Vol. 15, Br.

UDC 616.314.16308
CODEN: ASCRBK

1S81

YU ISSN 0001-7019

Pregledni rad

Antibiotska terapija u endodonciji

Dora NAJAR-FLEGER i Zdenko NJEMIROVSKIJ
Zavod za bolesti zuba Stomatolokog fakulteta, Zagreb
Primljeno za objavljivanje 9. oujka 1981.
Kljune rijei: endodoncija, antibiotici, bakterijski endocarditis

Summary
ANTIBIOTIC THERAPY IN ENDODONTICS
Microbiological findings o f bacterial endocarditis from the U n i v e r
sity Hospital for Infectious
Diseases
D r. F r a n M ih a I j e v i in Zagreb are presented and compared to the findings collected
at the U n i v e r s i t y o f M i c h i g a n H o s p i t a l during the approxi
mately same period (1962 1975). A change in infection ecology has been
observed in technically more advanced environment.
in the choice of 'antibiotics in endodontics the priority is given to peni
cillin antbiotics and alternatively to cephalosporins and erythromycin. For the
protection o f persons predisposed to bacterial endocarditis only bactericidal
antibiotics are used. The best ones are penicillins and cephalosporins, which
are administered perorally two hoors before the endodontic treatment or parenterally half an hour before the treatment in sufficiently high doses. In some
cases a combination of antibiotics is (necessary as well as the consultation
with the physician following up the p a tie n ts condition after curing the basic
disease. The combination of penicillin antibiotics and aminoglucosides applied
with due caution, which is necessary because of ototoxic and nephrotoxic
aminoglucoside action,' is considered to be the best one.
The local application of antibiotics combined with hidrocortisones is
contraindicated in persons predisposed to bacterial endocarditis.
Key words: endodontics, antibiotics, bacterial endocarditis

UVOD
U p o s lje d n jih desetak godina, u nas su nosioci sto m a to lo ke zdravstvene s lu
be visoko educirani sto m a to lo ki kadrovi, to je dovelo do in te n z iv ira n ja endod on tskih zahvata u m nogim naim zubnim am bulantam a. Endoontsikom zahvatu
podvrgava se sve vei broj o b o ljenih, rade se sve k o m p lic ira n iji m i'krooperativni
zahvati u podruju endodonta i p rim je n ju je se naijnovija opa ii spe cija ln a te ra p ija
( P o p i 12 i u t a l o3).
Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

151

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

Antibiotska terapija u endodonciji

To je nametnulo potrebu da se endodoncija ne obrauje samo sa stajalita te

hnikih zahtjeva, koje namee kompleksna problematika mikrooperativne tehnike
rada, ve se ma nju gleda u sklopu opih uzronih veza s organizmom u cjelini
( F a r r i n g t o n4).
.^ |
Endodomtska terapija zuba, promatrana s m ikrobiolokog aspekta, namee p i
tanje antim ikrobne terapije u endodonciji. Budui da postoji mogunost kontamina
cije, superinfekci'je, propagacije i aktivacije infekta u periapeksnom podruju, pro
blem infekcije izlazi iz relativno izoliranog okvira korijenskog kanala u periradtkularni predio zuba, sa svim moguim posljedicama za organizam.
M ikrobioloka populacija koja pritom sudjeluje, pripada redovitoj flo ri oralne
upljine, koja pod normalnim okolnostima nije patogena za ljudski organizam. Ona,
meutim, postaje patogena kad se promjene ivotni uvjeti, to se esto dogaa
prilikom zahvata na endodontu ( N a j a r - F l e g e r i s u r . 56).
Intenzitet i lokalizacija patolokog procesa e u takvim sluajevima ovisiti o
vrsti i patogenosti invadirajueg mikroba. U veini sluajeva dolazi do inflamatornog procesa u periradikularnom prostoru, s klasinom slikom upale i aktivacijom
odgovarajue imunobioloke reakcije organizma.
U procesu endodontskog zahvata, kao posljedica tranziitorne bakterijem ije, pa
toloki se proces moe lokalizirati izvan periradikularnog prostora na udaljenim
organima. Kao uzronici se vrlo esto nalaze inae nepatogeni lili vrlo slabo patoge
ni mikroorganizmi oralne upljine.
Iz navedenog proizlazi, da prilikom endodontskog rada, u nekim sluajevima
treba p rim ije niti antibiotsku terapiju, bilo zato da se suzbije 'infekcija, bilo zato da
se sprijei da do nje doe. Zato treba indikaciju za opu prim jenu antibiotika u
endodonciji promatrati s triju aspekata: a) tretiranja postojee infekcije, b) zatite
od infekcije o sje tljivih tkiva i osoba pri endodontskom zahvatu i c) zatite osoba
predisponiranih na bakterijski endokarditis, pri endodontskom radu. Lokalno se
antibiotici prim jenjuju u suzbijanju i prevenciji infekcije aficirane pulpe i periape
ksa.
a) T r e t i r a n j e

postojeih

infekcija

endodonta

Sistemski se prim jenjuju antibiotici ako postoji Parodontitis apicalis acuta,

ovisno o teini infekcije i opem zdravstvenom stanju pacijenta. U zdravih osoba,
periapeksne infekcije se stiavaju nakon drenae putem korijenskog kanala i u ve
ini sluajeva u tom stadiju nije potrebna antibiotska terapija.
Isto tako antibiotska terapija nije potrebna kad se razvio submukozni apsces,
je r se drenaa moe postii incizijom . Antibiotska terapija je indicirana, ovisno o
teini klinike slike, u Iijeenju ostitikih procesa, koji se vie ne mogu drenirati
kroz korijenski kanal, a jo 'nije dolo do akumulacije sadraja na lokaliziranom
podrujiu. Antibiotska terapija, kombinirana s kirurkom intervencijom , indicirana
je u lijeenju facijalnog celulitisa, kad postoji opasnost da se razvije tromboza
kavernoznog sinusa (preko prednje facijalne vene i orbite), kao i u sluajevima kad
se infekcija iri u podruje vrata i postoji mogunost razvitka flegmone dna usne
upljine, koja moe zavriti fatalnom respiratornom opstrukcijom . To su sluajevi
koji zahtijevaju hospitalizaciju.
152

Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

b) Z a t i t a

od

Antibiotska terapija u endodonciji

infekcije osjetljivih tkiva

endodontskom
zahvatu

i osoba

pri

Meu o sjetljiva tkiva spadaju ona, koja su bila podvrgnuta radijacijskoj tera
piji. U takvim tkivim a je reducirana cirkulacija, je r se kao posljedica zraenja raz
vio endarteritis obliterans. To stanje spreava razvitak normalnih imunolokih reak
cija pa i najbanalnije dentalne infekcije moraju b iti tretirane antibioticim a.
Ako se inficira endodont, u organizama s niskom rezistentnou, prim jenjuje se
antibiotska terapija uz odgovarajui endodontski zahvat na zubu. Rije je o dijabe
tiarim a, bolesnicim a pod sistematskom steroidnom terapijom , astmatiarima, bo
lesnicima s reumatoinim artritisom i raznim konim bolestim a te bolesnicim a pod
imunosupresivnom ili citostatskom terapijom .
c) Z a t i t a
osoba p re d i s p o n ir a n i h
na b a k t e r i j s k i
endokarditis
pri
endodointskom radu
Bakterijski endokarditis ili infektivni endokarditis je mikrobna infekcija sranih
zalistaka i endokarda, u vezi s kongenitalnim ili steenim sranim defektim a. Uz
ronici joj mogu biti bakterije, rikecije ilii m ikotina flora. Bolest je klasificirana kao
subakutni (SBE) ili kao akutni (ABE). SBE u veini sluajeva poinje podmuklo, na
padnut je ve ranije oteeni endokard i uvijek mu je uzrok 'redovita flo ra vlastitog
organizma. ABE poinje naglo, tije k mu je buran, uzrotk su vrlo patogeni m ikroorga
nizmi, a moe poeti i na normalnom endokandu. Radi se o vrlo ozbiljnoj bolesti, u
kojoj je, usprkos velikom napretku suvremene medicine i mogunostima Iiijeenja
antibioticim a, m orta lite t visok. M o s t a g h i m
i s u r . 7 navode m orta lite t od
32,8% (21 od 64) bolesnika lijeenih u U n i v e r s i t y o f M i c h i g a n H os p i t a I u u desetgodinjom razdoblju, od 1962. do 1972. godine. U K l i n i c i z a
infektivne
bolesti
D r F r a n M i h a I j e v i u Z a g r e b u , u
priblino istom razdoblju (od 1964. do 1975. god), m o rta lite t je bio 21,43%. Od 56
bolesnika, izlijeeno je 15, stanje je poboljano u 29, a umrlo ih je 12 ( S c h n w a I d8).
Kao najei uzronici navode se streptokoki, iz skupine virians i stafilokok],
ali nisu rije tki niti enterokoki. Danas su u etiolog iji bakterijskog enokaritiisa sve
ei fungi i Gram negativni m ikroorganizmi, to se dovodi u vezu s promjenom
ekologije infekcije ljudskog organizma. U tablici br. 1. zabiljeen/i su mikroorganizmi
izolirani u oboljelih od bakterijskog endokarditisa u nas i u SAD, u priblino istom
vremenskom razdoblju.
Usporeujui nalaze, moemo uoiti da kao uzronici bakterijskog endokarditisa dom iniraju streptokoki u obje bolnice. Analiza Gram negativnih i stafilokoknih in
fekcija dokaz je promjene ekologije infekcije, gdje su u tehniki naprednijoj sredini
ranije stvoreni uvjeti za infekciju manje patogenim mikrobima, to se ogleda i u
slici uzronika bakterijskog endokarditisa u obje sredine. Tako se u SAD, u tom
razdoblju, opaa vea uestalost koaguIaza-negativnih stafilokoka (12%) i gram ne
gativnih bakterija (14,67%), dok u nas jo uvijek dom inira Staphylococcus aureus
(40%). Koagulaza-negativni stafilokoki (4,44%) i Gram negativne bakterije (4,44%)
su u tom razdoblju zastupljeni u relativno niem postotku.
Faktori, koji utjeu na promjenu ekologije i lokalizacije infekcije, vezani su uz
agresivnije dijagnostike metode i operacijske zahvate u m edicini, masovniju p ri
Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

153

Antibiotska terapija u endodonciji

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

mjenu kortikosteroida, imunosupresivnih i citostatskih lijekova i radioterapije. To

je, uz poboljanje ivotnog standarda, dovelo do produenja ivotnog vijeka puan
stva i vee brojnosti ljudi s degenerativnim i kroninim bolestim a i oslabljenim

Klinika za zarazne
bolesti, Zagreb
(Scnwald)
1964 1975. god.

University
Michigan
(Mostaghim)
1962 1972. god

Br.

Br.

Streptococcus pneumoniae
Enterococcus
Str. species (viridans)
Str. beta haemo liti cos
Streptoccus lactis
Streptococcus mitis
Streptococcus bovis
Streptococcus tiberls
Str. species (Grupe B, alfa, gama
mikroaerofiini)

3
2
16
1

6,67
4,44
35,56
2,22

Ukupno streptokoka

22

Sta. aureus
Sta. coagulasa negativus
Ukupno stafilokoka

Mikrobioloki nalaz

Escherichia coii
Pseudomonas species
Proteus m i rabi Iis
Paracolon
Klebsiella species
Diphteroides
Haemophylus species
Gram tapii
Ukupno gram bakterija

(aer.)

1
9
19

1,33
12,00
25,33

3
1
1
1

4,00
1,33
1,33
1,33

6,67

48,89

40

53,32

18
2

40,00
4,44

14
9

18,67
12,00

20

44,44

23

30,67

2
1
1
1
1
4
1

2,67
1,33
1,33
1,33
1,33
5,33
1,33

11

14,67

1,33

75

99,99

1*
1

2,22
2,22

4,44

Candida parapsilosis
Gixiella Bumetti
Ukupno

2,22

45

99,99

* U jednom sluaju mijeana kultura Esh. coli i Sta. aureus.

Tab. 1. Uzronici bakterijskog endokardiitisa u dvije bolnice (SAD, Jugoslavija)
u priblino istom vremenskom razdoblju.

imunobiolokim sustavom. Tako danas postoji dio populacije, koji je o s je tljiv iji na
normalnu floru svog vlastitog organizma. Uslijed este upotrebe antibiotika, neki
lanovi redovite flo re postaju rezistentni na antimikrobnu terapiju, to uvelike ote
ava lijeenje mnogih novih Infekcija (F a I i e v a c 9).
Posljednjih godina u infekcijama endodonta u nas sve vie ima Gram negativ
nih bakterija i manje patogenih stafilokoka, to pokazuje da ovaj problem postoji
i u endodonciji ( N a j a r - F l e g e r10).
154

Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

Antibiotska terapija u endodonciji

P rilikom de ntalnih zahvata, tre b a se posebno b rin u ti za z a titu pacijenata, u

ko jih p o sto ji p re d isp o zicija za b a k te rijs k i e n d o ka rd itis. To su osobe s re u m a tskim
sranim bolestim a, ko n g e n ita ln im sranim m anam a, osobe s p o vije u b o le s ti o
reum atskoj groznici, nosioci v a lv u la rn ih proteza i e le k tri n ih s im u la to ra
(pace
m aker) i osobe s a te ro s k le ro ti k im sranim b o le stim a . Stanja u kojih je osla b lje n a
koronarna c irk u la c ija , kao p o s tin fa rk tn o sta n je iili p sih o som a tski s tre s, koja dovode
do koronarne ishe m ije , mogu p rid o n ije ti p re d is p o z ic iji za b a k te rijs k i e n d o ka rd itis.
U o visnika o drogi, b a k te rijs k i e n d o ka rd itis nastaje o b in o d ire k tn o m in o ku la cijo m
m ikroba p rilik o m in jic ira n ja sredstva o v is n o s ti, emu p rid o n o s i opa is c rp lje n o s t i
pad obram benih snaga organizm a.
Svi zahvati koji dovode do tra n z ito rn e b a k te rije m ije p re d s ta v lja ju takozvane
fa kto re propagacije, a ovamo spadaju i dentalni za h va ti. Meu njim a su na prvom
m je stu k iru r k i zahvati, a s lije d e ih zahvati na m a rg in a ln o m parodontu. Endodontski
zahvati, u odnosu na navedene, rje i su uzronici tra n z ito rn e b a k te rije m ije . B a u m
gartner
i s u r . 1112 su u sta n o vili u jednom od 30 endodontskih sluajeva, u
korije n sko m kanalu i h e m o ku ltu ri, is ti m ikroorganizam (B acteroides adolescens) i to
kad su p rilik o m in s tru m e n ta c ije endodontski p ro iriv a i p re li apikalni foram en.
D entalni zahvati se esto dovode u vezu s b a k te rijs k im en d o ka rd itiso m ; navodi
se u lite ra tu ri p o sto ta k Izm eu 10 i 15% (N j e m i r o v s k i j i s u r.13). K lin i k i
m a nife stn a b o le st m oe nastati izmeu nekoliko dana i 8 tjedana p o s lije dentalnog
zahvata. M o s t a g h i m 7 u svom radu dovodi 14,06% (9 od 64 bolesnika) u vezu
s d e n talnim zahvatim a (p ro fila ksa parodonta, o rto d o n ts k i tre tm a n , endodontski
tre tm a n , ekstra kcije , zubni apsces, p e rik o ro n ltis ), dok u nas ne raspolaem o poda
cim a o to j p ro b le m a tic i.

SMJERNICE ZA ENDODONTSKI RAD

a)
U tretiran ju
postojeih
infekcija
treba n a jp rije o d re d iti
p o sto ji li in d ika cija za konzervacijski endodontski postupak. U koliko p o s to j i, odmah
zapoinje endodontsko lije e n je . A ko p o sto ji piokokna in fe k c ija , obino se izvri
trepanaoija pulpnog p rostora (s eventualnom evakuacijom gnojnog sadraja) i uspo
sta vlja se drenaa. Svakodnevnim isp ira n je m ko rije n sko g kanala, spreava se za
tvaranje kanala eksudatom , akutna upala p o stepeno p o p rim a kronini tije k , a to
omoguava kom pletnu intrakanalnu m ehaniku i k e m ijs k u obradu kanala. Bez obzira
na eventualnu prim je n u a n tib io tik a , ovakav postupak na zubu se ne sm ije zanema
riti ( L a n g d o n14).
U in fe k c ija s blagim k lin i k im s im p to m im a periapeksa, kad ne p o sto ji o to k ili
obilna se krecija, a n tib io ts k a te ra p ija n ije in d icira n a . U tim je slu a je vim a periapeks
obino invadiran m ikro b im a sla b ije pato g e n o sti pa se in fe k c ija obino moe svla
dati endodontskim lije e n je m . Bazu te ra p ije in i kom pletna m ehanika instum entaija i kem ijska obrada, po m ogunosti bez drenae zuba. O vakvim postu p ko m se
spreava dugotrajna irita c ija periapeksa, uzrokovana invazijom
Gram n e g a tivn ih
b a kterija, koja se zbiva ako nastupi salivarna ko n ta m in a cija d reniranog ko rije n sko g
kanala ( N a j a r - F l e g e r
i s u r . 15).
Ni zubim a s dent&lnim fis tu la m a n ije potrebna drenaa p re ko otvorenog kanala,
je r se akum u liran i s e k re t dre n ira kroz fis tu lu . Zato endodontsko tre tira n je te ih
Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

155

Antibiotska terapija u endodonciji

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

periapeksnih procesa s fistulom ne dovodi do eih komplikacija nakon terapijskog

postupka na endodontu.
b) I n d i k a c i j a z a e n d o d o n t sk i r a d n a
osjetljivim
oso
bama i t k i v i m a
mora biti mnogo stroa, a mjere aseptiokog rada moraju
biti vrlo rigorozne. Poeljno je da se endodorotsiki zahvat zavri, dok je pacijent pod
antibiotskom zatitom , emu treba prilagoditi terapijski postupak.
c) U o s o b a
p r e d i s p o n i r a n i h na b a k t e r i j s k i
endokard i t i s potrebno je da se striktno pridravamo spomenutih strogih principa o aseptikom radu i indikacijama, koji vrijede za endoonciju uope. U ovih pacijenata,
osim toga, nije poeljno da se endodontskim instrumentim a propagira infekt preko
apeksnog foramena, radi opasnosti od tranzitorne bakterijem ije. Takav rad zahtije
va striktnu prim jenu tone orijentacije o duljini korijenskiih kanala, uz nekoliko ra
diolokih kontrola u vrijem e endodontskog rada. U sluajevim a akutnih ostitiokih
procesa, kad je neminovno uspostaviti drenau, treba ne samo suzbiti infekciju an
tibioticim a, ve i za tititi organizam od invazije oralne flore, to se moe postii
jedino kombiniranom antibiotskom terapijom .
d) L o k a I n a p r i m j e n a a n t i b i o t i k a . A n tibio tici se u endodonciji
prim jenjuju lokalno kao meikamentozni uloci, izmeu pojedinih posjeta. Upotreb
ljavaju se iskljuivo antibiotici irokog spektra, ili mjeavina antibiotika u obliku
poliaintibiotskih pasta (PBSC) ( G r o s s m a n 16).
S obzirom na mogunost prisutnosti funga i veliku raznolikost m ikrobioloke
populacije aficiranog kanala, nije, usprkos p risutnosti antibiotika, iskljuena mo
gunost bakterijske aktivnosti. Zato se sve ee, (kao meikamentozni uloci,
opet prim jenjuju klasini antiseptici blagog djelovanja. U sredinama gdje se endodontski zahvati provode bez ikoferdama, preporua se, da se kao meikamentozni
uloci upotrijebe blaga antiseptika sredstva a ne antibiotici, zbog vee mogunosti
kontaminacije i propagacije flore oralne upljine u periapeksno podruje.
A n tib io tici se upotrebljavaju i kao antimikrobna komponenta pasta, kojih aktiv
nu supstanciju ine kalcijev hidroksid ili hidrokortizon. Ove paste se upotrebljavaju
za stiavanje upale pulpe, ili njezino direktno prekrivanje. U ovim preparatima an
tib io tici vrlo korisno zamjenjuju antiseptike, kojih bi aktivnost na otvorenoj pulpi
dovela do tekih oteenja, ili nekroze vitalnog pulpnog tkiva (C v e t k o v i 17,
Najar-Fleger
i B l a i 18).
Primjena hidroikortizonskih preparata u endodonciji nije indiciirana u osoba
predisponiranih na bakterijski endoikarditis. Uslijed aktivnosti kortizona izostaju
neke imunoloke reakcije pa mnogo lake dolazi do propagacije mikroorganizama
u opu cirkulaciju ( K l o t z i s u r . 19).

IZBOR ANTIBIOTIKA
Primjena antibiotika je delikatan zahvat, koji uvelike remeti odnose izmeu
ljudskog organizma i m ikrobioloke populacije koja ga naseljava. Ona dovodi do
promjena ekoloke ravnotee i do stvaranja rezistentnih mutanata, to moe u od
reenom trenutku uvelike oteati lijeenje oboljenog organizma. Zato je neobino
156

Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

Antibiotska terapija u endodonciji

vano da se potuje stroga k riti n o s t u odre iva n ju in d ik a c ije za a n tib io ts k u p ri

m jenu i da se pra viln o izabere a n tib io tik , je r o sloenim m eusobnim odnosim a iz
meu lijeka , m akroorganizm a i m ikroorganizam a o visi ishod lije e n ja (H o t u j a c i
B a k o v i 20).
S istem ska prim je n a a n tib io tik a dolazi u e n d o d o n ciji u obzir samo u iznim nim
slu ajevim a ; ona ne moe b iti zamjena za neadekvatni endodontski rad. A n tim ik ro b na te ra p ija p rilik o m zahvata na endodontu treba da bude usm jerena na re d o vitu flo
ru oralne u p ljin e . Ta flo ra je v rlo raznolika pa tre b a im a ti na umu da nema a n tib io
tika koji bi svo jim d jelovanjem obuhvatio sve m ikro o rg a n izm e . Za takvu s itu a c iju
e u nekim sluaje vim a b iti potrebna kom binacija dvaju a n tib io tik a .
N ajsnanije i najee u potrebljavano a n tim ikro b n o sre d stvo su p e n ic ilin s k i
a n tib io tic i pa e se oni u p o tre b lja v a ti u e ndodonciji gdje god je to m ogue. S lije d e
ce fa lo sp o rin i, koji su po svom sastavu i dje lo va n ju s li n i p e n ic ilin im a i oni e se
up o tre b lja va ti u sluajevim a a le rg ije organizm a na pen i ili roske a n tib io tik e (F a l i
e v a c i s u r . 21). Iza toga s lije d i e ritro m ic in , koji se daje u p o vienim dnevnim
dozama, je r se radi o b a k te rio s ta tik u .
U suzbijanju piokoknih o s titi k ih in fe k c ija n a jd je lo tv o rn iji je b e n z ilp e n ic ilin ,
slije d e o ra ln i p e n ic ilin i i a m p ic ilin , koji raspolae iro k im sp e ktro m djelovanja.
A lte rn a tiv n i a n tib io tic i su c e fa lo s p o rin i i e ritro m ic in .
Za za titu o s je tljiv ih tk iv a i osoba u endodontskom radu, p re d n o s t se daje amp ic ilin u , radi najboljeg djelovanja na oralnu flo ru .
P rilikom endodontskog rada na osobama p re is p o n ira n im za b a k te rijs k i endo
ka rd itis , vlada slije d e e m i lje n je :
1. Budui da se a n tib io ts k im d jelovanjem ne mogu sigurno o b u h v a titi svi po
te n c ija ln o patogeni m ikro b i i da p o sto ji neprestana opasnost od brzog ra zvitka bak
te rijs k e re ziste n cije , dananja m edicina s to ji na s ta ja li tu da za p re v e n c iju bak
te rijs k o g e n do ka rd itisa treba u p o trije b iti a n tib io tik b a kte ricid n o g djelovanja. Po
kazalo se da b a k te rio s ta tic i nisu u v ije k u sp je li e lim in ira ti m ikrobe iz p atoloki pro
m ije n je n ih zalistaka (L a n g d o n14).
2. Da se ne bi razvila b a kte rijska re zis te n tn o s t, a n tib io tik treba a d m in is trira ti
neposredno p rije rada u usnoj u p ljin i. F a I i e v a c9 sm atra da p a re n te ra ln i
a n tib io tik treba a d m in is trira ti pola sata p rije zahvata, a p e ro ra ln i dva sata p rije
zahvata, u d ovoljno v e lik im dozama, kako bi ko n ce n tra cija lije ka bila d o voljno v is o
ka za potpun fa rm a ko lo ki uinak. Postoji n e koliko ko m binacija koje je dao F a I i e v a c 9 u p ro fila k s i b a kte rijsko g e n d o ka rd itisa :
1. p e n ic ilin G 1,2 m iliju n a je d in ic a pola sata p rije zahvata i dan kasnije,
2. a m p ic ilin 8 g dnevno,
3. P e nicilin G u ko m b in a ciji sa s tre p to m ic in o m (0,5 1 g dnevno),
4. a m p icilin u ko m b in a ciji sa s tre p to m ic in o m (1 1,5 g dnevno),
5. a m p ic ilin u ko m b in a ciji s gentam icinom (3 5 m g/kg dnevno).
A ko se upotre b lja va am in o g liko zid (s tre p to m ic in , g e n ta m icin ),
oprez, je r su oni o to to k s i n i i n e fro to k s i n i.

potreban

je

U m jesto p e n ic ilin s k ih a n tib io tik a , a lte rn a tiv n o dolaze u obzir c e fa lo s p o rin s k i

prepa rati.
Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

157

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

Antibiotska terapija u endodonciji

ZAKLJUAK
lz navedenog proizlazi da antibiotike treba samo u iznimnim sluajevima p ri
m jenjivati u endodonciji. U obradi endodontskih prostora, dezinfekciju ne ostvaru
jemo antibioticim a, ve pravilnom obradom korijenskog kanala (kemijskom i meha
nikom), pazei da se infekt ne propagira u periapeksno podruje.
Ako postoji infekcija periapeksa, opa primjena antibiotika je indicirana isklju
ivo u sluajevima u kojima se endodontskim, odnosno kirurkim , zahvatom infek
cija ne moe suzbiti.
U o sje tljivih osoba, terapijski postupak na endodontu i zatita antibioticim a
odreuje se individualno, je r zatita ovisi o teini osnovne bolesti.
Osobe predisponirane za bakterijski endokarditis posebna su kategorija pacije
nata. Njima se svaki endodontski zahvat provodi s iznimnom panjom, a prilikom
rada je potrebna antibiotska zatita. Prema potrebi, stomatolog se konzultira s
lijenikom koji kontrolira stanje pacijenta nakon preboljene osnovne bolesti.
Naa iskustva su da je izmeu posjeta uiputnije u potrijebiti blaga antiseptika
sredstva (solutio C h I u m s k y) nego antibiotike. Napominjemo da su kontraindicirani hidrokortizonski preparati, u lijeenju osoba predisponiranih za bakterijski
endokarditis.

LITERATURA
1. POPI, V.: Endodontsko tretiranje kro
ninog per i apeksnog procesa u molara,
Acta Stom. Croat., 11:133, 1977
2. POPI, V.: Intrakanalna instrumentacija
molara, Acta Stom. Croat., 13:132, 1979
3. UTALO, J.: Sekundarni kanali u meziobukalnom korijenu prvog gornjeg kut
njaka s posebnim osvrtom na endodont
ski tretman, Disertacija, Zagreb, 1979
4. FARRINGTON, F. H.: The influence of
transient bacteremia
following pulpotomies on primary teeth, J. Dent,
child., 15:178, 1973
5. NAJAR-FLEGER, D., OKLICA, V., NJE
MIROVSKIJ, Z.: Provjeravanje intrakanalne instrumentacije mikrobiolokim ispiti
vanjem, Acta Stom. Croat., 13:83, 1979
6. NAJAR-FLEGER, D., OKLICA, V., NJE
MIROVSKIJ, Z.: Stafilokoki u endodontu,
Acta Stom. Croat., 12:128, 1978
7. MOSTAGHIM, D., MILLARD, H. D., ARBOR, A.: Bacterial endocarditis, A retro
spective study, O. S., 0. M. and O. P.,
40:219, 1975
8. SCHNWALD, S.: Podaci o bakterijskom
endokarditisu u Bolnici za infektivne bo
lesti Dr Fran Mihaljevic u Zagrebu,
osobno saopenje, 1980
9. FALIEVAC, J.: Antimikrobna terapija,
JUMENA, Zagreb, 1979
158

10. NAJAR-FLEGER, D.: Studij mikrobiolo

ke flore korijenskog kanala zuba u ovi
snosti sa zahvatima na endodontu, Di
sertacija, 1978
11. BAUMGARTNER, J. C., HEGGERS, J. P.f
HARRISON, J. W.: Incidence of bactere
mias related to endodontic procedures,
1. Nonsurgical endodontics, J. Endod.,
2:135, 1976
12. BAUMGARTNER, J. C., HEGGERS, J. P.,
HARRISON, J. W.: Incidence of bactere
mias related to endodontic procedures,
2. Surgical endodontics, J. Endod., 3:999,
1977
13. NJEMIROVSKIJ, Z., BLAI, D., AZINOVI, Z.: Endokarditis dentalnog porijekla,
Acta Stom. Croat., 6:180, 1971
14. LANGDON, J. D.: Antibiotics in general
dental practice, Brit. Dent. J., 136:309,
1974
15. NAJAR-FLEGER, D., OKLICA, V., NJE
MIROVSKIJ, Z.: Uklanjanje inficiranog i
nekrotinog sadraja iz pulpnog prosto
ra, Acta Stom. Croat., 14:18, 1980
16. GROSSMAN, L. I.: Root canal therapy,
Lea & Febiger, Philadelphia, 1946
17. CVETKOVI, T.: Utjecaj nekih mjeavina
lijekova na zubnu pulpu, Zbornik radova
5. kongresa stomatologa Jugoslavije, str.
339, Skoplje, 1975
Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

D. Najar-Fleger i Z. Njemirovskij

Antibiotska terapija u endodonciji

18. NAJAR-FLEGER, D., BLAI, D.: Farma- 20. HOTUJAC, Lj., BAKOVI, V.: Penicilinski
antibiotici i njihovo mjesto u suvremenoj
koinamski tretman pulpnih ii ap i kalino
antimikrobnoj terapiji, Saopenja (Pliva),
parodontnih oboljenja, Medicinar, 16:229,
17:20, 1974
1965
21. FALI EVAC, J., CAR, V., SCHNWALD,
19. KLOTZ, M. D., GERSTEIN, H., BAHN, N.
S.: Mjesto cefalosporina u suvremenoj
>N.: Bacteremia after too i cal use of pred
antimikrobnoj terapiji i naa iskustva s
nisolone in infected pulps, J. Am. Dent.
preparatima Ceporim i Ceporex, Saope
Ass., 4:871, 1965
nja (Pliva), 16:173, 1973

Saetak
Indikaciju za primjenu antibiotika u endodonciji treba promatrati s triju
aspekata: a) lijeenje postojeih infekcija, kad se antibiotici primjenjuju u
tretiranju ostitiokih ilezija, ovisno o teini klinike slike i opem zdravstvenom
stanju pacijenta, b) zatita osjetljivih tkiva i osoba prilikom endodontskog ra
da, kad se terapijski postupak i antibiotska zatita odreuje individualno, pre
ma teini osnovne bolesti, c) zatita osoba predisponiranih za bakterijski emdokarditis; endodontski se zahvat provodi tek kad je pacijent iu potpunosti pod
antibiotskom zatitom. Terapijski se postupak u tom sluaju prilagoava situ
aciji.
U radu su prikazani \ usporeeni mikrobioloki nalazi bakterijskog endo
karditisa u K I i n i c i za z a r a z n e b o I e s t i D r F r a n M i h a I j ev i u Z a g r e b u i u U n i v e r s 11 y o f
Michigan
H o s p it a l u , u priblino istom razdoblju (od 1962. do 1975. godine). Ustanovljena je
promjena ekologije infekcije u tehniki naprednijoj sredini.
U izboru antibiotika u endodonciji, prednost imaju penicilinski antibio
tici, alternativno cefalosporini '\ eritromicin. Za zatitu osoba predisponirairtih
za bakterijski endokarditis, upotrebljavaju se samo antibiotici baktericidnog
djelovanja. Najbolji su penicilini \ cefalosporini, koji se administriraju peroralino
dva sata prije zahvata, a parenteralno pola sata prije endodontskog zahvata,
u dovoljno visokim dozama. U nekim e sluajevima biti potrebna kombinacija
antibiotskih lijekova, uz konsultaciju s lijenikom koji prati stanje bolesnika
nakon preboljene osnovne bolesti. Najboljom se smatra kombinacija penici Un
skih antibiotika i aminoglukozida, uz nuan oprez radi ototoksiokog i nefrotiksi okog dj e Iovanja am in og I ikoz i da.
Lokalna primjena antibiotika, u kombinaciji s hidrokortizonskim prepa
ratima, kontraindicirana je u osoba predisponiranih za bakterijski endokarditis.

Acta stomat. croat., Vol. 15, Br. 4, 1981

159