informacija.
Nastanak i razvoj informatike vezani su uz primjenu elektronikih raunara kompjutera.
Zahvaljujui raunarima i stalnoj potrebi za to brom i tanijom obradom informacija,
informatika je danas vrlo primjenjiva i savremena nauka.
Izraz informatika prvi put se pojavljuje u Francuskoj, a nastaje spajanjem dviju rijei:
informacija i automatika. Izraz je prihvaen u Evropi. U Americi se koriste dva izraza:
"raunarska nauka" (Computer Science) kada se govori o primjeni elektronikih
raunara
"informacijska nauka" (Information Science) kada se govori o obradi i nainu koritenja
informacija.

1. Pojam podatka, informacije

Informacije postoje od pamtivijeka. Ljudi su kroz stoljea razmjenjivali informacije na razliite
naine, putem glasa, dimnih signala, svjetlosti i sl. Dugo vremena nakon toga iz niza glasova
razvija se govor, pa nakon nekog vremena pisana rije i, tek prije nekoliko vijekova, tampana.
Pisane i tampane rijei prenosile su se raznim prevoznim sredstvima: konjanicima, potanskim
kolima, a zatim modernijim prevoznim sredstvima do dananjih inih i beinih veza. Poruke
koje se prenose idu uvijek od poiljaoca ka primaocu. Primalac na odreeni nain obrauje
poruku i na bazi dobijenih rezultata donosi odgovarajue odluke.

Poiljalac

Poruka

Slika 1

obliku

Prijenos poruke

Primalac

Poruku u osnovi ini niz podataka koji primaoca poruke potiu na neku akciju. Podatak (ili vie
njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene na neku akciju.
U svakodnevnom ivotu esto poistovjeujemo pojam podatka i informacije. Razlika postoji i
trebamo je uoiti.
Podatak je zapis o nekoj pojavi iz nae okoline. Opis svake pojave predstavljen je nekom
zapisanom vrijednosti. Tako je opis pojave kola zapisan znakovima: , k, o, l, a.
Ovaj zapisani niz znakova naziva se podatak.
Informacija je oplemenjeni podatak, podatak koji za nas ima neko znaenje. Kao to smo ranije
rekli informacija je podatak koji nas pokree na neku akciju.
Npr. za nas je podatak da je u Japanu poskupilo gorivo, jer to se ne tie direktno nas. Meutim,
za nas je informacija kada itamo novine i proitamo da je od sutra u Bosni i Hercegovini
skuplje gorivo za 10%. To je informacija koja e direktno imati uticaj na na ivotni standard.

2. Hardver i softver
Put razvoja informatike, odnosno raunarstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tokom godina
razvoj ideja poticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova oprema i ideja
koriste dva puno odreenija pojma: hardver (engl. hardware) i softver (engl. software).
Hardver ili sklopovlje je tehniki ili materijalni dio neke maine tj. sve to je vrsto, vidljivo i
opipljivo. Tu ubrajamo sve elektronike i druge ureaje: tastatura, monitor, printer, mi, disketa,
ipovi, itd.
Softver obuhvaa nematerijalni (neopipljivi) dio nekog ureaja programe. Npr. DOS,
Windows 98, Windows XP, Word 2000, Photoshop, Qbasic, razne igrice,...

2.1 ta je raunar?
Raunar ili kompjuter je elektroniki ureaj koji ima sposobnost da prima, obrauje, pohrani
podatke i daje rezultate obrade (informacije) kroz razne izlazne ureaje.
Rije kompjuter nastala je od latinske rijei computare to znai raunati.

Osnovna funkcionalna shema raunara:

podaci
ULAZ

naredbe
.

rezultati
OBRADA
5

IZLAZ

Mnogi korisnici raunara zamiljaju da je raunar "pametan". Ovo je sasvim pogrena zamisao
jer je raunar u osnovi tehniki sklop koji jednostavno ponavlja niz osnovnih radnji.
Dakle, raunar "nije pametan". Mogunosti raunara u potpunosti zavise od ljudi koji ga koriste.
Da bi raunar uope mogli koristiti osim hardvera potreban mu je i odgovarajui softver.
Raunar je u stvari pametan onoliko koliko je dobar softver koji programeri naprave.

2.2 Funkcijski opis raunara von Neumannov model

Grau i djelovanje raunara opisao je jo 1945. godine John von Neumann. Model raunara
koji je on tada postavio vrijedi u naelu i za veinu dananjih raunara.

Von Neumannov model utvruje da svaki raunar mora imati sljedee dijelove:
ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline;
izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa;
radna memorija u koju se pohranjuju svi podaci i instrukcije programa uneseni izvana, kao
i rezultati djelovanja instrukcija;
aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadane aritmetike i logike
operacije;
upravljaka jedinica koja povlai instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i na temelju
toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, te ulaznim i izlaznim dijelovima.

Sljedea slika ilustrira meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici su oznaeni tokovi
podataka, instrukcija i upravljakih signala.

Sredinji dio raunara je

radna memorija (RAM).
U nju se slijevaju svi
podaci i instrukcije koje
se unose u raunar preko
ulaznog dijela, te svi
rezultati

operacija

iz

aritmetiko-logike
jedinice. Preko izlaznog
dijela, rezultati raunanja
prenose se u okolinu.
Iz

2.3 Memorija - Zato 0 i 1?

Dananji raunari graeni su od elektronskih elemenata koji se
baziraju na tranzistorima, a oni imaju samo dva stabilna stanja: ili
vode struju (1) ili ne vode struju (0). Zbog toga elektronski
elementi najbre i najsigurnije pamte i prenose binarni podatak.
Binarni podatak (bit) je podatak koji ima samo dva mogua stanja:
0

ili 1

radne

memorije

upravljaka

jedinica

dohvaa instrukcije i na
temelju

njih

preostalim

upravlja
dijelovima

raunara. Ona odreuje

koju e operaciju izvesti
aritmetiko-logika
jedinica.

Upravljaka

Svaki broj, slovo, znak moe se zapisati samo pomou nekoliko

jedinica i aritmetiko -

cifara 0 ili 1, ali o tome neto kasnije. (Bit je skraenica od BInary

logika

digiT.) Byte je skup od 8 bitova. To je i osnovna jedinica memorije

dananjim

raunara. Jednim byte-om mogue je prikazati 256 = 28

ine jednu cjelinu koju

kombinacija binarnih brojeva. S tolikim brojem kombinacija

nazivamo procesor.

jedinica

raunarima

moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 byte memorije

moe upamtiti jedno slovo knjige. Veliina radne memorije i kapacitet tvrdog diska odreeni su
brojem byte-ova. Zbog toga je osnovna jedinica memorije byte. Oznaka za byte je B.
Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jedinice od
byte-a, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!).
Kilobajt: 1 KB = 210 B = 1024 B
Megabajt: 1 MB = 210 KB = 1024 KB = 220 B = 1048576 B
Gigabajt: 1 GB = 210MB = 1024 MB = 220 KB = 1048576 KB = 230 B = 1073741824 B
7

Kako nema jedne savrene memorije, u raunarima se nalazi

Tvrdi disk i disketu

nekoliko memorijskih ureaja koji se razlikuju po brzini,

ubrajamo u magnetske

kapacitetu, trajnosti, prenosivosti, usklaenosti, pouzdanosti,

memorije (diskove).

cijeni.

Kod

takvih

podaci

memorija

se

pamte

2.3.1 Radna memorija (RAM)

magnetiziranjem tankog

RAM ili radna memorija je smjetena vrlo blizu procesora (na

sloja

matinoj ploi) pa je zbog toga i najbra. U njoj se nalaze podaci

materijala nanesenog na

i instrukcije koje procesor koristi da bi mogao upravljati ostalim

okrugle

magnetskog

ploe.

magneti

dijelovima raunara.
Upravo "brzina struje" ini RAM memoriju najbrom, ali zbog
toga nije u mogunosti pamtiti podatke kad je raunar iskljuen
(nije trajna). Osim ovog, RAM ima jo nedostataka: visoka
cijena, mali kapacitet, nemogunost prenoenja, Kapacitet RAM

Sitni
unutar

magnetskog

materijala

mogu se pod uticajem

magnetskog

polja

preokretati

dva

suprotna smjera: smjer

memorije kree se od npr. 8 MB (PC 486) do 1 GB, ali vrlo

obrtanja

ubrzo i vie. kolski raunari imaju u prosjeku RAM od 128 MB

predstavlja 1, a suprotan

512 MB

smjer je onda 0.

Inae, RAM je kratica od Random Access Memory to bi u

CD ROM ita je ureaj

prijevodu znailo memorija sluajnog pristupa.(RAM ne zna

koji slui za itanje CD

ko ili ta e mu doi u goste).

ROM diska i nalazi se u

Ona je zapravo radni

prostor u kojem se izvravaju programi. U RAM se uitava

najprije operativni sistem koji je neophodan za ispravan rad
raunara, a zatim pokreemo aplikativni softver koji elimo.

diska

kuitu raunara.
CD snima (popularno
nazvan prilica) je ureaj
za

snimanje

CD-a,

cijena mu je neto vea

2.3.2 ROM memorija

ROM je kratica od Read Only Memory to bi u prevodu
znailo memorija samo za itanje. ROM je najmanja memorija,
tvorniki upisana i njen sadraj se ne moe mijenjati niti izbrisati.

od obinog CD ureaja
(oko 60 KM). Na tritu
postoji

ureaj

koji

ujedinjuje prethodna dva

Ne zavisi o napajanju elektrinom energijom, a nalazi se na

i popularno se naziva

matinoj ploi. Po ukljuenju raunara prva se aktivira, a zbog

CD-RW

(kratica

svoje sposobnosti trajnog pamenja (i dok je raunar iskljuen)

Compact

Disc

Write).
8

od
Read

sadri iskljuivo sistemske podatke neophodne za rad raunara tj. koristi se za pohranjivanje
upravljakih programa.

2.3.3 Magnetni diskovi (tvrdi disk i disketa)

ROM je memorija koja slui samo za itanje, a RAM je memorija iji se sadraj gubi nakon
iskljuivanja raunara. Zbog toga programe i podatke treba uvati u nekom pomonom,
vanjskom mediju (kae se jo i nosiocu podataka ili memoriji.) Najee su to tvrdi disk i
disketa.
Tvrdi (hard) disk je memorija najveeg kapaciteta, sadri sav raspoloivi softver, a slui jo i
za uvanje podataka. Trajno ih pamti i dok je raunar iskljuen, ali ne moe se (zasebno)
prenositi jer se nalazi u kuitu raunara.
Disketa (floppy disk) se moe prenositi pa slui za uvanje i prijenos podataka i (malih)
programa. Disketna jedinica (floppy drive) je ureaj koji se nalazi na kuitu raunara, a slui za
prihvat i rad s disketom.
Kapacitet tvrdog diska kree se od nekoliko stotina MB do nekoliko GB (kolski raunari 40GB
100 GB), a kapacitet disketa koje se danas najee upotrebljavaju (veliina 3,5") je 1.44 MB.
Brzina tvrdog diska je vrlo velika u odnosu na ostale vanjske nosioce podataka, ali znatno
sporija od radne memorije (oko 1000 puta). Brzina diskete je mala (100 puta sporija od tvrdog
diska) jer se njen disk zbog prenosivosti vrti samo povremeno i puno sporije. Cijena tvrdog
diska je umjerena s obzirom na kapacitet, dok je cijena diskete mala (oko 1 KM) to je i logino
zbog samo 1,44 MB kapaciteta.

2.3.4 Optiki diskovi (CD i DVD)

CD ROM je kratica od Compact Disc Read Only Memory.
CD ROM disk je optiki disk koji se danas preteno koristi za pohranjivanje trajnih sadraja.
Zapisivanje na CD ROM disk mogue je samo jednom (ne moe se obrisati). Na optiki disk
podaci se zapisuju u obliku udubljenja na ploi diska. Plastina ploa presvuena je
aluminijskom legurom. Podaci se pohranjuju u obliku udubljenja u aluminijskom sloju (1), a
ako udubljenja nema podatak se ita kao 0. Laserska zraka osvjetljava mali djeli povrine diska
(s donje strane) i reflektira se samo ako nema udubljenja pa tako ita nule i jedinice. Laserska
zraka je vrlo uska tako da moe proitati jedan bit i s vrlo male povrine. Zbog toga se na
optiki disk moe pohraniti velika koliina podataka. Kapacitet CD ROM-a je najee 650 MB
9

do 800 MB.

DVD je kratica od Digital Versatile Disc.

DVD disk ima kapacitet od 4,5 GB do 18 GB na vie pa je pogodan za video zapis. Na
DVD-ove se obino zapisuju filmovi. Prednost gledanja filmova na DVD-u u odnosu na VHS
su: bitno kvalitetnija slika, digitalni zvuk, interaktivni izbornici, mogunost odabira jezika i
brojne druge.
DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-a.

3. Ulazne i izlazne jedinice

U von Neumannovom modelu raunara ulazni i izlazni dio osiguravaju komunikaciju raunara s
"vanjskim svijetom". Pritom, ulazne jedinice korisniku pruaju mogunost unoenja podataka u
raunar, dok se izlazne jedinice koriste za prikaz podataka koji "izlaze" iz raunara za prikaz
rezultata obrade podataka.
Najee ulazne jedinice (naprave) raunara su: tastatura, mi i skener, ali moe ih biti i vie:
videokamera, mikrofon, muzika klavijatura, joystick, ita linijskog koda,itd.
Najee izlazne jedinice (naprave) raunara su: monitor, tampa i zvunici, ali moe ih biti
jo: videorekorder, ploter (za crtanje slika), robotska ruka,itd.
Postoje ureaji koji se mogu ubrojiti i u ulazne i u izlazne jedinice: modem, disketa, CD ROM,
DVD. Ovakvi ureaji se jo nazivaju i ulazno-izlazni ureaji, a svi ulazni i izlazni ureaji
jednim imenom nazivaju se periferni ureaji.
Raunar na koji je prikljueno nekoliko ovakvih ureaja istodobno prihvata, pohranjuje,
obrauje i izdaje informacije u pisanom, slikovnom i zvunom obliku. Za takav raunar kaemo
da je sposoban za multimedijsku obradu informacija. Multimedija je svaka interakcija teksta,
zvuka, slike, animacija, videa. Najrasprostranjeniji medij za pohranjivanje multimedijskih
programa je CD ROM.

10

3.1 Tastatura
Tastatura (tastatura, engl. keyboard) uz mia je najrasprostranjeniji ulazni ureaj, a koristi se za
unoenje pojedinanih znakova u raunar. Oblik tastature raunara podsjea na tastaturu starih
mehanikih pisaih maina, ali ima neto vie tipki. Raspored slova na tastaturi donekle se
razlikuje od drave do drave. Kod nas se susreu dvije vrste tastature: jedna s engleskog
govornog podruja na kojoj su u najgornjem redu slovnih tipki redom QWERTY (kae se:
kverti), i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjesto pa je u
gornjem redu slovnih tipki QWERTZ. Posebna slova nae abecede (, , , , ) smjetena su
na tipke na kojima su na engleskim tastaturama uglate i vitiaste zagrade i jo neki posebni
znakovi.
Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta uz pomo raunara i tastature u odnosu na
pisae maine?
Tastaturu koristimo za unos teksta i brojeva. Ponekad je potrebno unijeti i druge vrste podataka,
npr. prilikom crtanja treba u raunar prenijeti pokrete ruke. Za takav unos koristimo mia.

3.2 Mi
Mi (mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom.
Mi je pokazivaka naprava (pointing device) pomou koje se na ekranu monitora pomie
znaka ili pokaziva (najee oblika strelice) koja pokazuje na neku taku ekrana. Ako je na
ekranu prikazana neka sliica ikona - i pokaziva se nalazi unutar ikone, onda kaemo da mi
pokazuje na tu ikonu. Mi se sastoji od kutijice kojoj na donjem kraju izviruje gumom obloena
metalna kuglica. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitem raunara podsjea na miiji rep pa je
po tome ta napravica i dobila svoje ime. Na kutijici se s gornje strane nalaze dvije do tri tipke, a
neki mievi imaju i toki koji slui za skrolanje kroz tekst dolje - gore.
Kad se mi povlai po podlozi, kuglica se kotrlja. Pokreti kuglice prenose se preko dva valjka
(koji dodiruju kuglicu jedan "pamti" okomite, a drugi vodoravne pomake) u elektronike
sklopove, a oni raunaru prenose podatak o pomaku kuglice. Tako pomicanjem mia raunaru
prenosimo podatak o kretanju nae ruke kojeg on pretvara u digitalnu informaciju. Danas
koristimo uglavnom optike mieve koji umjesto kugle koriste optiki senzor.

11

3.3 Skener
Skener se koristi za unos slika u raunar sa svrhom njihove daljnje obrade i umetanja u
tekstualni dokument, na web stranicu itd. Predloak (tj. slika koju treba skenirati) podijeli se na
konaan broj elemenata (takica) koje se u skeneru izlau bijeloj svijetlosti, zatim se registruje
intenzitet svjetlosti za svaku pojedinu taku. To omoguuje glava skenera koja sadri konaan
broj fotoosjetljivih elemenata. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu taku.
Takav oblik predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne takice) pikseli.
Fizika veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stolni
(desktop), rotacijski. Danas se za kunu upotrebu najvie kupuju stolni skeneri.

3.4 Monitor
Monitor je najvie upotrebljavana izlazna jedinica jer putem monitora primamo najvie
informacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti rezultati rada i rezultati unosa putem
tastature. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14", 15" 17", 21" (1" = 2,54cm, " itaj:
in), a taj broj oznaava dijagonalu monitora. Veina dananjih monitora je u boji, ali osim njih
postoje i monohromatski monitori koji prikazuju nijanse sive boje.
Danas se koriste dva osnovna tipa monitora:
monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT), slino onoj koja se koristi u
televizorima. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitiran iz katode
(elektronskog topa) udara na ekran i time izaziva svjetlost. Viebojni monitori koriste tri
topa koji na ekranu pogaaju tri sloja nanesenog materijala. Slojevi emitiraju crvenu,
zelenu i plavu boju, a mijeanjem tih triju boja stvara se itava paleta boja na ekranu.
(RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedine take na ekranu postepeno
nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati. Zbog tromosti ljudskog oka to
nee previe smetati ako se slika redovito obnavlja. Dananji monitori obnavljaju sliku 50,
60 ili 70 puta u sekundi pa kaemo da monitor ima frekvenciju od 50, 60 ili 70Hz;
monitor koji koristi ekran od tekueg kristala (LCD). Ti ekrani su tanki, troe manje
energije i stoga se preteno koriste u prenosnim raunarima (notebook), ali su i skuplji.

Osnovna svojstva monitora su:

broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija
broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija
broj razliitih boja
12

Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu.

On je jednak umnoku horizontalne i vertikalne rezolucije.

horizontalna
rezolucija

vertikalna
rezolucija

broj taaka
ekrana

640

480

307200

800

600

480000

1024

768

786432

Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastoji se od
sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je vie piksela) slika e biti
ljepa.
Inae, u raunarskoj grafici piksel je osnovni slikovni element i moemo ga zamisliti kao krui.
Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod monitora u boji moe poprimiti jednu
od moguih (npr. 256) boja.
Osim u struju, monitor mora biti prikljuen i na grafiku karticu koja je posrednik izmeu
procesora i monitora. O njoj ovisi koliko kvalitetnu sliku moemo dobiti te koliko emo imati
boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280 x 1024 piksela) i puno vie nijansi
boja (16 miliona ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.

3.5 tampai (Printeri)

tampai (printeri) su naprave pomou kojih se sve informacije u obliku znakova i slika
ispisuju na papiru. Pored monitora najee koriteni izlazni ureaj je tampa.
Podjela tampaa:
znakovni tampai (matrini i ink-jet ili tintni) su najjednostavniji. Oni djeluju slino
kao tampaa maina. Papir se pomie valjkom tako da se pie redak po redak, a glava
za pisanje pomie se uzdu valjka i preko obojene vrpce iglicama otiskuje znakove na
papir (iglini ili matrini pisai) ili brizgalice na pominoj glavi brizgaju kapljice tinte
na papir (tintni pisai). Nizom takica na papiru se oblikuju slova. Slova nastaju tako
to se crne takice otiskuju u pravilno rasporeenoj mrei rasteru (matrici) na
unaprijed dogovoreni nain.
retkovni ili linijski pisai - piu red po red. Za svako znakovno mjesto imaju kolo sa
13

svim znakovima. Svako kolo se zakrene tako da znak koji treba otisnuti na dotinom
mjestu retka bude usmjeren prema papiru. Nakon toga se cijeli redak otisne odjednom.
Ovakvi su tampai u upotrebi tamo gdje se svakodnevno mora tampati mnogo
dokumenata.
stranini pisai (laserski) ispisuju stranicu po stranicu. Zasnivaju se na
elektrofotografskom postupku, a najee se upotrebljavaju laserski tampai. Laserska
zraka slui da se na valjku stvori elektrini naboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se
i zadravaju na onim dijelovima valjka na kojima postoji elektrini naboj. Nakon toga
se prah s valjka prenosi na papir i uz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir.
Valjak se pravilno vrti, a laserska zraka se pomie uzduno. Na taj nain se na valjku
prije nanoenja praha stvori nevidljiva "rasterska slika" elektrinog naboja. Ta tehnika je
poznata i kod fotokopirnih strojeva. Izvedba dananjih laserskih tampaa omoguuje
vrlo veliku rezoluciju (gustou takica). Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica
po centimetru. Stoga ovi tampai imaju najbolju kvalitetu otiska, ali su i najskuplji.

POTRONI
REZOLUCIJA KONTRAST

BRZINA

BUKA

ISPIS U BOJI

CIJENA

ULOAK
MATERIJAL

MATRINI

Slaba

slab

TINTNI

Solidna

dobar

spor

buan

ne

niska

TRAKA

jeftin

tih

da

niska

TINTA

srednje skup

tih

da (skup)

visoka

TONER

skup

srednje
brz
LASERSKI

Izvrsna

dobar

brz

14

Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i

informatikih sredstava

Medij: U ovom kontekstu

medij

za

razmjenu

informacija.

Dio 1: Ideje za rjeavanje problema

termin

1. Na svakodnevni ivot i mediji

Inae,
medij"

(1) Informacijsko drutvo i mediji

informatici ima razliita

Moe se rei da je informacijsko drutvo ono drutvo u kojem

znaenja.

znamo kako iz sveukupnog obilja podraajnih podataka, kao to

U informacijskom drutvu,

su znakovi, zvukovi, video prikazi, itd., koje vidimo ili ujemo u

mediji

naem svakodnevnom ivotu, najlake iznai i upotrijebiti samo

kao masovni mediji: TV

one podatke koji su nam potrebni u vidu smislene informacije .

i tampa, te lini mediji.

Kako onda, u takvom drutvu skupiti, izabrati i prenijeti

Informacijsko drutvo:

informaciju? Nagli razvoj informacijskog drutva dolazi kao

Informacijsko-komunikacij

posljedica porasta u brzini i koliini raunarski obraenih

ske mree su savremene

podataka, stalnog razvoja i uveanja broja kunih i kompanijskih

raunarske mree, nastale

komunikacijskih mrea, te porasta ope dostupnosti pristupa

spajanjem

Internetu. Primaoci informacija, mogu iste dalje prenositi, sada

tehnologija i tehnologija

kao

komunikacije.

poiljaoci,

te

tako

uspostaviti

viesmjerni

protok

se

klasificiraju

informacijskih

informacija.

(2) Informacijska sredstva i mree

U opem drutvu, informacijska sredstva, ukljuujui raunare, pomau nam u obogaivanju
naeg svakodnevnog ivota. Na primjer, oni nam pomau pri koritenju banaka i pote, pri
rezervaciji karata za koncert, voz i avion, prikupljanju informacija o geografskim kartama,
podataka o vremenu itd. S druge strane, u kolama, slino kao i u ope drutvenoj zajednici, broj
raunara i kolskih konferencijskih sistema je u stalnom porastu te se stoga ova oprema sve
ee koristi u redovnoj nastavi. Raunarska mrea je napravljena u cilju razmjene informacija,
povezujui raunare jedne s drugima. Raunarske mree, razliitih obima se koriste u
zajednicama, kompanijama, kolama, domovima, itd. Internet je mrea putem koje su te manje
mree meusobno spojene, te tako moemo dijeliti razliite vrste informacija globalno, irom
vie zemalja. Da bi pristupili Internetu, moemo koristiti telefonske veze, iznajmljene stalne
veze, ISDN/ADSL, beine veze i sl. Razvoj infrastruktura za podatkovni prijenos se usavrava
paralelno s daljnjim napretkom u razvoju raunarskih tehnologija.
15

(3) Mehanizam raunara

Raunar koji mi koristimo ima pet funkcija: unos, obrada,

Hardware:

kontrola, i pohrana podataka, te njihova prezentacija ili pak ispis

Hardver ili sklopovlje je

na izlaznim ureajima. Raunar se, takoer, sastoji od glavne

tehniki ili materijalni dio

jedinice raunara i perifernih ureja koji izvravaju operacije

nekog maine tj. sve to je

kao to su unos i ispis. Ove sastavne jedinice i ureaji se

vrsto, vidljivo i opipljivo

zovu hardver. Da bismo obradili informaciju putem raunara,

Raunar

trebamo programe u kojima su naredbe i ulazni podaci

sistem:

proceduralno predstavljeni. Ovaj neopipljivi dio raunara

Ulazni ureaji,

nazivamo softver. Softver ukljuuje operativni sistem koji

Centralna jedinica

izvrava osnovne procese upravljanja raunarom, te aplikativni

Izlazni ureaji

raunarski

softver programe specifine namjene.

Software:

2. Rjeavanje poznatih problema

Softver

(aplikacije,

(1) Otkrivanje problema

programi)

obuhvataju

Svakodnevno se suoavamo kako s razliitim problemima tako i

nematerijalni (neopipljivi)

s odlukama koje moramo donijeti vezano za stvari i pojave iz

dio nekog ureaja

naeg svakodnevnog ivota. U postupku rjeavanja dilema,

Operativni sistem (OS):

pokuavamo olakati rjeenje istih tako to prikupljamo

Npr. DOS, Windows 98,

informacije,o pojedinanim zadacima i ciljevima, te iznalazimo

Windows XP,

razliita sredstva i metode, koristei se naim prethodnim

Aplikativni software:

iskustvima i dostupnim informacijskim sredstvima. U cilju

Npr. Word, Excel, Access,

jednostavnijeg otkrivanja i rjeenja problema, prvenstveno je

Photoshop, Qbasic, razne

vano isti u potpunosti razumjeti, kako bismo potom bili u

igrice...

mogunosti i razraditi odgovarajui metod za njegovo

razrjeenje.
Procedure rjeavanja problema su razliite i ovise o tomu kako pojedinane osobe isti
doivljavaju. Potrebno je posegnuti za razliitim sredstvima u cilju dobijanja informacija koje
osoba eli, kao to je koritenje knjiga i raunara, dobijanje savjeta od nastavnika, prijatelja,
lanova obitelji itd.
Pokuajte razmotriti koji su mediji prikladni za Vae potrebe, te koja su sredstva i metode
16

odgovarajui za Vas da biste sakupili informacije i pronikli u njihovo znaenje.

Razmislite o svojoj buduoj karijeri ili koli Vaeg izbora, te prikupite o tome dostupne Vam
informacije, koristei se pritom raunarskom mreom i drugim dostupnim izvorima informacija.

Tabela 1: Koristite se sljedeim takama kao vodiljom

1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanje
2. Izraavajte se koristei rijei koje su razumljive drugima
3. Izraavajte se svojstveno.
4. Sainite jednostavan saetak materijala.

<Vjeba 1>
Navedite sluajeve problema oko vas. Na primjer, problem je da elim kupiti novi komplet
odjee.

(2) Pojanjenje problema

Uinite rjeavanje problema oiglednim, tako to e te isti razloiti na vie pojedinanih,
jednostavnijih problema. Pojedinani segmenti su sad meusobno povezani. Sljedea faza
ukljuuje klasificiranje segmenata, zavisno o pojedinanim takama gledita sudionika.
Klasificiranje se obavlja prema intuiciji ili kroz sastanke sudionika.

<Vjeba 2>
Pojanjenje problema navedenih u <Vjebi 1>.

(3) Napraviti plan za rjeenje

Odredite cilj rjeavanja razotkrivenih problema i sainite plan za rjeenje. Cilj rjeenja je fraza
koja izraava "stanje u kojem elite biti". Kada ste ustanovili cilj rjeenja, onda, ustanovite
proceduru rjeenja, i napravite plan za izvrenje procedure.

<Vjeba 3>
Razmotrite mjere za rjeavanje problema koristei pojmove objanjene u <Vjebi 2>.

17

(4) Aktivnost za rjeenje

Rijeite problem zasnovan na planu izvedbe.

<Vjeba 4>
Pratei metodu rjeavanje problema razmotrenog u <Vjebi 3>, sakupite informacije putem
Interneta i meusobno ih uporedite. U sluaju trgovinskih artikala, dobar metod prikupljanja
informacija je putem kataloga robe.

(5) Koritenje i istraivanje rezultata

Openito, sakupljanjem informacija putem Interneta moemo osigurati veliku koliinu
informacija, u kratkom vremenskom roku. Meutim, moramo potpuno provjeriti pouzdanost i
sadraj informacija prije samog koritenja istih. S druge strane, od tampanih kataloga, pod
uslovom da su ih izdale kredibilne firme, s visokom pouzdanou moemo oekivati da sadre
tane informacije. U takvom sluaju se prikupljanje informacija moe izvesti relativno lako i
efikasno. Razliite vrste informacija je mogue pribaviti i iz magazina, dnevnih novina, itd.
Kao to smo to gore opisali, moemo koristiti vie vrsta sredstava za sakupljanje informacija i
svaki tip informacije ima svoje line karakteristike. U procesu pribavljanja informacija,, brzina,
koliina i izmeu ostalog, tanost su jako vani. Vano je razumjeti karakteristike pojedinanih
tipova sredstava za prikupljanje informacija, te znati izabrati sredstva koja odgovaraju Vaim
ciljevima i kako ista kombinirati po potrebi.
U cilju pojanjenja i obrade informacija, koritenje raunara kao pomagala za pravljenje tabela i
grafova je jako efikasno. Meutim, raunarska obrada podataka nije uvijek dobar nain. Kada je
mala koliina informacija u pitanju, katkad runa izrada tabela i prorauna moe biti efikasnija.
I kada ureujemo i obraujemo informacije, podjednako je vano izabrati sredstva koja
odgovaraju Vaem cilju, slino kao to je to bio sluaj kod prikupljanja informacija.

<Vjeba 5>
Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan akcije za rjeenje problema.
1. Promijenite svoju sobu.
2. Odaberite kostime za predstavu koju ete izvesti na kolskom festivalu.
3. Nainite cjelodnevni jelovnik s dobro izbalansiranim odnosom hranjivih vrijednosti jela
4. Razmotrite odjeu pogodnu za bavljenje sportom.
5. Razmotrite problem separacije i recikliranja otpadnih sirovina u koli.
18

6. Ustanovite koji model raunara elite kupiti.

7. Razmislite o svom planu line karijere.

19

Dio 2: Ideje za prijenos informacija

1. Prenesite svoje osjeaje
Proces u kojem jedna osoba izraava svoje misli i osjeaje, kako
bi ih prenijela drugoj osobi, te tako kod nje(ga) potakla
razumijevanje, osudu, donoenje odluka i akcija, zove se
komunikacija. Da bismo drugima prenijeli ono o emu
razmiljamo, na to razumljiviji i efikasniji nain, koristimo

Komunikacija:
Komunikacija

je

prenoenje informacija.
Kodiranje:

Pretvaranje

informacija (npr. slika,

sredstva kao to su jezici, geste, simboli. U komunikaciji, je

zvuk, tekst itd.) u oblik

vano razumjeti proces prenoenja informacija. Poiljalac

razumljiv

prenosi informaciju kodirajui sastav informacije u slike, zvuk,

pogodan za prenos.

znakove itd. Primalac dekodira kodiranu informaciju od

Dekodiranje:

poiljaoca u informaciju koju primalac moe razumjeti.

informacije

Komunikacija moe biti jednostavno izvrena kada ovi procesi

prvobitni oblik, razumljiv

raunaru

Vraanje
u

njen

primaocu .

kodiranja i dekodiranja tano funkcioniraju.

(2) Da bismo prenijeli informaciju

ak i kada ne moemo direktno vidjeti ili govoriti s drugim ljudima, mi smo i dalje u stanju
prenijeti svoje osjeaje putem razliitih sredstava prijenosa. Na primjer, usluge pote, telefona,
20

faksimila, itd. mogu se smatrati sredstvima prenoenja informacija udaljenome sudioniku

komunikacije.
Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prijenosa i na osnovu toga izabrati sredstvo koje
odgovara oboma sudionicima komunikacije, ili pak, vrsti sadraja koji se prenosi.
Zanemarivanje odabira uzajamno pogodnog medija za prijenos nekog sadraja, kao i
neprikladnost odabranog formata za sadraj koji se prenosi, mogu izazvati nastajanje velikih
razlika izmeu "informacije koja se eli prenijeti" od strane poiljaoca i "zaprimljene
informacije" na strani primaoca. Poiljalac informacije se mora potruditi da prikladnim
odabirom komunikacije zadovolji potrebe i interese primaoca, da, pritom, koristi optimalnu
koliinu informacija i nain izraavanja, te da izabere ono sredstvo prijenosa koje najbolje
odgovara odabranom nainu izraavanja.

2. Efikasno izraavanje
(1) Razradite opu strukturu
Kada elite prenijeti svoje misli drugima, potrebno je uzeti u obzir prijanje znanje i stepen
zanimanja/radoznalosti, itd. sluaoca. Ponekad je odluku o odabiru metode prijenosa mogue
donijeti tako to ete prezentirati novu informaciju, a potom pristupiti praenju reakcija sluaoca,
jer ako iste, pak, izostanu, potrebno je odustati od pokuaja daljnjih razvoja komunikacije .
21

U sluaju da se radi o velikoj koliini informacija za prijenos, te

da je sadraj istih kompliciran, kao to je to npr. sluaj sa
prezentacijom istraivakoga rada ili nekog naunog predavanja,
tada je iznimno vano oblikovati sadraj tako da u potpunosti
odgovara namjenjenoj svrsi prezentacije, auditorijumu, duini
vremena prezentacije, veliini mjesta itd.

Prezentacija:
Izraavanje

informacija

koje neko eli prenijeti

putem znakova, crtea,
multimedijalnih sadraje
itd. Prezentacija treba da
bude saeta ali jasna.

Kad su u pitanju metode obrade sadraja, razlikujemo one

Najvanije je znati cilj

zasnovane na problemu, gdje je isti analizom postojeeg stanja

prezentacije.

prvobitno detaljno razraen, a potom je ponueno i validno

rjeenje; te metode gdje su zakljuak i vane take predstavljeni u ranom stadiju prezentacije, a
objanjenje je naknadno dodano .
Napraviti reenice za itaoce da bi "razumjeli itanjem", kao to je to recimo uvijek sluaj kod
pisanja izvjetaja, i sl., jednostavno nije dovoljno za uspjenu prezentaciju. Naime, potrebno je
napraviti prezentaciju za gledaoce da bi "razumjeli gledanjem". Prezentacija tek tada ima mo
sugestije - da svojim reenicama, crteima, grafovima, fotografijama, itd. pokree osjeaje
gledalaca i potie ih na donoenje odluka i poduzimanje akcija.

22

(2) Razradite raspored slika

Nekad runo izraene prezentacije, sad se rade na raunaru, koristei sofver za prezentacije.
Osim samih znakova, crtei i tabele, slike, zvuk i video zapisi se sada mogu podjednako
jednostavno koristiti u prezentacijama. Brzo ureivanje rada, dodavanje i ponovno koritenje
novih informacija, te auriranje istih je znatno olakano koritenjem raunara. Prezentacije ne
moraju biti propraene iscrpnim sadrajima na ekranu, jer je mnogo toga mogue predoiti i
putem dodatnih verbalnih pojanjenja predavaa. No, vano je osigurati da su slova, crtei i
ostali vizuelni sadraji dovoljne veliine, tako da su jasno vidljivi i osobama u zadnjim
redovima.
U cilju pojednostavljenja prezentacije, poeljno je usredotoiti se na predoavanje osnovnih teza
i pojmova koje je vano naglasiti.
Kada se priprema materijal za objavu putem Web-a, izuzetno je vano da je sadraj to je
mogue jednostavniji, a istovremeno jako informativan i razumljiv za primaoca. Potrebno je
efikasno koristiti crtee, tabele, grafove, fotografije, zvukove, itd. i pogodno ih rasporediti na
ekranu, radi lake vidljivosti, kao i i ukljuiti raznovrsnost u prikazu, radi odravanja panje
gledalaca.

23

Poglavlje 2: Sakupljanje/prijenos informacija i upotreba

informacijskih naprava
Dio 1: Pretraivanje i prikupljanje informacija

Pretraivanje informacija putem Interneta i iz baza

Izvor:

podataka

Pomona sredstva:

Sredstva za efikasno pretraivanje i prikupljanje

(Izvori informacija)

potrebnih informacija.

Osobe, tampani materijali,

baze

podataka,

novine,

1. Metode prikupljanja informacija i njihove

asopisi, TV i drugi mediji su

karakteristike

izvori informacija.
Svjedoci

(1) Pretraivanje informacija

smo

internetskog

doba tako da je Internet,

odnosno njegov najpoznatiji

Odabir potrebnih informacija iz obilja ponuenih zove se

"pretraivanje" informacija. Mi pretraujemo i prikupljamo
dijelove svrsishodnih informacija koristei se dostupnim
izvorima za rjeavanje razliitih problema. Postoji veliki broj
razliitih izvora informacija: dnevne i sedmine novine,
televizija, radio, knjige, magazini, te biblioteke, muzeji,
raunari, Internet, ljudi koji Vas okruuju itd.

servis - arobni Web servis

(World Wide Web)

glavni

izvor, prijeko nam potrebnih,

informacija.
Za

pronalaenje

eljenih

informacija koristimo Internet

pretraivae, meu kojima su

Kvalitet prikupljene informacije je esto upitan, jer se u

procesu pretraivanja relevantnih injenica mogu preuzeti i
nepotrebni dijelovi istih, sve zavisno o koritenoj proceduri i
metodi za pretraivanje informacija ili od pouzdanosti
koritenog izvora. Potrebno je razviti izvjesnu vjetinu u
odabiru i nainima koritenja razliitih izvora da biste nauili
efikasno prikupiti dijelove informacija nunih za postizanje
Vaeg cilja.

24

najpoznatiji
www.google.ba
www.yahoo.com
www.altavista.com

(2) Pravljenje plana za put

Kao praktian primjer, pretpostavite da idete posjetiti neko
mjesto u Bosni i Hercegovini po prvi put. Napravite plan puta do
mjesta po izboru. Uzmimo za primjer da ste se odluili posjetiti
Stari most i joe neke znamenitosti u Mostaru i blioj okolini.
Naravno, uzeemo u obzir injenicu da se pripremate kao da
niste u Mostaru. Moda ete se vi odluiti za neko drugo mjesto,
Sarajevo, Stolac, Meugorje, Neum, Konjic, Jajce, Biha
Prvenstveno je potrebno unaprijed provjeriti gdje se nalazi Stari
most. Pretraivanjem pojmova Stari most i Mostar putem
Interneta, zasigurno ete pronai mnotvo linkova. Neki od njih
e vam poblie objasniti gdje se nalazi Stari most. Za one koji
dolaze izvan Mostara potrebno je nai prenoite, po mogunosti
u blizini Starog mosta. Tako nam sada slijedi odabir hotela,
motela, pansiona i drugih smjetajnih kapaciteta koji se nalaze u
blizini.

Pretraiva
Glavno
usluga

pretraivanje:
putem

koje

je

mogue pronai traenu

informaciju pretraivanjem
kategorija pojmova.
(primjeri:
tourism,

travelling,
accommodation,

itd)
Potpuna pretraga teksta:
usluga

putem

koje

je

mogue pronai traenu

informaciju pretraivanjem
pojmova,

koji

sadre

neku kljunu rije.

Potom je potrebno razraditi itinerij (raspored) posjeta oblinjim

znamenitostima. Trebate uzeti u obzir kada i ta ete posjetiti,

(primjeri:

Mostar,

Stari

most, Old bridge, itd.).

koliko vremena ete se zadrati na pojedinim mjestima, gdje ete

jesti, itd.

Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljene i obogaene tako to
ete prethodno istraiti historiju i kulturno znaenje ovih mjesta. Istraivanjem klimatskih
uslova u periodu Vae posjete, pomae Vam u odabiru odjee, obue i drugih stvari neophodnih
tokom putovanja.
Kao to je to prethodno opisano, za kreiranje kvalitetnog plana puta, potrebno je prvenstveno
pronai i prikupiti relevantne injenice. Iz obilja izvora informacija, potrebno je odluiti se za
one koji se ine najpouzdanijima, te koristei se istima, s razumijevanjem odabrati informacije
koje odgovaraju Vaem cilju.

<Primjer 1>
Pojasnite plan puta u Tabeli 1 za put u Mostar, kako je to gore opisano.
25

Tabela 1: Plan puta u Mostar (1)

Cilj

Proetajte mjestima koja su poznata po kulturno

historijskom nasljeu (Stari grad, Kujundiluk)
Obogatite svoje znanje o historijskim naslijeima
ukljuujui staru gradsku jezgru.

Mjesta
posjetiti

za

Stari most

Kujundiluk

Kriva uprija

Blagaj Kula Herceg Stjepana Kosae (alternativno

jo neki historijski spomenici u okolici Mostara)
Uvodne

Prikupljanje informacija: O historiji i kulturi

pripreme

Mostara
Provjerite rutu putovanja
Ustanovite trokove puta
Napismeno pripremite plan puta

<Vjeba 1>
Pojasnite plan puta za etverodnevnu turu, oslanjajui se na tabelu 1

26

2. Pretraivanje informacija putem Interneta

(1) Koritenje pretraivaa
Nevjerojatna koliina web stranica je zastupljena na Web-u.
U svrhu iznalaenja informacija koje odgovaraju naem
cilju,

koristiemo

nazivom

se

pretraiva

uslunim
(engl.

programom

browser).

pod

Pretraiva

ukljuuje dvije vrste usluge: "glavna pretraga" i

"potpuna pretraga teksta.

Kljuna rije: pojam koji se

koristi kao osnov za
pretraivanje potrebnih
informacija iz baze podataka.
Operator: pretraiva
dozvoljava upotrebu logikih
simbola koje nazivamo

A. Glavna pretraga

"operatori".

Direktorij (folder) je virtualni registar, u kojem su podaci

(datoteke - fajlovi) organizirani i pohranjeni pojedinano
ili u okviru poddirektorija (subfolders). Tako, da bi se
dolo do web stranice koja nosi traene informacije,
potrebno je proi vie nivoa klasifikacije pojmova, poevi
od grube, pa kroz seriju uzastopnih koraka, ka sve finijim
nivoima klasifikacije istih.

I pretraga ( i ):

Traimo

ono to ukljuuje I .
ILI pretraga ( ili ):
Traimo ono to ukljuuje ili
.
NE pretraga ( ne ):
Traimo ono to ukljuuje a

Kada se pretraivanje vri putem glavne pretrage, vano je

ne .

tano procijeniti kojoj kategoriji traena informacija

pripada.

Slika 1. Primjer pretraivanja putem glavnog pretraivaa (koritenje OR)

27

Slika 2. Primjer pretraivanja putem glavnog pretraivaa (koritenje AND)

B. Potpuna pretraga teksta

Kada u Vaem web pretraivau ukucate neku kljunu rije, u potrazi za potrebnom
informacijom, koristei se Internetom kao izvorom, pokae se lista web stranica koje dijelom
sadre ukucani pojam. Efikasna pretraga zahtjeva paljiv odabir kljunih rijei, kako bi
ponuene web stranice, to je to blie mogue, odgovarale traenom pojmu.

Rezultati pretrage ovise i o koritenom web pretraivau, te je stoga poeljno koristiti nekoliko
pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite znati ili koja e Vam
pomoi u rjeavanju nekog problema.
Kombiniranjem kljunih rijei, i logikih operatora "I" (AND), "ILI" (OR) i "NE" (NOT),
moete stvoriti razliite tipove formula za pretraivanje. Tako, npr. kada ukucate "Mostar AND
razgledavanje", dobit ete web stranice s informacijama vezanim za "Mostar" i
"razgledavanje". ILI pretraga pretrauje web stranice koje sadravaju bar jednu od ponuenih
kljunih rijei. Na primjer, kada ukucate "Mostar OR razgledavanje", pokau se informacije
povezane ili s Mostarom, ili s razgledavanjem. NE pretraga pretrauje web stranice koje ne
sadre odreene kljune rijei. Pa tako ukucavanjem "Mostar NOT razgledavanje", pokau se
informacije povezane s Mostarom, ali ne s razgledavanjem.
28

Slika 3. Primjer pretraivanja koristei putem potpunog pretraivaa teksta

29

(2) Pretraivanje upotrebom liste linkova

Dobra je praksa pripremiti listu linkova (URL-ova) za web stranice koje su povezane s pojmom
koji traimo. Tako npr. dolje-ponuena lista web linkova predstavlja dobar poetak za efikasno
pretraivanje turistikih znamenitosti u Vaoj neposrednoj blizini.

Tabela 2: Primjer liste linkova (Mjesta za razgledavanje u Bosni i Hercegovini)

Poznato

URL

mjesto
Turizam

http://www.hercegovina.ba
http://www.mostar.ba
http://www.medjugorje.hr
http://www.tel.net.ba/tzm-medjugorje/
http://www.tripadvisor.com/
http://www.tripadvisor.com/Attraction_Review-g295388d447578-Reviews-Old_Bridge_Stari_Most-Mostar.html
http://www.piramidasunca.ba/
http://www.veleztourism.ba/
http://www.tel.net.ba/tzm-medjugorje
http://www.viamichelin.com
http://www.tripadvisor.com
http://www.stolac.org
http://www.unmo.ba
http://www.sve-mo.ba

Pretraivai http://www.google.ba
http://www.yahoo.com
http://www.altavista.com

30

Dio 2: Dijeljenje i prijenos informacija

Prouite ideje i odgovarajue preduslove za prijenos informacija.
Prouite metode za efikasnu razmjenu potrebnih informacija.

1. Pojasnite svoju informaciju

(1) Pojanjenje informacije
Prikupljena informacija mora odgovarati potrebama cilja
radi kojeg ste istu i traili. Svrha tako odabrane informacije
mora biti jasno definirana, kako bi je i ostali mogli lako
koristiti.

knjiga, itd. Klasificirajmo prikupljeni materijal o putu u

Mostar u nekoliko kategorija, tu ukljuujui samo mjesto,
njegovu, kulturu, historiju, klimu i prirodne pojave,
saobraaj, smjetaj, te ih rasporedimo po direktorijima na
raunaru. Sakupljene kopije i materijale treba posloiti po
sadraju, te spremiti fotografije, mape, itd. na hard disk
raunara, tampani materijal moemo prebaciti u digitalni
format i spremiti na raunar upotrebom skenera.

datotekama).

file),

oni

su

opet,

pak,

rasporeeni

po direktorijima (engl. folder, directory). Preporuljivo

materijale

sadrane

jednom

Fajlovi
u

direktoriju

dalje

klasificirati po srodnim osobinama u poddirektorije

(engl. subfolder, subdirectory). Ovako klasificirane podatke
je lake pronai i koristiti prilikom naknadnog pretraivanja
prikupljenog materijala, pogotovo ako vie osoba radi na
istom projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na
jednom mjestu, ovakvu strukturu moemo smatrati manjom
bazom podataka, a uvid u cjelokupni materijal olakava
pravljenje analiza, saetaka i presjeka.

31

dvije

(character)

su
vrste:

tekstualni,

sastavljeni

od

znakova

(karaktera) i (binary) binarni

fajlovi, koji sadre slike i
programe.
Folder: Mjesto u kojem se
uvaju

fajlovi

programi,

poznato i kao direktorij ili

fascikla.

Djelii gore prikupljenih informacija zovu se "podaci"

je

razliitim podacima (fajlovima -

podjeljeni

Odluimo pojasniti informaciju sakupljenu putem Interneta,

(engl.

File: Raunar moe baratati

Direktorij

moe

sadravati mnotvo fajlova i

direktorija

koji

poddirektoriji

se

nazivaju

(direktorij

direktoriju). Dajemo im logika

imena kako bismo znali ta se
nalazi u njima. Npr. za nae
mp3 fajlove pjesme bismo
kreirali folder i dali mu ime
PJESME,
sadravao

on

bi

subfoldere

imenima pjevaa.

dalje
sa

(2) Saimanje informacija

Prikupljeni materijal je potrebno saeti u smislenu cjelinu. No, opet,
ni to nije dovoljno, jer informacije dobijaju smisao i vrijednost
samo ako se razmjenjuju s drugim ljudima.
U tu svrhu je esto potrebno poraditi i na samom nainu
prezentacije prikupljenog materijala. Uzmimo za primjer izradu
plana puta posjete Mostaru zasnovanu na prikupljenim podacima.

Nesmisleni

znakovi:

ovo znai da je tekst

zamijenjen
znakova,

redom
koji

nisu

razumljivi i koji se ne

Kada stvarate plan puta, radi lakeg razumijevanja, efikasnije je

mogu prevesti.

prvo posloiti tekstove i slike koristei softver za obradu teksta, te

Kodirani znakovi: ovo

koristiti razliite

se odnosi na kodove

fontove i zasjenenja, kako bi naglasili vanije

dijelove teksta. Tako se preporuuje u prezentaciju itinerija

dodjeljene

ukljuiti fotografije, mape i ilustracije.

znaku i simbolu da bi se

Plan puta stvoren upotrebom raunara ne samo da se moe

rukovalo znakovima i

distribuirati u tampanom obliku, ve se moe poslati i kao prilog

svakom

simbolima na raunaru.

putem elektronske pote. Sad, na kraju, meusobno razmjenite

miljenja o podacima koje ste skupili za izradu plana puta

2. Razmjenite svoje informacije

(1) Razmjena informacija
Ideja "razmjene informacija" roena je iz elje pojedinaca da sa drugima na efikasan nain
podjele informacije koje su prikupili sopstvenim radom i zalaganjem. U principu postoje dva
metoda razmjene informacija. Prvi metod se zasniva na arhivi svih prikupljenih materijala na
jednom raunaru, tako da svaki od korisnika moe sa svoga raunara pristupiti tom sredinjem
izvoru - tzv. "centralizirani pristup". Drugi metod se, pak, zasniva na principu gdje segmenti
informacija ostaju na raunarima pojedinaca, s tim to im i druge osobe mogu direktno pristupiti
sa svojih raunara- tzv. "distribuirani pristup.
Stalni porast brzine raunara i tome obrnuto proporcionalno smanjenje njihove veliine, te nagli
razvoj informacijsko komunikacijskih raunarskih mrea, uslovili su da distribuirani pristup
razmjene informacija preovladava u svijetu. Jedna od najpoznatijih realizacija ove metode su
mree za razmjenu sadraja pojedinaca, ili P2P (engl. peer to peer) mree, poput Gnutelle i
Freeneta.
U nekim drugim realizacijama ovoga metoda, radi lakeg pretraivanja srodnih podataka, stvara
se povezujua relacija koja se zove "link" sa drugim srodnim mreama, tako da se korisnici
mogu slobodno kretati od jednog do drugog izvora informacija.
32

(2) Pravila za razmjenu informacija

Kada u svom web pretraivau otvarate stranicu iz udaljene
zemlje, vrlo je vjerovatno da e vam se bar dio sadraja te

Rutiranje:

je

proces

prijenosa

pojedinanih

stranice prikazati kao grupa nesmislenih znakova (engl. garbled

paketa,

text). Slino, prilikom prijenosa elektronske pote iz Japana

svakom od njih dodaju

negdje u Evropu, po dolasku na odredite, ista moe imati

podaci

iskrivljene znakove i sadraj poruke moe biti neitljiv. est

uzrok ovakve pojave je da raunar primaoca ne moe prikazati

pri
o

emu

se

poiljaocu

primaocu,

te

utvruje

najkrai,

odnosno

najpouzdaniji

put

do

jezik poiljaoca. Zbog toga, posebni znakovni kodovi (engl.

odredita.

character codes) moraju biti ustanovljeni, a svaka od zemalja

Potvrda

svijeta pripada nekoj od znakovnih grupa. Za tanu razmjenu

protokol koji potvruje da

podataka izmeu poiljalaca i primalaca, potrebno je upotrijebiti

prijenosa:

su pojedinani paketi stigli

do odredita, odnosno, koji

iste (ili kompatibilne) sistem(e) kodiranja.

zahtjeva njihovo ponovno

<Vjeba 1>

slanje, u sluaju da su isti

Pregledajte web stranicu neke zemlje sa drugog kontinenta kako

u prijenosu oteeni.

biste izradili plan puta do iste, te tako provjerili jesu li ili ne

slova i ostali znakovi interpunkcije na njoj tano prikazani. Za

Kontrola slijeda: protokol

koji osigurava da se po
stizanju

na

odredite

informacijsko-komunikacijske mree, tu ukljuujui Internet,

pojedinani paketi vraaju

definirano je vie grupa pravila za nesmetan protok razliitih

u originalni slijed.

tipova informacija, kako bi iste bile razumljive raunarima, bez

TCP/IP: (Protokol

obzira koju plaformu koristili (npr. Windows, Apple OSX ili pak
neku distribuciju Linuxa). Ove skupine pravila, razumljive

kontrole prijenosa/Internet
protokol)
Paket

prijenos:

raunarima, zovu se "komunikacijski protokoli". Tako npr.,

komunikacije

postoje protokoli za slanje, prijenos, kontrolu poretka, potvrdu

na

prijenosu

shema

zasnovana
podataka,

nakon to su isti izdijeljeni

prijenosa podataka, itd.

Internet koristi TCP/IP paket protokola koji omoguava taan

u jedinice, koji se nazivaju

"paketi" .

prijenos podataka od izvorita do odredita, koristei princip

slanja podataka kao sukcesivnog niza povezanih djelia poruke, tzv. paketa. S obzirom da se
paketi pojedinano alju i da samostalno putuju Internetom, esto se deava da u ispreturanom
redosljedu stignu na odredite, gdje ih je potrebno ponovo vratiti u originalni poredak. Proces
prijenosa pojedinanih paketa preko niza mrea koje ine Internet, od izvorita do odredita,
vri se procesom koji se zove rutiranje (engl. routing).
33

<Vjeba 2>
Provjerite koje protokole koristi mrea postavljena u Vaoj

Veliina fajla: ovo se odnosi

koli.

na veliinu fajla ili koliinu

informacija u njemu.

(3) Pravila razmjene (Razliiti formati podataka)

Postoje izvjesna pravila kojih se treba pridravati prilikom
razmjene podataka. Tako npr. razmjena velike koliine
podataka odjednom namee veliki teret primaocu, te je stoga
preporuljivo da smanjite veliinu fajla primjenom nekog
programa za saimanje (engl. compression), npr. WinZip.
Razliiti aplikativni softveri pohranjuju korisnike podatke u

Kompresija: da bi smanjili
veliinu

fajla

metode

koristimo

kompresovanja

(saimanja). Fajl se moe

spremiti smanjujui koliinu
informacija

upotrebom

formatima koji su (uglavnom) samo njima itljivi i razumljivi.

softvera

Tako, ako pokuate otvoriti dokument napisan u programu za

Proces

obradu teksta kao to je npr. Word u nekom programu za

kompresovanog

fajla

obradu slika, npr. Photoshop-u raunar ga ili uope nee

prvobitno

zove

se

otvoriti ili ete dobiti dokument pun nesmislenih znakova,

dekompresija.

koji nemaju nikakve slinosti s originalnim dokumentom. S

PDF (dokument prenosivog

druge strane, Excel e manje-vie uspjeno otvoriti Word

dokument i obratno, jer programi MS Office paketa
podravaju mogunost uvoza/izvoza (engl. import-export)
podataka iz jednog MS Office formata u drugi. Zato je

za

ponovnog vraanja

stanje

formata):
formata
tekst,

kompresiju.

Fajlovi
sadre

ali

ovog

korisniki
podatke

rasporedu

teksta,

te

univerzalni i itljivi raunaru, bez obzira koja je raunarska

koritenim

fontovima,

to

platforma u pitanju, kao to je to npr. sluaj sa "PDF"

omoguava njihovo pravilno

formatom (Adobe Acrobat Reader je PDF ita, dostupan na

pregledavanje, bez obzira o

svim platformama).

kojoj je raunarskoj platformi

Mnogi dijelovi web stranica su pisani u univerzalnom jeziku

rijei.

koji se zove "HTML" i bez obzira koja je raunarska

HTML (Hypertext Markup

poeljno (ako je mogue) koristiti formate fajlova koji su

platforma u pitanju, Va web pretraiva e biti u stanju

pravilno proitati i prikazati HTML dijelove stranice.
Kao to je to gore opisano, postoji vie naina razmjene
podataka, no vano je uvijek imati na umu potrebe i
ogranienja s kojima se susreu osobe s kojima elite
uspostaviti komunikaciju.

34

Language) Skriptni jezik za

pisanje web stranica. HTML
koristi tag-ove (etikete), koji
odreuju izgled stranice.

Tabela 1: Primjeri razliitih formata fajlova

Format fajla

Nastavak

Karakteristike

Text

txt

Sadri samo znakovne podatke

rtf

Sadri znakove, ali i informacije o rasporedu teksta,

Tekst
Rich text
Bogati tekst
MS Office Word

fontu itd.
doc

Format dokumenta koji stvara program za obradu

teksta MS Office paketa

MS Office Excel

xls

Format dokumenta koji stvara program za tabline

proraune MS Office paketa

PDF

pdf

Koristi se ponajvie za elektronsko distribuiranje

dokumenata putem mree itd.

HTML

html, htm

Jezik za izradu web stranica.

<Vjeba 3>
Pokuajte saeti podatke, koristei neki program za kompresiju (saimanje), npr. WinZip
<Vjeba 4>
Napravite zaglavlje sa naslovom za web stranicu koja opisuje Va plan puta.

(4) Ideje za razmjenu (Saimanje podataka)

Da bi efikasno razmjenjivali podatke, poeljno je (esto i neophodno) saeti podatke, upotrebom
nekog programa za saimanje, kako bi smanjili vrijeme potrebno za prijenos tih podataka do
odredita. Po dolasku na odredite, zaprimljeni podatak je mogue opet vratiti u prvobitni oblik i
to bez gubitaka (engl. lossless), procesom otpakiranja ili dekompresije (engl. decompression).
No, u pojedinim sluajevima, pogotovo kad su u pitanju multimedijalni sadraji, saimanjem se
smanjuje veliina fajla, ali se dijelom gubi i na kvaliteti originalnog dokumenta (nepovratna
kompresija).

35

Tabela 3: Primjeri tipova kompresovanih (saetih) fajlova

Tip

Format

Nastavak

Karakteristike

fajla

Fajla

Slike

BMP

bmp

Format podatka koji nije saet.

PICT

pct, pict

Format podatka koji nije saet.

JPEG

jpg, jpeg

Omjer saimanja moe se izabrati. Ovo je pogodno za

slike koje ukljuuju fotografije (u boji).

GIF

gif

Slike koje imaju do 256 boja mogu se saeti. Ovo je

pogodno za slike koje imaju malo boja kao to su
ilustracije. Koristi se i za animacije.

TIFF

tif, tiff

Sadri podatke o rezoluciji i broju boja u slici.

Pokretne

AVI

avi

Format podatka sa niim omjerom saimanja.

slike

MPEG

mpg, mpeg

Format podatka sa velikim omjerom saimanja. Omjer

saimanja je varijabilan.

Zvuk

WAVE

wav

Format podatka koji nije saet.

AIFF

aif

Format podatka koji nije saet.

MIDI

mid

Format koji ne nosi sami zvuni signal, ali nosi

informaciju kako napraviti "zvuk".

MPEG-1

mp3

Audio

Jedan od formata saimanja zvuka koji se koristi je

MPEG format.

Laver-III

Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti upotrebom nepovratne kompresije, u nekim
sluajevima razlika izmeu saetog i originalnog podatka se skoro ne moe primijetiti, jer se
uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni ljudskim
oima/uima. Meutim, nijedno saimanje nepovratnom kompresijom se ne moe koristiti za
podatke kod kojih se znaenje gubi, ak, i kad samo jedan znak nedostaje, kao to su npr. tekst,
brojne vrijednosti, programi, itd.

36

<Vjeba 5>
Samite i pohranite prikupljene podatke.

(5) Ideje za razmjenu (linkovi)

Kretanje od jedne web stranice do druge se vri putem

WWW server: uopeno ime

veznika (link) postavljenih na te stranice. Pritiskom mia na

za

hardver

softver

veznik, bilo da je u pitanju neki tekst, slika ili ikonica,

komponente,

koji

web

pretraiva nas vodi do sadraja koji je izravno povezan s

pretraivae

opsluuju

web

prethodnim, bilo da je u pitanju ista, ili pak neka nova web

stranicama.

stranica.

Web server moemo instalirati

i lokalno na vlastitom raunaru

<Vjeba 6>

(Microsoft IIS server kao dio

Postavite neku sliku na drugu stranicu Vaega plana

Windows OS-a ili Apache web

putovanja i uspostavite vezu izmeu ove i naslovne stranice.

server.
FTP (File transfer protocol):

3. Prijenos podataka

Protokol za prenos fajlova

(1) Prijenos podataka putem web stranica

(podizanje upload i skidanje

Razmotrite to uiniti da biste na Web-u (WWW-u) postavili

web stranicu koju ste stvorili. Da bi ste putem web

Slino kao i WWW potreban

pretraivaa pristupili Vaoj web stranici, morate prebaciti

je hardver-raunar i softver-

cjelokupni prikupljeni sadraj sa vaeg raunara na neki

FTP server na tom raunaru.

WWW server.

URL

Ova operacija se zove "prijenos, podizanje"

download

sa

(Uniform

Interneta.

Resource

(engl. uploading). Raunarski protokol koji se koristi u ovoj

Locator):

Predstavlja

operaciji zove se "FTP". URL pokazuje lokaciju Vae

znakova,

koji

stranice na odabranom WWW serveru. Ukucajte URL Vae

odreenim

standardizovanim

web stranice u web pretraiva po izboru, kako biste

formatima

za

pregledali sainjenu web stranicu. Pretraiva automatski

lokacija web stranica (npr.

obavjetava ciljni WWW server o zahtjevu za slanjem

www.google.com).

niz

podlijeu

izraavanje

informacija (fajla) pretraivau. Kada WWW server zaprimi

zahtjev, natrag alje traenu informaciju (fajl) raunaru koji je traio tu informaciju, kako bi je
ovaj prikazao na ekranu. Bilo ko na svijetu sada putem web pretraivaa moe pristupiti Vaoj
web stranici i pregledati informacije koje ona sadri.
37

Sadraj web stranice je potrebno povremeno aurirati (engl. update), kako bi uvijek prikazivala
najsvjeije informacije.

Tabela 4: Take koje trebate imati na umu prije postavke Vae web stranice
1. Potrudite se da ne otkrijete line informacije i one vaih prijatelja.
2. Potrudite se napraviti web stranicu, tako da ista svojim sadrajem nije ni
na koji nain uvrjedljiva za ljude drugih kultura i obiaja.
3. Ne koristite fotografije, ilustracije, muziku, itd. bez suglasnosti onih koji

na njih imaju autorska prava. Traite dozvolu nad materijalom nad kojim
druge osobe dre autorska prava putem elektronske pote, npr.
<Vjeba 7>
Registrirajte web stranicu koju ste stvorili na serveru u

Mail

uionici za sate informatike i omoguite da web

hardver

stranicu vidi svako ko koristi tu mreu.

potrebne

za

Server:

uopeno

softver

ime

za

komponente

slanje,

prijenos

primanje elektronske pote.

(2) Prijenos informacija putem elektronske pote

SMTP

Razmislite o nainima na koje biste omoguili

Protocol): Protokol koji se koristi

osobama koje su posjetile Vau web stranicu na

za

kolskom serveru da Vam proslijede njihove utiske o

Normalno,

onome to su imali prilike vidjeti. Elektronska pota

prenosi SMTP serverima.

(engl. e-mail) je vjerovatno najbolje sredstvo za tu

POP

vrstu komuniciranja. Elektronska pota je jedna od

protokol koji se koristi za primanje

uvrijeenih

elektronske pote.

metoda za razmjenu poruka putem

(Simple

slanje

Mail

Transfer

elektronske
elektronska

(Post

Office

pote.

pota

se

Protocol):

informacijsko-komunikacijskih mrea. Poruka koju je

Normalno,

stvorio poiljalac je kao dolazea pota isporuena

prima spajajui se na POP server.

odgovarajuem POP serveru, zavisno o mail adresi

ISP (Internet Service Provider): Va

primaoca.

posluiva usluge pristupa Internetu,

Primalac potom koristi odgovarajui

elektronska

e-mail program (engl. client), poput Outlooka, Eudore,

kao

Thunderbird Maila da prenese pristiglu elektronsku

BHTelecom, ili HTNet.

npr.

COBNet,

pota

se

Pincom

potu sa POP mail servera do svoga raunara. Nakon

to je pregledao potu, primalac moe odgovoriti poiljaocu, s tim to sada odlazna poruka ide
38

mreom od raunara poiljaoca do odgovarajueg SMTP servera, odnosno servera za odlaznu

potu.

Za poiljaoca, korisnika elektronske pote, vrijeme potrebno za

Mailing Lista: grupisanje

prijenos pote je kratko, ak i kada ista putuje na fiziki jako

e-mail adresa veeg broja

udaljenu lokaciju. Elektronska pota je, takoer, izuzetno jeftin

ljudi pod jednim zajednikim

nain komunikacije, jer poiljalac alje potu samo do svoga

nazivom: razred, informat

ISP-a, te je ukupna cijena komunikacije mnogo nia od cijena

ika

meunarodnih telefonskih poziva ili potanske slube.

aljete

Poiljalac se ne mora obazirati na doba dana prilikom slanja

odabrano ime skupine i pota

elektronske pote ili vremensku razliku u odnosu na zemlju u

e biti istovremeno odaslata

kojoj boravi primalac. Pristigla pota e svejedno biti

svim

pohranjena na POP serveru sve do onog momenta dok

Nekada

primalac istu e-mail klijentom ne prebaci na svoj raunar.

zloupotrebljavaju za irenje

Druga pogodnost je to je elektronskom potom mogue jedan

neeljene

dokument istovremeno poslati na vie e-mail adresa. Tako npr.

unsolicited mail), koja se u

moete kreirati listu e-mail adresa (engl. mailing list)

raunarskom

najdraih prijatelja, te im jednim stiskom na mia svima

naziva spam.

sekcija,

itd.

potu,

navedite

lanovima
se

grupe.

mailing

pote

Kada

liste

(engl.

argonu

istovremeno odaslati istu potu. Elektronsku potu je izuzetno

brzo i lako koristiti, uz mnotvo pogodnosti koje prua, ali treba imati na umu da postoje
izvjesna pravila ponaanja kojih se treba pridravati (korisniki bonton).

Tabela 5: Primjeri korisnikoga bontona

1.

Elektronsku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeaje

primalaca Izbjegavajte mogue nesporazume s obzirom da je
elektronska pota komunikacija znakovima.

2.

Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s

opim kontekstom komunikacije.

3.

Ne aljite velika dokumenta (pogotovo ne bez prethodnog

saimanja).

39

<Vjeba 8>
Zamolite kolege iz razreda da Vam elektronskom potom proslijede njihova zapaanja vezano
za web stranicu koju ste sainili.

Poglavlje 3: Sjedinjavanje i obrada informacija i raunari

Dio 1: Sjedinjavanje informacija upotrebom raunara
Upotreba sofvera za tablini proraun

Open Office.org:
Besplatni softverski paket

Softver za tablini proraun se zbog svojih raunskih i

koji

ureivakih mogunosti smatra snanim oruem za poslovnu

programa

upotrebu.

teksta

Koristite poseban format, tipa stranice papira, u okviru kojega

programa

moete vriti napredna izraunavanja, prikazati grafikone, te

proraun (Calc),

lagano rukovati bazama podataka.

programa

Vi unosite podatak, matematiki izraz, funkciju ili slino u

podruja koje se zovu elije, uokvirene vertikalnim i
horizontalnim linijama, kako bi izraunali neki zbir ili sl., kao

se

sastoji
za

od

obradu

(Writer),
za

za

tablini

izradu

prezentacija (Impress),
te

grafikog

programa

(Draw), itd.

to se vidi na slici 3.1

Slika 3.1
Primjer 1: Tabela ispod pokazuje podatke prosjene temperature za tri grada u BiH (Mostar,
Sarajevo, Tuzla) za svaki mjesec u godini. Nacrtajmo linije grafikona, koristei ovu tabelu.

Softver koji smo koristili: OpenOffice.org (Calc)

40

Prosjena temperatura svakog grada (u Celzijevim stepenima)

41

2. Upotreba digitalne kamere

Digitalna kamera

U digitalnoj kameri, CCD pretvara svjetlo koje je sakupila

optika lea u elektrine signale, a koji se potom ponovno
pretvaraju u digitalne signale putem A/D konvertera, kao to je
to prikazano na slici. 3-2. CPU sad pretvara digitalne signale u
elektronski prikaz uslikanog objekta, nakon ega je tako nastalu
sliku mogue pohraniti na neki medij za pohranu (memorijske
kartice) ili, pak, u internu memoriju same kamere.
esto ete htjeti prenijeti slike na raunar da biste ih prikazali na
ekranu monitora, dodatno obradili i/ili ispisali na papir.

Slika 3-2

Primjer 2: Slikajmo krajolike (planine, rijeke, more, ili drvee) u

okolini kole, koristei digitalne kamere i unesimo ih u raunar radi
prikaza istih na ekranu monitora.
Koriteni softver: softver za prijenos (uvoz) slika iz
digitalne kamere u raunar.

42

CCD (Charge Coupled

Device) odnosi se na
svjetlosni senzor u soivu
kamere koji pretvara
svjetlosne
obrise
u
elektronske signale.
A/D
(Analogno-Digitalni)
pretvara
pretvara
analogne u digitalne
signale.
CPU
(Centralna
procesorska
jedinica)
je mozak savremenih
elektronskih ureaja, koji
kontrolira njihov rad, te
vri proraune za potrebe
namjenskih
programa
koji ga u tom momentu
koriste (kao i sistemskih
programa).
Mediji za pohranu su
mediji koji se koriste za
(trajno)
spremanje
podataka.

Ova slika prikazuje planinu Vele

3. Upotreba skenera (oitavaa) slika

Skener

je

ureaj

koji

koristite

kad

elite

prebaciti

na

papiru

ve

ispisanu

sliku/fotografiju/ilustraciju (iz analognog formata) u va raunar (digitalni format) radi dalje

obrade, pregledavanja i/ili pohrane, kao to je to prikazano na slici 3-3. Na papiru ispisani
sadraj se izlae jakoj svjetlosti, a reflektirajui obrisi se putem CCD-a ili nekog slinog
mehanizma pretvaraju u digitalni oblik. Ovaj proces se esto naziva skeniranje (engl.
scanning). Kvalitet produkta dobijenog digitalizacijom ispisanog sadraja zavisi od moi
oitavanja skenera, koja se izraava u dpi (taka po inu) jedinicama. Tako npr., u sluaju 150
dpi skenera, jedan linearni in ispisa (2,5 cm) se opisuje sa ne vie od 150 taaka prilikom
prijenosa u raunar. to je ova vrijednost via, digitalni oblik je vjerniji originalu, a dobijena
slika preciznija.
Slika. 3-3

43

Primjer 3: Iskoristimo skener slika da prenesemo sliku, ilustraciju itd. u va raunar radi prikaza
iste na ekranu monitora.
Koriteni softver: softver za skeniranje slika

Gornja slika prikazuje kanjon rijeke Neretve

Dio 2:

Proces sjedinjavanja podataka

1. Pregled multimedija
Termin multimedijalni sadraji se odnosi na kombiniranje

Interaktivnost

digitalnih podataka, tu ukljuujui tekstove, slike, audio, video

Odnosi se na mehanizam

materijale, u jednu cjelinu, a u cilju njihova prijenosa krajnjim

dvosmjerne komunikacije,

korisnicima, kao to je to prikazano na slici 3-4.

pri emu maina u

Osim same mogunosti njihova mijeanja, te pretvaranje iz

stvarnom vremenu

jednog digitalnog oblika u drugi, vana osobenost multimedija

odgovara zahtjevima

lei u njihovoj interaktivnosti, to znai da postoji vie naina

korisnika.

prikazivanja istog sadraja, zavisno o potrebama i operacijskim

mogunostima/znanjima korisnika. Interaktivnost u radu omoguava korisnicima dostavljanje
audio-vizuelnih sadraja u stvarnom vremenu (engl. real time), odnosno samo onda kada ih ovi
zatrebaju. Materijali iz digitalne kamere, skenera slika, i digitalne video kamere (DV kamere)
prebaene su u raunar u cilju stvaranja kombiniranog sadraja.

44

Slika 3-4

2.

Obrada slika

Postoje dvije vrste grafikih prikaza, kao to je to pokazano na slici 3-5: raster slika i vektorska
slika.
CAD (Computer

(1) Raster slika

Raster slika sastoji se od velikog broja kvadratnih takica ili
piksela (engl. pixel). Zbog toga, kad je poveate, poveavaju se i
takice, pokazujui cik-cak rubnu liniju, tako znatno gubei na
otrini prikaza. Raster grafika se obino koristi kod fotografija i
skeniranih slika. Primjeri raster formata su: BMP, JP(E)G, TIFF,

Design)

ili

pomognuto

Aided

raunarom
dizajniranje

se odnosi na softverske
pakete
dizajniranje

za

2D/3D
i

tehniko

iscrtavanje grafikih oblika

GIF.

putem raunara.

(2) Vektorska slika

Vektorska slika se obrauje matematiki, kao kolekcija taaka, linija, krivulja ili poligona. S
obzirom da se grafiki prikaz zasniva na nizu raunarskih zbrajanja, kvaliteta slike je zadrana
ak i nakon viestrukog smanjenja-uveanja originala. Iako je teko izraziti fine dodire objekata,
bez tragova preklapanja, ova metoda je jako pogodna za stvaranje tehnikih ilustracija, itd.
Termin vektorska grafika se danas uglavnom koristi u kontekstu raunarske izrade
dvodimenzionalnih oblika.
Softverski paketi za izradu arhitektonskih i mainskih komponenti i objekata, kao to su npr.
CAD programi, koriste vektorsku grafiku u radu.

45

Slika 3-5

46

3. Obrada zvuka
Kao to Vam je vjerovatno poznato iz fizike, zvuk se kroz zrak prenosi oscilacijom estica na
izvjesnoj frekvenciji i to u obliku sinusoide, kao to je to prikazano na slici 3-6. Prijenos u
digitalni format, za obradu raunarom, se vri uzorkovanjem (engl. sampling), tj. uzimanjem
uzoraka zvunog signala u utvrenim vremenskim intervalima,
tako stvarajui aproksimaciju (opis priblinom tanou)

MIDI
(Musical
Instruments
Digital Interface)

originalnog signala. Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je

koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea.

WAV (ili WAVE)

Format audio datoteka,
koji koristi Windows OS.
Sliica (frame) se odnosi
na jednu pojedinanu
sliku od 24/30 u sekundi,
potrebnih
za
jedan
sekund animacije.
fps
(broj pokretnih sliica u
jedinici vremena)

Slika 3-6

MIDI je standard za digitalizirani audio podatak, odnosno za

digitalizaciju muzikih nota i tonova glazbenih instrumenata.
Tako je npr. mogue svirati instrumente, kombinirati ih i
pohraniti krajnji produkt, spajanjem sintisajzera ili nekog drugog
izvora zvuka na Va raunar.

Prednost MIDI-ja lei u mnogo manjoj veliini proizvedenih

datoteka, u poreenju sa, recimo, WAV formatom.

47

DV Camera
(Digitalna video kamera)
Streaming (protok) se
odnosi na tehnologiju
koja se koristi za
distribuiranje
obimnih
datoteka putem Interneta,
gdje korisnik moe u
kontinuitetu pregledavati
ili presluavati sadraje,
dok dijelovi istih jo
pristiu preko mree;
umjesto
da
pregled
materijala poinje tek
nakon to je cijela
datoteka
mreom
prebaena na lokalni
raunar.

4. Obrada pokretnih slika

U pokretnim slikama ili animaciji, pokreti su izraeni sukcesivnom

smjenom pojedinanih slika u nizu, gdje svaka pojedinana slika (engl.
frame) predstavlja djeli pokreta. to je vei broj smjenjujuih sliica
u jedinici vremena (engl. frames per second (fps)), to su meki
opisani pokreti (manje trzaja u animaciji). Frekvencija od 30fps se koristi za TV prijenos, dok je
24fps dovoljno za filmove na celuloidnoj traci.

Savremene video kamere pohranjuju snimke u DV formatu na DV kompatibilnim medijima:

DV kasetama, DVD-u ili memorijskim karticama. Digitalnim zapisom vizuaelnog materijala se
stvaraju jako velike datoteke, tako npr. dva sata video zapisa zauzima cjelokupni DVD medij,
kapaciteta 4,7GB. Veliinu datoteke je mogue smanjiti kodiranjem (engl. encoding) iste u
neki drugi, manje zahtjevan format, pritom (vrlo esto) znatno gubei na kvaliteti snimka (npr.
DVD u DiVX format). Postoje i postupci za lossless encoding, pri emu ne dolazi do gubitka
u kvaliteti snimka, a mogue je i obrnuti proces dekodirati (engl. decoding) datoteku, ime se
ista vraa u prvobitno stanje, prije saimanja. Programi koji se koriste za kodiranje i dekodiranje
datoteka zovu se kodek (engl. codec).

Saimanje audio-video datoteka je (zbog njihove veliine) neophodno u cilju prenoenja istih
putem raunarskih mrea (Internet), pogotovo ako se prijenos vri u stvarnom vremenu (real
time), kao to je to npr. sluaj kod prijenosa RTV signala putem Interneta. esto ete uti da se
ovakva vrsta prijenosa audio/vizualnih sadraja naziva streaming (protok).

48

5. Stvaranje multimedijalnih djela

(1) Upotreba programa Draw
Draw je aplikacijski softver iz Open Office paketa za crtanje dvo i trodimenzionalnih grafikih
oblika.
Materijale napravljene upotrebom Draw-a, moete potom koristiti u raznim drugim
aplikacijama, bilo koristei funkciju isjeci i zalijepi (copy/paste), ili kao i bilo koju drugu
slikovnu datoteku.
Primjer: Koristite Draw da biste nacrtali 3D oblik poznatog objekta, npr. tanjir, kao to je to
prikazano na slici 3-7.
Slika 3-7

(2) Upotreba programa Impress

Impress je aplikacijski softver iz Open Office paketa za pripremu i izvoenje prezentacija.
Impress svojim naprednim funkcijama, te upotrebom grafikona, tabeli ili animacija, omoguava
stvaranje vizuelno upeatljivih slajdova za prezentaciju.

Primjer 2: Upotrijebite Impress za izradu prezentacijskih slajdova, putem kojih bi ste predstavili
Vau kolu, kao to je to prikazano na Slici 3-8.

49

Slika 3-8

(1) Prvi slajd

Umetnite rijei.

50

(2) Drugi slajd

Umetnite
neku sliku .

Umetnite ovdje
sliku po vaem
izboru

Koristi Internet za prikupljanje materijala

(3) Trei slajd

Umetnite zvuk .

Umetnite ovdje
zvuni zapis, za
svaku pjesmu

51

(4) etvrti slajd

Umetnite tekst oblik .

(4) Koritenje web stranica

HTML je najjednostavnija komponenta onoga to ini web stranice. Web stranice su dostupne
putem WWW servisa, kao dijela Interneta, kojem pristupate web pretraivaem s Vaeg
raunara. HTML ima svojstvo nadopunjujueg (engl. markup) jezika, jer predstavlja
kombinaciju engleskog jezika koji je razumljiv ljudima i skupine specijalnih instrukcija koje su
razumljive raunarskim programima. Raspored tekstova, slika i ostalih sadraja na jednoj web
stranici, kao i raspored ostalih veznika (engl. hyperlinks) na druge stranice, u HTML-u su
opisani posebnim znakovnim obiljejima koja se zovu etikete (engl. tags). Va web
pretraiva je u stanju deifrirati te etikete, te u skladu s kontekstom koje one objanjavaju,
prikazati traene podatke na ekranu raunara. Svakim pritiskom mia na neki od veznika
postavljenih na web stranici, dobijate na ekranu samo onu stranicu koja neposredno slijedi
prethodnici u hijerarijskom nizu, slika 3-9.

Slika 3-9
52

Primjer 3: Koristei HTML etikete i ureiva teksta dobijate prikaz kao na slici 3-10

Slika 3-10
Umetanje etiketa

53

Primjer 4: Umetnite etikete u ureiva teksta da biste prikazali sliku, kao na slici 3-11.

Slika 3-11

Kupola

Atomske

Bombe
Graevina u Hiroimi
koja je sauvana kao
spomen

na

tragini

dogaaj iz 1945. godine.

Proglaena je dijelom
Svjetske

batine

1996.godine.

Prikazana graevina je spomen na atomsku bombu baenu na Hiroimu.

Umetnite etikete.

Naziv etikete

Znaenje etikete

<HTML></HEAD>

Oznaava poetak i kraj HTML.

<HEAD></HEAD>

Oznaava poetak i kraj HEAD/GLAVE.

<TITLE></TITLE>

Oznaava naslov dokumenta

<BODY></BODY>

Oznaava poetak i kraj BODY/TIJELA.

<Hn></Hn>

Oznaava zaglavlje (n je broj od 1 6.) to je n vei, manji e biti

naslov.

54

Naziv etikete

Znaenje etikete

<P></P>

Oznaava poetak i kraj paragrafa

<IMG src=Image file Oznaava slikovnu datoteku

name>
<BR>

Poinje novi red

Primjer 5: Postavite hyperlink (vezu) na glavnu stranicu, koji vodi do slike Kupole, kao to je to
prikazano na slici 3-12.
Slika 3-12

Umetnite etikete
55

Poglavlje 4: Informacijsko drutvo i na ivot

Dio 1. Razvoj informacijske opreme i promjene u naem ivotu

1. Faze razvoja Informacijskog drutva i razvoj Informacijske infrastrukture

ivimo u informacijsko-komunikacijskom drutvu u kojem glavnu ulogu danas igraju sistemi

mobilnih komunikacija, te Internet. Razmislimo o tome kakvo drutvo je informacijsko
drutvo, odnosno kako i koliko se na ivot promijenio od prijanjeg, te kakvoj budunosti
idemo u susret.
Za drutvo u kojem se nalazimo kaemo da je tokom historije ilo od poljoprivrednog, preko
industrijskog, sve do dananjeg informacijskog drutva.
U poljoprivrednom drutvu, ljudska snaga je bila kljuni element za funkcioniranje drutva, dok
je mehanika snaga maina bila presudan podsticaj drutvu da krene prema industrijskoj eri.
Sada, u informacijsko doba, mo informacije je upravo taj kljuni pokreta tokova drutva. Tako
su npr. parne maine odigrale prominentnu ulogu u prijelazu od poljoprivrednog ka
industrijskom drutvu, dok su u savremenom dobu raunari i raunarske mree faktori koji
imaju vanu ulogu u unapreenju drutva uope.
Iako u odnosu na prola vremena sada proizvodimo razliite proizvode, sutina naih ivota je
ostala neizmjenjena. Ono to se jeste drastino promjenilo je na stil ivljenja, ponajvie
zahvaljujui nainima kako prikupljamo, rzamjenjujemo i koristimo dostupne nam informacije.
Moderni raunari su u stanju obraditi veliku koliinu podataka jako brzo. Raunarske mree
istovremeno omoguavaju irokopojasni prijenos podataka velikom brzinom na razliite
lokacije. Tako, u svakodnevnom ivotu ili, pak, dok neto kreiramo, mi danas vrlo esto
rasuujemo o stvarima i situacijama upravo na osnovu informacija koje smo prikupili putem
raunara.
Prema raunarima i mreama kojima se koristimo u naem drutvu openito se odnosimo kao
prema informacijskoj infrastrukturi, koja se, globalno gledajui, eksponencijalno razvijala
jo od svojih zaetaka.

Razvoj mobilnih komunikacija, tu ukljuujui i mobilne telefone, omoguava Vam da napravite

telefonski poziv ili se, pak, spojite na neku raunarsku mreu, u bilo koje vrijeme i bez obzira na
to gdje se nalazite, pa ak i kada ste u pokretu.
56

Meusobno fiziki jako udaljene raunare, odnosno ljude koji njima upravljaju, je putem
Interneta kao mree svih mrea mogue zbliiti tako da na brz i efikasan nain nesmetano
razmjenjuju podatke.
Posebni doprinos brzoj razmjeni podataka su dale irokopojasne (engl. broadband) mree
(ISDN, ADSL, T1/T2/T3), zahvaljujui kojima

je mogue vriti prijenos velike koliine

podataka (pogotovo kad su u pitanju multimedijalni sadraji) velikom brzinom protoka .

U posljednje vrijeme, mnoga istraivaka djela i eksperimenti su raeni na polju
sveprisutnosti raunara (engl. ubiquitous computing). Predvia se da emo u budunosti
imati lagodnije ivote, jer e minijaturni raunari biti ugraeni u gotovo sve maine iz nae
neposredne okoline.
Oekivanja su da emo kvalitet naih ivota nastaviti stalno obogaivati s daljim napretkom u
razvoju IT infrastrukture.

2. Problemi u informacijskom drutvu

Odravanjem koraka sa razvojem IT infrastrukture, nae drutvo postaje bogatije i lagodnije za
ivot. No, s druge strane, pojavljuju se i izvjesni problemi.
Tako npr. bez obzira na stepen razvoja tehnoloke infrastrukture, pojedinac nee biti u prilici
iskoristiti taj potencijal, ako nije u stanju rukovati informatikim napravama, a to opet zahtjeva
izvjestan nivo informatikog obrazovanja. Na sreu, esti su i financijski pristupani brojni
kursevi rada na raunaru, a informatika se kao predmet izuava i u mnogim kolama.
Predvianja strunjaka govore da e potreba za ovakvim vidom obrazovanja jo dodatno rasti i
zahvatati sve ire segmente drutva.
Istovremeno raste i zahtjev drutva da maine budu to lake za upotrebu (engl. user friendly).
Trenutni trendovi nalau da informacijska sredstva imaju sve vie i vie novih funkcija, kako bi
sluili za to je mogue vie razliitih ciljeva (engl. multipractical), to esto rezultira
kompliciranim rukovanjem istih. Uzmite za primjer novije mobilne telefone, od kojih se sve
vie zahtjeva da pored osnovne funkcije uspostavljanja poziva, sadre i kameru, video kameru,
mogunost sviranja muzikih numera, itd. Ako ve postoji tendencija da drutvo u kojem
ivimo uinimo to pogodnijim za ivot pojedinaca, onda je potrebno maine uiniti to
jednostavnijim za rukovanje, jer u protivnom one, u pravom smislu, ne doprinose obogaenju
doivljaja drutva u kojem ivimo. Ovo je pogotovo ozbiljan problem kada su u pitanju starije, i
osobe sa psihikim hendikepima, koji tee savladavaju tehnike rukovanja informacijskim
57

napravama..
U posljednje vrijeme, koncept nazvan univerzalni dizajn (engl. universal design) dobija sve
vie panje. U pitanju je ideja koja se zasniva na principu da je potrebno stvoriti takvo drutvo u
kojem bi se svi ljudi trebali osjeati ugodno, bez obzira na njihovu starosnu dob, spol ili
hendikep. Ovom konceptu se u posljednje vrijeme polae sve vie panje i kad su u pitanju
raunari, te nain izrade web stranica. Tako npr. ako pogledate accessibility options u control
panel-u Windows OS-a, vidjet ete da tamo stoje opcije uveanja kursora ili dijelova ekrana za
slabovidne, odnosno bljeskanje ekrana, umjesto zvunih signala, za osobe slabog sluha, itd.
Sline opcije je mogue nai i na sve veem broju web stranica, pogotovo kad su u pitanju
obrazovne institucije, gdje se posebna panja polae prikljuenju osoba s hendikepom ostatku
studentskog/uenikog tijela.

3. Internetsko drutvo i standardizacija

Internet, kao primjer globalno najrasprostranjenije IT infrastrukturne mree, omoguava
ogromnom broju raunara spojenih na ovu mreu da meusobno nesmetano komuniciraju. Tako,
iako postoji veliki broj proizvoaa raunara na svijetu, svi oni, bez obzira gdje i ko ih je
proizveo, mogu meusobno komunicirati putem Interneta. Ova se injenica danas uzima zdravo
za gotovo, no ovakvu raunarsku komunikaciju nije bilo mogue ostvariti niti sa jednim
mrenim sistemom koji je prethodio Internetu. Tada ste mogli spojiti svoj raunar samo s
raunarom istog proizvoaa. Raunari razliitih proizvoaa se nisu mogli spajati u istu mreu,
a i podaci stvoreni na jednom raunaru se esto nisu mogli koristiti na raunaru drugog
proizvoaa.
Kako se onda raunari razliitih proizvoaa mogu spojiti jedni s drugima putem Interneta?.
Klju tajne lei u jednoj rijei standardizacija. Standardizacija je dugotrajan i stalno trajui
proces, koji okuplja predstavnike razliitih proizvoaa raunarske opreme, kao i same krajnje
korisnike, u pokuaju postizanja dogovora o upotrebi tehnologija zasnovanih na zajedniki
usvojenim specifikacijama. Tako npr. bez obzira je li Va mobilni telefon proizvela Nokia,
Motorola ili Sony Ericsson, naini izrade Bluetooth ipa za prijenos podataka radio vezom, kao
i softver koji ga pokree, moraju podlijegati istim standardima. Tako postignuta
interoperatibilnost ureaja Vam omoguava da nesmetano razmjenjujete slike i melodije, ak
iako koristite telefone razliitih proizvoaa. Standardizacija, koliko god poeljna, naalost jo
uvijek nije dovoljno raspostranjena u informatikom svijetu, jer mnoge raunarske firme jo
58

uvijek insistiraju na proizvodnji samo njima svojstvenih proizvoda (engl. proprietary

technologies).
U svijetu Interneta, svaki dan irom svijeta prouavaju se nove
tehnologije, s namjerom njihove primjene u budunosti. No,
prije toga, nuno je odrati mnogobrojne sastanke inenjera iz
cijelog svijeta, ukljuenih u radnu grupu za standardizaciju
Internet tehnologija (IETF Internet Engineering Task
Force), kako bi proizvoai opreme, kao i njeni krajnji

IP Adresa: na jedinstven
nain

opisuje

svaki

umreeni raunar, kako bi

oni

mogli

komunicirati.

meusobno
esto

se

navodi analogija sa slanjem

korisnici, dobili odobrenje za upotrebu istih.

pote od jedne do druge

Svaki raunar spojen na neku raunarsku mreu mora imati

uline adrese. Primjer IP

jedinstvenu oznaku, kako bi se omoguila nesmetana

adrese je: 192.168.100.234

komunikacija izmeu njih. Tako je npr. za razmjenu podataka

S obzirom da je ljudima

izmeu dva raunara putem Interneta vano znati njihov

teko

jedinstveni identifikacioni broj (IP adresu) i kojim

ovom formatu, koristimo

mreama pripadaju (domenu). Vie stotina miliona raunara su

trenutno spojeni na Internet i taj broj se svakim danom
poveava. Postoje razliita tijela irom svijeta koja nadziru
dodjelu domena i IP adresa, kako bi se izbjeglo ponavljanje
istih. Kalifornijska, neprofitna organizacija ICANN je

pamtiti

adrese

imena mree kojoj raunari

pripadaju.
Tako npr. ako odete na
stranicu
http://cqcounter.com/whois/ i

ukucate: google.com, dobit

krovna organizacija za dodjelu domena i IP adresa za cijeli

ete IP adresu Google-ova

svijet. Termin Internet uprava (engl. Internet Governance)

servera: 64.233.167.999

je skovan kao dokaz vanosti rada ovakvih organa (pogledaj

http://netdialogue.org/) za nau svakodnevnu laku upotrebu Interneta.

4. Informacijsko drutvo podravamo svi

Kao to je gore prikazano, ustanovljenje osnova za dananje informacijsko drutvo mnogo
duguje saradnji ljudi irom svijeta po pitanju standardizacije i Internet uprave.
No, ovi vidovi saradnje nisu ogranieni samo na profesionalce IT inenjere. Da bi
informacijsko drutvo ostalo stabilno i sigurno i opa populacija krajnjih korisnika, tj. svih nas,
(engl. end users) treba skupa raditi na potivanju razliitih pravila i obiaja.
Tako su npr. ve neko vrijeme, raunarski virusi i spam pota (neeljena pota) dobro poznati
problemi vezani s komunikacijom putem Interneta. Ako pojedinci ne porade vie na
59

poduzimanju odgovarajuih mjera za sprjeavanje irenja ovih elektronskih poasti, vrlo lako
mogu, ak i nesvjesno, prouzrokovati probleme ljudima s kojima komuniciraju.
U tom smislu, svako od nas treba biti svjestan opasnosti kojima se izlaemo i kojima druge
izlaemo, jer jedino zajednikim zalaganjem na ograniavanju posljedica ovih problema, mi
zapravo radimo na podravanju napretka informacijskog drutva.

Dio 2. Razvoj i naini funkcioniranja IT ureaja

Informacijska komunikacija (historijski naini prikupljanja i pohrane informacija, te IT
ureaji)
Osvrnimo se sada na historiju komunikacije.
Prvi primjeri daljinske komunikacije u historiji su putem golubova pismonoa i to na Bliskom
Istoku. Najstariji podaci kau da su ovaj tip komunikacije koristili ribiki brodovi u Egiptu oko
3000g. prije nove ere da bi izvjestili o rezultatima pecanja. Vjeruje se da je i Rimsko carstvo
koristilo isti nain komunikacije. U Drugom svjetskom ratu, Saveznike snage su poslale 17.000
golubova pismonoa Pokretu otpora u cilju prikupljanja informacija s terena.
Osim ljudi glasonoa i golubova pismonoa, govori se da je grka vojska koristila logorske vatre
jo u 13. stoljeu prije nove ere da bi izvijestili o ratnim pobjedama. Ratnici perzijskog kralja
Cyrusa su prenosili poruke tako to su se dovikivali s tornjeva postavljenih oko glavnog grada.
Sa izumom teleskopa, na scenu su doli signali putem mehanikih semafora. 1793.g su
postavljeni komunikacijski tornjevi (semafori) du 230 km puta izmeu Pariza i Lilla.
Tornjevi su bili postavljeni na svakih 10 km i zavravali su sa pokretnim sjeivima,
postavljenim na vrhu svakog tornja.
ifrirane poruke su izraavane promjenama u
poloaju sjeiva, kao neka vrsta slagalice, a to je
opet praeno teleskopima sa susjednih tornjeva,
slika 4.1. Poruke je tako bilo jednostavno i brzo
prenijeti izmeu dva grada, no vremenski uslovi i
brdovitost terena su esto predstavljali problem, a i
sami projekat je bio jako skup:
Slika 4.1 Chappe semafor toranj, u blizini mjesta Saverne, Francuska
http://en.wikipedia.org/wiki/Semaphore_(communication)

60

Kasnije se pojavilo komuniciranje zastavicama, koje se odralo i do dananjega dana. I dok je

ovo bila najbra vrsta komunikacije sve do 19. stoljea, tek otkrie elektrine struje je u
potpunosti transformiralo historiju komunikacije.
Veliki nauni proboj pravi Samuel Morse sa svojim elektrinim telegrafom, kada je 24. maja
1844. poslao prvu telegrafsku poruku izmeu Washingtona i Baltimorea s biblijskim citatom
to je Bog napisao (What hath God wrought).

Slika 4.2 Prva telegrafska poruka

Unionistike snage su tokom graanskog rata u

Americi vrlo esto koristile telegraf, te su tako,
nakon postavljanja 24,000 km kabla, poslali vie
od 6.5 miliona telegrama u vojne svrhe. esto se
kae da su unionistike snage i pobjedile upravo
zahvaljujui telegrafu. Tako je zapoela era
ine komunikacije, slika 4.2.

Slika 4.2

Originalni telegraf Samuel Morsea

Pola stoljea kasnije, tanije 1896. godine, Guglielmo Marconi je u Velikoj Britaniji izveo prvi
uspjeni pokus beine telegrafije, a 1901. godine je uspjeno obavio i prvi beini,
preko-okeanski prijenos podataka. Beina telegrafija je poela vie privlaiti panju tek kada je
panska Armada, koju je vodio Admiral Cervera, bila zarobljena i unitena od strane amerike
flote u pansko-amerikom ratu. Incident se dogodio nakon to je komunikacija iz panije bila
blokirana od strane Amerikanaca. Ogranienja iane komunikacije, izazvana neophodnou
izgradnje kablovske infrastrukture, prouzrokovala su nagli porast interesa za beinu
komunikaciju.
Kao to je to gore u par primjera prikazano, ini se da su se sredstva komunikacije razvijala
skupa sa borbama i ratovima ljudi. Meutim, svi emo se sloiti, komunikacija, kao sredstvo za
razmjenu informacija, bi trebalo prvenstveno da slui za dobrobit ovjeanstva. Takoer, od
samog posjedovanja tehnologiju nema koristi; mnogo ih je vanije znati koristiti.

61

ENIAC, za koji se smatra da je prvi raunar na svijetu, proizveden je za potrebe amerike

vojske, tj. za izraunavanje balistikih putanja. Sastojao se od nekih 18,800 vakum tuba, 1,500
releja, 70,000 otpornika, te 6,000 komada prekidaa.
Slika 4.3 (http://en.wikipedia.org/wiki/ENIAC)
Iako je ENIAC bio izuzetno skup, zahtjevao ugradnju
velike koliine elektronikih dijelova, teio 30 tona i
zauzimao povrinu od gotovo 170 m2, za to vrijeme je
bio jako naprednih funkcija, te vrlo pouzdan. No,
traiti od ENIAC-a da radi po nekom novom
programu nije bio lak zadatak, jer je u tu svrhu bilo
potrebno izmjeniti veliku koliinu njegovih dijelova.
Slika 4.3 ENIAC

Ovaj manjak programibilne fleksibilnosti je bio slaba taka ENIAC-a, ije rjeenje se nazrelo
tek pojavom nove ideje o raunarskoj arhitekturi, koja nalae raunarima da istovremeno uvaju
i podatke i operacije nad njima, te ih po potrebi itaju i izvravaju. Ovaj princip rada raunara se
zadrao do dananjih dana i poznat je pod nazivom von Neumann-ova arhitektura, po svom
izumitelju John von Neumannu. Von Neumann je otkrio ovu ideju 1945., te netom poeo
razvijati napredniju verziju raunara - EDVAC.

No, prvi dovreni raunar ovog tipa bio je

EDSAC, prototip koji je proizveo M.V. Wilkes i ostali na Sveuilitu Cambridge, u Engleskoj,
1949. godine.
Prvi komercijalni raunar UNIVAC-1 je razvijen 1950. godine i ubrzo postavljen u urede
Amerikog biroa za cenzus. Osim toga, otkad je UNIVAC-1 opremljen sa elektromagnetnom
trakom za zapis (umjesto dotadanjih buenih kartica), kao dodatak postojeim proraunskim
funkcijama, mogao se koristi i za obradu podatka.
Bell Laboratories su 1947. godine izumili prvi tranzistor, ime je zapoela proizvodnja
raunara druge generacije. IBM je 1953. godine razvio IBM 701, kompleksan raunar za
naunu primjenu pri amerikom Savjetu za nuklearnu energiju. Trea generacija raunara
poinje 1958. godine s izumom prvog integralnog kola. Upravo su integralna kola doprinijela
dananjoj sveprisutnosti raunara. Naunici su nali naina da toliko smanje veliinu tranzistora
da su ih mogli staviti na stotine na mali silikonski ip, veliine manje od 1cm2. Negdje u isto
vrijeme se zainje koncept programskih jezika, kao novog naina komunikacije instrukcija
62

izmeu korisnika i maine. Prvi programski jezik FORTRAN, nastaje 1956. godine, a neto
usavreniji COBOL, vec 1959. godine.
etvrta generacija raunara poinje s izumom prvog mikroprocesora. Mikroprocesor je
kompaktno integralno kolo, sastavljeno iz hiljada sitnih tranzistora, visokih proraunskih
mogunosti. Smanjena veliina, trokovi izrade i uveana brzina funkcioniranja mikroprocesora,
garantirali su razvoj prvih personalnih raunara (PC-ja).
Steve Jobs i Steve Wozniak su 1976. godine u Kaliforniji osnovali tvrtku Apple Computers, u
roditeljskoj garai, a 1981. godine i IBM je napravio svoj prvi PC.
Ve od ranih 80-tih godina se za opisivanje eksponencijalne brzine razvoja raunarskih
tehnologija citira tzv.Moore-ov zakon (Moores Law), koji kae da se broj tranzistora koje
je mogue ugraditi u integralno kolo (priblina mjera proraunske snage raunara)
uduplava svako 18 mjeseci. Predvia se da bi Moore-ov zakon mogao vaiti jo nekih
desetak godina, uz postojeu nanotehnologiju izrade mikroprocesora, te da je oekivati da e
raunari u tom periodu prei sa operativne frekvencije od sadanjih 3GHz na 100GHz.
No, nain na koji ljudi doivljavaju brzinu raunara, nije uvijek i iskljuivo vezan za hardverske
komponente, ve i koliko softver uspjeva ii ukorak. Tako, kao paradigma Moore-ovom zakonu,
esto se pominje i Wirth-ov zakon, koji tvrdi da mnogo ubrzanije softver postaje sporiji,
nego to hardver postaje bri.

63

Godina Pokret oko Interneta u USA / Svijetu

1957

1961
1962
1964
1967
1969
1971
1973

1974
1975
1976

1979
1981

1982
1093
1984
1985
1986
1987
1988

Broj
Internet
domaina

USSR uspio je lansirati Sputnik, prvi umjetni satelit u svijetu ARPA

(Advanced Research Projects Agency) je pokrenuta od strane US Odjela
vlade koja je bila zapanjena ovim dogaajem.
Leonard Kleinrock (USA) izdao je lanak o mehanizmu izmjene paketa.
J.C.R. Lickrider razotkrio je ideju galaktike mree koja je imala slian
oblik kao i Internet danas.
Paul Barran (USA) izdao je lanak o mrei razmjene paketa.
Donald Davis (UK) zapoeo eksperiment razmjene paketa u UK fizikim
istraivanjima / Physics Research Ins.
US Odjel odbrane naredio je ARPA I da istrai mreu, i ARPANET je
lansiran.
15 univerziteta i instituta pridruilo se ARPANET-u.
Ray Tomlinson je izumio program E-mail-a.
ARPANET je proiren do Norveke i Engleske. Ovo je prva meunarodna
veza.
Bob Metcalfe & David Boggs izumili su mehanizam Ethernet.
Vint Cerf i Bob Kahn izumili su mehanizam TCP-a.
Steve Walker stvorio je prvu mailing listu na svijetu.
AT&Ts Bell Laboratoriji razvili su UUCP, softver za mrenu konekciju, i
poeli njegovu distribuciju sljedee godine zajedno sa operativnim
sistemom pod nazivom UNIX.
USENET koristi UUCP veza je uspostavljena, spajajui dva univerziteta u
Americi.
Lansiranje BITNET-a, mree koja spaja US univerzitete koristei IBM
domae raunare. Mrea za raunrske grupe istraivanja na univerzitetima i
firmama, CSNET, zapoela je pod pokroviteljstvom NSF (US National
Science Foundation)
Odlueno je da se koristi TCP/IP kao mehanizam komunikacije ARPANET.
U Evropi je zapoet da bi spojio Holandiju, Dansku, vedsku i Englesku.
Pristup konekcije zapoet je na ARPANET i CSNET.
FidoNet je zapoeta kao meunarodna PC komunikacijska mrea.
Poetak koritenja mehanizama domain sistema.
NSF (US National Science Foundation) poeo je NSFNET.
IETF je lansiran.
UUNET zapoeo je komercijalnu vezu prema USENET.
Stvorio se Morris Worm problem. Od 60.000 raunara spojenih na
Internet, 6000 ih je bilo zaraeno ovim virusom.
Uloga adminstratora IP adrese i imena domena, koji su uzeli laboratoriji u
64

4
23
35

62

188
213

235
562
Preko 1000
Preko 1500
Preko 5000
Preko
10,000
Preko
50,000

Univerzitetu u Junoj Kaliforniji do tada, od te godine zvali su se IANA

1989
1990
1991
1992
1993

1994
1995

1996

1997
1998

1999

2000

ARPANET je dovren.
Provider koju doputa IP vezu pojavio se u SAD-u.
Mehanizam WWW and HTML je izumljen u CERN-u u vicarskoj.
Internet drutvo (ISOC) je osnovano
Koritenje TCP/IP na raunaru je omogueno.
InterNIC je osnovan.
Predsjednik Gore obajvio je NII (Naconalno informacijsku intuitivnu
infrastrukturu).
Mozaik, WWW browser, pojavio se na sceni.
Netscape, WWW browser, pojavio se na sceni.
W3C je osnovan.
NSFNET je zavren. Stoga, SAD je potpuno komercijalizirao Internet
konekcije.
NSF zapoeo vBNS kao sljedee istraivanje.
Sun Microsystems razvio je Java programski jezik.
Pojavljivanje RealAudio omoguio je real-time putanje zvuka.
Onda se pojavio Windows 95, koji je sluio kao okida za poveanje broja
Internet pojedinaca.
Internet Explorer (WWW browser) se pojavio na sceni.
Ameriki kongres je odobrio komunikacijski decentni akt da bi razbio tetne
informacije na Internetu.
Internet2 Projekt je zapoet

Preko
100,000
Preko
300,000
Preko
600,000
Preko 1 mil.
Preko 2 mil.

Preko
mil.
Preko
mil.

3.5

Preko
mil.

10

8.2

Preko
26
mil.
Ured trgovine SAD-a objavio je dozvolu za privatizaciju administracije Preko
36
domena. Potom je objavio bijeli papir, koji se odnosi na miljenja javnosti, mil.
da bi odluio o osnivanju ICANN.
W3C zatvroio XML1.0.
Broj registracija u mrenim rjeenjima preao je 2 miliona.
Osnovana je organizacija koja odluuje o imenima domena i IP adresa
(ICANN).
Banka u SAD-u poela je omoguivati slubu samo na Internetu.
70 mil.
Operacijski eksperimet sljedee generacije Interneta je zapoet.
Smion posao koji omoguava usluge putem Interneta uao je na trite
jedno za drugim.
.com/.net/.org Ime domene registrirano
na japanskom kineskom i 93.04 mil od
korejskom zapoet je na eksperimentalnoj osnovi.
jula.

65

Poglavlje 5: Uticaj raunarskih mrea na promjene u drutvu

U susret prednostima informacijskog drutva
Okruenje gdje su informacijske tehnologije ugraene u veinu predmeta iz nae svakodnevnice,
tako da potrebne informacije moete dobiti kada i kako to elite, naziva se drutvo
sa raunarskom sveprisutnou (engl. ubiquitous computing). Kako e se nai ivoti
promijeniti u budunosti, kada svugdje prisutno raunarstvo doista postane naa zbilja?

Informatike naprave
Pojam informatikih naprava se odnosi na kuanske aparate (TV, friider, klima, itd.), koji e
dobiti novu dimenziju time to e ih biti mogue drati stalno spojenim na neku raunarsku
mreu, npr. Internet. Nakon to ovako umreite svoje kuanske aparate, moi ete ih sve
kontrolirati sa samo jednim daljinskim upravljaem, terminalom, ili kunim raunarom.
Shodno, Programom prioritetnog elektronskog razvoja zemlje (e-Japan) postavljen je cilj da se
do fiskalne 2003. godine zapone s razvojem novih tehnologija, koje bi skrenule teite
upotrebe Interneta s raunara, na druge vrste elektronskih ureaja, kako bi ve od 2005. godine
sve vei broj graana mogao dobiti, obraditi i odaslati eljenu informaciju sigurno, brzo, i lako.
Potreba za sveopim protokom informacija je izrodila i koncept e-lokalne vlasti (engl.e-local
government), iji je cilj uvijek i u svako vrijeme omoguiti graanima pristup svim za njih
relevantnim informacijama o drutvenim tokovima, te tako iskoristiti raunarske mree za
premotenje jaza izmeu graana i vladajuih struktura. Dio ovakvih usluga bi onda bio
stalno dostupan graanima i putem pametnih kunih aparata.
TV / Video
Ve postoje usluge slanja mail-a i pristupa Internetu putem TV/kablovskog prikljuka. Digitalna
TV omoguava interaktivno sudjelovanje u odabiru vremena gledanja programa. U nekim
izvedbama ove usluge moete putem svog mobilnog telefona daljinski programirati tajmer za
snimanje TV programa, bez obzira gdje Vi bili u tom momentu.
Mikrovalna penica
Spojena na Internet, mikrovalna penica bi predlagala recepte u skladu sa
sastojcima kojima u tom momentu raspolaete.
Kuni i mobilni telefoni
Pregled elektronske pote i web stranica putem telefona, umjesto uz pomo raunara.

66

Kultura i umjetnost
On-line igre
On-line igra je igra u kojoj dva ili vie igraa mogu putem Interneta istovremeno sudjelovati.
Moete igrati igre poput mah-jong-a ili Counter Strike u dvoje ili sa vie ljudi, spajajui se
internet vezom, preko raunara, na neki igraki server (engl. gaming server). U posljednje vrijeme,
igrake konzole, poput PlayStation 3 ili Xbox-a, opremljene su funkcijom spajanja na Internet, kao bi
mogli uivati i u on-line igrama.
Pogledati:
http://www.ga.com.ba/
http://www.pincable.net/unlimited_transfer.asp#1
Medijska umjetnost
Sa dolaskom raunara, razliite metode umjetnikog izraavanja poele su se razvijati
nevjorojatnom brzinom, kao to je to npr. nova medijska umjetnost, koja se zasniva na upotrebi
video materijala, raunarske grafike, itd. Medijska umjetnost je isprva posmatrana samo se jedne
take gledita bilo tehnike ili estetske strane. Danas, spajanjem tehnologije i umjetnosti razvija
se slobodna zona umjetnikog izraavanja. Cilj je stvoriti umjetnike ija se kreativnost zasniva na
sistematskom razumjevanju uloge medija u umjetnosti.
Pogledati:
(http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panora

Obrazovanje
E-uenje
Uenje elektronskim putem ili e-uenje (engl. e-learning) je pristup koji treba da unaprijedi
iskustvo usvajanja novih znanja uenika, upotrebom raunara i raunarskih mrea, materijala na
CD/DVD ROM-ovima, te upotrebom drugih multimedijalnih sadraja. Ove metode vrlo esto
predstavljaju okosnicu uenja na daljinu (engl. distance learning)
Pogledati:
http://www.britishcouncil.org/ba//bih-education-exams-dl.htm

Promjene u nainu rada

SOHO

Skraenica za mali ured kuni ured (engl. Small Office Home Office) se odnosi na upotrebu
raunara u kunom i malom poduzetnitvu.

Ostalo
Interaktivni terminalni kiosci za samoposluivanje
Putem terminalnih kioska (slinih onima u bankama) je npr. mogue informirati se o kulturnim
deavanjima u gradu, te rezervirati i kupiti karte za kino, pozorite, galerije i sl. U posljednje
vrijeme su ovakve maine postale jako zastupljene na veini svjetskih aerodroma, omoguavajui
putnicima da se prijave na let, odaberu mjesto u avionu i sl., te tako izbjegnu guve na alterima.

67

Sakupljanje i prijenos informacija, te upotreba IT ureaja

Raunarska sveprisutnost (engl. ubiquitous computing)
Termin se koristi da opie okruenje gdje svaki informacijski terminal, kuni aparat, te
izvjesne vrste roba, ak i odjea, mogu sadravati ip putem kojeg se mogu povezati s
inim/beinim

mreama,

te

tako

omoguiti

svojim

vlasnicima

koritenje

informacijskih usluga, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Ovaj koncept je prvi
predstavio naunik Mark Weiser.
Pogledati:
http://www.ubiq.com/hypertext/weiser/UbiHome.html

Oekivati je da e upotreba mobilnih ureaja, tu ukljuujui prenosnike (laptope), dlanovnike

(PDA), mobilne telefone, sistem satelitske navigacije u automobilima (GPS), itd. biti u
stalnom porastu. Nove tehnologije i usluge za povezivanje razliitih mobilnih ureaja u
raunarsku mreu ili na Internet e se pojaviti na tritu, te tako obiljeiti veliku prekretnicu
na putu ka eri mobilne kompjuterizacije (engl. mobile computing).
Napredak u razvoju mrenih okruenja se zasniva na meusobnom povezivanju razliitih
informatikih naprava putem brzih, irokopojasnih mrenih infrastruktura, kao to su optika
vlakna, ADSL, IMT-2000, Bluetooth, itd. To znai da ete, na primjer, ve s mobilnog
telefona moi pristupiti Vaem uredskom/kunom raunaru s udaljene lokacije, ili pak
koristiti terminalni kiosk da pregledate podatke spremljene na nekom udaljenom serveru.
Mobilnim telefonom ve moete platiti parking vozila ili kupiti kartu za kino, no u
budunosti, mobilni telefoni bi mogli biti koriteni za plaanje svih roba i usluga (e-cash), ili
kao klju Vaeg doma, daljinski upravlja za pametne kune aparate, itd.
O teoriji sveprisutnosti raunara se esto govori kao o okidau za promjene u drutvu i/ili
ivotnom stilu.

68

Problemi u informacijskom drutvu

Ostvarivanje bolje komunikacije u informacijskom drutvu
Paralelno sa unapreenjem nivoa ljudske komunikacije putem
Interneta, pojavili su se i novi problemi; koji esto proistiu iz
anonimnosti Internet* sagovornika, kao i usljed gubitka izravnog
ljudskog kontakta. Ako Vas sagovornik ne poznaje, Internet Vam
omoguava tu krinku da se moete predstaviti kako god to elite i
moda ak i ponaate na nain na koji to nikada ne bi uradili u
izravnoj komunikaciji sa drugom osobom. U nastavku emo
govoriti vie o tome kako je mogue iskoristiti Internet za
unapreenje meuljudske komunikacije, dok u isto vrijeme drimo

*World

Web

(WWW)
je najzastupljenija usluga
na Internetu, zasluna za
pretraivanje web stranica,
razmjenu
podataka

korisnikih
i

elektronske

pote. Vrlo esto, (iako

tehniki neispravno) ova
dva

na umu neke od ve pomenutih problema.

Wide

termina

se

esto

naizmjenino koriste, pa

Pouzdanost i ispravnost informacija, prijenos informacija i

tako i u daljnjem tekstu

ovog udbenika.

odgovornost pojedinaca
Mane komuniciranja putem Interneta

Internet je istovremeno pouzdano orue za prikupljanje podataka, ali i nosilac neobaveznog

oblika komuniciranja meu ljudima, to znai da vrlo esto nismo sigurni niti u pouzdanost
izvora, niti u ispravnost same informacije. Imajui ovo na umu, neophodno je u potpunosti se
upoznati s potencijalnim opasnostima surfanja po Webu (engl. web surfing), te nauiti kako se
ophoditi prema nepotvrenim/nepoznatim/sumnjivim izvorima informacija, kao i samim
informacijama.

Pouzdanost informacija i lina odgovornost

WWW je izvor ogromne koliine informacija, kako pouzdanih i ispravnih, tako i onih koje
su tamo postavili ljudi neasnih namjera,ili, pak, oni sa skrivenim motivima svojih postupaka.
Budite svjesni injenice da osoba s kojom komunicirate putem Web-a ne mora biti ona za
koju se predstavlja, te stoga budite na oprezu. Isto tako, uvijek nastojte uvaiti poloaj i
osjeanja/namjere osobe s kojom komunicirate, pogotovo ako tom prilikom razmjenjujete
informacije line prirode. Ne zaboravite da uvijek i u svakom trenutku snosite odgovornost za
informacije koje razmjenjujete.

69

Administracija mree
Svaka izvedba raunarske mree zahtjeva
njenu

redovitu

kontrolu

1. Administracija korisnikog udjela na mrei

nadzor

2.Kontrola protoka podataka

funkcioniranja. U tu svrhu uvijek postoji

osoba ili tim

3.Administracija (kontrola i nadzor) mree

ljudi, koji imaju status

4.Kontrola sigurnosti

administratora sistema, ija je uloga da

pravovremenim

preventivnim

djelovanjem

omogue nesmetani i kontinuirani rad mree.

Glavni zadaci administratora sistema su sljedei:
Administracija korisnikog udjela na mrei
Administrator dodjelom korisnikog imena i lozinke (User ID i Password) omoguava novim
korisnicima da pristupe uslugama raunarske mree, no isto tako moe i ukinuti tu povlasticu
bivim korisnicima sistema.
Vrlo esto u okviru jedne organizacije, razliite osobe (grupe), podlijeu ogranienjima u
pristupu sistemu. Tako npr. ef raunovodstva moe vidjeti plate svih uposlenih, uposleni, pak,
mogu vidjeti samo svako svoju, dok ef proizvodnje uope nema pristup platama. Administrator,
po potrebi, moe mijenjati ova prava korisnikog pristupa raunarskom sistemu, u sluaju da,
recimo neko od uposlenih dobije unaprjeenje. Osim toga, administrator mora svakog korisnika
upoznati sa mogunostima mree, nainom rukovanja uslugama iste, te naglasiti sigurnosna
pravila kojih se korisnici moraju pridravati, kako bi potpomogli pravilno funkcioniranje mree.

U posljednje vrijeme, esto ujemo o curenju linih/poslovnih podataka/tajni iz razliitih

firmi.
1. Potraite na Web-u neke primjere i ustanovite koji tip curenja je bio u pitanju
2. Razmotrite zato je dolo do takvog incidenta.
3. Razmotrite kako se isti mogao sprijeiti.
Pogledati:
http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/3809025.stm
http://www.computerweekly.com/Articles/2006/06/27/216632/Data+thieves+use+P2P+to+grab
+firms+secrets.htm

70

 Kontrola podataka
Raunarske mree se u praksi najee zasnivaju na tzv. klijent-server (engl. client-server)
strukturi, gdje pojedini korisnici sa svojih PC-ja pristupaju podacima koji su centralno smjeteni
na raunaru profesionalnih hardverskh i softverskih osobina, tj. na serveru. Kvaliteta ovakvog
sistema se ogleda u mogunostima servera da izae u susret individualnim potrebama korisnika.
Stoga i potreba da administrator raunarske mree periodino poduzima mjere odravanja
sistema, prvenstveno u cilju zatite i auriranja korisnikih podataka, ali i kako bi iste sprijeio
od propasti i/ili nesmotrene greke korisnika. U cilju efikasnijeg koritenje hard diska servera,
administrator, saglasno s trenutnim potrebama korisnika, kontrolira rad servera i osigurava
nesmetani protok informacija, esto na taj nain to brie datoteke koje se ine nepotrebnima, ili
pak mijenjanjem rasporeda/strukture/lokacije direktorija, u cilju njihova lakeg pristupa i
koritenja.

Raunari u vaoj uionici su meusobno spojeni (engl. interconnected) putem mree. Osim to
putem mree moete pristupiti podacima na serveru, isto tako moete pregledati i datoteke koje
se nalaze u dijeljenom direktoriju (engl. shared directory) na raunarima Vaih kolega iz
razreda.
1. Napravite dijeljeni direktorij na Vaem raunaru i stavite u isti neki fajl (datoteku), kako
bi ga Vae kolege preko mree mogli vidjeti i istome pristupiti.
2. Fajl koji ste pohranili u dijeljeni direktorij je sada svima dostupan, tako da ga i drugi
mogu otvoriti i ak mu nesmetano izmjeniti sadraj. Razmislite kako to moete
zabraniti.

1. Administracija mree
Administrator sistema mora drati kontrolu nad korisnikim pristupom Internetu ili podacima na
serveru, kako bi preduzeo/la odgovarajue mjere kada je to potrebno. Vee mrene konfiguracije
imaju vie servera, npr. web server za pristup Internetu, mail server za elektronsku potu, file
server za centralno dranje korisnikih podataka, itd. Shodno, uloga administratora je da osigura
pravilnu raspodjelu posla po serverima (engl. network load balancing), ili da u sluaju pada
mree (engl. network failure), izvri hitne mjere opravke sistema. Raunarske mree u praksi
zahtjevaju stalne mjere nadzora i esto odravanje kako bi funkcionirale u skladu s potrebama i
oekivanjima njenih korisnika
71

2. Istraite kako je konfigurirana raunarska mrea u Vaem razredu. Nacrtajte schematski

prikaz iste.
3. Koje su potencijalne take prekida u radu mree? Navedite ih.

Kontrola sigurnosti
Problemi sigurnosti ukljuuju: nelegalni pristup, gdje neko pokuava prevarom ostvariti pristup
mrei, koristei identifikacijske podatke (User ID i Password) registriranog korisnika. Potom,
tete koje uzrokuju raunarski virusi, curenje (odliv) linih informacija s raunara na Internet,
uslijed instaliranog zloudnog softvera (adware, spyware, itd.), te rad zlonamjernih
raunarskih profesionalaca hakera (engl. hackers). Hakeri koriste najnovije tehnologije u
pokuaju da razbiju sistemske zatite i preuzmu kontrolu nad raunarskim sistemom, ponekad
iz zabave, a ee kako bi se na nelegalan nain domogli povjerljivih informacija i/ili linih
podataka. Znai, administratori moraju stalno vriti kontrolu nad radom mree, te tragati za i
ispravljati sve greke u radu raunarskog sistema. Kontrola sistema je danas jedan od
najvanijih zadataka sistemskih adminstratora.

Potreba mjera sigurnosti

1. Sigurnost sistema
Osigurava se upotrebom UPS ureaja za strujnu podrku (u sluaju nestanka struje),
kontrolom pristupa podacima i/ili raunarima, te auriranjem softvera.
2. Sigurnost mree
Skupni termin za mjere protiv nelegalnog pristupa, raunarskih virusa i hakiranja.

Nevjerovatan razvoj informacijskih tehnologija, obiljeen napretkom u razvoju raunarskih

mrea i Interneta, donio je velike promjene u razvoju drutva i ivotima pojedinaca uope.
Elektronska trgovina (engl. e-commerce), gdje se razmjena dobara i usluga obavlja on-line u
stvarnom vremenu (engl. real time), revolucionizirala je nain poslovanja kompanija i
pojedinaca, te ekonomske odnose uope. Elektronsko poslovanje izmeu potroaa (engl. C2C),
kompanija i potroaa (engl. B2C) i samih kompanija (engl. B2B) se odvija preko za tu
namjenu dizajniranih web stranica, koje se nazivaju e-prodavnicama (engl. e-shops). B2B
poslovanje trenutno zauzima 94% cjelokupnog elektronskog poslovanja na Web-u.

72

Pogledati:
C2C: http://www.ebay.com/
B2C:

http://www.amazon.com

B2B:

http://www.dell.com

Isto tako, na polju civilnih usluga, oekuje se daljnje produbljivanje elektronskih usluga,
ukljuujui i e-vladu (engl. e-government), odnosno on-line obavljanje administrativnih
procedura. No, s druge strane, koliko god da nam stalni razvoj novih tehnologija omoguava
lagodniji ivot, utoliko veu vanost imaju i neophodne mjere sigurnosti pri on-line trgovanju.

Tako je npr. poeljno izbjegavati slanje linih/povjerljivih podataka putem elektronske pote, jer
je istu mogue presresti i podatke otuiti. Ovaj problem postaje jo znaajniji kada kreditnom
karticom kupujete robu na Web-u, jer bi zlonamjerna osoba mogla zloupotrijebiti Va PIN broj
kartice, te kupovinom u linu korist, nanijeti Vam veliku finansijsku tetu. U cilju zatite od
ovog i slinih vrsta elektronskog kriminala, strunjaci su razvili protumjere, od kojih je
napopularnija upotreba kompliciranih metoda matematikog ifriranja linih podataka, prije
slanja istih Internetom (engl. encryption). Sada, ako i doe do otuivanja poruke, ista je
presretaima neitljiva, te bi im trebalo vie stotina brzih raunara i desetci godina da razbiju
ifru i domognu se originalnih podataka poiljaoca poruke.

ifriranje (enkripcija) podataka putem javnog kljua (engl. public-key encryption) je jedna
od popularnih metoda za siguran prijenos povjerljivih podataka na Internetu. Ovaj metod
ifriranja se zasniva na upotrebi dva razliita kljua za komunikaciju izmeu poiljaoca i
primaoca. Poiljalac koristi javni klju (objavljen i javno poznat) primaoca da prije slanja
ifrira poruku. Po dolasku ifrirane poruke na odredite, primalac je deifrira samo njemu/njoj
poznatim privatnim kljuem, kako bi povratio/la poruku u originalni oblik. Ovaj nain
sigurnog prijenosa podataka se naziva i asimetrinim ifriranjem (engl. asymmetric
encryption), stoga to se proces zasniva na upotrebi dva razliita kljua. Sigurnost komunikacije
se zasniva na injenici da je matematiki nemogue sainiti formulu putem koje bi se mogao
izvesti privatni klju, a na osnovi poznatog javnog kljua.

73

Za razliku od prethodne, metoda koja koristi samo jedan tajni klju zove se ifriranje tajnim
kljuem (engl. secret key encryption). Sigurnost komunikacije se u ovom sluaju zasniva na
istom tajnom kljuu koji poiljalac i primalac koriste za ifriranje, odnosno deifriranje poruke.
Ovaj nain sigurnog prijenosa podataka se stoga naziva simetrinim ifriranjem (engl.
symmetric encryption). Najvei izazov je u sigurnoj razmjeni kljua izmeu ovih dvaju osoba,
bez intervencije zlonamjernog presretaa.

Kada pristupate on-line prodavnici, ili usluzi koja se plaa, esto vidite poruku: Ulazite na
sigurnu stranicu informacije koje proslijedite nee biti vidljive treem licu tokom prijenosa.
Ovo upozorenje znai da se koristi enkripcijski protokol SSL, koji se zasniva na metodi javnog
kljua i koji je ujedno trenutno najpopularniji nain zatite povjerljivih podataka prilikom
on-line trgovanja.

Pogledati:
http://www.verisign.com/

No, treba uvijek imati na umu da bez obzira koliko dobra bila sigurnost mree i koliko dodatno
ista bila poboljana ifriranjem podataka, jo uvijek postoji znatan rizik od potencijalne tete,
prvenstveno uslijed ljudske greke u procesu kontrole podataka.

74

Konano, razmislite o sljedee tri teme.

Tema 1

Potencijalni problemi u raunarskoj mrei

Preuzimanje lanog identiteta
Potencijalni problemi komunikacije na Web-u
Antivirusne i sigurnosne mjere

Tema 2

Zatita linih podataka

Naini zatite linih podataka
Curenje (odliv) linih podataka
Zatita privatnosti i autorskih prava

Tema 3

Razmislimo o autorskim pravima

Novine u zatiti autorskih prava
Registrirana knjievna djela
Saeto o autorskim pravima

Ljudsko drutvo prije i poslije informacijskog doba

Pogledajmo sada informacijsko drutvo sa globalne take gledita. Potkraj 2003. godine je u
vajcarskoj odran Svjetski samit informacijskog drutva kome su prisustvovali ministri i
premijeri vlada drava iz cijelog svijeta. Razvoj raunarskih tehnologija i Interneta su izazvali
nagli poetni razvoj informacijskog drutva u cijelom svijetu. Na ovom samitu, odrano je vie
diskusija po pitanju trenutnih problema u informacijskom drutvu, te kako pristupiti njihovu
rjeenju zajednikim zalaganjem razvijenih zemalja. Jedna od tema koja je propraena s velikim
zanimanjem je problem digitalne podjele (engl. digital divide) drutva.

Problem digitalne podjele lei u injenici da su sa stanovita posjedovanja politike, ekonomske

ili dravopravne moi sve oitije razlike izmeu drutava u kojima veina graana ima
nesmetan pristup relevantnim informacijama i koji ih znaju pravilno iskoristiti, od drutava koja
ne raspolau istim blagodetima. Ve je sada oito da bi dalji nebalansirani razvoj informacijskog
drutva mogao brzo dovesti do snane polarizacije, gdje pojedinci i drutva s pristupom
informacijama postaju sve bogatiji, dok manje informacijski razvijena drutva ostaju siromana
75

i na marginama informacijske revolucije. Mnogi smatraju da je upravo informacijsko drutvo

poluga putem koje bi razvijene zemlje mogle pomoi manje razvijenim u njihovu napretku, te
tako ublaiti efekte digitalne podjele meu drutvima.
Svjetski samit informacijskog drutva odran je drugi put u novembru 2005. godine u Tunisu,
kom prilikom je jo jednom naglaena odlunost zemalja lanica da putem informacijskih i
komunikacijskih tehnologija i njihove uloge u modernom drutvu omogue nestanak siromatva
u svijetu.

Pogledati:
http://www.itu.int/wsis/docs2/tunis/off/7.html

Razmislimo o preoblemima informacijskog drutva, osvrui se na probleme iz nae

svakodnevnice.
Problemi
Problemi koji se tiu kupovine na Web-u
Broj korisnika elektronske trgovine putem Web-a svakim danom svake godine sve vie
raste. Informirajte se detaljno o e-commercu, te poradite na razvijanju vjetina sigurnog
koritenja, ove usluge. Imajte na umu neke od problema koje smo prethodno pomenuli.
Iako izuzetno lagodna, usluga kupovine na Web-u zahtjeva oprez zbog velikog broja
prevarantskih web stranica koje kroz zavaravajue reklame i prevarantske informacije
iskoritavaju nesumnjajue korisnike. Zbog toga je potrebno uvijek nastojati provjeriti
autentinost informacija, i/ili uvijek dobiti dozvolu roditelja za kupovinu koju ste
naumili.
Lane/sumnjive ponude za posao na Web-u
Razvoj Web-a je sa sobom donio i priliku za promoviranje i drastino poveanje u broju
beskrupuloznih poslova, tipa prodaje lanih Rolex satova, zabranjenih medikamenata,
lanih univerzitetskih diplomi, itd. Za promociju se koriste metode za dopiranje do
irokih narodnih masa, poput web stranica, e-oglasnih ploa (engl. bulletin board) ili
mailing listi. Potrebno je stei jednu zdravu dozu nepovjerenja prema svim sumnjivim
ponudama kojima ste izloeni na Web-u, kako bi ste izbjegli da postanete nesmotrena
rtva ovih prevara.
Upoznavanje nekoga na stranicama za upoznavanje na Web-u

76

Na Web-u postoji mnogo stranica za upoznavanje. Na nekim stranicama moete traiti

prijatelje koji imaju isti hobi, moda steknete novog poslovnog partnera, ili pak branog
druga, dok su neke stranice prilino kriminalne prirode, kao to je svodnitvo. Vano je
razumjeti kakvoj opasnosti moete biti izloeni kada pristupate tim stranicama, odnosno
kako ih moete koristiti na siguran nain.
Problemi s elektronskom potom, ukljuujui lananu potu
Mailovi koje primate osim samog teksta esto ukljuuju i prilog (engl. attachment),
koji moe biti slika, video, zvuk, ili pak program. Slanje raunarskih programa mailom
nije dobra praksa, iz razloga to isti mogu sadrati i raunarski virus. Nekada teta po
korisnika proizilazi i iz samog tekstualnog sadraja pote, tj. ako ista sadri lane
podatke, ili je, pak, u pitanju jedan od onih neugodnih sluajeva lanane pote.
Kodeks ponaanja pri prijenosu informacija putem e-pote
Razmislite to trebate uraditi i na to trebate obratiti panje kada prenosite informacije
putem maila, zamiljajui razliite situacije, kao npr. razmjenu pote s prijateljem,
potpunim strancem, sa dvoje ili vie ljudi. Mogue je da vaa igrarija povrijedi drugu
stranu, ili ak prouzrokuje kriminalno ponaanje. Razmislite o postupcima putem kojih bi
ste mogli to sprijeiti .
Maskiranje (engl. spoofing) - pisanje na e-oglasnim ploama u ime nekog drugog
Neki ljudi zlouporabe anonimnost komunikacije na Web-u, te preuzimaju lani identitet
kako bi pisali provokativne izjave, blatili pojedince na e-oglasnim ploama, chatu ili
putem maila. Ozbiljni sluajevi ovog tipa se ponekad tretiraju kao kriminalna djela, djela
prevare ili ozbiljne klevete.
On-line igre
Vano je djeci skrenuti panju da iako su on-line igre stvar virtualnog svijeta, ista pravila
sportskog ponaanja suparnika iz realnog svijeta (fair play) treba da vae i za on-line
igrae.
Web stranice koje se koriste za prikupljanje linih podataka posjetitelja
U posljednje vrijeme, curenje linih podataka uzrokuje razne probleme. Obratite
panju na uredbu o privatnosti (engl. privacy policy) web stranice koju posjeujete,
kako bi ste bili sigurni da vlasnici stranice nemaju pravo/namjeru dalje iriti Vae line
podatke, te Vas tako potencijalno izloiti kriminalnom djelovanju nesavjesnih pojedinaca.

77

Na Internetu, postoje web stranice, koje koriste nagradna natjecanja i upitnike da bi

prikrili svoju pravu zlokobnu svrhu prikupljanja tuih linih podataka. U nastavku emo
se osvrnuti na potencijalne probleme ovog tipa, te nauiti neke protumjere.
Ako razotkrijete neije line podatke ili adresu bez njihovog pristanka
S obzirom da svako s Internet vezom ima pristup web stranicama i e-oglasnim ploama,
opasno je razotkrivati line podatke bez ozbiljnog razmatranja moguih posljedica.
Zlonamjerni pojedinci bi mogli zlouprotrijebiti Vau nesmotrenost u svrhe uhoenja ili
pak kriminala, kao to je kidnapiranje. I ne samo da je vano zatiti svoje line podatke,
ve imati na umu da i razotkrivanje tuih podataka na web stranicama ili e-oglasnim
ploama, bez pristanka tih ljudi, moe rezultirati napadom na njihovu privatnost.
Uzmite u obzir autorska prava kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete informacije
S obzirom da sve vei broj mladih koristi informacijske tehnologije za razmjenu datoteka
i informacija, jako je vano skrenuti im panju da je neetiki, a i nelegalno razmjenjivati
autorska djela (intelektualnu imovinu) drugih ljudi, bez njihova znanja i pristanka. Stoga
je nuno mlade upoznati s pravilima zatite autorskih prava, kao jednog od osnovnih
pravila u informacijskom drutvu. Povreda autorskih prava je kraa kao i svaka druga i
uenici toga moraju biti svjesni, prije no to ponu izraivati sopstvene web stranice.
Uvrede i ruganje na Web forumima
irenje glasina i ruganje pojedincima se deava i u virtualnim skupovima, kao to su web
forumi, ba kao to su to mnogi iskusili i u stvarnom ivotu. Meutim, u svijetu bez
zemaljskih i dravnih granica kakav je Internet, irenjem kleveta moete lako prekriti
zakon (Zakon protiv klevete i uvrede). Mnogo je vanije mlade uvjeriti kako ovakvo
ponaanje loe utjee na druge ljude, a nerijetko mnogi budu i povrijeeni, nego im samo
skrenuti panju kako takvo ponaanje nije dobro jer je protuzakonito.

Zamjena identiteta
Ponekad se dogodi da sasvim sluajno saznate tui userID/lozinku, te tako ostvarite
pristup tuim linim podacima/mailu/datotekama. To je isto kao da ste nali klju neijeg
doma, a onda odluili da uete u tuu kuu i malo sami provrljate. Malo je vjerovatno
da bi ste to zapravo uradili. Znai vano je da obavijestite druge ako naete klju, a ne da
ga i upotrijebite. Isti kodeks ponaanja vrijedi i u sluaju da saznate neiji
userID/lozinku.

78

Upotreba i bonton mobilne telefonije

Danas je sasvim prirodno imati mobilni telefon i to ne samo odrasli ve i djeca. S
obzirom da mobilni telefoni postaju sve vie multimedijalni ureaji, pojavio se i problem
slikanja i audio/video snimanja ljudi bez njihova znanja i pristanka, nerijetko i s vrlo
neasnim namjerama (pedofilija, djeija pornografija, itd.). Dodatno, moderni mobilni
telefoni sadre i Vau sliku, adresu, bankovne i druge brojeve, te je gubljenje ili kraa
telefona ravna nestanku Vaeg novanika. Vrlo je vjerovatno da Vai roditelji snose
trokove telefoniranja, stoga je uvijek poeljno da ih upoznate s nainima na koje
koristite mobilni telefon.
Mjere protiv raunarskih virusa
Mnogi ste (naalost) iskusili dejstvo raunarskih virusa na svojim raunarima, kom
prilikom ste izgubili neke datoteteke, programe, a nerijetko i sadrinu cijelog hard diska.
Raunarski virusi se najee ire elektronskom potom, te zaraenim memorijskim
medijima (floppy disk, CD/DVD, USB memorija, itd). Stoga je izuzetno vano upoznati
se s nainima zaraze, vrstama virusa, nainima irenja istih, te preventivnim mjerama
koje moete poduzeti da zatitite svoj raunar. Najee je to instaliranjem anti-virusnih
programa, poput komercijalnog Norton Anti-Virus programa ili nekih besplatnih, kao to
je npr. Clam Win Free Anti-Virus.
Radna okolina i radne navike
Fiziki simptomi koji su uzrokovani duim radom na raunaru, kao to su umorne oi i
ukoena ramena, mogu se sprijeiti poboljanjem radne okoline, tj. pravilnim odabirom
stolice, visine radnog stola i poloaja monitora, pravilnim poloajem tijela, boljim
osvjetljenjem i sl. S obzirom da informacijsko drutvo zahtjeva od svakog pojedinca est
kontakt s raunarom, mlade je potrebno upoznati s ovim pravilima, kako bi jo u ranoj
dobi stekli dobre navike. Mlada nauka o zatiti na radu za ljude koji puno vremena
provode za raunarom se zove raunarska ergonomija.
(Pogledajte: http://www.klis.com/computers+health/)

79

Uestvujmo u informacijskom drutvu!

Svako od nas podrava informacijsko drutvo

Pravila i ponaanje u umreenom drutvu

Veina pravila i konvencija kojih se drimo u naem svakodnevnom ivotu, takoer, su
primjenljive i na komunikaciju putem Interneta.
Meutim, djelomino stoga to kontakti nisu izravni licem u lice, a djelomino i zbog toga to je
mogue poiniti kriminalno djelo ve sa par pokreta miem i tastaturom, nain na koji
pridajemo vanost ovom problemu u virtualnom svijetu je drugaiji u odnosu na stvarni svijet.
Na primjer, pretpostavimo da ste napisali neiji broj mobitela na e-oglasnoj ploi ili forumu.
Iako mislite isto je kao da sam ga napisao/la na svom stolu u uionici, jer ini se da se na ovom
forumu i ne skuplja neto puno ljudi, vie je nego mogue da e isti vidjeti mnogi stranci. Ako
vlasnik toga broja telefona poslije bude patio/la od neugodnosti zbog poziva neznanaca, tada
osoba koja je nesmotreno napisala broj telefona na forumu zapravo i snosi najveu odgovornost
za incident. Iako je u ranim danima Internet vrijedio za oazu anonimne komunikacije, danas
postoje metodi i tehnologije putem kojih je mogue identificirati raunare s kojih pristiu
nemoralne/nelegalne poruke i/ili aktivnosti. Kae se da je uticaj e-oglasnih ploa, foruma i web
stranica na Internetu tako veliki da se ve sada moe porediti s oglasnom prirodom TV-a, radija
ili novina. Tako su do sada, ak i kad bi neko pokuao neovlateno razotkriti javnosti tue line
podatke, postojali naini da se to sprijei. No, problem je to je na Internetu pitanje razotkria
linih informacija ostavljeno na savjest i odluku svakog pojedinca. I dok s jedne strane ovaj
problem zadire u ograniavanje temeljnog ljudskog prava o slobodi govora, s druge strane on
zapravo skree panju na injenicu da u Internet komunikaciji morate biti oprezniji nego ikada
dok rukujete s Vaim ili tuim linim informacijama. Pokuajte to uvijek imati na umu.
Suprotno od gore navedenog sluaja, isto tako je mogue da neko razotkrije Vae line podatke.
Ako je to sluaj, trebali biste kontaktirati pojedinca ili organizaciju koja odrava tu web
stranicu/e-oglasnu plou/forum (web administratora), te navesti kako su podaci objavljeni bez
Vaeg pristanka i zatraiti njihovo brisanje. Moete se i konsultirati s prijateljem, nastavnikom
ili ve nekom osobom koja je bolje upoznata s informacijskim tehnologijama da Vam u tome
pomogne. Ako se radi o ekstremno zlobnom sluaju provokacije, odmah kontaktirajte policiju.
Kako je curenje (odliv) linih i povjerljivih informacija postao ozbiljan problem s kojim se
Internet drutvo dananjice esto suoava, jako je poeljno da ve i na pojedinanom nivou
80

poduzmete sve mogue mjere zatite. Raunarski virusi i prevarantski poslovi na Internetu su,
takoer, sve ei oblici napada na integritet pojedinaca, to nas upozorava da se moramo stalno
brinuti o sebi. Iskoristite tekst u nastavku kao vodi za jaanje odbrambenih vjetina u
informacijskom drutvu.

Informatika etika (moral)

Informatiki moral se odnosi na nain razmiljanja i ponaanja kao osnovu za vrsto
razumijevanje uloge pojedinaca u informacijskom drutvu.
Osim etikih principa iz svakodnevnog ivota, informatiki moral ukljuuje i cijelu novu
dimenziju stavova i naina ponaanja pojedinaca, koje je neophodno savladati u cilju korektnog
uea u informacijskom drutvu. Nova pravila ponaanja, specifina za virtualni svijet,
proizlaze iz samih karakteristika informacijskih tehnologija, tu ukljuujui raunare i
informacijsko-komunikacijske mree. Bie e zanimljivo pratiti kako e neosporni dalji razvoj
informacijskih tehnologija uticati na promjene u dubini i dometu kulturne i socijalne
komunikacije meu ljudima.

Potreba upoznavanja s informatikim moralom

Obino, kada govorimo o etikom obrazovanju kaemo da djeca stiu prva saznanja o
moralnom i nemoralnom u okviru svojih obitelji, pa onda i kroz druenja s drugom djecom u
obdanitima, kolama, sportskim i drugim udruenjima i sl.
Meutim, nakon to smo iskusili nekolicinu nevolja prouzrokovanih novim aspektima ivljenja
u informacijskom drutvu, postalo je oigledno da nam je svima - malim i velikim, potrebna
dodatna obuka po pitanju cyber morala. Ukratko, da bismo bili u mogunosti pravilno
funkcionirati u informacijskom drutvu, moramo usvojiti informatiki moral.

81

Informacijska tehnologija i njen uticaj na na stil ivljenja

Zavisnost o informacijama
Zavisnost o informacijama je jedan od propratnih uinaka IT doba, a termin se odnosi na
stanje uma gdje se jedinka u svom privatnom/poslovnom ivotu uvijek oslanja na najsvjeije
informacije, iz stalnog straha da e u suprotnom propustiti neto vano ili zaostati u saznanjima
relevantnih injenica.
Ako se previe oslanjate na informacije, neete biti u stanju u potpunosti razviti sposobnost da
samostalno rasuujute i donosite vane odluke kada je to potrebno. Neke radikalne pretpostavke
ak upuuju na to da je zavisnost o informaciji put ka gubitku intuicije i otrine uma.

Naete se kako itate komentare ili kritike, a da niste ni proitali tekst na koji se ovi odnose;
Postanete nervozni ako niste stigli uti najnovije vijesti o temi koja vas interesira;
Uvijek se trudite biti u ii zbivanja i idete za zadnjim traevima a da to i ne primjeujete;
Ne moete uivati u putu ili etnji bez mape, tampanog vodia ili GPS-a;
Uvijek elite uti neije miljenje o svemu;
Padate u depresiju ako Vam je pao Internet i odmah zovete slubu za korisnike;
Osjeate se nervoznim bez svoje skupe igrake: laptopa, PDA ili najnovijeg mobitela.
Ako se vie od pola injenica odnosi na Vas, vjerojatno ste ovisni o informacijama.

Manipuliranje (zloupotreba) informacija

Manipuliranje informacijama ukljuuje sluajeve monopolizacije, prekida, izmiljanja,
falsificiranja i unitavanja informacija. To znai da jedan pojedinac ili grupa ljudi iri
dezinformacije ili manipuliraju postojeim informacijama u cilju sopstvenog koristoljublja. Kao
rezultat, onemoguen je protok validnih informacija, ili se namjerno plasira pogrena
informacija, to ponekad moe rezultirati i zakonskim zloupotrebama.
Takvo manipuliranje informacija moe donijeti nepoteno steen profit manipulatoru, bez obzira
radi li se o pojedincu ili grupi, ili pak izazvati krenje ljudskih prava ili prava vlasnitva.

82

Tehnoloki stres (engl. techno stress)

Tehnoloki stres je zajedniko ime za dvojni vid psiholokog gubitka samokontrole,
uzrokovanog kontaktom s tehnologijom:
a) tehno tjeskoba (engl. techno anxiety) je sindrom stresa uzrokovan osjeajem
pojedinaca da nisu u stanju ostati u korak s tehnologijama. Neki ljudi tako pate
od straha od raunara, uredskih i drugih maina, za koje kau da umjesto da im
olakaju ivot, ine ga jo gorim, jer zahtjevaju mnogo vremena i strpljenja, kako bi se
ovladalo njihovim rukovanjem.
b) tehno zavisnost (engl. techno addiction) s druge strane, je sindrom stresa uzrokovan
pretjeranom upotrebom tehnologija. Izostanak tehnoloke podrke kod takvih
pojedinaca u izvjesnim situacijama izaziva osjeaj nesigurnosti, uznemirenosti i gubitka.
Prisjetite se samo kako se nekada osjeate kad ste kui zaboravili mobilni telefon, ili
vam je pala Internet veza, kad ste je najvie trebali.
Ime tehnoloki stres je dao US kliniki psiholog Craig Brod 1984. godine. Sindrom tehno
tjeskobe odnosi se na situacije kada osoba koja nije vina radu na raunaru doivi stres svaki put
kada nije u stanju na istom obaviti neki zadatak, te se stoga osjea slabo i bolesno. esti
simptomi su iznerviranost i nezadovoljstvo, a u ekstremnijim sluajevima i lupanje srca, osjeaj
nedostatka zraka, ukoena ramena, te vrtoglavica i depresija. Ovaj sindrom se esto pojavljuje
kod srednjovjenih radnika, koji su se naglo i bez dovoljno prethodne obuke susreli sa nunou
da svakodnevne aktivnosti na poslu sada obavljaju uz pomo raunara, a ne runo, kako su to
prethodno godinama radili.
Tehno zavisnost je, pak, uzrokovana pretjeranom posveenou tehnologijama, izazivajui
osjeaj nervoze u odsustvu visoko-tehnolokih naprava, kao to su raunari, mobiteli, PDA, itd.
Ovakvi pojedinci se nazivaju tehno udacima (engl. techno freak), koji zbog pretjerane
povezanosti s mainama ponekad imaju potekoa u uspostavi direktne komunikacije s ljudima.
Tehno zavisnost ili zavisnost o informacijama, kako se jo zove, je relativno esta pojava kod
mladia, zaljubljenika u raunare.
Simptomi ove vrste zavisnosti su primjeeni u mnogim razvijenim zemljama, gdje su se
digitalne tehnologije, tu ukljuujui PC-jeve, igrake konzole i irokopojasni Internet, naglo
rairile u kratkom vremenskom roku. Neki psiholozi ovu pojavu smatraju drutvenim
fenomenom i problemom, jer su miljenja da omladina provodi i suvie vremena u virtualnom
svijetu Interneta i on-line igara; uslijed ega, ini se, sve vie gube na sposobnosti izgradnje
izravnih meuljudskih odnosa.

83

Praktine vjebe
(1) Razmislite o karakteristikama komuniciranja putem Interneta.
(2) Nauite potencijalne opasnosti od preestog uea u svijetu Interneta.
(3) Razmislite kako moete poboljati komunikaciju putem Interneta.

(1) Razumite probleme koji se vezuju za e-trgovinu.

(2) Poradite na sticanju sposobnosti da prepoznate lane promocije, reklame i sumnjive poslove
koji se nude na Web-u, te na razvoju mentalne svijesti o nainima noenja s ovim pojavama.
(1) Razumite da je opasno pretpostavljati da su sve informacije na Web-u tane, jer mnoge su tu
postavljene u slubi dezinformacije i line koristi.
(2) Stvorite naviku da svjesno izbjegavate pristup informacijama koje Vam nisu potrebne ili
mogu potencijalno biti opasne.

(1) Drite na umu da su neke neprovjerene web stranice za spajanje i upoznavanje ljudi samo
varka da se neasni pojedinci domognu Vaih linih podataka.
(2) Upoznajte se s nainima sigurne komunikacije na takvim web stranicama.

(1) Nauite injenice o e-trgovini kako bi se upoznali s prednostima i manama iste.

(2) Nauite injenice o zamkama e-trgovine, kako bi znali poduzeti potrebne mjere zatite, te
tako sebi osigurali sigurno koritenje te usluge.

(1) Nauite vie o funkcijama novijih modela mobitela.

(2) Razmotrite potencijalne probleme pri razmjeni informacija putem mobilnih telefona, kako bi
znali pravovremeno poduzeti mjere zatite svoje privatnosti.

(1) Uoite vanost zatite linih podataka.

(2) Nauite kako rukovati linim podacima na Internetu, kako biste izbjegli potencijalnu
zloupotrebu istih od strane treih lica.
(3) Steknite vjetinu prepoznavanja web stranica, koje bi potencijalno imale za cilj krau linih
podataka posjetitelja.

84

(1) Opiite ta su raunarski virusi i kakav je njihov uticaj na moderno drutvo.

(2) Razmislite kako moete izbjei tetu od raunarskih virusa.
(3) Objasnite koje mjere poduzeti u sluaju da je teta od virusa ve poinjena.

(1) Razumite da e neodgovarajua radna okolina ili kriva tjelesna poza tokom rada na raunaru
uzrokovati za Vas dugorone zdravstvene posljedice.
(2) Poradite na uspostavi zdrave radne okoline, stvorite dobre radne navike i pridravajte ih se.

(1) Budite svjesni injenice da razotkrivanjem linih podataka na Internetu ugroavate svoju i
tuu privatnost.
(2) Razmislite koliko je vano line podatke drati privatnim. Stvorite naviku da budete oprezni
u razotkrivanju svojih linih podataka na Web-u, a o razotkrivanju tuih ne treba ni govoriti.

(1) Budite svjesni da su neki podaci na raunaru koji je spojen na Internet vidljivi svakome.
(2) Razumite da koritenje tue lozinke je isto kao i ulaenje u neiji dom bez njihova znanja i
pristanka.
(3) Znajte da nelegalnim pristupom podacima kodite drugim ljudima i/ili kompanijama, zbog
ega neki ljudi mogu izgubiti posao, pa ak i slobodu.

(1) Podsjetite se da dolazna elektronska pota moe sadravati viruse, neeljene sadraje
(spam), nervirajua lanana pisma, itd.
(2) Razvijte vjetinu prepoznavanja problematine pote i steknite naviku poduzimanja
odgovarajuih mjera.

(1) Upoznajte se sa karakteristikama e-pote i nauite pravila ponaanja kojih se trebate

pridravati prilikom razmjene mailova.
(2) Upoznajte se sa mailing listama, kao nainom istovremenog slanja jedne poruke na vie
e-mail adresa.
(3) Budite svjesni injenice da prijenos povjerljivih informacija e-potom inite na sopstvenu
odgovornost.

85

(1) Budite svjesni injenice da postoje takvi programi koji kad instalirani na Va raunar, mogu
pratiti Vae aktivnosti na Internetu, te o tome slati podatke osobama koje bi iste mogle iskoristiti
protiv Vas.
(2) Razumite da je nemoralno i nezakonito koristiti tue ime za identifikaciju, odnosno lano se
predstavljati.

(1) Podsjetite se da kad igrate on-line igre, igrate ih protiv stvarnih osoba, te sva pravila fer
play-a i ovdje vae.
(2) Razmislite o svom ponaanju pri igranju on-line igara.

(1) Nauite to je piramidalni sistem prodaje ili Ponzi schema, kroz primjere i objanjenja
Vaeg nastavnika.
(2) Budite jako oprezni u sluaju da Vam se neznanac pone nabacivati na
forumu/chatu/mailom ili ve na neki drugi nain naWeb-u.

(1) Budite svjesni da se na Web-u nalaze i informacije koje su neprikladne za Vau dob ili
poimanje svijeta i okoline u kojoj ivite.
(2) Nauite kako se ponaati kada se susreete s informacijama koje ne elite vidjeti.

(1) Nauite o autorskim pravima kroz primjere i objanjenja Vaeg nastavnika.

(2) Razumite na to morate obratiti panju kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete podatke
on-line.

(1) Promislite o nevoljama u koje moete upasti zbog klevetanja, psovki ili irenja notornih
neistina o svojim kolegama ili drugim ljudima na Web-u.

86