Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Zavod za elektronike sustave i obradu informacija

BIOMETRIJA
Igor Vasiljevi
0036406039

Zagreb, lipanj 2007.

Sadraj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 3
2. Povijest ................................................................................................................................... 5
3. Fizioloke biometrijske karakteristike ................................................................................... 7
3.1. LICE ................................................................................................................................ 7
3.2. OTISAK PRSTA ............................................................................................................. 8
3.3. GEOMETRIJA DLANA ................................................................................................ 9
3.4. ARENICA ................................................................................................................... 10
3.5. MRENICA .................................................................................................................. 11
3.6. TERMOGRAM LICA I TIJELA .................................................................................. 12
3.7. UHO............................................................................................................................... 13
3.8. MIRIS ............................................................................................................................ 13
3.9. DNK............................................................................................................................... 14
4. Ponaajne biometrijske karakteristike .................................................................................. 15
4.1. POTPIS .......................................................................................................................... 15
4.2. GLAS ............................................................................................................................. 15
4.3. DINAMIKA TIPKANJA .............................................................................................. 16
4.4. HOD............................................................................................................................... 16
5. Usporedba biometrijskih metoda ......................................................................................... 17
6. Literatura .............................................................................................................................. 18

1. Uvod
Biometrija starogrki: bios ="ivot", metron ="mjera"
Biometrija - znanost o automatiziranim postupcima za jedinstveno prepoznavanje ljudi na
temelju jednog ili vie uroenih tjelesnih obiljeja, ili obiljeja ovjekovog ponaanja.
Brzi razvoj tehnologije poveao je potrebu za pouzdanim nainima identifikacije osoba.
Danas se prepoznavanje osoba obavlja na dva naina:
Prepoznavanje pomou identifikacijskih dokumenata
Prepoznavanje temeljeno na sigurnosnom kljuu
Prepoznavanje pomou identifikacijskih dokumenata:
Identifikacijski dokument predstavlja identitet
osobe koja ga nosi. Ako je identifikacijski dokument u
obliku male standardizirane kartice, tada se on naziva
identifikacijska kartica. U mnogim sluajevima razliiti
dokumenti kao putovnica, vozaka dozvola, kartica
zdravstvenog
osiguranja
mogu
posluiti
kao
identifikacijski dokumenti.
Nedostatak ove metode je postojanje mogunosti
lanog predstavljanja neke druge osobe ukoliko se
domogne tueg identifikacijskog dokumenta. To moe
imati tetne posljedice za vlasnika identifikacijskog
dokumenta.

Prepoznavanje temeljeno na sigurnosnom kljuu:

Sigurnosni klju je niz znakova poznatih samo osobi koju predstavlja (PIN, ime,
datum roenja, ...). Ova metoda se esto koristi za identifikaciju pri novanim transakcijama
koje se obavljaju pomou raunalnih sustava. Uneseni niz znakova se obino kriptira kako bi
se dodatno zatitio identitet osobe koja ga koristi. Nedostatak ovg naina je u tome to ak i
koritenjem najboljeg enkripcijskog algoritma zatita je i dalje bazirana na kljuu, te ako je
klju prekratak mogue ga je pogoditi (probiti), a ako je predugaak tee ga je zapamtiti.
Prethodno navedene standardne metode nisu u mogunosti razlikovati izmeu prave osobe i
osobe koja se pretvara da je prava.

Procjena godinjih gubitaka zbog krae identiteta (USA):

1 000 000 000 $ u transakcijama sa kreditnih kartica

1 000 000 000 $ iz koritenja mobitela
3 000 000 000 $ iz bankomata

Nedostaci standardnih metoda prepoznavanja mogu se smanjiti ako nae tijelo preuzme ulogu
kljua. To je ostvareno koritenjem biometrijskih metoda prepoznavanja.
Glavne prednosti biometrijskih metoda prepoznavanja su:

biometrijski parametri nas definiraju u svakom trenutku

biometrijske parametre je teko kopirati i krivotvoriti
zahtjevaju da osoba koja se prepoznaje bude prisutna na mjestu identifikacije

Biometrijske karakteristike:

Fizioloke karakteristike: lice, otisak prsta, geometrija dlana, arenica, mrenica,

termogram lica i tijela, uho, miris, DNK

Ponaajne karakteristike: potpis, glas, dinamika tipkanja, hod

U samim poecima izvedbe i upotrebe biometrijskih sustava, prednost je davana

fiziolokim karakteristikama u odnosu na ponaajne karakteristike. Prevladavalo je miljenje
da fizioloke znaajke, u odnosu na ponaajne, posjeduju uoljivost. Prema tome miljenju,
prevladavalo je i uvjerenje kako su fizioloke karakteristike pouzdanije od ponaajnih, jer one
imaju tendenciju manjih razlika unutar grupa, nego li to imaju ponaajne karakteristike. Danas
postoji desetak biometrijskih tehnologija koje se uveliko ili koriste, ili su gotovo pri kraju
istraivanja i poetku koritenja.
Ocjena efikasnosti biometrijskih sigurnosnih sustava temelji se na dva koeficijenta:
FAR (engl. False Acceptance Rate) omjer prihvaenih lanih uzoraka i ukupnog broja
obranenih uzoraka
FRR (engl. False Rejection Rate) omjer odbaenih ispravnih uzoraka i ukupnog broja
obranenih uzoraka
Cilj kvalitetnog sustava prepoznavanja je postii to niu vrijednost za FAR i FRR.

2. Povijest
Dok u zemljama zapadne kulture biometrija nije bila u primjeni sve do kasnog 19-tog
stoljea, u Kini je bila u upotrebi jo od 14-tog stoljea. Istraiva i pisac po imenu Joao de
Barros napisao je da kineski trgovci uz pomo tinte rade otiske djeijih dlanova i stopala na
papiru. Te otiske su radili da bi mogli meusobno razlikovati malu djecu.
Na zapadu pak, dugo vremena identifikacija se temeljila uglavnom na fotografskom
pamenju sve dok 1883. godine francuski policijski slubenik i antropolog Alphonse
Bertillon nije razvio antropometrijski sustav (kasnije poznat kao Bertillonage). To je bio prvi
precizni, znanstveni sustav koji je naao iroku primjenu u identifikaciji kriminalaca.
Antropometrijski sustav je zasluan to je biometrija postala grana znanosti. Sustav se bazirao
na preciznom mjerenju irina i duina glave i tijela, te zabiljeavanju osobnih oznaka kao to
su tetovae ili oiljci. Bertillon-ov sustav je bio odlino prihvaen na zapadu sve dok njegove
mane nisu postale oigledne. Uglavnom su to bili problemi sa razliitim postupcima mjerenja
i promjenjivim mjerama. Nakon toga, policije zapadnog svijeta okrenule su se postupcima
koji koriste otiske prstiju, pri emu su se postupci otisaka prstiju u Kini koristili ve
stotinama godina.
Zadnjih godina, biometrija je daleko odmakla od vremena jednostavnog uzimanja
otisaka prstiju. Danas se vre mnoga razliita tjelesna mjerenja i mjerenja ponaanja.
Openito upotreba biometrije danas je u znatnome rastu i to od jednostavne identifikacije pa
sve do verifikacije koja se koristi u vanim sigurnosnim sustavima.

Alphonse Bertillon

Naaprava za mjerenje dim

menzija glavve ovjeka izz 1913. goddine
6

3. Fizioloke biometrijske karakteristike

3.1. LICE
Sustavi za raspoznavanje lica imaju primjenu u razliitim
podrujima kao to su: video telefonija, kompresija baza slika,
pristup raunalnim resursima, kriminalistike svrhe
(identifikacija osoba), ...
S obzirom na cijene sustava moemo ih podijeliti na:
Kune sustave: Ovakva vrsta sustava koristi se za zatitu
osobnih raunala, omogucujui zakljuavanje odreenih
datoteka, dijelova tvrdog diska, aplikacija ili itavog
raunala.
Poslovne proizvode: Korak vie na ljestvici podruja primjene nalaze se poslovni
proizvodi. Ovi mreno-centralizirani sustavi dijele se na one koji se usko veu na
sigurnost domene u mrenom operacijskom sustavu (Windows, UNIX) ili isporuuju
svoje vlastite alate za bazu podataka i administriranje, te su dizajnirani za veliki broj
korisnika.
Identifikacija osoba prema njihovoj slici lica moe se provesti na vie naina, kao to je
dohvat slike lica u vidljivom spektru korietnjem kamere ili koritenjem infracrvenih uzoraka
emisije topline lica. Raspoznavanje uzoraka u vidljivom svjetlu je tipian model uzimanja
kljunih znaajki iz centralnog dijela slike lica. Koristei iroki sortiman kamera, sustav
vidljivog svjetla uzima one znaajke iz spremljene slike koje se ne mijenjaju s vremenom,
izbjegavajui dodatne znaajke kao to je izraz lica ili frizura. Neki od izazova raspoznavanja
lica u vidljivom svjetlu ukljuuju reduciranje utjecaja promjenjivog osvjetljenja i detektiranje
maske ili fotografije. Neki sustavi za raspoznavanje lica zahtijevaju mirno poziranog
korisnika kako bi mogli dohvatiti sliku, iako mnogi sustavi koriste proces u realnom vremenu
za detektiranje glave osobe i lociraju lice automatski.
Raspoznavanje osoba preko lica spada u nenametljive tehnike zbog ega ljudi obino
nemaju problema sa prihvaanjem lica, kao biometrijske karakteristike.
Danas se vre intenzivna istraivanja s primjenom u rasponu od statike, kontrolirane
verifikacije slike lica, pa sve do pokretne slike i nekontrolirane verifikacije lica u metenoj
pozadini.

3.2. OTISAK PRSTA

Otisak prsta je uzorak izboina i udubljenja na povrini jagodice
prsta, a nastaje sakupljanjem mrtvih, otvrdnulih stanica, koje se
neprekidno u slojevima ljute sa povrine prsta. Oblik i formacija otiska
ovise o prvotnim uvjetima razvoja embrija. Otisci prstiju su jedinstveni
za svaki prst osobe, ukljuujui i jednojajane blizance.
Koriste se za identifikaciju ve itavo stoljee i vrijednost takve
identifikacije vrlo je dobro dokazana. Otisak prsta je jedna od
komercijalno najdostupnijih biometrijskih tehnologija. Ureaji za
raspoznavanje otisaka prstiju za desktop i laptop pristup su sada iroko
dostupni od mnogih proizvoaa po niskim cijenama. Sa tim ureajima, korisnici vie ne
trebaju utipkavati lozinke - umjesto toga, samo dodir prua trenutni pristup raunalu. Sustavi
za otiske prstiju mogu se takoer kotistiti u identifikacijskom modu. Nekoliko drava u SAD
provjerava otiske prstiju kod prijava ljudi za socijalne povlastice, kako bi osigurali da
prijavljeni ne dobiju povlastice pod krivotvorenim imenima. Drava New York ima preko
900 000 ljudi upisanih u takav sistem.

Kako bi se sprijeilo koritenje umjetno napravljenih otisaka prstiju neke osobe, mnogi
sustavi uz skeniranje otiska mjere i protok krvi. Koritenje vie prstiju u procesu
prepoznavanja eksponencijalno poveava sigurnost metode.
Neke od primjena raspoznavanja osoba pomou otiska prsta prikazane su na sljedeim
slikama:

3.3. GEOMETRIJA DLANA

Ove metode osobne autentifikacije su dobro
uspostavljene. Raspoznavanje ruke dostupno je ve preko
dvadeset godina. Ekstrakcija znaajki postie se
mjerenjem irine i duljine prstiju na razliitim lokacijama.
Te izmjerene vrijednosti predstavljaju vektor znaajki
korisnikove ruke koji se koristi za usporedbu s vektorima
u bazi. Vrlo jednostavna i cijenom prihvatljiva tehnika
niskog praga tonosti. Spada u grupu nametljivih tehnika
jer je potrebno ostvariti kontakt ruke sa skenerom. Jedna
zanimljiva karakteristika ove metode je da neki sustavi
zahtijevaju mali biometrini uzorak (nekoliko byte-ova),
to omoguava velike baze uzoraka. Geometrija ruke je postigla prihvatljivost u dosegu
aplikacija. Moe se esto vidjeti u kontroli fizikog pristupa u komercijalnim i
rezidencijalnim aplikacijama, u vremenskim i posluivajuim sustavima i u generalnim
aplikacijama za osobnu autentifikaciju.

Neke od primjena prikazane su na sljedeim slikama:

3.4. ARENICA
Prepoznavanje osoba pomou arenice je jedna od
najsigurnijih biometrijskih metoda, najvie zbog
prirodnih karakteristika arenice. arenica poprima svoj
izgled u najranijem djetinjstvu (ak i prije roenja), te se
ne mijenja, osim u sluaju bolesti ili ozljede. Kirurki ju
je nemogue krivotvoriti, barem ne bez velikog rizika od
gubitka vida. Takoer se ova metoda ne moe prevariti
noenjem kontaktnih lea, jer postoje algoritmi pomou
kojih se jasno ustanovljuje nosi li osoba lee ili ne.
Stakleno oko ili pravo oko odstranjeno s ovjeka ne
mogu posluiti za prijevaru jer se na njima zjenica oka ne mie, dok je kod ivog oka zjenica
podlona konstantnom pokretu te kontrakciji i irenju. Sama je tehnika vrlo jednostavna i
uinkovita, te ima potencijal postati vodeom biometrijskom tehnikom budunosti.
Uzorci arenice prenose se preko video - baziranog sustava za uzimanje slike. Ureaji za
skeniranje arenice koriste se u autentifikaciji osoba ve vie godina. Sustavima baziranim na
raspoznavanju arenice smanjila se je cijena, a oekuje se da e taj trend i dalje rasti.
Tehnologija radi dobro i za verifikaciju i identifikaciju. Trenutni sustavi mogu biti koriteni u
pristunosti naoala i kontaktnih lea. Tehnologija nije nametljiva. Ne zahtijeva fiziki kontakt
sa scannerom. Raspoznavanje arenice funkcionirati e dobro i kod osoba iz razliitih etnikih
grupa i nacionalnosti.
Ova metoda, kao i sve ostale, nije 100% pouzdana. Grupa njemakih istraivaa je uspjela
prevariti jednu od komercijalnih verzija ureaja za prepoznavanje tako to su visokokvalitetnu
sliku oka ispisali pomou pisaa visoke rezolucije (2400x1200 dpi), te u sredini probuili
rupu. Tako je uredaj za dobivanje slike arenice vidio ivu zjenicu. U stvarnom ivotu se
to ne bi moglo lako izvesti jer je potrebna skupa oprema, a i nije mogue dobiti tako
kvalitetnu sliku neijeg oka bez znanja te osobe.
Neke od primjena prikazane su na sljedeim slikama:

10

3.5. MRENICA
Mrenica je tanki sloj stanica koji se nalazi sa stranje
strane oka. Mrenica oka i njena struktura je karakteristika
svake individualne osobe. Ovo je jedna od sigurnijih
biometrijskih metoda jer nije jednostavno promjeniti ili
replicirati unutarnju strukturu oka. Prva istraivanja ove
metode poela su oko 1930. g. , a prva komercijalna izvedba
se pojavila 1984. g. Ova biometrijska metoda do danas
osigurava najveu tonost prepoznavanja. Ovo je ujedno i
najskuplji nain identifikacije jer je oprema kojom se vri
skeniranje mrenice jako skupa. Skeniranje mrenice traje
10-15 sekundi. Metoda zahtjeva da prilikom skeniranja budu
skinute naoale kako bi se oko moglo bolje pribliiti ureaju
za skeniranje. Spada u grupu nametljivih tehnika potrebno je ostvariti kontakt s okularom.
Postoji miljenje meu ljudima kako je skeniranje mrenice tetno za oko. Zbog toga, kao i
visoke cijene ova metoda nije najzastupljenija kod krajnjih korisnika iako daje najbolje
rezultate.
Ima veliku primjenu u vojnim objktima, te podrujima visokog stupnja sigurnosti
(policijske postaje, zatvori, nuklearne elektrane, osjetljivi laboratoriji, ...) gdje cijena ne igra
ulogu.

Ureaji za skeniranje mrenice

11

3.6. TERMOGRAM LICA I TIJELA

Potkoni krvoilni sustav na ljudskom licu i tijelu proizvodi
jedinstveno obiljeje, dok se toplina koja prodire kroz tkivo isijava iz
koe. Snimanje lica i tijela infracrvenom kamerom
se naziva
termogramom lica i tijela. Vjeruje se da je termogram lica i tijela
jedinstven za svaku osobu. Termogrami lica i tijela predstavljaju
postojanu biometrijsku karakteristiku jer ih se moe promijeniti samo
kirurkim zahvatom. Postoji utjecaj temperature okoline, alkohola,
droga i lijekova na termogramsku sliku lica i tijela. Nedostatak ove metode je cijena
infracrvene kamere, a kako dobivene slike zauzimaju dosta prostora ova metoda nije pogodna
za velike baze.
Termogram lica i tijela nam daje mogunost klasifikacije, prepoznavanja i identifikacije
lica i dijelova tjela. Moe se koristiti u medicini za detektiranje nekih bolesti. Koristi se u
situacijama kada je potrebno izvriti brzu identifikaciju, izdvajanje eljenog lica iz skupine, ...
Identifikaciju je mogue obaviti pod raznim svjetlosnim uvjetima ukljuujui i po mraku. Ova
metoda omoguuje prepoznavanje i bez suradnje osobe, te snimanje s vee udaljenosti. Ova
metoda spada u grupu nenametljivih tehnika.

12

3.7. UHO
Oblik uha i struktura hrskavog tkiva na povrini uha razliiti su meu osobama. Kod uha
nije za oekivati da su znaajke jedinstvene za svaku osobu. Pristupi prepoznavanju uha
temelje se na poklapanju vektora duljine izboenih toaka na povrini od lokacije graninih
znakova na uhu. Ova metoda spada u grupu nametljivih tehnika.
Iako ova metoda daje obeavajue rezultate potrebno je jo dodatnih istraivanja kako bi se
odgovorilo na pitanja:
1. Moe li se izvriti ekstrakcija znaajki uha u raznim uvjetima sa zadovoljavajuim
pouzdanou.
2. U sluaju kada je uho prekriveno kosom ova metoda nije primjenjiva. Potrebno je nai
odgovor da li je mogue postii djelominu identifikaciju, te moe li upotreba
termograma rijeiti problem.

3.8. MIRIS
Poznato je da svaki objekt lui miris, karakteristian za njegov kemijski sastav.
Biometrijski sustavi, bazirani na ovoj metodi, rade tako da se daak zraka koji okruuje objekt
upuhuje preko kemijskih senzora, od kojih je svaki osjetljiv na odreenu grupu aromatskih
smjesa. Vektor znaajnosti sastoji se od potpisa obuhvaenog normaliziranim mjerenjima od
svakog senzora.
Miris tijela ima nekoliko funkcija, meu kojima su komunikacija, privlaenje partnera,
zatita okolia, obrana od napada i sl. Komponenta mirisa emitiranog od ljudskog (ili
ivotinjskog) tijela, razliita je za svaku jedinku.
Upitno: da li postoji utjecaj kemijskih tvari (poput losiona, sapuna i sl.) na kvalitetnu
detekciju mirisa. Ova metoda spada u grupu nametljivih tehnika.
13

3.9. DNK
DNK je jednodimenzionalna jedinstvena oznaka za neiju individualnost, a najvie se
koristi u kontekstu forenzinih aplikacija pri identifikaciji. Veina ljudskih DNK identina je
za cijelu ljudsku populaciju i samo relativno malen broj posebnih lokacija na DNK predoava
individualne varijacije. Te se varijacije pokazuju ili u broju ponavljanja blokade osnovnog
toka ili u manjim nefunkcionalnim smetnjama osnovnog toka. Procesi ukljueni u
identifikaciju na bazi DNK odreuju potjeu li dva uzorka DNK od istog, odnosno razliitih
pojedinca. S obzirom da se iz DNK mogu dobiti i "privatni" podaci (poput raznih vrsta bolesti
i sl.), ovakva identifikacijska tehnika jo uvijek ne uiva veliku popularnost kod krajnjih
korisnika. Ova metoda spada u grupu nametljivih tehnika.

14

4. Ponaajne biometrijske karakteristike

4.1. POTPIS
Svaka osoba ima jedinstven rukopis, a potpis je neka vrsta "otiska prsta" koji se moe
iskoristiti u identifikaciji osobe. Razvija se i mijenja tijekom vremena, te je pod stalnim
utjecajem fizikih i emocionalnih stanja potpisivaa. Potpisi nekih osoba esto variraju, i to u
tolikoj mjeri da su uzastopni otisci njihovih potpisa znaajno razliiti. Identifikacijska tonost
sustava temeljenih na metodi potpisa je prihvatljiva iako postoji mogunost krivotvorenja
potpisa.
Postoje dva pristupa identifikacije potpisa:

Statiki promatra se geometrija potpisa

Dinamiki promatra se geometrija potpisa, te brzina i
putanja

4.2. GLAS
Karakteristike ljudskog glasa potpuno su odreene vokalnim traktom, ustima, nosnom
upljinom i ostalim mehanizmima za stvaranje glasa u ljudskom tijelu. Od ove karakteristike
se ne oekuje da bude dostatno jedinstvena, te da omogui identifikaciju pojedinca iz velike
baze podataka identiteta.
Postoje tri pristupa identifikacije govornika:

Provjera govornika ovisno o tekstu dokazuje identitet subjekta provjerom na

unaprijed odreenoj frazi.
Provjera govornika neovisno o tekstu tei pristup jer se govornikov identitet
provjerava neovisno o frazi.
Provjera govornika neovisno o jeziku na kojem govori

Ova metoda spada u grupu nenametljivih tehnika. Podlona je promjenama govornika (bolest,
mutacije i sl.), te ju je takoer relativno lako i imitirati. Koristi se za identifikaciju preko
telefina.

15

4.3. DINAMIKA TIPKANJA

Dinamika tipkanja razvila se za vrijeme drugog svjetskog rata kod radiotelegrafista, jer je
uoeno da se po brzini tipkanja mogu razlikovati poiljatelji poruka. Danas se govori o
dinamici tipkanja, ali u kontekstu tipkanja po tipkovnici. Znaajke dinamike tipkanja temelje
se na vremenskom razmaku izmeu pritiskanja tipki. Ova metoda spada u grupu
nenametljivih tehnika.

4.4. HOD
Hod predstavlja sloenu prostorno-vremensku biometriju ponaanja. Nije jedinstven za
svakog pojedinca, ali je dovoljno karakteristian da omogui provjeru identiteta. Hod je
biometrijska karakteristika ponaanja i ne mora ostati nepromjenjiv, pogotovo tijekom duljeg
vremenskog perioda.
Znaajke hoda izvode se iz analize video materijala (potrebno je snimiti osobu koja hoda).
Provjeravanje temeljeno na hodu tipino upotrebljava slijed slika hodajue osobe, a sama se
provjera zasniva na karakterizaciji nekoliko razliitih pokreta svakog artikuliranog zgloba
Ova metoda spada u grupu nenametljivih tehnika.

16

5. Usporedba biometrijskih metoda

Metoda
Lice
Otisak
prsta
Geometrija
dlana
arenica
Mrenica
Termogram
lica i tijela
Uho
DNK
Potpis
Glas
Dinamika
tipkanja
Miris
Hod

Univerzalnost

Jedinstvenost

Prikupljivost

Izvedljivost

Prihvatljivost

Visoka

Niska

Trajnost

Srednja

Visoka

Niska

Visoka

Varanje

Niska

Srednja

Visoka

Visoka

Srednja

Visoka

Srednja

Visoka

Visoka

Srednja

Srednja

Visoka

Srednja

Srednja

Srednja

Visoka
Visoka

Visoka
Visoka

Visoka
Srednja

Srednja
Niska

Visoka
Visoka

Niska
Niska

Visoka
Visoka

Visoka

Visoka

Niska

Visoka

Srednja

Visoka

Visoka

Srednja
Visoka
Niska
Srednja

Srednja
Visoka
Niska
Niska

Visoka
Visoka
Niska
Niska

Srednja
Niska
Visoka
Srednja

Srednja
Visoka
Niska
Niska

Visoka
Niska
Visoka
Visoka

Srednja
Niska
Niska
Niska

Niska

Niska

Niska

Srednja

Niska

Srednja

Srednja

Visoka
Srednja

Visoka
Niska

Visoka
Niska

Niska
Visoka

Niska
Niska

Srednja
Visoka

Niska
Srednja

Univerzalnost

svaka osoba bi trebala imati ovu karakteristiku

Jedinstvenost

opisuje kako dobro biometrijska metoda razlikuje dvije osobe

Trajnost

opisuje koliko je biometrijska metoda otporna na starenje

Prikupljivost

opisuje koliko je teko pribaviti biometrijski uzorak

Izvedljivost

opisuje preciznost, brzinu i robusnost sustava za prikupljanje

biometrijskih uzoraka

Prihvatljivost

opisuje prihvatljivost biometrijske metode u svakodnevnom ivotu

Varanje

opisuje koliko je teko prevariti sustav za prepoznavanje

17

6. Literatura
1. http://www.biometrics.org/
2. http://biometrics.cse.msu.edu/
3. http://www.bromba.com/faq/biofaqe.htm
4. http://www.hrsltd.com/identification_technology/index.htm
5. http://scgwww.epfl.ch/courses/
6. http://www.bio-tech-inc.com/bio.htm
7. http://bio-tech-inc.com/Bio_Tech_Assessment.html
8. http://www.answers.com/topic/biometrics

18