SAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK

DRUMSKI I GRADSKI SAOBRAAJ

VOZARINA U ELJEZNIKOM
SAOBRAAJU
SEMINARSKI RAD

Predmet: Tarife u saobraaju

Mentor:
Prof. dr Ibrahim Jusufrani
Doc. dr Momilo Sladoje

Student:
Saa Brkalo

Travnik, 2016.
SADRAJ

Strana

1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. ELJEZNIKI PROMET U BiH......................................................................................5
2.1. Zakonski osnov za izradu izrauna trokova odravanja infrastrukture.................5
2.2. Infrastrukturni kapaciteti i organizacija infrastrukture...........................................6
3. PROPISI KOJIMA SE UREUJE PRIJEVOZ STVARI NA ELJEZNICAMA.........8
3.1. Ugovor o prijevozu.........................................................................................................8
3.2. Ugovor o prijevozu robe eljeznicom...........................................................................9
4. TARIFE U ELJEZNIKOM PRIJEVOZU..................................................................10
4.1. Prijevozni trokovi........................................................................................................11
4.2. Nain izrade izrauna trokova...................................................................................11
5. ZAKLJUAK.....................................................................................................................14
6. LITERATURA....................................................................................................................15

1. UVOD
eljezniki promet je proces premjetanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vonjom
po tranicama. To je glavna vrsta kopnenog prometa koji je prodro u sve zemlje.
Ekonominost tog prometa prisilila je ovjeka da izgradi eljeznike pruge preko pustinja,
planina i da ih sprovede kroz duge i skupe tunele (Simplon u vicarskoj 19 730 m).
Najduu eljezniku mreu na svijetu ima SAD, a najguu Belgija.
Tarifna politika sadri osnovna naela i ciljeve, a realizacija je kroz tarifni sistem. Najvaniji
dio tarifne politike ine tarife, njihova osnova i struktura, a u operativnom smislu nain
njihovog utvrivanja i njihove primjene. Zbog opteg drutveno i ekonomskog znaenja
saobraaja drutvo pokazuje poseban interes za formiranje cijena prevoznih usluga. Stoga ono
zadrava sebi pravo uee ili bar uticaj na utvrivanje tih cijena.
Cijene usluga su jedan od glavnih faktora u poslovanju saobraajnih preduzea i u utvrivanju
uslova konkurencije na prevoznom tritu. Iskustvo takoer, pokazuje da nivo i sastav
vozarina utie na veliinu potranje za prevoznim uslugama, veliinu iskoritavanja
kapaciteta, te veliinu uinaka izraenih u koliini obavljenog rada ili novanom iznosu
ostvarenog prihoda. Efikasno iskoritavanje ekonomskih resursa jedan je od najvanijih
uinaka to se cijenama prevoza eli postii. Sloenost i teina utvrivanja tarifa ogleda se u
injenici da se one iskazuju za hiljade roba razliite vrste, namjene i prevoznog obiljeja, to
se kreu izmeu velikog broja mjesta, te razliitih izvorita i odredita i na razliitim
udaljenostima. Korisnici prevoznih usluga ele niske vozarine, ponuenim uslovima prevoza.
S druge strane, saobraajna preduzea nastoje osigurati vozarine koje e u dugom periodu
garantovati najvie mogue neto-povrate. Znai, sve to je u vezi s vozarinama, od posebnog
je interesa za privredu u vrijeme kad opti nivo cijena raste ili pada. Stabilnost vozarina u
veini se sluajeva smatra poeljnom i za prevoznika i za korisnika prevoznih usluga. Za
korisnike prevoznih usluga stabilnost vozarina jednako je vana, kao to je vana opta
stabilnost cijena na tritu ili stabilnost deviznog teaja pri sklapanju ugovornih poslova.
Utvrivanje cijena prevoznih usluga podreeno je odreenim zakonitostima koje, osim o
stepenu intervencije drave, zavise o tome formiraju li se cijene u uslovima potpune
konkurencije, monopola ili oligopola.

Oblast rada Javnog preduzea eljeznica Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu
JP FBiH)

definisana je i ureena

Zakonom

o eljeznicama Federacije Bosne i

Hercegovine (Sl. Novine FBiH broj 41/01 od 02.10.2001 godine).

Osniva preduzea je Federacija Bosne i Hercegovine, a predmet poslovanja je: djelatnost
unutranjeg i meunarodnog eljeznikog prijevoza, odravanje, osavremenjivanje i izgradnja
eljeznike infrastrukture kao i dijelatnosti koje slue u obavljanju eljeznikog prijevoza.
Dio JP FBiH koje se bavi odravanjem, rekonstrukcjom, razvojem

eljeznike

infrastrukture, kao i rukovanjem kontrolnim i sigurnosnim sistemima u Federaciji Bosne i

Hercegovine

(u

daljem

tekstu

FBiH)

organizovan

je

kao

ELJEZNIKA

INFRASTRUKTURA.
Nain podmirenja trokova odravanja eljeznike infrastrukture definisan je lanovima 11.
do 13. Zakona o eljeznicama Federacije Bosne i Hecegovine. Navedenim zakonom je takoe
propisano da se obezbjeenja dijela trokova odravanja eljeznike infrastrukture vri
putem namjenskih sredstava Federacije Bosne i Hercegovine.
Detaljano ureenje naina

podmirenja trokova odravanja

eljeznike

infrastruture

utvreno je Zakonom o finaciranju eljeznike infrastrukture i sufinaciranju putnikog i

kombinovanog prometa (Sl.Novine FBiH broj 57/03 od 21.11.2003 godine), odnosno
lanovima 6. do 10. ovoga zakona.
Navedena zakonska rijeenja u FBiH i Organizacija
Infrastruktura

JP FBiH, kojega ine eljeznika

i eljezniki operator, slijede direktive

EU ( Direktiva Vijea broj:

91/440/EEZ iz 1991 godine, 95/18/EZ od 1995 godine, te Direktiva evropskog parlamenta i

Vijea 2001/14/EEZ iz 2001 godine) ijom primjenom se stvaraju prvi koraci kojima je
krajnji cilj uspostavljanje jedinstvenog trita usluga eljeznikog prijevoza u Evropi, a to
je na koncu i na cilj.

2. ELJEZNIKI PROMET U BiH

Prijevozni put, kod eljeznikog prijevoza ini eljezniki kolosijek ili eljeznika pruga. za
eljezniki kolosijek odnosno prugu posebno su znaajne dvije osnovne injenice: a) irina
kolosijeka i b) dozvoljeno optereenje pruge prema osovinskom pritisku. Prema namjeni i
opsegu prometa, gospodarskoj vanosti i znaenju koje imaju u unutarnjem i meunarodnom
eljeznikom prometu eljeznike pruge mogu biti: magistralne glavne, magistralne pomone
i ostale .pruge I. i II. reda
Prijevozno sredstvo eljeznikog transporta su razliita eljeznika vozila i to: lokomotive
(parne, motorne, elektrine), motorni vagoni s vlastitim pogonom i putnikim sjedalima,
putniki vagoni, ukljuujui vagone za objedovanje i spavanje, teretni vagoni , specijalna
vozila razliite namjene.
eljezniki promet, kao i ostale transportne grane, odvija se kako na meunarodnom tako i na
domaem planu. Zbog toga je i pravna regulativa dvojaka. Jedni se propisi primjenjuju za
meunarodni prijevoz, a drugi za prijevoz unutar zemlje.
Najznaajniji unifikacijski instrument za ureivanje imovinskopravnih odnosa iz ugovora o
prijevozu je Konvencija o meunarodnim prijevozima eljeznicom COTIF, koja je donesena
1980. godine u Bernu. Izmijenjena je Protokolom o izmjeni Konvencije COTIF te Protokolom
o izmjeni Konvencije o meunarodnom eljeznikom prijevozu.

2.1. Zakonski osnov za izradu izrauna trokova odravanja infrastrukture

Financiranje poslova odravanja eljeznike infrastrukture je obaveza Federacije Bosne i
Hercegovine. Planiranje sredstava vri se putem godinjih i srednjoronih planova, koje je
odobri Parlament FBiH na prijedlog Vlade FBiH (Plan poslovanja FBiH za 2008 i
Srednjoroni plan razvoja FBiH (2007-2009) sa dopunom za 2010. Nain financiranja
trokova odravanja infrastrukture putem godinjih ugovora sa FBiH propisan je lanom 8.
Zakonom o finaciranju eljeznike infrastrukture i sufinaciranju putnikog i kombinovanog
prometa (Sl.Novine FBiH broj 57/03 od 21.11.2003 godine).
Godinje ugovore sa FBiH o finaciranju odravanja infrastrukture u ime FBiH sa FBiH
zakljuuje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.
5

Godinji ugovor sadri: predmet i meusobne obaveze, vrstu i opseg poslova, cijenu i nain
njenog formiranja, nain financiranja, nain fincijskogi strunog nadzora i uvjete za izmjenu
i dopunu ugovora.

2.2. Infrastrukturni kapaciteti i organizacija infrastrukture

Posmatrajui stanje elemenata duine pruga, osnovne tehnike karakteristike pruga, duine
staninih kolosjeka, tunele, mostove, slubene objekte, putne prelaze, stanice u kojima se
regulie kretanje vozova, elektrificirane pruge i elektrificirane stanine kolosjeke,
raspoloivu mehanizaciju za odravanje pruga, opremljenost stanica i pruga kontrolnim
signalnim i telekomunikacionim ureajima kao cijelinu isti uz redovno odravanje
omoguavaju postojeem eljeznikom operatoru postizanje brzina do 50 (km/h) za teretne i
70 (km/h) za putnike vozove izuzimajui mjesta ogranienja koja su takoe izraena i koja
umanjuju parametre trase i koja se moraju otkloniti.
Najea ogranienja koja umanjuju parametre trase (pruge) su: starost pruga, nedostatak
opremljenosti pruga i stanica kontrolnim i sigurnosnim ureajima, veliki broj nedovoljno
osiguranih putnih prelaza, pred kojima se iz sigurnosni razloga vozovi zaustavljaju ili
smanjuju brzinu.
Takoe zbog veih investicionih zahtjeva i nedovoljne mehanizacije, FBiH nije u stanju
investirati sama, brzine su smanjene u

pojedinim

tunelima,

mostovima, klizitima,

skretnicama i slino. Pored postojeih ogranienja u smislu reorganizacije eljeznikog

sektora u skladu sa direktivima EU javie se i druga ogranienja te FBiH trase ne mogu
biti konkurentna trasama evropskih eljeznica kao to su: platforme za prijem putnika, duina
staninih kolosjeka, nedovoljno razvijen informatiki sistem, ne postojanje adekvatnih pumpi
za opskrbu vodom i gorivom, potreba za potiskivanjem vozova na djelovima pruge sa velikim
otporima i za manevrisanje.
Kao ilustraciju navodimo da se pri postojanju jednog operatora koji sada radi na mrei pruga
FBiH oko 90% ukupog rada obavlja na industrijskim kolosjecima koji nisu u vlasnitvu
FBiH odnosno Infrastrukture FBiH.

Infrastruktura je prema vaeem zakondavstvu obavezna da vri kontrolne i inspekcijske

preglede i propie uslove za bezbjedno odvijanje saobraaja na industrijskim kolosjecima
kojima eljezniki operator obavlja prevoz.
eljeznika

infrastruktura je dio poslovnog sistema eljeznica Federacije Bosne i

Hercegovine i organizirana je kombinacijom tehnolokog i prostornog principa organiziranja.

Prema tehnolokom principu modela organizirani su sektori: Sektor za organizaciju i
sigurnost prometa, Sektor za elektrotehniku djelatnost, Sektor za graevinsku djelatnost, sa
odgovarajuim specijalistikim slubama u Podrujima infrastrukture i Sektor za
informaciono-komunikacione
infrastrukturkturnih kapaciteta

tehnologije.

Prema

prostornom

principu

odravanje

i regulisanje saobraaja je organizovano u pet poslovnih

podruja:
Graevinska duina pruga u FBiH iznosi 608,495 km od ega je 440,927 elektrificirano.

3. PROPISI KOJIMA SE UREUJE PRIJEVOZ STVARI NA

ELJEZNICAMA
Najznaajniji propisi kojima se ureuje prijevoz stvari na eljeznicama jesu:
1. zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu,
2. tarifa za prijevoz robe na prugama bosansko-hercegovakim eljeznica,
3. odredbe koje donose ovlatene slube u svazi s radom eljeznice i njezinim odnosima
s korisnicima prijevoza te pravilnik o prijevozu opasnih tvari eljeznicom u
meunarodnom i unutarnjem prometu.
Osim ovih propisa, postoji i itav niz uputa, u vezi s prijevozom stvari te valja spomenuti i
Putniku tarifu. Putnike tarife koje se sastoje od:
uvjeta prijevoza, odnosno ope odredbe,
povlastica,
vozarine i naknade za sporedne usluge.

3.1. Ugovor o prijevozu

Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje stvar prevesti do odredinog kolodvora
i predati je primatelju, a poiljatelj se obvezuje prijevozniku za to isplatiti ugovorenu
vozarinu. Ugovor o prijevozu sklopljen je kad prijevoznik primi na prijevoz stvar s teretnim
listom.
C.O.T.I.F. se sastoji od:
1. DODATAK A Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom prijevozu (C.I.V.)
putnika i prtljage
2. DODATAK B Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom prijevozu robe
(C.I.M.)
C.O.T.I.F. sadri etiri pravilnika:
I.
II.
III.
IV.

Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasne robe na eljeznicama (R.I.D.)

Pravilnik o meunarodnom prijevozu kola korisnika prijevoza (R.I.P)
Pravilnik o meunarodnom prijevozu kontejnera (R.I.C.O)
Pravilnik o meunarodnom prijevozu ekspresnih poiljaka (R.I.E.X.)

3.2. Ugovor o prijevozu robe eljeznicom

Ugovor je TERETNI LIST (engl. Waybill, njem. Frachtbrief).

Teretni list nastao je iz pisma za primatelja koje je poiljatelj davao prijevozniku prilikom
prijevoza robe. U njemu se navode podaci znaajni za izvrenje prijevoza: ugovorne stranke,
podaci o teretu, prijevozna relacija, vozarina te drugi uvjeti prijevoza. Teretni list u
meunarodnom prometu sastoji se od est primjeraka.
Primjerci teretnog lista su:
1. ORIGINAL koji prati poiljku i predaje se primatelju tj. on je otkupljuje na robnoj
blagajni.
2. DUPLIKAT koji otpremni kolodvor predaje poiljatelju nakon sklapanja ugovora o
prijevoz.
3. KOPIJA koja ostaje kod otpremnog kolodvora.
4. TERETNA KARTA koja prati poiljku do odredinog kolodvora.
5. IZVJEE O PRISPJEU koje prati poiljku do odredinog kolodvora te s njime
izvjeuje primatelja o prispijeu poiljke i on ga vraa poto dobije original
To su primjerci teretnog lista za domai transport, meunarodni teretni list.
6. PRIJEPIS KOPIJE TERETNOG LISTA koji prati robu do granice i slui za
kontrolu graninog prijelaza.

4. TARIFE U ELJEZNIKOM PRIJEVOZU

eljeznica obavlja prijevoz:
9

 ako stranka ispunjava uvjete utvrene zakonom odnosno uvjete meunarodne

konvencije i uvjete predviene u tarifi,
ako je prijevoz mogue izvriti redovnim prijevoznim sredstvima koja zadovoljavaju
normalne potrebe prijevoza,
ako prijevoz nije sprijeen okolnostima koje eljeznica ne moe izbjei niti ih
otkloniti,
ako prijevoz nije zabranjen ili ogranien na osnovi zakona ili se ne protivi javnom
poretku te ako je prijevoz mogu redovnim prijevoznim sredstvima.
Od prijevoza su iskljueni:
a) predmeti iji prijevoz spada u nadlenost pote, pa bilo to samo i na jednom dijelu
prijevoznog puta,
b) predmeti koji po svom obujmu, masi ili prirodi nisu prikladni za eljezniki prijevoz,
c) predmeti iji je prijevoz zabranjen, makar samo na jednom teritoriju prijevoznog puta,
d) tvari koje su posebnim propisima iskljuene od prijevoza.
eljeznica moe odrediti dnevnu koliinu robe koja se moe uputiti preko pojedinih
pretovarnih kolodvora, pa to pitanje rjeavaju odreene tarife.
Tarife sadre prijevozne uvjete i primjenjuju se prema svima pod jednakim uvjetima. Tarife
sadre vozarinu i naknade za sporedne usluge. Tarife mogu biti:
a) meunarodne, tj. one koje se primjenjuju na prijevoz robe u meunarodnom
eljeznikom prometu
b) domae, nacionalne tj. one koje se primjenjuju na prijevoz robe u unutarnjem prometu
u svakoj pojedinoj zemlji

4.1. Prijevozni trokovi

Prijevozni trokovi obraunavaju se na osnovi tarifa, a plaa ih poiljatelj. Tarife su osnova za

odreivanje cijena usluga ili vozarina na eljeznicama.
Vozarine mogu biti:

10

1.
2.
3.
4.

Franko svi trokovi; kada poiljatelj preuzima na sebe sve prijevozne trokove.
Franko prevoznina; ako poiljatelj preuzima na sebe samo vozarinu.
Franko upueno; kada poiljatelj preuzima na sebe vozarinu i neke trokove (vaganje).
Franko iznos/ do; ako poiljatelj preuzima na sebe plaanje odreenog iznosa.

Vozarinu poiljatelj plaa unaprijed u etiri sluaja:

1.
2.
3.
4.

za ive ivotinje pele, ribe, abe, koljke,

za robu koja se brzo kvari voe, povre, svjee meso, mlijei proizvodi,
za robu male vrijednosti stari papir, krpe, slama,
za posmrtne ostatke.

4.2. Nain izrade izrauna trokova

Predraun radova utvren je na bazi rebalansa Srednjoronog plana razvoja FBIH (20072009) sa dopunom za 2010 godinu, postojeih eljeznikih infrastrukturnih kapaciteta, analize
tehnikog i funkcionalnog stanja infrastrukturnih kapaciteta, analize geometrije kolosijeka
nakon izvrenih mjernih vonji, Normativa i standarda u graevinarstvu (IRO Graevinska
knjiga 1986.), Izvoda iz knjige normi za karakteristine radove na odravanju pruge, prune
mehanizacije i poslovnih zgrada (Direkcija za graevinsku djelatnost) i Normativa tekueg
odravanja elektrotehnikih ureaja i postrojenja (Javno eljezniko transportno preduzee
Sarajevo, broj 50/91), kao i vaeih Pravilnika i Uputstava za rad na eljeznici.
Predraunska cijena odravanja eljeznike infrastrukture i organizacije sigurnosti prometa
formirana je na osnovu cijena rada (Zakon o plaama Federacije Bosne i Hercegovine),
procijenjenih trokova materijala, rezervnih dijelova, energije i cijene usluga subizvoaa.
Cijena usluga, materijala, rezervnih dijelova i energije utvrena je na osnovu trenutnih
prosjenih vrijednosti na tritu.
Predraun obuhvata radove na odravanju eljeznike infrastrukture specificirane po
podrujima eljeznike infrastrukture i po vrstama radova:

odravanje graevinskih kapaciteta,

mehanizovano odravanje pruge,
odravanje elektro kapaciteta,
informaciono-komunikacijske tehnologije,
organizacija i sigurnost prometa.

11

Plan radova na odravanju eljeznikih infrastrukturnih kapaciteta i organizacije eljeznikog

prometa uraen je na osnovu detaljne analize poslovnog sistema, analize unutarnjih i vanjskih
faktora, Rebalansa Srednjoronog plana razvoja 2004.-2008. sa dopunom za 2010. analize
tehnikog i funkcionalnog stanja infrastrukturnih kapaciteta, kao i na bazi raspoloivih resursa
Infrastrukture.
Odravanje infrastrukturnih kapaciteta i regulisanje saobraaja omoguavaju izvrenje reda
vonje FBiH na postojeim parametrima trase i sa postojeim ogranienjima. Da bi se
mrea eljeznikih pruga u FBiH zadovoljila evropske standarde, bila dio mree evropskih
eljeznica u budunosti i samim tim bila interesantna i nudila kvalitetnije usluge drugim
operatorima, nuno je pored podizanja nivoa redovnog odravanja postojeeg stanja i vriti
poboljanje putem investiranja u infrastrukturne kapacitete na linijama na kojima je obim
prometa izraen i na kojima se oekuje poveanje prometa. Prvenstveno se to odnosi na pruge
koja se nalaze na koridoru Vc (pruga 11. i 12), te pruga koje se veu na koridor (prug 13. dio
pruge 14. i pruga 15).
Princip kvalitetnog odravanja i investiranje u infrastrukturne kapacitete donijee i pozitivne
ekonomske efekte kroz: smanjenje trokova: redovnog odravanja i trokova regulisanja
saobraaja i porast prihoda kroz iznajmljivanje trasa eljeznikim operatorima i pruanje
drugih dodatnih saobraajnih usluga. U sklopu priprema za prestruktuiranje eljeznikog
sektora sukladno sa direktivama EU vrena su i odgovarajua studiska istraivanja.
Nezavisna italijanska kua APRI S.P.A. u 2007 godini uradila je odgavarajue modele kao
to je: Izjava o mrei eljeznikih pruga, Model ugovora izmeu Upravitelja infrastruktura i
eljeznikog operatora, Model ugovora izmeu vlasnika i Upravitelja eljeznike
infrastrukture i Prijedlog naknada za pristup
Prema studiji predloen je model naknada za infrastrukturu (naknade za koritenje trase od
strane eljeznikih operatora) koja e se sastojati:
a) osnovnih usluga ili osnovnog paketa u koje spada: koritenje eljeznikih linija,
regulisanje prometa, koritenje vorita i ranirnih stanica, komunikacije i informacije
o stanju vozova i zauzetosti kapaciteta. Predloena je naknada u iznosu od 4,30
(KM)/ po voznom kilometru za teretni saobraaj i 3,71 (KM)/ po voznom kilometru za
putniki saobraaj.

12

b) transvernih usluga ili dodatnog paketa u koje se ukljuuje:elektrina energija za

vuu, usluge manevrisanja, snadbjevanje gorivom i vodom, iznajmljivanje
infrastrukturnog prostora i objekata, prodaja karata.
Izgradnja i odravanje postojee eljeznike infrastrukture skladno evropskim standardima
i direktivama EU omoguit e i njenu samoodrivost, sve vie e ostvarivati vlastiti prihod
( osniovne i dodatne usluge) a smanjivat e se finasiranje trokovi odravanja od strane
vlasnika.
eljeznice EU i eljeznice u okruenju takoe shodno direktivama EU vre finasiranje
trokova odravanja eljeznike infrastructure. Vrijednosti koje vlasnik izdvaja na ime ovih
trokova razliite su od jedene do druge eljeznike uprave, a to zavisi od trenutnog stanja
i tehnike opremljenosti infrastructure.
Finansiranje eljeznike infrastruktura od strane vlasnika u zemaljama blieg okruenja je
daleko vee nego u FBiH.

5. ZAKLJUAK
Transportni trokovi predstavljaju novani izraz vrijednosti utroene koliine opredmeenog i
ivog rada na obavljanju procesa transportovanja, koji obezbjeuju normalan proces
reprodukcije i zadovoljenje potreba stanovnitva za saobraajnim uslugama. Prouavanje
trokova poslovanja predstavlja jednu od osnovnih potreba svakog preduzea.
13

Trokovi poslovanja su vaan faktor od koga zavisi visina prihoda kao materijalne osnove
line i optedrutvene potronj. Zato je pitanje definisanja pojma i sutine trokova veoma
znaajno. Postoji vie definicija trokova, a jedna opte prihvatljiva glasi: Trokovi
predstavljaju potronju dobara prouzrokovanu proizvodnjom novih proizvoda.
Tarife su osnova za odreivanje cijena usluga ili vozarina na eljeznicama. Najvaniji dio
tarifne politike ine tarife, njihova osnova i struktura, a u operativnom smislu nain njihovog
utvrivanja i njihove primjene. Zbog opteg drutveno i ekonomskog znaenja saobraaja
drutvo pokazuje poseban interes za formiranje cijena prevoznih usluga. Vozarine u
eljeznikom prijevozu mogu biti: svi trokovi, prevoznina, upueno, iznos/ do.

6. LITERATURA
1. Prof. dr. Ibrahim Jusufrani, ''Osnove drumskog saobraaja'', Travnik,2007.
Internet izvori:

http://web.efzg.hr/dok/TRG/dvuletic/Zeljeznicki%20transport.pdf
http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_promet_3_cest/Tarife.pdf
14

http://documents.tips/documents/zeljezniki-transport.html

15