You are on page 1of 34

Kako da napravim sajt koristei HTML i CSS

dipl. ing. Darija Jovii

Cilj radionice

ta je HTML
ta je i kako se kreira HTML element
Osnovna struktura HTML stranice
Kako se referenciraju slike u HTML dokumentu
ta je to CSS
CSS sintaksa

Svrha HTML-a
HTML koristimo da bi (delovima) sadraja dokumenta
dali znaenje i strukturu.
Sadraj veb stranica moe biti:
tekst
slika
audio-video sadraj
HTML pregledaima govori koji je koji deo sadraja.

HTML element
Delove sadraja veb stranica pretvaramo u HTML elemente
oznaavanjem.
Svaki HTML element ima poetak, kraj i sadraj koji
obuhvata. Odnosno oznaku (eng. Tag) koja oznaava poetak
elementa, sadraj i oznaku koja oznaava kraj elementa.

Sadraj se nalazi uvek izmeu poetne i krajnje oznake


Elementa.

A. Poetna oznaka
B. Zavrna oznaka
C. Ugaone zagrade (<>), uvek okruuju ime elementa i sastavni su deo HTML oznake
(tag)
D. Ime elementa (u ovom primeru p). Ime je uvek jedna re
E. Kosa crta (forward slash) odreuje da je to zavrna oznaka

Osnovni HTML elementi


Postoje osnovni elementi koji moraju da se uvrste u svaki HTML dokument i pojavljuju se
samo jednom. To su:
<html> - korenski element. Svi ostali elementi nalaze se u okviru njega
<head> - zaglavlje dokumenta. U njemu se smetaju meta podaci
dokumenta. Moe biti samo jedan u dokumentu
<title> - naslov dokumenta. Naziv koji obino vidimo u naslovnoj liniji
pregledaa
<body> - telo dokumenta. U okviru ovog elementa smetamo sav
sadraj koji elimo da bude prikazan u pregledau
<!doctype html> - Deklaracija slui da obavesti internet pregleda o kom
tipu dokumenta je re, da bi ga pravilno prikazao
<meta charset="utf-8"> - Definisanje kodnog rasporeda dokumenta, UTF-8 sadri latinicu, irilicu i
abecedu.

Element <p>
Element <p> (p od paragraph) slui da oznai
pasus.
Svaki pasus se podrazumevano prikazuje u novom
redu, i postoji vertikalni razmak izmeu njih.

Element <h>
Element <h> (h od heading) slui da oznai tekst koji je
naslov.
Naslovi mogu biti razliitih nivoa. U HTML odreeno je est
nivoa, tako da imamo:
<h1>, <h2>, <h3>, <h4>, <h5>, <h6>

Primer kda:
<h1>Naslov prvog nivoa</h1>

<div>
Div oznaka definie blok unutar HTML dokumenta.
Ova oznaka se uglavnom koristi za pozicioniranje i
grupisanje delova unutar stranice.
Sam po sebi, nee proizvesti skoro nikakav efekat,
upravo zbog toga ima veliku upotrebnu vrednost
poto se moe potpuno kontrolisati upotrebom
stilova.

<a>
Hiperveze se oznaavaju elementom <a> (a od anchor)
Da bi hiperveza bila validna mora sadrati URL adresu na koju
upuuje. Primer hiperveze:
<a href=https://www.youtube.com/>YouTube</a>
Atribut href (href od hypertext reference) slui da se navede URL
hiperteksta kojeg referenciramo hipervezom, dok sadraj elementa
<a> predstavlja ono to e se videti u dokumentu i na ta klikemo
Ako izostavimo sadraj, neemo imati na ta da kliknemo. Sadraj
treba da jasno govori ta se referencira datom hipervezom

Slike
Element <img> (img od image) slui da bi referencirali
neku sliku, a samim tim naredili pregledau da
je prikae.
Ovaj element nema sadaj, ve samo referencu ka slici
koju prikazuje.
Referenciranje se definie atributom src (src od source)

Primer:
<img src=slika.jpg>

ta je CSS
CSS (Cascading Style Sheets) je jezik koji se koristi
za odreivanje stilizacije, tj. prezantacionog izgleda
HTML dokumenta.

Stilizaciju postiemo tako to zadajemo pravila


kako da se HTML elementi prikazuju vizuelno

CSS pravila
U CSS deklariemo pravila (eng. rules). Jedno CSS pravilo
odreuje (obeleava) koji se HTML element/i stilizuje/u i
na koji nain. Zato se CSS pravilo sastoji iz dva dela:
selektora i deklaracionog bloka
Primer:

CSS sintaksa
CSS sintaksa je jednostavna:
p{
font-family:arial;
margin:10px;
}

Kd treba pisati uvek malim slovima


Deklaracije se grupiu izmeu vitiastih zagrada { } , to ini deklaracioni blok
Deklaracije se odvajaju znakom taka i zarez ( ; )
Vrednosti svojstva ispisuju se nakon imena svojstva i odvajaju se znakom dve
take ( : )
Selektori razlikuju velika i mala slova

Zadatak:
Na desktopu se nalazi folder HTML&CSS i u
njemu folder sa slikama i jedan tekstualni
dokument.
Kd emo kucati u tekst editoru Notepad++ koji
se takoe nalazi na desktopu. Pokrenuemo
Notepad++, i kliknuti na FILE, pa OPEN i pronai
na desktopu folder i dokument MojPrviSajt.txt

U tom dokumentu ve se nalazi ispisan deo


koda, koji e biti objanjen jo jednom ta
predstavlja.
Sada taj dokument moemo da sauvamo kao
HTML dokument, da bismo u veb pretraivau
mogli da ga pokrenemo i vidimo ta se prikazuje.

FILE pa SAVE AS i promeniti mu ime u


MojPrviSajt.html (umesto txt da pie html)
Sada u naem folderu imamo i taj dokument,
stanemo desnim klikom mia na njega i biramo
opciju OPEN WIDTH i biramo veb pretraiva
FIREFOX.

Kada se otvori pretraiva, primeujemo da


moemo da vidimo deo teksta koji je bio ukucan.
Na ovaj nain emo gledati svaku promenu koju
napravimo u naem kodu.
Ostavite otvoren veb pretraiva, i svaki put kada
unesemo neku promenu u kodu u notepad++, samo
emo osveiti stranicu u pretraivau da bismo
pogledali promene. To moemo uraditi klikom na
taster na tastaturi F5.

Sada moemo da ponemo da unosimo sadraj


za nau veb stranicu.
Nakon otvrajue oznake <body> ubaciemo
jednu sliku kucajui sledei tekst:
<img src="slike/header.png">

Nakon svake izmene koda, moramo da


sauvamo na dokument da bismo u
pretraivau videli promene.
To moemo uraditi klikom na FILE, SAVE ili
preicom na tastaturi tako to u isto vreme
pritisnemo Ctrl i S.

Nakon toga napisaemo jedan naslov. U HTML


najvei naslovi se stavljaju izmeu oznaka <h1>
tako da emo kucati:
<h1>O nama</h1>

Tekst koji ve imamo emo staviti unutar oznaka


<p> </p> da bi pretraiva taj tekst video kao
paragraf.
Nakon toga, postaviemo jo jedan naslov:
<h1>Smoothie bar predlozi</h1>

Sledee su nam slike. Da bismo mogli da ih stilizujemo pravilno, postaviemo ih u


jedan okvir, tj. <div> element i u njemu navesti svih 9 slika.
<div>
<img src="slike/11.jpg">
<img src="slike/12.jpg">
<img src="slike/13.jpg">
<img src="slike/14.jpg">
<img src="slike/15.jpg">
<img src="slike/16.jpg">
<img src="slike/17.jpg">
<img src="slike/18.jpg">
<img src="slike/19.jpg">
</div>

Ubaciemo jo jedan naslov:


<h1>Kontakt</h1>
Na kraju, treba nam kontakt deo.
<p>Adresa: Dositeja Obradovia 33</p>
<p>Telefon:055 333 222</p>

I jedan link
<p>Omoguio:<a href="http://www.its.edu.rs/">ITS</a></p>

Time smo zavrili na HTML dokument i prelazimo na


CSS.

U notepadu, idemo na FILE, NEW, i otvorie nam


se novi dokument.
Odmah emo ga sauvati: FILE, SAVE AS; pronai
folder u kom se nalazi i na HTML i dati ime
stil.css.
Vratiemo se u HTML i pre nego to se zavri
</head> oznaka, ubaciemo sledei link:

<link href="stil.css" rel="stylesheet">

Time smo povezali na HTML i CSS dokument.


Sada se moemo vratiti u CSS i poeti sa
stilizacijom veb stranice.

Prvo emo celoj pozadini promeniti boju, tako to


emo u CSS dokument kucati:
body {
background-color:#312F2F;
}

Zatim sliku koja se nalazi na poetku strane,


odrediemo joj da se proiri na 100% irine
strane.
body img {
width:100%;
}

Sada emo da stilizujemo naslove.


h1 {
font-family: 'Amatic SC', cursive;
font-size:34pt;
color:#9413a6;
text-align:center;
padding:40px;
}

I paragrafe:
p {
font-family: Helvetica;
font-size:16pt;
color:white;
text-align:center;
padding:10px;
}

Za div u kom se nalaze slike, odrediemo:


div {
width:600px;
margin:0 auto;
padding:10px;
}

I za same slike:
div img {
width:190px;
height:170px;
border:2px solid #9413a6;
border-radius:60px;
}

Hvala na panji!

You might also like