14

Svemirski brod Mjesec

Ne znam ima li ljudi na Mjesecu, ali ako ih ima Zemlja im zacijelo slui kao
umobolnica.

- George Bernard Shaw -

POSTOJI JO JEDAN kljuan aspekt onog pitanja: Pa gdje su? O dgovor e me

izloiti jo veoj poruzi (da, i?), ali drugim a e ono to u rei im ati savrenog smisla
uzm em o li u obzir dokaze i poveznice koje ve godinam a iznosim.
Sjedio sam za raunalom i pisao ovu knjigu kadli me je niotkuda spopao neki
osjeaj da Mjesec nije stvaran. Pod stvaran ne mislim na nebesko tijelo nego
na um jetnu tvorevinu (ili izdubljeni planetoid) koji je ondje postavljen da upravlja
ivotom na Zemlji, to on i ini (si. 154). O toj sam m ogunosti tijekom godina
razmiljao vie puta, ali ovaj put sam jednostavno znao. Osjeao sam kao da je
odjednom sve sjelo na svoje mjesto. Kada sam 1990. svjesno zapoinjao ovo putovanje
obino bih pogledao inform acije i dokaze, a zakljuke bih donosio vlastitim mozgom.
Ali unazad podosta godina stvari su se
promijenile. Sada me pak proim a osjeaj
neke snane spoznaje o neem u, poslije
ega ubrzo uslijede inform acije iz dom ene
pet osjetila. Takav je bio sluaj s Mjesecom.
Kada me je spopala ta snana slutnja otiao
sam na internet provjeriti ima li bilo kakvih
napisa o tom e da je Mjesec um jetan. Za
nekoliko m inuta naiao sam na knjigu pod
naslovom Tko je sagradio Mjesec? (Who Built
the Moon?) autora C hristophera Knighta
i Alana Butlera. Knight i Butler takoer
su suraivali na knjizi Prva civilizacija
(Civilization One), a Knight je napisao
Slika 154: Mjesec nije prirodno nebesko
knjigu
Hiramov klju (The Hiram Key),
tijelo - on je umjetna tvorevina, divovska
istraivanje o izvorim a Slobodnog zidarstva.
svemirska letjelica

Svemirski brod Mjesec

343

Njihova knjiga o Mjesecu stigla mi je za nekoliko dana i odm ah sam ju proitao. U

to su m i vrijem e pristizale i druge inform acije o M jesecu te je tako izranjao jedan
poznati obrazac. Prvo u moj ivot ulazi neka nova tem a, a potom sa svih strana
o tom e dolaze informacije. U knjizi Tko je sagradio Mjesec? m nogo je detaljnih i
neobinih m atem atikih i drugih poveznica izm eu Mjeseca, Zemlje i Sunca. Klju
tih poravnanja i veza su veliina, poloaj i kretanje Mjeseca.
Izvan dom aaja bilo kakvog udesnog sluaja jest injenica o naravi i poloaju
Mjeseca. Mjeseeve anomalije su toliko brojne i razliite da je Irwin Shapiro s
H arvardsko-sm itsonijanskog C entra za astrofiku rekao: Najbolje objanjenje o
postojanju Mjeseca je opservacijska pogreka - Mjesec ne postoji. Knight i Butler
piu:
Mjesec je vei nego to bi trebao biti, vjerojatno stariji nego li bi trebao biti i m nogo
laki u m asi negoli bi trebao biti.
Z auzim a m alo vjerojatnu orbitu i toliko je neobian da su sva postojea objanjenja
njegove p risutnosti p repuna nedostataka i niti jedno od njih ne bism o mogli sm atrati
ni izdaleka nepropusnim .

Isaac Asimov, ruski profesor biokem ije i pisac popularnih znanstvenih knjiga,
izjavio je da je Mjesec, koji nem a ni atm osferu ni m agnetsko polje, u biti nakaza
prirode utoliko to je Zem lja jedini planet u Sunevom sustavu oko kojeg krui satelit
takve golem osti u odnosu na svijet oko kojeg krui. Vei je od planeta Plutona. Neki
znanstvenici ak su ga nazvali sustavom blizanakih planeta, a ne planeta i satelita.
Asimov je ustvrdio da prem a svim kozm ikim zakonim a Mjesec ne bi smio kruiti
oko Zemlje. Te nastavlja:
... nam ee nam se jedan jedini logian zakljuak: po svim pravilim a Mjesec ne bi
trebao biti ovdje. injenica da on jest ovdje jedna je od onih sretnih okolnosti koje
su gotovo predobre da bism o ih p rih v a tili... Mali planeti kao to je Zemlja, sa slabim
gravitacijskim poljem m oda i ne bi trebali im ati satelite ...
... O penito, dakle, kada neki planet ipak ima satelite ti su sateliti m nogo m anji
od sam oga planeta. Dakle, ak i da Zem lja im a satelit postojao bi opravdan razlog
za pretpostavku ... da je to, u najboljem sluaju, jedno om anje tijelo, m oda nekih
pedesetak kilom etara u prom jeru. Ali, situacija je posve drukija. Ne sam o da Zemlja
im a satelit, Zem lja im a divovski satelit prom jera 3476 kilom etara. Kako je m ogue da
m ajuna Zem lja im a tako velik satelit? D oista nevjerojatno.

Kod Mjeseca postoji vrlo m nogo anomalija. Sam Mjesec nem a m agnetsko polje,
no Mjeseeve stijene su nam agnetizirane. Na njem u se nalaze m askoni (skraenica
od masivne koncentracije), odnosno velika kruna podruja neuobiajeno visoke
gustoe i vieg gravitacijskog privlaenja. Don W ilson, autor knjige Na zagonetni
svemirski brod Mjesec (Our Mysterious Spaceship M oon) kae kako se ini da bi

344

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

maskoni mogli biti svojevrsne um jetne tvorevine. Ima ih na ogrom nim ravnicam a na
Mjesecu, tzv. m ariam a koje su neko sm atrane m orim a. Otprilike treina Mjeseca
okrenutog prem a Zemlji nainjena je od tih m aria, dok ih na tam noj strani ima
vrlo malo, no nitko ne moe objasniti zato su te dvije strane toliko razliite. Mjesec
stvara posve iste seizmike vibracijske efekte svaki put kada se priblii Zemlji. Kako
je to m ogue ako je to prirodna pojava koja bi se s vrem enom trebala mijenjati?
N ovinar New York Timesa W alter Sullivan posluio se usporedbom s burzom
rekavi da je to kao da se usponi i padovi na tritu dionica tono ponavljaju za
svaki period kolebanja. Najstarije kam enje uzeto s Mjeseca daleko je starije od
bilo kojeg pronaenog na Zemlji. Neke stijene na M jesecu navodno su stare oko
4,5 m ilijarde godina, to znai da su m ilijardu godina starije od bilo koje stijene
naene na ovom planetu. U harvardskom asopisu za astronom iju Sky and Telescope
objavljen je izvjetaj o tom e kako je na Lunarnoj konferenciji 1973. reeno da je
utvrena starost jedne Mjeseeve stijene 5,3 m ilijardi godina. Time bi bila gotovo
m ilijardu godina starija od procijenjene starosti Zemlje. U tvreno je takoer da te
stijene im aju drukiji sastav od lunarne praine u kojoj su pronaene, a procjenjuje
se da je praina m ilijardu godina starija od tih stijena. Molim?
Znanstvenici nem aju pojm a odakle je Mjesec doao i kako je nastao, niti jedna
njihova teorija ne uspijeva izdrati pom nije ispitivanje. Po jednoj teoriji Mjesec je
ostao zarobljen Zem ljinim m agnetskim poljem, ali takva teorija znanstveno je vrlo
manjkava. D ruga teorija kae da je tijelo veliine M arsa udarilo u Zem lju te da se od
Zemlje odvojio jedan veliki kom ad od kojeg je nastao Mjesec. Ta je teorija poznata
kao teorija Velikog udara. Kad je i ona pokazala znanstvenu nedoreenost netko
je iznio teoriju D vostrukog velikog udara. Prem a toj teoriji, pak, planet M ars je
bubnuo u Zemlju, a zatim se vratio da pokua jo jednom . to li sve (od oaja) nee
izmisliti. Istina je da znanstvenici nem aju pojm a odakle Mjesec ili kako je onam o
dospio. Earl Ubell, bivi urednik znanstvenih tem a na CBS-u, postavlja pitanje:
Ako su Mjesec i Zem lja stvoreni u isto vrijem e, u m eusobnoj blizini, zato jedno
od njih im a svo eljezo, a drugo [Mjesec] ga ba i nema? Razlike upuuju na to da
su Zem lja i Mjesec nastali daleko jed n o od drugoga, a ta se pretpostavka spotie o
nesposobnost astrofiziara da objasne kako je tono Mjesec postao Zem ljin satelit.

Izvanredne 'podudarnosti'
U knjizi Tko je napravio Mjesec? C hristopher Knight i Alan Butler iznose se
zapanjujue m atem atike veze izm eu Mjeseca, Zemlje i Sunca, uzevi deset kao bazni
broj. Ovi m atem atiki sinkroniciteti djeluju jedino kod ova tri tijela i niti kod jednog
drugog planeta ili mjeseca u Sunevom sustavu. Mjesec je 400 puta m anji od Sunca,
a prilikom solarne pom rine 400 je puta blii Zemlji. Zbog toga se Mjesec, gledan sa
Zemlje, ini veliinom istovjetan Suncu, a odatle i pojava potpune pom rine (si. 155).
Mjesec dijeli zauujui sinkronicitet sa Suncem. Kada je, sredinom zime, Sunce u
svojem najniem poloaju i najslabijeg sjaja Mjesec je u svojem najviem poloaju
i najjaega sjaja, a obratni sluaj biljeimo sredinom ljeta. O ba tijela zalaze u istoj

Svemirski brod Mjesec

345

toki na obzoru za ravnodnevnice, a na

suprotnoj toki za suncostaja. Koliki
su izgledi da Mjesec prirodno pronae
tako savrenu orbitu i tako savreno
prekrije Sunce prilikom pom rine, a da
sa Zemlje izgleda da su veliinom isti?
Kakvi su izgledi da poravnanja budu
tako savrena prilikom ravnodnevica i
suncostaja? Tijekom razdoblja u kojem
ga m oem o vidjeti Mjesec prem a
Zemlji
pokazuje
ice Poloaj
d i * *
.
- da
a
1 uvijek
1
r
> istu stranu ili Sc1.,
lika 155:
Mjeseca toliko
je savrsen
isto lice. Sa Zemlje nikada ne vidim o prilikom pomrine Sunca, gledano sa Zemlje,
takozvanu tam nu Stranu ili udaljeniju veliinom izgleda potpuno jedn ak Suncu.
stranu Mjeseca. Razlog je sinkronicitet
Mjeseeve rotacije. O n dovri vrtnju oko svoje osi otprilike u vrem enu potrebnom
da obleti oko Zemlje, a to znai da je cijelo vrijeme prem a Zemlji okrenuto isto
lice. Vrtnja Mjeseca izuzetno je spora u usporedbi sa Zem ljinom : u vrem enu koje je
Mjesecu potrebno za sam o jedan okretaj Zem lja e se okrenuti vie od 27 puta.
Zemlja se vrti brzinom koja je 400 puta vea od brzine Mjeseca, ona proe
40.000 kilom etara na svojoj osi u jednom danu, za razliku od 400 kilom etara koje
prevali Mjesec.
Tijekom jednog kruenja oko Sunca Zemlja se okrene 366.259 puta tijekom
jednog kruenja oko Sunca, a polarni opseg Zemlje je 366.175 puta vei od
polarnog opsega Mjeseca. Polarni opseg Mjeseca je 27,31 posto m anji od veliine
Zemlje, a Mjesec napravi 27.396 okretaja oko vlastite osi za vrijem e jednog kruga
oko Zemlje. Knight i Butler kau da pom noite li opseg Mjeseca opsegom Zemlje
dobit ete 436.669.140 kilom etara. Ako se taj broj podijeli sa 100 on postaje 436.669
kilom etara, to je pak opseg Sunca uz tonost od 99,9 posto. Podijelite li opseg
Sunca opsegom Mjeseca i pom noite sa 100 dobivate opseg Zemlje. Podijelite li
veliinu Sunca veliinom Zemlje i pom noite sa 100 rezultat je veliina Mjeseca.
Autori su ispravno zakljuili kako je igra brojki sadrana u sustavu Zemlje-M jesecaSunca jednostavno zaprepaujua, a Mjesec kao da je unesen u odnos Sunca i
Zemlje, iskazujui tonost poslovinog vicarskog proizvoaa satova. Knight i
Butler takoer tvrde da su Mjesec, Zemlja i Sunce kodirani m jernom jedinicom
znanom kao megalitski jard. To je otkrio profesor A lexander Thom , kotski
inenjer, kada je nainio detaljnu studiju kam enih krugova kao to su Stonehenge i
druge megalitske strukture u Britaniji i Francuskoj. Ustanovio je da se kod svih njih
primjenjivala standardna m jera jednaka m jeri od 0,829 m etara (ili 2,72 stope), to
je nazvao m egalitskim jardom (si. 156). Knight i Butler kau da opsezi Mjeseca,
Zemlje i Sunca slijede megalitski jard. O ni piu:
Sve je to izgledalo krajnje neobino. Megalitske strukture koje su izgraene diljem
zapadne Europe esto su koritene p ri p rom atranju kretanja Sunca i Mjeseca, ali

346

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

kako je m ogue da je jedinica mjere

na kojoj su ta zdanja tem eljena tako
fantastino usklaena s opsegom tih
tijela, kao i Zemlje?

Rekao bih da je to zato to su

Gmazovi koji upravljaju M jesecom
ujedno bili ukljueni u izgradnju
m egalitskih graevina. Knight i Butler
tum ae da m atem atikih odnosa
S lika 156: Christopher Knight i Alan Butler kau da
zasnovanih na m egalitskom jardu ima
su velike megalitske graevine poput Stonehengea
i u drugim m jernim jedinicam a kao
kodirane istom mjernom jedinicom kao i Zemlja,
to su funta i pinta. D revni su narodi
Sunce i Mjesec.
pri m jerenju koristili krug baziran na
366 stupnjeva u skladu s brojem Zem ljinih okretaja u putanji oko Sunca, to je broj
odreen poloajem i utjecajem Mjeseca na brzinu Zem ljine vrtnje. Sum erani su
prom ijenili tu m atem atiku i uveli krug od 360 stupnjeva te jedinice od 60 m inuta i
60 sekundi.

uplji Mjesec
Ima bezbroj pokazatelja daje Mjesec upalj, a zna se daje njegova jezgra daleko gua
od vanjskih slojeva. Neki znanstvenici kau da Mjesec m oda uope nem a jezgre.
NASA-in znanstvenik dr. G ordon M acD onald poetkom 1960-ih je izjavio da se
ini kako je Mjesec sliniji nekoj upljoj, a ne jednakom jerno ispunjenoj kugli.
Pretpostavljao je da su podaci zacijelo pogreni - ali nisu bili. M acD onald je
bio u pravu. Dr. Sean C. Solomon s M asausetskog tehnolokog instituta (MIT)
rekao je da su eksperim enti s Lunar O rbiterom um nogom e obogatili naa saznanja
o Mjeseevom gravitacijskom polju i da su ukazivali na zastraujuu m ogunost
da je Mjesec m oda upalj. Kozmolog Carl Sagan je istaknuo da prirodni satelit
ne m oe biti uplji objekt. Mjesec, osim toga, im a samo 60 posto gustoe Zemlje,
a jednaka koliina Zem ljine materije, kako se ini, tei gotovo dvostruko vie od
Mjeseeve materije. Zbog toga neki znanstvenici misle da Mjesec ili nem a eljeznu
jezgru i/ili da je djelom ino upalj. lanovi tim a sa Sveuilita A rizona izjavili su
kako sm atraju da Mjesec ima jezgru, ali da je jako m alena. Voa tim a Lon H ood
kae: Znali smo da je Mjeseeva jezgra mala, ali nism o znali da je toliko m ala ... Na
taj nain ona ranije spom enuta zamisao - da je Mjeseevo podrijetlo jedinstveno, za
razliku od svih drugih kopnenih tijela, Zemlje, Venere, M arsa ili M erkura - zaista
dobiva na teini. Da, jer... Mjesec je um jetan.
Misija Apolla 12 u studenom e 1969. postavila je na Mjesec seizm om etre, a
zatim je nam jerno izazvano ruenje Mjeseevog m odula, to je rezultiralo udarcem
jednakim jednoj toni TNT-a. U darni valovi irili su se osam m inuta, a NASA-ini
znanstvenici su rekli da je Mjesec odzvanjao poput zvona. M aurice Ewing, jedan
od direktora tog seizmikog eksperim enta, izjavio je na novinskoj konferenciji da

Svemirski brod Mjesec

347

ne zna zato se to dogodilo: to se znaenja svega toga tie, zasad se ne bih uputao
u bilo kakva tum aenja, ali to vam je kao da je netko udario u zvono, recimo, u
zvoniku crkve jedan jedini put i ustanovio da odzvanjanje traje 30 m inuta. Dr.
Frank Press s M asausetskog tehnolokog instituta je rekao: injenica da prilino
m alen u d ar izaziva uinak koji traje 30 m inuta posve je izvan okvira naeg
iskustva. Misija Apolla 13 na Mjesec otkazana je zbog potencijalno katastrofalnih
tehnikih problem a, a lansirni ureaj Saturn V teak 15 tona udario je u Mjesec oko
160 kilom etara dalje od m jesta na kojem je prethodna misija ostavila seizmometar.
Kad je lansirni ureaj udario snagom istovjetnom jedanaest tona TNT-a, NASAini znanstvenici su izjavili da je Mjesec reagirao poput gonga te da je nastavio
vibrirati tri sata i dvadeset m inuta na dubini od oko 40 kilom etara. Tijekom misija
Apolla Ken Johnson je bio nadglednik Odjela za kontrolu podataka i fotografija,
a radio je za jednu kom paniju pod ugovorom s NASA-om. A utoru knjige Tko je
napravio Mjesec? Alanu Butleru rekao je da ne samo da je odjekivao poput zvona,
ve da se cijeli Mjesec klim ao na tako precizan nain da se gotovo inilo kao da
unutar njega postoje divovski hidraulini priguivai. im e bi se pak objasnilo
zato Mjesec vibrira na potpuno isti nain svaki put kada se priblii Zemlji. Godine
1972. u Mjesec je udario m eteor snagom od 200 tona TNT-a. Tim e su pokrenuti
ogrom ni udarni valovi koji su doprli duboko u unutranjost, ali niti jedan se nije
vratio natrag.
Vanjska povrina Mjeseca izuzetno je tvrda i sadri m inerale poput titana.
Ustanovljeno je da Mjeseeve stijene sadre preraene metale, ukljuujui m jed i
tinjac (liskun), kao i elem ente uran 236 i neptunij 237 koji se, kako je utvreno, u
prirodi ne pojavljuju u takvom obliku. U ran 236 dugovjeni je radioaktivni nuklearni
otpad, a im a ga u potroenom nuklearnom gorivu i ponovno preraenom uranu.
Neptunij 237 je m etalni elem ent i nusproizvod nuklearnih reaktora i proizvodnje
plutonija. Kako li su, dovraga, takve stvari dospjele u Mjeseeve stijene? K tom u,
pronaene su estice eljeza koje ne hraju, to se, opet, ne javlja prirodno.

Mjesec je svemirski brod

Dva lana Sovjetske akadem ije znanosti napisala su 1970. godine lanak u sovjetskom
asopisu Sputnik pod naslovom Je li Mjesec tvorevina izvanzemaljske inteligencije?
Na to pitanje odgovorio bih grom oglasnim : Da. M ihail Vasin i A leksandar erbakov
sugerirali su da je Mjesec planetoid koji su golem im strojevim a izdubila nepoznata
bia u posjedu visoko razvijene tehnologije. Ako je ta tehnologija nuklearne naravi
tim e bi se objasnila prisutnost urana 236 i plutonija 237. Vasin i erbakov su
ustvrdili da bi takvi strojevi istalili stijene i napravili upljine unutar Mjeseca te da
bi se lava izlila na povrinu i stvorila lunarni krajolik nainjen od m etalne troske
stijena. Rekli su da je Mjesec iz nekog razloga vjerojatno postavljen u orbitu oko
Zemlje. Slijedi dio onoga to su napisali u asopisu Sputnik:
Nam jeravate li lansirati um jetni sputnik tada je poeljno da bude upalj. Istovrem eno,
bilo bi naivno m isliti da bi se itko tko je sposoban za takav izvanredni svemirski

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

348

projekt zadovoljio nekakvim divovskim p raznim tru p o m baenim u putanju blizu

Zemlje.
Vjerojatnije je da ovdje im am o jedan vrlo drevan svemirski brod ija je unutranjost
ispunjena gorivom za m otore, m aterijalim a i ureajim a za odravanje i popravke,
navigacijskim instru m en tim a, oprem om za m otrenje i svakovrsnom m ainerijom
... drugim rijeim a, svim n eo p h o d n im to e ovoj svemirskoj karaveli om oguiti
da poslui kao N oina arka inteligencije, a m oda i kao dom cijele jedne civilizacije
sprem ne na p o d u u egzistenciju (tisue m ilijuna godina) i duga lutanja kroz svem ir
(tisue m ilijuna kilom etara).
Logino, tru p takvog svem irskog bro d a m ora biti iznim no vrst kako bi izdrao udare
m eteorita i otre fluktuacije izm eu ekstrem ne vruine i ekstrem ne hladnoe. Oklop
je vjerojatno nainjen od dva sloja - baza od tam nog ovoja debljine nekih tridesetak
kilom etara, a vanjski je dio nainjen od nekog labavije upakiranog m aterijala (tanji sloj
- debeo prosjeno pet kilom etara). U o dreenim podrujim a gdje se nalaze lu n am a
m ora i krateri gornji sloj je prilino tanak, u nekim sluajevim a nepostojei.

Ovu tezu potkrjepljuju injenice koje objanjavaju dugaku listu anomalija.

Dr. D. L. A nderson, profesor geofizike i direktor seizmolokog laboratorija u
Kalifornijskom institutu za tehnologiju, kae da je Mjesec nainjen naopake i
da bi njegove unutarnje i vanjske strukture trebale biti obrnuto postavljene. Vasin
i erbakov kau da je m aterijal iz unutranjosti Mjeseca donesen na povrinu od
ega je nainjena vanjska ljuska. Tanji vanjski sloj, prosjeno debeo oko etiri do pet
kilom etara, ali ponegdje i deblji, objasnio bi zato Mjeseevi krateri nisu onoliko
duboki koliko bi trebali biti s obzirom na irinu pogoenog podruja (si. 157).
Jednolino su plitki. Strana tijela poput m eteorita ne m ogu prodrijeti dublje kad
udare u tam ni oklop debeo oko 30 kilom etara. Vasin i erbakov tum ae da u
sluaju udara m eteorita vanjski Mjeseev sloj preuzim a ulogu odbojnika prije negoli
to strano tijelo udari u neprobojnu
zatitnu oplatu te ova bude tek lagano
udubljena. Imajui na um u da je
Mjeseeva obram bena obloga, po
naim proraunim a, debela oko 4
kilom etra vidim o da je to i priblino
m aksim alna dubina kratera.
N apom inju da u povrinskim
lunarnim
stijenam a im a titana,
krom a i cirkonija, a svi ti metali
imaju vatrostalna, m ehaniki vrsta
i antikorozivna svojstva. Vatrostalni
m etali izvanredno su otporni na
Slika 157: U usporedbi s njihovom irinom Mjeseevi
krateri jednolino su plitki.

toplotu i habanje, a znanstvenici SU

rekli da bi spojevi na Mjeseevoj

Svemirski brod Mjesec

349

povrini imali zavidnu otpornost na toplotu i sposobnost odupiranja sredstvim a

agresije. Vasin i erbakov nastavljaju:
D a su strunjaci, recim o, trebali pronai neki m aterijal za zatitu divovskog um jetnog
satelita od nepovoljnih utjecaja tem perature, kozm ikog zraenja i m eteoritskog
pljuska vjerojatno bi se dom islili upravo tih m etala. U tom sluaju, nije li oito zato
su lunarne stijene tako izvanredno loi vodii topline to je faktor koji je zaudio
astronaute? N isu li upravo to eljeli k onstruktori ovog super-sputnika Zemlje? S
inenjerske toke gledita, ovaj svem irski b rod iz davno m inulih vrem ena kojeg
nazivam o M jesecom upravo je sjajno konstruiran.

Ustanovljeno je da neke lunarne stijene sadre deset puta vie titana od titanom
bogatih stijena na Zemlji. Titan se koristi u nadzvunim m lanjacim a, dubinskim
podm ornicam a i svemirskim letjelicama. Dr. Harold Urey, dobitnik Nobelove
nagrade za kemiju, izjavio je da ga strano zbunjuju stijene s Mjeseca, a ponajvie
prisutnost titana. Rekao je da su ga uzorci zapanjili i da nikako ne m oe objasniti
prisutnost titana. Dr. S. Ross Taylor, geokemiar koji je provodio kem ijsku analizu
lunarnih stijena, rekao je da su nizine m arija veliine Teksasa trebale biti prekrivene
istaljenim stijenam a koje sadre tekui titan. Kazao je da ak ni na Zemlji nikada ne
bism o oekivali neto slino jer titan jednostavno ne bi razvio dovoljnu toplinu, a
nitko nikada nije sugerirao da je Mjesec topliji od Zemlje. to je moglo distribuirati
titan na takav nain? Odgovor: Visoko napredna tehnologija razvijena i koritena
od strane bia tehnoloki beskrajno naprednijih od ljudi.
Vasin i erbakov kau da takva pretpostavka objanjava udne varijacije u
gravitacijskim poljim a pod nazivom m askoni u ravnim nizinam a marija. Marije
su podruja s kojih je otrgnut zatitni sloj iz oklopnog pokrivaa, a da bi se teta
popravila postrojenje koje proizvodi sanacijsku tvar trebala je biti donesena
neposredno ispod pogoenog m jesta kako bi se to podruje preplavilo cem entom
- m aterijalom slinom lavi. Tako nastale ravne povrine prom atrau sa Zemlje
izgledaju kao m ora, kau znanstvenici, a zalihe m aterijala i m ainerija za takve
zadatke nesum njivo su jo uvijek tam o gdje su i bili, te su dovoljno m asivni da
izazovu gravitacijske anomalije. Upadljivo razliita starost lunarnih stijena i lunarne
praine m ogu se objasniti kozm ikim putovanjim a svemirskog broda Mjeseca pri
kojima bi on pokupio m aterijale s m nogih m jesta te iz m nogih doba.
Na tam noj strani Mjeseca postoji velika izboina, a jedino logino objanjenje
njenog postojanja je golem a snaga tru p a svemirskog broda koja sprjeava raspad
Mjeseca. Iznad Mjeseevih podruja od nekih 260 kvadratnih kilom etara uoene
su neobjanjive erupcije vodene pare, a u nekim izvjetajima stoji da nastaju ispod
povrine. Farouk El Baz, koji je radio za NASA-u na znanstvenom istraivanju
Mjeseca, kae: Ukoliko vodena para dolazi iz Mjeseeve unutranjosti to je ozbiljna
stvar jer upuuje na drastinu razliku izm eu razliitih faza lunarne unutranjosti,
to znai da je unutranjost posve drukija od onoga to sm o vidjeli na povrini.
Vasin i erbakov napom inju da unutar M jeseca im a plinova koji stvaraju atm osferu

350

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

pogodnu za razvoj ivota. Ako s vrem ena na vrijeme procure na povrinu tim e bi
se objasnili parni oblaci koji zbunjuju znanstvenike. A utor i istraiva Don W ilson
navodi neke od veih lunarnih zagonetki u svojoj knjizi Na zagonetni svemirski brod
Mjesec, ali one su lako objanjive ukoliko shvatim o da je Mjesec um jetno stvorena
svemirska letjelica. Ove zagonetke ukljuuju pitanja poput ovih:
1. Zato je Mjesec neuobiajeno tijelo, preveliko i predaleko da bi bilo prirodni
satelit Zemlje?
2. Zato Mjesec im a tako plitke kratere?
3. Zato i kako Mjesec odrava svoju izboinu?
4. Zato su neke Mjeseeve stijene starije od Zemlje, a stare su (barem) kao
Sunev sustav?
5. Zato se doim a da je Mjesec nekako naopak?
6. to kriju m arie i maskoni?
7. Kako je m ogue da je Mjesec tijelo suho poput pustinje, a povrem eno ipak
im a oblake vodene pare?
8. Zato Mjesec vibrira poput ogrom nog gonga, prenosei podrhtavanja na
velike udaljenosti uokolo i kroz sebe?
9. Kako to da Mjesec stvara toliko m notvo proturjeja po pitanju podataka i
spoznaja?
Nita od svega ovog nisam bio proitao prije negoli m e je za raunalom obuzeo
onaj snaan osjeaj d a je Mjesec um jetan i da slui za upravljanje ivotom na naem
planetu. O n predstavlja kontrolni sustav Gmazova. Poloaj Mjeseca odreuje brzinu
Zem ljine vrtnje i kuta pod kojim se vrti - 22,5 stupnja od okomice. Ovaj kut stvara
etiri godinja doba zbog naina na koji je na planet okrenut prem a Suncu tijekom
svoje godinje putanje. Mjesec im a vrlo velik utjecaj na plim u i oseku - daleko vei
od Sunca - a s obzirom da se ljudsko tijelo sastoji od 70 posto vode on neizbjeno
im a fantastian utjecaj i na nas, ak i na samo tjelesnoj razini. U velikoj mjeri
Mjesec odreuje i na odnos prem a vrem enu, a izraz mjesec (engl. month), zapravo
je M oonth, razdoblje bazirano na M jeseevim ciklusima. Spoznaja da je Mjesec
divovski svemirski brod je nit koja spaja sve druge, ne samo u odnosu na Mjeseeve
anomalije ve i na ivot na Zemlji i urotniki plan porobljavanja ovjeanstva.
injenica je da Gmazovi na M jesecu te u podzem nim bazam a na M arsu ovise glede hrane i samog svog opstanka - o ljudim a i Zemlji. To je kljuan razlog zbog
ega oajniki nastoje ostati neotkriveni. Voda i drugi resursi neprestano se odnose
s ovog planeta na Mjesec i Mars, to, uostalom , i nije neka posebno nova pojava. U
drevnim predajam a naroda Zulu govori se o istim stvarima.
Zanimljivo, u sum erskim zapisima o A nunnakijim a pie da su doli na Zemlju
kako bi kopali zlato te da su genetskim m anipulacijam a program irali svoje ropsko
stanovnitvo (ljude) kako bi to radili um jesto njih u Africi. Poetkom 2010. godine
Pakistan Daily, internetska novinska agencija, objavila je priu koje se nitko iz glavnih

Svemirski brod Mjesec

351

m edija nije elio ni dotaknuti. U lanku se tvrdi da su irom svijeta nestale zlatne
poluge i da su zamijenjene polugam a od tungstena presvuenim zlatom. Tungsten
navodno im a potpuno istu gustou kao i zlato, do unutar tri decimale. U lanku
Pakistan Dailyja reeno je da je tijekom adm inistracije Billa Clintona - u kojoj
su financijsku politiku vodili R obert E. Rubin (rotildski cionist), Larry Summers
(rotildski cionist) i Alan Greenspan (rotiildski cionist) - jedna od najm odernijih i
najsofisticiranijh tvrtki za preradu m aterijala iz SAD-a navodno proizvela izm eu
1,3 i 1,5 m ilijuna kalupa od tungstena od 28,3 gram a, vie od 16 tisua m etrikih
tona. N akon toga, navodi se, 640.000 tih kalupa od tungstena dobilo je zlatnu oplatu
te je otprem ljeno u am eriku zlatnu riznicu u Fort Knoxu gdje se nalaze i dandanas.
U lanku je pisalo da su u listopadu 2009. Kinezi dobili poiljku zlatnih poluga kao
sredstvo otplate dugova te da je vlada zatraila da se obave posebni testovi i provjeri
njihova istoa i teina. U polugam a su izbuene etiri rupice, a m etal je podvrgnut
analizi. D unosnici su bili zaprepateni kada su utvrdili, pie u lanku, da su zlatne
poluge lane. Bile su nainjene od tungstena, a zlatna je bila samo vanjska obloga.
Poluge su imale serijske brojeve u svrhu lakeg praenja, stajalo je dalje u lanku,
koji su dokazali da su poluge nastale u SAD-u gdje su godinam a bile pohranjene u
Fort Knoxu. Poiljka se navodno sastojala od oko 5600 do 5700 poluga. Dinastija
Rothschild oduvijek je bila dom inantna sila na svjetskom tritu zlata, a cijena zlata
svaki se dan odreivala u uredu N. M. Rothschilda u Londonu od 1919. do 2004. kada
su Rothschildi odjednom objavili da se povlae s trita zlata. H m m m . Te bi stvari
svakako trebalo pom nije istraiti. to ako je zlato prijeko potrebno za odravanje
aktivnosti na Mjesecu? Ako jest, koliko je uope zlato u m asivnim trezorim a diljem
svijeta doista zlato?

Zvijezda smrti"
Mjesec je modus operandi te gmazovske
skupine. Takve m asivne kugle oni
grade s konkretnim ciljem putovanja
kroz Svemir i preotim anja vlasti na
planetim a na potpuno isti nain na koji
su to uinili na Zemlji. Ruski astrofiziar
dr. josif klovski navodno je 1959. rekao
da bi Fobos, mjesec u orbiti oko Marsa,
m ogao biti um jetni satelit postavljen u tu
putanju od strane neke izvanzemaljske
civilizacije (si. 158). Svoje je proraune
temeljio na neobinoj orbiti i izuzetno
niskoj gustoi Fobosa, to je ukazivalo
da bi m ogao biti upalj, prem da su
neki kasnije rekli da klovski to nije
povezivao s izvanzemaljcima. Dr. S. Fred
Singer, posebni savjetnik predsjednika

S lika 158: Neki istraivai sugeriraju d a je Fobos,

jedan od Marsovih mjeseca, umjetna tvorevina
koju je napravila jedna napredna izvanzemaljska
rasa.

352

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

Eisenhowera za istraivanje svemira, o Fobosu je rekao posve istu stvar, a s tim e se

sloio i Raym ond H. W ilson ml., ef Odjela prim ijenjene m atem atike u NASA-i.
W ilson je 1963. rekao da bi Fobos m ogao biti golem a baza u orbiti oko M arsa
te je dodao da NASA razm atra tu m ogunost. Gmazovi m ogu izazvati geoloko
pustoenje kada postave svoje mjesece u orbitu oko nekog planeta ili kada ih
pom aknu. Upravo se to dogodilo kada je Zlatno doba okonano geolokom
katastrofom opisanom u drevnim zapisima, to jasno potvruju geoloke i bioloke
analize. Drevni su narodi stalno okrivljavali zmijske bogove za ono to je snalo
Zemlju, ali na koji su nain ovi uspjeli pokrenuti takve kataklizm ike geoloke
prom jene i poremeaje? Sada to znam o, barem dijelom, jer se vrlo m nogo katastrofa
dogaalo kad je ovamo pristigao Mjesec. Na nebesim a se vodio rat, kao to opisuju
drevne predaje, a planet koji je neko kruio izm eu M arsa i Jupitera bio je razoren.
Njegovi ostaci ine dananji asteroidni pojas, a Sunev sustav bio je razbijen. Mitovi
i legende govore da se Zemlja preokrenula, to bi se prilikom dolaska Mjeseca i
njegova pom icanja nakon smjetanja na to mjesto, doista i dogodilo. Kao to rekoh,
danas na naem planetu im am o godinja doba zbog naina na koji Mjesec dri
Zem lju pod odreenim kutom rotacije u orbiti oko Sunca. Nije stoga nim alo udno
da su drevni narodi zabiljeili kako su zmijski bogovi pouavali ljude o godinjim
dobim a. Zato ljudi na ovom planetu ne bi znali za godinja doba i njihov utjecaj
ako su ovdje ivjeli generacijama, prolazei kroz proljee, ljeto, jesen i zimu? U
filmovima iz trilogije Zvjezdanih ratova, koje je producirao duboki insajder George
Lucas, prikazana je Zvijezda sm rti pod vlau snaga D artha Vadera. Idejno se,
oito, zasniva na Mjesecu, (si. 159). Dakle, im am o film koji prikazuje kako je u
svem iru konstruirana Zvijezda sm rti (Mjesec) u konkretnoj nam jeri kozmikog
osvajanja. Slijedi opis Zvijezde sm rti koji sam pronaao na adresi starwars.com:
Zvijezda sm rti je bio kod n i naziv neizrecivo m onog i stranog oruja koje je razvilo
Carstvo. O grom na svem irska stanica nosila je to oruje sposobno da razori itave
planete. Zvijezda sm rti je bila orue
terora i trebala je zaplaiti izdajnike
svjetove prijetnjom
posvem anjeg
unitenja ...

S lika 159: Zvijezda sm rti D artha Vadera u

r, . . .
,
,
....
Zvjezdanim ratovima. I ona je bila umjetna
tvorevina - ba popu t Mjeseca.

... Zvijezda sm rti bila je bojna postaja

veliine om anjeg mjeseca. Im ala je
strahovit niz turbolasera i projektore
privlaeih zraka, to je predstavljalo
vatrenu m o veu od polovice
im perijalne zvjezdane flote. U nutar
njene goleme unutranjosti nalazile
su se legije im perijalnih postrojbi i
b orbenih letjelica, kao i svakojaki
....
,, ,
.
.
, ...
zatvoreniki blokovi i celiie za
1

ispitivanje.

Svemirski brod Mjesec

353

Tehniku shem u Zvijezde sm rti razvili su vrhunski tehnolozi Konfederacije nezavisnih

sustava tijekom K lonovskih ratova. Porazom Separatista i preobrazbom Republike u
Carstvo projekt Zvijezde sm rti potpao je p o d kom andu Uzvienog Moffa Tarkina,
jednog o d najistaknutijih guvernera Carstva ...
... U brutalnoj prezentaciji m oi Zvijezde sm rti Uzvieni M off Tarkin uperio je
svoje glavno oruje na m iroljubiv svijet A lderaana. Leia O rgana, zatoenica Carstva
u to vrijem e, bila je p rim o ran a gledati kako zasljepljujui laserski projektil razbija
njen voljeni svijet, pretvarajui taj planet i njegovo stanovnitvo u orbitalni pepeo i
k rh o tin e ...
... Vie od tri godine kasnije ponovno se pojavila prijetnja Zvijezde sm rti kada je
Savez otkrio drugu, veu Zvijezdu sm rti u izgradnji iznad zabaenog um ovitog
mjeseca E n d a ....

Zanimljivo je da zaplet iz Zvjezdanih ratova ukljuuje priu o mjesecolikoj

Zvijezdi sm rti koja koristi naprednu tehnologiju za razaranje planeta, a razoreni
planet je esta tem a, kako u drevnim predajam a tako i u novijim istraivanjim a
ljudi poput Im m anuela Velikovskog i m nogih drugih. U nutranjost Zvijezde sm rti u
Zvjezdanim ratovima im ala je, da tako kaemo, dva usmjerenja. Podruja najblia
povrini bila su izgraena ,,s koncentrinim palubam a uz gravitaciju usm jerenu
prem a jezgri Zvijezde sm rti, a unutranjost je bila ispunjena naslaganim palubam a
s gravitacijom usm jerenom prem a junom polu postaje. Veliki ekvatorski jarak
dugaak 376 kilom etara razdijelio je Zvijezdu sm rti na dvije jednake polutke, a svaka
je bila podijeljena u dvanaest zona. Ondje je bilo i parkova, trgovakih centara i
rekreacijskih podruja. Opis se nastavlja:
... u sreditu Zvijezde sm rti je divovski hiperm aterijski reaktor. U nutar te kom ore
gorjela je fuzijska reakcija udesnih razm jera, opskrbljivana stelarnim bocam a goriva
poredanim uz njen obod ...
... Propulziju stvarnog prostora Zvijezde sm rti om oguavale su m ree m onih ionskih
m otora koji su snagu reaktora pretvarali u p otrebnu potisnu silu. D a bi Zvijezda sm rti
predstavljala stvarnu prijetnju m orala je biti pokretna. Koristei povezane nizove od
123 generatora hiperpogonskog polja spojenih u jed n u navigacijsku m atricu, Zvijezda
sm rti putovala je kroz galaksiju nadsvjetlosnim brzinam a.
N evjerojatne energije koje je upregnula ta postaja, u kom binaciji s njenom velikom
m asom , davale su Zvijezdi sm rti m agnetska i gravitacijska polja jednaka onim a na
m nogo veim orbitalnim tijelima.

Znam da e ljudi odm ahnuti rukom i rei da to postoji samo na filmu, ali teme
Zvjezdanih ratova i Zvijezde sm rti, koje se baziraju na insajderskom znanju Georgea
Lucasa, zasnovane su na daleko vie injenica negoli se misli. U vodni prizori filmova

354

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

iz te trilogije govore o jako davnim [zbivanjima], u jednoj dalekoj, dalekoj galaksiji.

A ja tvrdim da se to zasniva na dogaajim a m nogo bliim a kui.

Drevna potvrda
Diljem svijeta postoji m notvo legendi koje opisuju Mjesec kao koiju bogova i
boica. Prem a predajam a, indijski bog andra vozio se kroz nono nebo svojom
koijom, Mjesecom, kojeg je vuklo deset bijelih konja. Grka boica Mjeseca Selena
prikazana je kako se vozi u srebrnoj koiji koju vuku bijeli konji. Rimljani su je znali
kao Lunu, to je latinski izraz za Mjesec. Ako se sjeate, ranije smo spom enuli kako
je boica Mjeseca prikazivana kao djevianska majka s dvanaest zvijezda oko glave
te sa zm ijskim m jesecom pod nogama.
Nazvao sam svog velikog prijatelja Creda M utwu, hodajuu knjinicu punu
drevnih legendi i predaja, i upitao ga to Zulu legende govore o Mjesecu. Niti jednom
rijeju nisam spom injao o emu sam bio razmiljao, samo sam ga upitao: to amani
plem ena Zulu kau o M jesecu? O dgovorio je kako vjeruju da je Mjesec upalj i da je
sjedite Pitona ili Chitaura - stvorenja koja ja nazivam Gm azovim a. Legende kau
da su Mjesec, prije stotine i stotine generacija, ovamo dovukla dva brata: Wowane
i M panku koji su predvodili Gmazove. Bili su znani kao Vodena braa, a koa
im je bila krljuasta poput riblje. Opis se poklapa sa sum erskim i m ezopotam skim
zapisima o voam a A nunnakija, brai Enlilu i Enkiju (G ospodaru Zemlje). Potonji
je bio poznat kao vodeni bog po im enu Ea, a moe se poistovjetiti s O annesom
i Dagonom , Nebeskom ribom iz m ezopotam skih predaja. Credo je rekao kako
Zulu legende govore da su Wowane i M punku ukrali Mjesec u obliku jajeta od
Velikog vatrenog zmaja i da su vadili um anjak sve dok nije postao upalj. Zatim
su zakoturali Mjesec po nebu prem a Zem lji i izazvali kataklizm ike dogaaje na
naem planetu. Simbolizam Mjeseca i jajeta m oem o prepoznati u itavom drevnom
svijetu. Legende kau da je boica Mjeseca Sem iram ida rekla kako je sila s Mjeseca
u divovskom Mjeseevom jajetu koje je palo u rijeku Eufrat u vrijeme prvog punog
mjeseca nakon proljetne ravnodnevice. Zulu mitovi kau da su Gmazovi doli na
Zem lju kada je Mjesec bio najsjajniji, puni mjesec kada se vre brojni sotonistiki
rituali diljem svijeta, a legende kau da ljudi postaju vukodlaci ili vampiri. Lako je
m ogue d a je Mjeseevo jaje sim boliki prikaz leteeg tanjura, a uo sam i kako
se NLO-i opisuju kao jajoliki objekti. Zuluke prie opisuju istu tem u Gmazova koji
stiu s Mjeseca u jajetu i ulaze u vodu; tako su Wowane i M punku nazvani vodenom
braom te im am o sim bolizam ribljih bogova. Jaja, krilati diskovi, krilati bogovi,
vatrene koije itd. sve su to opisi letjelica (leteih tanjura) ili samog Mjeseca (si. 160).
Sada vidim o jo jedan razlog postojanja takve veze izm eu tovanja Mjeseca, Sunca
i zmije, a ta je kom binacija osnova svih religija. tovanje boga Mjeseca po im enu kao
to je Sin, El i A llah - sada sve to dobiva smisao, kao i bezbrojni izraaji tovanja
boice Mjeseca. Sve je to tovanje gmazovskih bogova sm jetenih na Mjesecu, a oni
se hrane energijom m ilijardi ljudi koji ih tuju pod razliitim im enim a, boanstvim a
i sim bolim a. Isti je sluaj sa Sunevim boanstvim a koja su dijelom, kao to je

Svemirski brod Mjesec

355

potvrdio Credo, takoer potekla od

Gmazova za koje se govorilo da imaju
oi svijetle poput Sunca. Credo je
rekao da je prije dolaska Mjeseca
Zemlja bila sasvim drukija. Nije bilo
godinjih doba, Zem lja je trajno bila
okruena svodom od vodene pare.
Ljudi nisu osjeali estinu Sunevih
zraka kakvu osjeamo danas, Sunce
su naim e vidjeli samo kroz vodenastu
izmaglicu. Zemlja je bilo jedno Slika 160: Drevni simbol gm azova i letei disk
- Mjesec.
prelijepo mjesto - kae Credo - blago
mjesto, bujno i zeleno, s blagom kiicom i izmaglicom, bez jarosti Sunca. Kad je
ovamo stigao Mjesec vodeni svod je pao na Zem lju u vidu potopa.
Simboliki prikaz toga biblijske su kie koje su trajale 40 dana i noi. Zulu
legende kau da Gmazovi m anipuliraju Zem ljom s Mjeseca gdje ivi Piton, a ljude
upozoravaju da nikada ne smiju naljutiti Mjesec. Kau da Sunce oprata, ali ne i
Mjesec. Zulu i druge dom orodake afrike predaje govore da je Mjesec napravljen
jako, jako daleko kao sredstvo kontrole nad ljudim a i kao vozilo za putovanje
svemirom. Credo kae daje divovski m atini brod Gmazova koji se spom inje u Zulu
legendam a zapravo bio Mjesec. Upravo su onam o bili otili tijekom kataklizm ikog
Velikog potopa koji su uzrokovali m anipulacijam a s Mjeseca i izazivanjem drugih
kozm ikih dogaaja. O nam o je takoer odveden ovjek po im enu Noa zajedno
s ostalim a koji su odabrani da preive i obnove novu genetski m odificiranu vrstu
poslije oporavka Zemlje. A rka nije bila brod ve letjelica koja je ljude odnosila na
Mjesec da tam o priekaju kraj zemaljskih katastrofa. Prije objavljivanja ove knjige
svoja sam razm iljanja podijelio sam o s trojicom svojih bliskih prijatelja, jednog
od njih, Neila Haguea, zamolio sam da upita Pierrea Sabaka je li u svom jezinom
istraivanju naeo kakvu tem u o Mjesecu. Sabakov odgovor: Od iskona Mjesec je
sprem nik ili kontejner u kojem je drano sjeme ovjeka, prije unitenja Marsa...
Credo kae da su Gmazovi doli ovamo - dolaze ovamo - s Mjeseca u leteim
tanjurim a (prikazanim na Ogrlici m isterija). No, ima i drugih nain transporta
poput teleportacije. Ako to koriste tajne podzem ne baze na Zemlji onda je jasno da
isto ine i oni koji su im takvu tehnologiju dali. Mjesec je arobnjak, rekao je Credo.
Mi ga zovemo Nyanga, to znai sam an ili iscjelitelj? Credo m i je spom enuo
posebne prie iz Zulu legendi o tom e kako je Gmazove stvorilo Sunce da izazovu
darm ar unutar Stvoriteljeve kreacije. Gmazovima je dano doputenje da u svem iru
doista uprskaju stvari. - rekao je Credo. Neki afriki narodi Gm azovim a su nadjenuli
ime Basinyai - Oni koji unitavaju stvari. Ne bih to ni sam bolje sroio. Dolaskom
Gmazova i Mjeseca na Zemlji se sve promijenilo. Prom ijenili su se Zem ljina rotacija
i kut - zemlja se preokrenula, kako stoji u drevnim legendam a - to je donijelo
snanije plim ne sustave koji su neko bili m nogo blai. Prije pojave Mjeseca ene nisu
imale m enstruaciju, navode legende, o emu u podrobnije govoriti kasnije. Credo

356

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

je rekao da afriki am ani vjeruju kako Mjesec sprjeava Zem lju da bude previe
plodna te da Mjesec i Zem lja vode tihi rat: ljubom orni Mjesec zloesti je Zem ljin
brat. Legende kau da su Gmazovi zaprijetili da e ukloniti Mjesec ne budu li ljudi
radili to im se kae. To bi na Zemlji, dakako, uzrokovalo m noga pustoenja.

Prije Mjeseca
Daleko od toga da su pripadnici naroda Zulu i drugi afriki narodi usam ljeni u
vjerovanju da Mjesec nije oduvijek tu gdje se nalazi. M nogo je prim jera iz predaja
diljem svijeta u kojim a se spom inje vrijem e prije Mjeseca. Drevni grki autori
Aristotel i Plutarh te rim ski autori Apolonije Rodius i Ovidije govorili su o narodu
zvanom Proseleni koji su polagali pravo na zemlje u Arkadiji zato to su ondje bili
njihovi preci prije pojave Mjeseca na nebu. Rije Proseleni prevodi se kao prije
Selene. Selena je grka boica Mjeseca, a isto se ime ponekad daje i sam om Mjesecu.
Rimski pisac Censorin spom injao je doba prije m nogo eona kada Mjeseca nije bilo, a
dr. H ans Schindler Bellamy obrauje istu tem u u svojem djelu Mjeseci, mitovi i ljudi
(Moons, M yths and Men). O n svraa pozornost na dom orodako plem e u Kolumbiji
po im enu Mozces, iji pripadnici kau da se sjeaju vrem ena prije negoli je sadanji
Mjesec postao Zem ljin pratilac.
Neki babilonski prikazi Mjeseca iz jedanaestog stoljea prije Krista smjetaju ga
izm eu Venere i Sunca. U srednjoj Aziji ivi narod po im enu Yuezhi, to znai
M jeseev klan ili Mjeseeva rasa, to nas vodi do jo jedne legende o kojoj m i je
priao Credo...
Ljudi su s Oriona"
Credo je rekao da pripadnici naroda Zulu vjeruju kako su ljudi doli iz jednog
svijeta m eu zvijezdama koje on naziva M palalatsani u sazvijeu O rion. M oda
se sjeate da je O rion prikazan na Ogrlici m isterija. Credo kae da je M palalatsani
rajski svijet i, prem a legendi, to je crveno mjesto s crvenim stijenam a, crvenom
zemljom, crvenim pijeskom i m orim a. Upitao sam ga kako taj svijet naziva
zapadnjaka astronom ija, no odgovorio je da ne zna. O n ga zna jedino pod
nazivom M palalatsani, to znai iritelj ivota. No, u sazvijeu O rion postoji
jedna superdivovska, svijetla, crvenkasta zvijezda ili svijet pod nazivom Betelgeuse,
udaljen od Zemlje 640 svjetlosnih godina. Kada bi dola na mjesto naega Sunca
dosezala bi sve do Marsa. Prom atrai i istraivai s Kalifornijskog sveuilita izjavili
su 2009. da se u zadnjih 15 godina Betelgeuse stisnuo za 15 posto. To je prva zvijezda
ija je veliina izm jerena i tek je jedna od samo aice zvijezda koje, gledano kroz
teleskop Hubble, izgledaju kao disk a ne kao svjetlosna toka. Zulu legende kau da
su ljudi obiavali ivjeti na crvenom svijetu zvanom M palalatsani (to je jo jedno
od m oguih ishodita crvenog sim bolizma, ali postoje i Zulu predaje o gm azovima
koji ive na M arsu). Kau da je izm eu m ukaraca i ena na M palalatsaniju izbio
veliki rat a da su preivjele osobe prognane zbog njihove pohlepe, poude i slinog.
Ljudi su neko bili androgeni te nije bilo ena ili m ukaraca nego su Gmazovi zapoeli

Svemirski brod Mjesec

357

s genetskom m anipulacijom na M palalatsaniju kako bi razdvojili prvotnu ljudsku

form u u ensko i muko, govori legenda. Credo kae da je M palalatsani prava lokacija
biblijskog edenskog vrta odakle su ljudi protjerani i da je genetska m anipulacija
otpoela ondje a da se nastavila unutar Mjeseca i kasnije na Zemlji. Jedna od afrikih
rijei koja se koristi za M palalatsani je M atfieng, to znai Gospodar insekata ili
Gospodar m uha. Credo je rekao da je to bio uvredljiv opis ljudi koji su izbaeni iz
M palalatsanija i, to je zanimljivo, to je takoer znaenje im ena hebrejskog dem ona
zvanog Beelzebub. U nekim je kulturam a taj dem on znan i kao Sotona i Vrag, ali se
u drugim kulturam a od njih razlikuje. Ime Beelzebub potjee od rijei Baal Zebub,
Baal Z_bub ili Baal Z_vuv, a te rijei znae... Gospodar m uha. Baal je jo jedno
ime za babilonskog N im roda. Beelzebub je navodno vrlo visoko u hijerarhiji Pakla
i palih anela te predsjeda Redom m uha. Pisac W illiam G olding objavio je 1954.
godine poznatu knjigu Gospodar muha (Lord o f the Flies). To je alegorijski rom an o
skupini uenika nasukanih na naputenom otoku bez ijedne odrasle osobe, a istrauje
oprene impulse ivota u m iru i skladu ili borbe za mo, to je vrlo dobro pogoena
tem a s obzirom na navode Zulu legendi o sudbini ljudi s crvenog svijeta. U knjizi
se takoer obrauju tem e m entaliteta krda naspram individualnosti, m oralnosti
naspram nem oralnosti te racionalne misli naspram em ocionalnih reakcija. Uenici
podlijeu nasilju, a kasnije ih spaava jedan m ornariki brod.
Zulu legende govore da su ljude prognane s M palalatsanija Gmazovi s Mjeseca
doveli na Zemlju. O ndje je bilo ljudi svih vrsta, ukljuujui amane, kae Credo, a
razliite ljudske skupine drane su u razliitim prostorim a na Mjesecu. Dr. Farook
Al-Baz, koji je suraivao s NASA-om u program u istraivanja Mjeseca, u jednoj je
prilici rekao: M nogo je neotkrivenih upljih prostora za koje se pretpostavlja da
postoje ispod povrine Mjeseca. Na Mjesec je, u svrhu provjere postojanja takvih
upljih prostora, poslano nekoliko eksperim entalnih misija.
NASA je 2009. objelodanila projekt svemirske letjelice s ljudskom posadom koju
2020. godine planira poslati na Mjesec. Misiju su nazvali O rion, a zamijenila je
m isiju nazvanu po bogu Sunca Apolu, ali O bam a je u veljai 2010. iznenada otkazao
taj projekt. Zulu legende kau da jedna via Svijest, u njihovim predajam a znana
kao Stablo ivota, eli da se ljudi vrate izvornom to ru i da se ponovno poveu
sa svojim pravim jastvom i viim silama, ali Gmazovi, reeno Credovim rijeima,
doista ele izazvati kaos. Drvo ivota jo je jedan univerzalan koncept prisutan
u svim drevnim kulturam a, a zasniva se na vjerovanju da je sav ivot na Zemlji
povezan, poput grana na stablu. Upravo o tom e i govorim u svojim knjigama, rabei
neto drukije rijei i analogije.

Pozivnice'bogova'
Mjesec je sredinja tem a m notva mitova i legendi, a nigdje u tolikoj m jeri kao u
gradu T iahuanacu na 3800 m etara visine u bolivijskom dijelu planinskog masiva
Anda. Udaljen je 15 m inuta od jezera Titicaca s njegovim O tokom Sunca i otokom
Mjeseca koje sam dobro upoznao kada je nakon 1990. zapoelo moje svjesno

358

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

putovanje. Tiahuanaco su zapravo ruevine neko fantastinog grada za koji se

sm atra da je m nogo stariji od civilizacije Inka. Njegov naziv navodno znai Grad
raspadajueg Mjeseca ili Grad osuenog satelita po saznanjim a pokojnog
istraivaa i autora dr. Hansa Schindlera Bellamyja. D rugi je prijevod, rekao je on,
Boanski otok kojeg bogovi dre iznad vode. Tiahuanaco je izgraen prije Velikog
potopa, a neke ga procjene smjetaju u doba prije 17.000 godina. Drevne indijanske
legende kau da su Tiahuanaco izgradili zvjezdani bogovi koji su doli u svojim
vatrenim koijama. Zasigurno nije podignut pom ou ljudske tehnologije, sa svojim
m asivnim kam enim blokovim a tekim izm eu 100 i 150 tona (jedan od blokova
teak je 440 tona) i prenoenjem preko vrlo velikih udaljenosti. ak i dananja
tehnologija ne bi mogla izgraditi taj grad u ondanjem obliku. Prem a predaji, isti
bogovi koji su sagradili Tiahuanaco takoer su nainili zagonetne linije Nazca u
Peruu, one ilustracije ivotinja, ptica i insekata iji se cjelovit prikaz m oe vidjeti
jedino iz aviona, jedan kam en u Tiahuanacu iskopan 1903. postao je poznat kao
Veliki idol. D ugaak je 7,3 m etra, tei 20 tona, a prekriven je stotinam a simbola
koji su izvanredno vjeto uklesani na njegovu povrinu. Njemaki arheolog Edm und
Kiss kae da taj kam en sadri kalendar baziran na prom atranjim a, kako ih je on
nazvao, naprednih astronauta iz pradavnih vrem ena. Dr. Hans Schindler Bellamy u
suradnji s jo jednim znanstvenikom dr. Peterom Allanom napisao je knjigu Veliki
idol iz Tiahuanaca (The Great Idol o f Tiahuanaco) u kojoj su preveli zapise s tog
kam ena. Rekli su da sim boli s Idola govore kako je Mjesec stigao u orbitu oko Zemlje
prije 11.500 do 13.000 godina. Ovo se podudara s m nogim procjenam a razdoblja
kataklizm ikog Velikog potopa i svretka Atlantide i M ua te odgovara geolokim i
biolokim analizam a koje su ukratko iznijeli istraivai Allan i Delair u svojoj knjizi
Kada je Zemlja gotovo umrla koju sam spom enuo ranije. Ne kaem da je Mjesec stigao
upravo u to vrijeme, prem da, tko zna? Osjeam da je Mjesec stigao prije stotine tisua
godina i da su kasnije geoloke katastrofe izazvane m anipulacijam a izvrenim s tog
nebeskog tijela. No, kao i uvijek, ljudi e m orati izvui vlastite zakljuke. Sigurno
je jedino to da je u razdoblju izm eu 11.500 i 13.000 godina na Zemlji bilo nekih
neuobiajenih geolokih zbivanja. Jo jedan nevjerojatan spom enik u Tiahuanacu
nazvan je Vrata Sunca, a nuklearni fiziar Jacques Bergier, koji je nainio detaljnu
studiju tog podruja, rekao je da su na njem u natpisi za koje se sm atra da sadre
Venerin kalendar, svemirske brodove i izvanzemaljska bia. Oito je takoer da su
ta izvanzemaljska bia m orala imati duboku vezu s Mjesecom. Tiahuanaco obiluje
bogovim a i boicam a Mjeseca, Mjeseevim hram ovim a i M jeseevim kuama.
Na Mjeseevoj povrini im a i brojnih struktura koje se ne m ogu objasniti
djelovanjem prirode. G odine 1953. opaen je m ost dugaak 19 kilom etara, to je
otada potvreno i u drugim prilikam a. Britanski astronom H. P. W ilkins naveo je da
m ost izgleda kao um jetna tvorevina. W ilkinsa takoer zbunjuju udne kupolaste
strukture koje su, ini se, prvi put uoene 1953., a iji se broj otada dram atino
poveao. Obelisku sline strukture otkrio je 1966. godine Lunar O rbiter II, a dvije
godine kasnije i Lunar O rbiter III. Jedna od tih struktura bila je via od 45 m etara,
a poredana je s drugim takvim strukturam a po istom obrascu kao i poznate tri

Svemirski brod Mjesec

359

piram ide u Gizi u Egiptu. Dr. Farooq Al-Baz, jedan od vodeih NASA-inih geologa,
0 tim je obeliscim a ili tornjevim a rekao:
O ndje je bilo nem alo neobjanjivih objekata, ali najzanim ljivije su ove strahovito
dugake sjene koje bacaju ogrom ni tornjevi gotovo posvuda na Mjesecu. N am a ti
objekti izgledaju kao vrlo dram atine anom alije - ogrom ne, ogrom ne sjene koje se
proteu m iljam a, a pri v rhu se suuju p o p u t igala.
Neki od tornjeva visoki su tek stotinjak m etara, drugi su vii od najviih zgrada na
Zemlji - esto i po dva do tri puta vii. M nogo su svjetlije boje od okolnih polja
m arija ili lave, to im daje d o d atn u aureolu tajnovitosti. ini se da su izgraeni od
razliitih m aterijala.

Postojanjem Gm azova koji grade obeliske objanjava se opsjednutost tajnih

drutava (poput Slobodnih zidara) obeliscima, a isti je sluaj s drevnim narodim a
poput Egipana i M ezopotamaca. A stronom i ve stoljeima uredno javljaju o
vienju udnih svjetala na Mjesecu, esto u istim podrujim a, ukljuujui krater
pod nazivom Platon. Neka od tih svjetala navodno su se pojavljivala u specifinim
oblicim a ili form acijam a. Ameriki, sovjetski i britanski astronom i uoili su 1958.
godine objekt koji se kree prem a Mjesecu brzinom od 40.000 kilom etara na sat i
em itira, rekli su, radio signale koje oni nisu razumjeli. M nogi su astronauti imali
neobina iskustva te su vidjeli druge svemirske letjelice, a to su izvjetaji koji tu i
tam o procure u javnost. Golema nam je koliina inform acija zatajena. Bive vojno
1NASA-ino osoblje iznijelo je u javnost svoje spoznaje o izvanzemaljskoj aktivnosti
povezanom s M jesecom, Zem ljom i Saturnom . Da, neki od njih, a m oda i m nogi,
jesu dezinform atori koji istraivae ele diskreditirati i navesti na krivi trag, ali m nogi
nisu. Edgar Mitchell, slubeno esti ovjek koji je zakoraio na Mjesec, nekoliko
je puta javno govorio o svojem uvjerenju u postojanje izvanzemaljskog ivota te o
tom e kako vlasti ve 60 godina skrivaju od javnosti podatke o ET aktivnostim a.
Za NBC-evu emisiju Dateline M itchell je 1996. izjavio da je tu tem u pretresao s
dunosnicim a iz triju drava koji su m u kazali da su imali osobna iskustva s
izvanzemaljcima. Rekao je da su dokazi o takvim kontaktim a vrlo vrsti, ali su ih
tajnim a proglasile vlasti um ijeane u zatakavanje postojanja tijela izvanzemaljaca
pronaenih na m jestim a poput Roswella u Novom M eksiku 1947. godine. Mitchell
je dodao da su izvanzemaljci otkrivali tehnoloke tajne am erikim vlastim a (opakoj
kliki koja operira unutar am erikih vlasti). Svaki put kad netko dojavi vienje NLOa, ak i kad se radi o vrlo uvjerljivom i neobjanjivom vienju, slubeno se takvi
sluajevi ignoriraju ili odbacuju uz neko smijeno objanjenje, prem da se takav stav
u novije vrijeme m ijenja iz razloga kojih u se dotai kasnije. U knjizi Na zagonetni
svemirski brod Mjesec D on W ilson pie o iskustvu bojnika G ordona C oopera kada
je 1963. kruio oko Zemlje u letjelici Fair 7.
C ooper je izjavio daje na VHF kanalu rezerviranom iskljuivo za svemirske letove
uo em itirane glasove, opisavi ih kao nerazum ljivi strani jezik. W ilson kae da je

360

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

analizom snim aka potvreno da se radi o jeziku nepoznatom na naem planetu.

C ooper je takoer vidio NLO kada ga je orbita nanijela iznad Prom atrake postaje
M uchea nedaleko Pertha u Australiji, kojeg je vidjelo ak 200 djelatnika postaje. U
svojoj knjizi Nas sedmorica (We Seven) pie:
Takoer sam razm iljao o tom e kako neki zanim ljivi oblici ivota u svem iru ekaju
da ih otkrijem o i upoznam o. Ne vjerujem u bajke ali, to se m ene tie, bilo je daleko
previe nerazjanjenih prim jera neidentificiranih objekata vienih na Zemlji da
bism o olako iskljuili m ogunost postojanja nekog oblika ivota izvan naeg svijeta.

Dobro zbori, prijatelju.

Baza na Mjesecu
Projekt za slubeno razotkrivanje izvanzemaljskog ivota (engl. The Disclosure
Project) organizacija je pod vodstvom Am erikanca dr. Stevena G reera koja se
zalae za to da vlasti objelodane svoja saznanja o izvanzemaljskoj aktivnosti. U
N acionalnom novinskom klubu u W ashingtonu G reer je 2001. organizirao izlaganje
vie od 20 svjedoka iz vojske, obavjetajne djelatnosti, vlasti, industrije i znanosti
koji su iznosili svoja iskustva. M eu njim a je bio i narednik Karl W olf koji je 1965.
radio kao serviser fotografskih ureaja i precizne elektronike u Zranoj bazi Langley
u Virginiji. Langley je sredite CIA-e i njezina gospodara, Nacionalne agencije za
sigurnost (NSA), i upravo su iz Langleya na dan 11. rujna 2001. zrakoplovi poslani na
tako okantno nesposoban nain (nam jerno) da nisu uspjeli stii do W ashingtona
prije negoli je napadnut Pentagon (vidi m oju knjigu Alisa u zemlji udesa i katastrofa
Svjetskog trgovakog centra). U Novinskom je klubu narednik Karl W olf rekao da
je vidio fotografije izvanzemaljske baze na tam noj strani Mjeseca. Kae da je
poslat u jednu zgradu u Zranoj bazi Langley gdje je NSA prikupljala podatke od
Lunar O rbitera koji je fotografirao Mjesec. Kada je stigao, dva asnika su ga odvela
do jednog laboratorija. Rekao je da nije znao stvarnu svrhu tam ne sobe ili operacije
koja se odvijala u toj zgradi. Mislio je da ondje prikupljaju podatke i zatim objavljuju
slike za javnost. U to su vrijeme radili s 35-m ilim etarskim vrpcam a filma koje su
potom sastavljali u takozvane mozaike. Filmovi su nainjeni od slika snim ljenih
u sukcesivnim oblijetanjim a oko Mjeseca. U laboratoriju ga je doekao ovjek koji
je, poput njega, bio nie rangirani pripadnik Am erikog ratnog zrakoplovstva, a
ostatak prie iznosi Wolf:
... pokazujui m i kako sve to funkcionira odveo m e je do druge strane laboratorija
i rekao: Usput govorei, otkrili sm o bazu na stranjoj strani Mjeseca. Kao da me
je lupio m okrom krpom . U nezvijeren, pom islio sam: ako netko sada ue u ovu
prostoriju tada nai e se u grdnoj nevolji, m oda i opasnosti, jer ne bi m i smio
odavati takve inform acije. Potom je izvadio jedan od onih m ozaika i pokazao m i
bazu s geom etrijskim oblicim a, odn o sn o tornjevim a. O ndje je bilo okruglih zgrada;
zatim vrlo visokih tornjeva i objekata koji su pom alo nalikovali radarskim antenam a,
ali te su graevine bile vrlo velike.

361

Svemirski brod Mjesec

Ako ih usporedim s ovim to sam vidio sada, jer im am fotografije s artefaktim a koji
su slini onom to sam vidio, te su graevine goleme. Neka od zdanja dugaka su oko
800 m etara; dakle, to su vrlo velike strukture. Izgledalo je da neke od zgrada imaju
prilino reflektirajue povrine. N ekoliko graevina koja sam vidio podsjetile su me
na tornjeve za hlaenje u elektranam a. Im ale su takav oblik, neke od njih bile su vrlo,
vrlo ravne i visoke, s plosnatim vrhom .
Neke su bile okrugle, neke su pak izgledale pop ut Q uonset koliba kupolastog oblika,
nalik staklenicim a. N a onoj snim ci koju sam vidio bilo ih je nekoliko, grupiranih na
irem , odno sn o vrlo velikom podruju. Slike nisam elio gledati ni tren u tak dulje
jer sam osjeao da m i je ivot ugroen i znao sam da m ladi koji m i je sliku pokazao
doista, u to m trenutku, prekorauje doputene granice.
O ndje sam radio jo tri dana i sjeam se da sam na povratku kui naivno razm iljao
kako jedva ekam da to ujem na veernjim vijestima... a evo m e tu, vie od 30 godina
k a s n ije ...

D rugi su svjedoci objasnili ka

ko su, prije iznoenja u javnost,
slike graevina na M jesecu i NLO
aktivnosti dotjerane. O no to je
opisano kao baza na daljoj strani
Mjeseca zapravo je, pretpostavljam ,
ulaz u unutranjost.

udovita ('Moonstrumi')
Mjesec je klju za razum ijevanje
naina na koji je ovjeanstvom i
ivotom na Zemlji m anipulirala, i
jo uvijek m anipulira, jedna skrivena
sila. Mjesec je sredite gmazovskih
operacija, a njihove svemirske letjelice
neprestano lete na relaciji izm eu
Mjeseca i podzem nih postrojenja
i baza na Zemlji. Mjesec nije puka
fizika pojava, on je tehnoloki
generiran m eudim enzionalni portal
koji Gm azovim a iz etvrte dimenzije
i drugim entitetim a om oguuje da
uu u stvarnost Tree dimenzije
(si. 161). Zatim m ogu putovati u
svemirskim letjelicama ili m ogu biti
teleportirani, jo uvijek zaahureni
izvan
vibracijskog
polja
Tree

S lika 161: Mjesec prom atram o kao f iziku pojavu,

popu t svega unutar vidljivog svjetla. Ali to je tek
jedna razina Mjeseca. On je takoer tehnolokigeneriran meudim enzionalni portal koji omoguuje
entitetima, letjelicama i energijama da se kreu
izmeu drugih i nae stvarnosti.

362

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

dimenzije, u podzem ne lokacije u nutar Zemlje koje im pruaju zatitu od uinaka

Tree dim enzije na entitete etvrte dimenzije.
Dio svega toga su i Gmazovi iz Tree dimenzije. Veliki dio njihovih genetskih
eksperim enata vrio se, i vri, u nutar Mjeseca. O nam o se odvodi m nogo otetih
osoba dok one misle da su u svem irskim brodovim a. Mjesec je takoer glavna
lokacija genetskog program a za stvaranje krvnih loza gmazovskih hibrida. Ljudska
m onarhija zapravo je moonarhija (engl. Moon = Mjesec), ba kao to je i glavno
njeno oruje kontrole, novac (engl. money), ustvari mooney. Novani sustav
(money/m ooney system) potjee od gmazovske hijerarhije u Mjesecu, a koriten je
prilikom podjarm ljivanja brojnih svjetova i naroda. Ovdje na djelu im am o shemu
prem a kojoj svoj svemirski brod Mjesec koriste kako bi zauzimali planete, a potom
nam etali kontrolni sustav sa svrhom guenja sloboda i m anipuliranja stanovnitvom
u nam jeri potpunog preuzim anja vlasti. Rade to jako dobro jer su to ve m nogo puta
prije napravili.
to nas opet vraa Rothschildim a i drugim vanim ilum inatskim obiteljima. Da,
odabrane krvne loze opstale su stoljeima pom ou krianja, ah u drutvo na povrini
postavljeni su drugi ljudi, iz genetskih program a na M jesecu i iz postrojenja na
Zemlji, kako bi igrali vaniju ulogu u ostvarivanju tog plana. Najbolji prim jer je
dinastija Rothschild. Krvna loza Bauer, i sam a gm azovsko-hibridna, poboljana je
u razdoblju prije negoli se na sceni pojavio Mayer Amschel Bauer i preim enovao
krvnu lozu u Rothschild. Svoj zapanjujue nagao uspon prem a moi, utjecaju
i kontroli diljem svijeta mogli su zahvaliti svojem podrijetlu i svojem M jesecu i
podzem nom sustavu podrke - iz razloga koje u pojasniti u jednom od sljedeih
poglavlja. Rothschildi su glavni gmazovski povrinski agenti koji rade u korist
lunarnog i podzem nog sustava kontrole. Kada spom injem obiteljska im ena kao to
je npr. Bauer, ne kaem da su svi s im enom Bauer ili pak nekim drugim gmazovski
hibridi. Pritom m islim na posve odreenu krvnu lozu koja se tim im enom slui.
Trebam o im ati na um u da povrinski gmazovski hibridi broje samo etiri do pet
posto stanovnitva, a onih s punom svijeu o svom podrijetlu te o onom e to rade
daleko je manje.

Lano slijetanje na Mjesec

U ovoj bih fazi napom enuo jo neto... O dabrane krvne loze ne ele da saznam o
istinu o Mjesecu i stoga su m noge stvari o m isijam a Apolla ostale neizreene. Ljudi
su bili na M jesecu u daleko sofisticiranijim letjelicama negoli su rakete i raketoplani
(shuttle) ija smo lansiranja uz toliku pom pu pratili. Tajna vlada koja upravlja
slubenim svemirskim program om odavno ima pristup tehnologiji leteih tanjura
koju koriste Gmazovi i druge izvanzemaljske i m eudim enzionalne skupine.
Spom enuta je tehnologija razvijana u nacistikim projektim a jo 1943. godine, a
pri kraju rata upuenim se znanstvenicim a i inenjerim a pom oglo da pobjegnu iz
Njemake u operaciji pod nazivom Spajalica (Paperclip) u reiji CIA-e, Britanske
obavjetajne slube i Vatikana. Ti znanstvenici, ukljuujui genetiare i strunjake
za kontrolu um a poput Anela sm rti Josefa Mengelea odvedeni su u Sjedinjene

Svemirski brod Mjesec

363

Drave kako bi nastavili sa svojim radom . U svijetu ilum inatskih obitelji nema
granica, niti ovih ili onih strana, osim njih sam ih i ovjeanstva u cjelini. Upravo
su znanstvenici iz projekta Spajalica uspostavili vladin program kontrole uma,
zloglasni MK-ULTRA, te su dodatno razvili antigravitacijske letjelice nalik leteim
tanjurim a i drugu tehnologiju koja se u javnoj areni pojavljuje samo u znanstvenoj
fantastici. Nisu svi letei tanjuri koje ljudi vide upravljani od strane izvanzemaljaca;
takvu tehnologiju rabe za svoje neslubene posjete Mjesecu. No, jedno je sigurno:
prvo slubeno slijetanje na Mjesec, onaj veliki korak za ovjeanstvo, bio je ista
prijevara, barem to se tie naina na koji je predoeno javnosti.
M nogo se o tom e pisalo tijekom godina, ali najuvjerljivija potvrda dolazi od
am erikog filmaa Jaya W eidnera u ekspozeu iz 2009. na njegovoj web stranici. Jay je
organizirao moje predavanje u Los Angelesu u jesen 2008. godine. Tom je prigodom
rekao da pie biografiju o legendarnom filmskom redatelju Stanleyu Kubricku. Tada
mi je spom enuo da je Kubrick 1969. godine reirao slijetanja na Mjesec u studiju
koji se itekako nalazio na Zemlji, a u svom kasnijem internetskom lanku iznio je
detaljne injenice. W eidner kae da su mu m nogi izvori unutar vojno-industrijskog
kom pleksa rekli da je predsjedniku Kennedyju pokazana tehnologija leteih tanjura
nedugo nakon to je izabran za predsjednika, te da je on prepoznao njezin potencijal
za m noga druga dostignua, ukljuujui i izvor jeftine i ekoloki nekodljive energije.
W eidner pie:
N edugo nakon to je Kennedyju (JFK-u) predoena tehnologija leteih tanjura, JFK je
odrao svoj poznati govor u kojem od NASA-e trai da spusti ovjeka na Mjesec prije
isteka tog desetljea. M nogi insajderi su sm atrali d a je to Kennedyjev trik kojim je elio
navesti NASA-u i tajnu vladu da objelodane svoju naprednu svem irsku tehnologiju.
S obzirom da je svim a bilo jasno da standardna raketna tehnologija ne m oe dovesti
ovjeka na Mjesec i natrag, m oda je JFK mislio da e NASA biti prim orana obznaniti
tehnologiju koja stoji iza leteih tanjura kako bi ostvarila njegovu viziju i stigla na
Mjesec do kraja 1960-ih godina. Dakle, JFK je svojom varkom nam jeravao izvui
naprednu tehnologiju iz u rotniih ruku vlade u sjeni.

Kennedy je ubijen 1963., a NASA je skovala plan prividnog slijetanja na Mjesec

uz pom o raketne tehnologije, istovrem eno uvajui u tajnosti svoje napredne letee
tanjure, kae Weidner. O dabrali su Stanleya Kubricka da reira fiktivne prizore jer
su sm atrali d a je on 1960-ih bio najum jeniji u koritenju posebnih filmskih efekata.
W eidner kae da se ini kako je Kubrick zauzvrat isposlovao gotovo neogranien
budet za snim anje svog znanstveno-fantastinog filma 2001.: Odiseja u svemiru
i ugovor o tom e da doivotno moe snim ati kakav god film poeli bez ikakvog i
bilo ijeg nadgledanja. Film Odiseja u svemiru zasigurno je bio jedna od najskupljih
produkcija svog vrem ena, a predsjednik M GM -a javno je rekao da, u etiri godine
koliko je trajalo snim anje, uope nije vidio grubu verziju filma. A snim anje je palo
u istom razdoblju kao i prvi Apollo program . O ba su projekta zapoela 1964., s
tim e da je film prvi put prikazan 1968., a navodno slijetanje na Mjesec prikazano

364

Ljudski rode, ustani... ovaj lav vie ne spava

je svijetu 1969. Znanstvenik Frederick Ordway radio je za NASA-u na Apollo

program u, a istovrem eno je bio i Kubrickov glavni znanstveni savjetnik za njegov
film. Jay W eidner vrlo dojmljivo i detaljno pokazuje kako se isti specijalni afekti
i vizualne anomalije m ogu jasno vidjeti u oba sluaja: u 2001.: Odiseji u svemiru
te u slijetanju na Mjesec. U sporedbe slika koje on iznosi neoboriv su dokaz da
je slijetanje snim ljeno u studiju na Zemlji. Stoga bih vam preporuio njegovu web
stranicu: Jayweidner.com gdje m oete proitati cijelu priu i vidjeti vizualne dokaze
uz druge odline lanke koji potkrjepljuju priu, ukljuujui onaj u kojem secira
sim bolizam Kubrickovog filma Sijanje (The Shining). W eidner je o svemu tom e
snim io i dokum entarac pod naslovom Kubrickova odiseja (Kubricks Odyssey).
Budui da su prizori s Mjeseca snim ljeni u studiju dugaak je popis oprenosti
koje su istraivai razotkrili, osobito u pogledu osvjetljenja (si. 162). W eidner sm atra
da je Kubrick nam jerno unio te anomalije kako bi se istina kasnije ipak otkrila. I
zato budim o vrlo oprezni sa svime to NASA kae o Mjesecu. Ako m oe lairati
prvo slijetanje i nam agariti cijeli svijet, njenim se rijeim a oito ne smije vjerovati
kada kae, kao to je uinila u listopadu 2009., d a je bom bardirala Mjesec u pukom
nastojanju da pronae vodu. Da, kako da ne, a Barack O bam a je Djevica Marija.
NASA je objavila da je pronala znaajne koliine vode na lunarnoj povrini
poslije udara projektila koji je letio dvaput bre od metka. Sve to, naravno,
potkrjepljuje uvjerenje javnosti da je Mjesec prirodna pojava, prem da on to nije.
Z na se daleko vie nego to je objavljeno. Kubrick je um ro 1999., nedugo nakon to
je svoj posljednji film irom zatvorene oi (Eyes Wide Shut) pokazao rukovoditeljim a
filmskog studija Warner Brothers. Glavne uloge u filmu imali su Tom Cruise i Nicole
Kidm an, a tem a je sotonska m rea kontrole um a koju vode elitni ljudi i obitelji.
Vodei ljudi Warner a navodno su htjeli da Kubrick prem ontira film, ali je on to
odbio. Ukoliko je tono da je osigurao doivotni ugovor za necenzurirano snim anje
filmova njim a su ruke bile vezane. Osim u sluaju njegove sm rti. Kubrick je zatim,
vrlo prildadno, um ro od sranog udara, a iz filma irom zatvorene oi (to je inae
fraza iz program a kontrole um a), prije njegova putanja u kino-distribuciju izrezano
je otprilike 15 m inuta snim ljenog materijala. Studio Warner Brothers jo uvijek
odbija prikazati DVD Kubrickove izvorne
verzije. D atum putanja filma u distribuciju,
koji je Kubrick naveo u svojem ugovoru, bio
je 16. srpnja 1999. - trideset godina (tono
u dan) po prvom slijetanju na Mjesec.
Z nam da e m nogi odm ahnuti rukom
na ovo to govorim o svem irskom brodu
M jesecu, ali jednako su ustro ljudi
APOLLO 1 1
odm ahivali i prije gotovo dva desetljea
_
kada sam detaljno opisivao kako se
. .
m anipulacijam a uspostavlja orvelovska
f U Th*
<H9W) m o w *
tjreynd Oghiinf, llWState
I pe.w taI OroufBj hotsfKM aourwJ Mttmtut, {yap !#*) but d a * horizon,
J untttw unotatM. Sj Roefc Ih* M n n (Mft) Hot* t, wbm

'
to* p * n W tOMKonaut*
. . . .
o R n A M h white hte vtnxMw Ut a e m Wetc
Late ApoBo mtenton pHeto too* va*y *uth*rrtto, o m o m u m u
iWWWkg, Of WC*0JUS of !w-y
tmfwov*!

CkMaiQrjstmtinnrxvr

Slika 162 : Bilo je bezbroj anomalija na

slikama prvogslijetanja na Mjesec.

nona m ora. Dalde, sve sam to ve UO i

proao. Ali ionako ne m islim da sam Mjesec

Svemirski brod Mjesec

365

sve objanjava. Toliko toga jo m oram o saznati o toliko m nogo stvari, ukljuujui
povijest i prirodu Marsa, Venere i Saturna. O ni su velikim dijelom dio ove prie, kao
to su to i O rion, D raco i Sirius. Posve sam svjestan da e znanstvenici glavne struje
i ostali rei da bi bez Mjeseca ivot bio iz temelja drukiji (istina) i da bi ovaj planet
bio jedan nestabilan, klimav planet, katastrofalnog vrem ena, tem perature i plim noosenih gibanja. To im barem pokazuju njihovi kom pjutorski m odeli, ali pogledajte
besmislice koje ti m odeli iznose o globalnom zatopljenju koje toboe izaziva
ovjek, na tem elju m anjkavih ulaznih podataka koji, dakako, rezultiraju m anjkavim
izlaznim podacim a. Kad bism o ovog trena m aknuli Mjesec ne bism o imali situaciju
kakva je bila prije njegova dolaska. Sunev je sustav tada bio bitno razliit; druga
tijela i sile drale su Zem lju u stanju vee stabilnosti, a ne manje, negoli je to danas.
Svemirski brod Mjesec sudjelovao je u bitkam a i razaranjim a kakve ne m oem o
ni zamisliti, zbog m nogih razina u to ukljuenih tehnolokih potencijala. Uniten
je barem jedan planet; ali ovdje ne vrim o hipotetsku usporedbu situacije Zemlje
s M jesecom ili bez njega. Z nanost e to jednoga dana ipak spoznati. Upravljai
Mjeseca uklonili su oporbu u svakom smislu, a potom su preoteli vlast na Zemlji.
Ali Mjesec je inio - ini - neto drugo. Ako mislite da je ono to sam napisao
dosad pretjerano, nevjerojatno, besmisleno, togod, priekajte dok doem do onoga
to Mjesec ini ljudskoj percepciji. Uh! I jo jednom - uh! No, da bih to mogao
objasniti najprije m oram o istraiti prirodu same stvarnosti.