GRAEVINSKI FAKULTET

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

SADRAJ
1. SAETAK .............................................................................................................................. 3
2. UVOD .................................................................................................................................... 4
3. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA ANALIZE KONSTRUKCIJA .................................... 5
4. PONAANJE MATERIJALA I METODE PRORAUNA KONSTRUKCIJA .................. 6
4.1. Openito i metodama prorauna konstrukcija ................................................................. 6
4.2. Metoda doputenih naprezanja ........................................................................................ 6
4.3. Metoda graninih stanja .................................................................................................. 8
4.3.1. Granino stanje nosivosti (GSN) .............................................................................. 8
4.3.2. Granino stanje uporabljivosti (GSU) ...................................................................... 9
5. LINEARNA I NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA .......................................... 11
5.1. Openito o analizama .................................................................................................... 11
5.2. Razlike izmeu linearne i nelinearne analize ................................................................ 11
5.2.1. Geometrijska nelinearnost ...................................................................................... 14
5.2.2. Materijalna nelinearnost ......................................................................................... 14
6. OSNOVNE PRETPOSTAVKE U STATIKOJ ANALIZI KONSTRUKCIJA................. 15
6.1. Osnovne pretpostavke linearnih statikih sustava ......................................................... 15
6.1.1. Teorija I. reda ......................................................................................................... 15
6.2. Osnovne pretpostavke nelinearnih statikih sustava ..................................................... 16
6.2.1. Teorija II. i III. reda ................................................................................................ 16
6.2.2. Nelinearni proraun tapnih konstrukcija .............................................................. 16
6.2.3. Jednadba ravnotee na nedeformiranom tapu ..................................................... 18
7. PRIMJERI LINEARNOG I NELINEARNOG MODELA I VEZA IZMEU ISTIH ........ 19
7.1. Beskonano kruta elastino upeta konzolna greda ........................................................ 19
7.2. Konzolni stup optereen vertikalnom horizontalnom silom ......................................... 20
7.3. Primjer II obostrano upeti tlani tap ......................................................................... 22
8. P- ANALIZA ..................................................................................................................... 25
8.1. Openito o P- analizi .................................................................................................. 25
8.1. Primjer prorauna prema p-delta analizi ....................................................................... 25
9. NUMERIKI PRIMJER ...................................................................................................... 29
9.1. Openito o numerikom proraunu u programskom paketu Robot 2014 ..................... 29
9.2. Zadavanje parametara (ulazni podaci) .......................................................................... 29
9.3. Linearna statika analiza, nelinarna statika analiza i P- analiza ................................ 33
10. REZULTATI NUMERIKOG PRORAUNA ................................................................ 38
10.1. Model 1 - Dijagrami unutarnjih sila ............................................................................ 38
10.1.1. Dijagrami momenata savijanja (M) ...................................................................... 38
1

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

10.1.2. Dijagrami uzdunih sila (N) ................................................................................. 39

10.1.3. Dijagrami poprenih sila (N) ................................................................................ 41
10.2. Model 2 - Dijagrami unutarnjih sila ............................................................................ 42
10.2.1. Dijagrami momenata savijanja (M) ...................................................................... 42
10.2.2. Dijagrami uzdunih sila (N) ................................................................................. 44
10.2.3. Dijagrami poprenih sila (T) ................................................................................ 45
10.3. Usporedba rezultata numerikog prorauna ................................................................ 47
10.4. Interpretacija rezultata ................................................................................................. 48
11. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 49
12. LITERATURA ................................................................................................................... 50

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

1. SAETAK
Glavni predmet ovoga rada je nelinearna analiza konstrukcija i P analiza konstrukcija.
Prikazan je kratak povijesni pregled razvoja analize konstrukcija, te su nabrojane i ukratko
opisane metode prorauna konstrukcija. Dana je usporedba izmeu nelinearne i linearne
analize konstrukcija. Objanjene su glavne teorijske pretpostavke na kojima se temelje
navedene analize, te su dani primjeri linearnog i nelinearnog modela i veza izmeu istih. Na
kraju radaje obraen numeriki primjer dva okvira razliitih geometrijskih karakteritika te je
nakon usporedbe vrijednosti reznih sila izmeu dva modela obavljena interpretacija rezultata i
donesen zakljuak. Prilikom statike analize numerikog primjera koriten je programski
paket Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2014.
kljune rijei: statika analiza, nelinearnost, P , modeliranje.

1. SUMMARY
Main subjects of this work are nonlinear analysis and P analysis of structures. A short
historical overview of the development of structure analysis and briefly described structure
design methods are presented. Comparison between linear and nonlinear analysis of structures
is given. Main theoretical assumptions of above analysis are explained and examples of
nonlinear and linear models, and connection between them, are shown. At the end of the
work, numerical example of two frames with different geometrical characteristics is created
after comparison of force value results between two models, interpretation of results and
conclusion is given. During static analysis of the numerical examples software package
Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2014 is used.
key words: static analysis, nonlinearity, P , modeling.

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

2. UVOD
Podruje analize konstrukcija svoj poetak moe smjestit tijekom industrijske revolucije na
kraju 19. stoljea. U to vrijeme, arhitekt i inenjer koji se bavio analizom konstrukcija su u
osnovi bili jedna te ista osoba znana kao majstor graditelj (eng. master builder). Kako se
tokom vremena znanje o odreenim teorijama konstrukcija poveavala, nastala je potreba za
vrstom inenjera koji e biti specijaliziran za analize konstrukcija. Kompleksnost dananjih
graevina zahtjeva veliku kreativnost sa stajalita konstrukterstva kako bi nosivost i
uporabljivost konstrukcije bila osigurana pod djelovanjem optereenja primjenjenih na
graevinu. Proraun konstrukcije dokaz je uporabljivosti i nosivosti konstrukcije pod
djelovanjem propisanog optereenja tijekom vremena trajanja konstrukcije. To je sustav
diferencijalnih jednadbi koje opisuju ponaanje konstrukcije pod djelovanjem vanjskih
utjecaja. Postoje tri takve jednadbe:
1. Diferencijalna jednadba ravnotee, koja se odnosi na vezu vanjskih djelovanja i
unutarnjih sila,
2. Vezu pomaka i deformacija opisuje diferencijalna jednadba kompatibilnosti,
3. Diferencijalna jednadba materijala, koja ukljuuje vezu naprezanja i deformacija.
Proraun konstrukcija moe biti linearni i nelinearni, budui da svaka od navedenih jednadbi
moe biti linearna ili nelinearna. Linearni statiki proraun utemeljen je na tri pretpostavke:
pretpostavci o geometrijskoj linearnosti, pretpostavci o materijalnoj linearnosti i pretpostavci
prema kojoj popreni pesjeci konstruktivnih elemenata ostaju u ravnini i nakon djelovanja
optereenja. S obzirom na to koje se od tih triju pretpostavki prihvaaju, postoje i tri teorije:
teorija I. reda, teorija II. reda i teorija III. reda, koje e, zajedno s pretpostavkama, biti opisane
u nastavku rada.
Nelinearni statiki proraun naputa prve dvije pretpostavke, o geometrijskoj i materijalnoj
linearnosti. Geometrijski nelinearna analiza potrebna je kod prorauna stabilnosti
konstrukcija, kod konstrukcija s velikim pomacima te kod viseih konstrukcija. Dananji
ubrzan razvoj raunalnih programa daje mogunost upravo takvih, nelinearnih i stvarnih
prorauna, a rezultat takvih prorauna su optimalnije projektirane i dimenzionirane
konstrukcije.

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

3. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA ANALIZE KONSTRUKCIJA

Poznavanje georije mehanike materijala i analize konstrukcija iznimno je bitno u dananje
vrijeme ubrzanog razvoja raunalnih tehnika za rjeavanje jednadbi koje opisuju navedene
teorije. Razvitak konstrukcijskog inenjerstva se kroz povijest mijenjao i

konstantno

nadopunjava novim teorijskim saznanjima, tehnikama graenja te uvoenjem novih

graevinskih materijala za to je bitno dobro poznavanje ponaanja materijala i njegovog
modeliranja i analize. Kako bi mogli i znali izabrati konstrukcijski element i njegove
dimenzije, a samim time i projektirali nosivu i stabilnu konstrukciju, iznimno je bitna
prethodna analiza reznih sila, narprezanja i deformacija.
Jo prije 2500 godina, u Staroj Grkoj, utemeljena su osnovna naela statike (Aristotel,
Arhimed). Ve tada se koristio konstrukcijski sustav jednostavne grede oslonjene na stupove.
Za vrijeme Rimskog carstva dolazi do uvoenja novih konstrukcijskih sustava poput kupola i
lukova, ali i dalje je utroak materijala bio prevelik, tj. konstrukcije i njihovi elementi su bile
predimenzionirane zbog sigurnosti njihovog koritenja.
Povijesno gledano, zlatnim dobom konstrukterstva se smatra razdoblje izmeu 1800. do 1900.
godine, kada je razvijena veina danas poznatih teorija iz podruja mehanike materijala i
prorauna konstrukcija. Znanstvenici poput Culmann, Mohra, Castigliana ili Mawwella su
uvelike pripomogli u razvijanju istih. U 20. stoljeu dolazi do novog napretka u razvoju
teorije konstrukcija, ali i do novih analiza konstrukcija kao to su metoda konanih elemenata,
neelastina (nelinearna) analiza, teorije vrstoe itd.
Budui da je u procesu inenjerskog projektiranja, tj. konstrukterstva vrlo bitno prethodno
dizajniranje konstrukcije, bitna je i vrsta analize koja se koristi da bi se izraunale naprezanja
i deformacije u konstruktivnim elementima. Zbog toga e se u slijedeim poglavljima rei
net vie o modeliranju konstrukcija, metodama prorauna kostrucija te o vrstama analiza
konstrukcija.
Zahvaljujui napretku raunalne tehnologije, danas se prilikom projektiranja sve vie koristi
nelinearna analiza konstrukcija budui da je proraun uvelike olakan.

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

4. PONAANJE MATERIJALA I METODE PRORAUNA KONSTRUKCIJA

4.1. Openito i metodama prorauna konstrukcija
Kako bi se to bolje razumjela razlika i izmeu nelinearne i linearne analize konstrukcija,
potrebno je ukratko spomenuti neto o vrstama prorauna konstrukcija. U nastavku poglavlja
rei e se neto vie o dvije metode koje se koriste kod prorauna konstrukcija, metodi
doputenih

naprezanja

(teorija

elastinosti)

metodi

graninih

stanja

(teorija

elastoplastinosti), te e se za svaku metodu dati kratak prikaz koritenih jednadbi prilikom

prorauna. U ovom poglavlju je bitno uvidjeti razlike i slinosti dijagrama prikazanih na
slikama 4.1. i 4.2., budui da je kod obje metode prorauna konstrukcija mogue linearno ili
nelinearn ponaanje materijala.
4.2. Metoda doputenih naprezanja
Linearna teorija ograniena je na stanje ponaanja u podruju linearnog dijela zakonitosti
naponsko deformacijskog dijagrama gdje i dalje vrijedi Hookeov zakon. Metodom
doputenih naprezanja se provjerava pouzdanost konstrukcije ukoliko se nalazimo u
elastinom podruju ponaanja materijala konstrukcije. Nain prorauna vrstoe pojedinih
dijelova konstrukcija metodom doputenih naprezanja odnosno prema teoriji elastinosto
sastoji se u procjeni vrstoe materijala u kritinoj toki ili presjeku konstrukcije. 1 Ova
metoda se temelji na usporedi izraunatih naprezanja sa doputenim naprezanjima (dop i
dop). Usporedba se svodi na odreivanje faktora sigurnosti prema jednadbama:


gdje je:
max = maksimalno normalno naprezanje najeemprouzrokovano uzdunim silama ili
momentima savijanja (kN/m2);
max

maksimalno posmino naprezanje najee prouzrokovano poprenim silama ili

momentima torzije;
dop = doputeno normalno naprezanje;
dop = doputeno posmino naprezanje.

imi V., 1995, Otpornost materijala II, izdanje I, Sveuilite u Zagrebu

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Openito se zahtjevalo da uinci djelovanja (E) budu manji od otpornosti presjeka (R)
elemanata, pri emu su obje veliine izraene preko naprezanja u mjerodavnom presjeku: 2

gdje je:
E djelovanje na konstrukciju
R otpornost presjeka elementa
globalni faktor sigurnosti
Metoda doputenih naprezanja je prvi puta ponudila kvantifikacijski kriterij za proraunsko
dokazivanje dostatne otpornosti bilo kojeg poprenog presjeka elemenata konstrukcije na
djelovanje normalnih i posminih naprezanja.3 Prema metodi doputenih naprezanja u obzir
uzimamo idealno elastino ponaanje materijala (Slika 4.1.), budui da tzv. granino stanje
konstrukcije nastaje kada se u jednoj toki konstrukcije jave maksimalna doputena
naprezanja, dok se ostali dijelovi konstrukcije zanemarivi.

Slika 4.1. Elastino podruje ponaanja materijala konstrukcije

Proraun konstrukcije prema metodi doputenih naprezanja osigurava vrstou i sigurnost
konstrukcije, ali u mnogim sluajevima moe doi do bespotrebnog utroka materijala zbog
predimenzioniranja konstruktivnih elemenata.

2
3

Markulak D., 2008., Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Osijek

Markulak D., 2008., Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Osijek

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

4.3. Metoda graninih stanja

U praksi je dokazano da prilikom stvaranja lokalnih plastinih deformacija konstrukcija i
dalje zadovoljava postavljene uvjete upotrebe i za prijelaz u granino stanje potreban je daljnji
porast optereenja. Imajui u vidu prije navedene neodostatke prorauna konstrukcije po
metodi doputenih naprezanja, potrebno je razmotriti granino stanje itave konstrukcije, tj.
doputeno optereenje je potrebno odrediti kao dio ganinog optereenja. Takav proraun se
naziva proraun po metodi graninih stanja s obzirom na nosivost konstrukcije (granino
stanje nosivosti - GSN) ili s obzirom na veliinu deformacija (granino stanje uporabljivosti GSU). Osnovnu ulogu u metodi prorauna prema graninim stanjima ima teorija elastoplatinog tijela. Pri analizi plastinih moramo poznavati materijalna promatranog
konstruktivnog elementa preko granice elastinosti, te njegovo ponaanje koje takoer moe
biti linearno ili nelinearno (Slika 4.2.)

Slika 4.2. Elasto-plastino podruje ponaanja materijala konstrukcije

U nastavku e ukratko biti objanjena oba granina stanja konstrukcije.
4.3.1. Granino stanje nosivosti (GSN)
Granino stanje nosivosti (GSN) predstavlja stanje koje moe izazvati ruenje konstrukcije.
Granino stanje sloma moemo zapisati pomou jednadbe:

gdje je:
Sd proraunska vrijednost djelovanja
Rd proraunska vrijednost nosivosti (svojstva materijala)
8

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Stanja koja mogu izazvati ruenje konstrukcije mogu biti gubitak ravnotee konsturkcije ili
njezina elementa, gubitak ravnotee zbog velikog deformiranja (teorija II. reda) ili
transformacija konstrukcije u mehanizam (stvaranje plastinih zglobova).
4.3.2. Granino stanje uporabljivosti (GSU)
Granino stanje uporabljivost (GSU) predstavlja stanje u kojem konstrukcija gubi svojstvo
uporabljivosti zbog nastanka prekomjernih deformacija, pukotina ili progiba. Ukoliko je ovo
stanje narueno, konstrukcija ne gubi nuno svoju nosivost, tj. granino stanje nosivosti moe
i dalje biti zadovoljeno, ali budui da prpraun konstrucije prema graninim stanjima
dokazuje da ni jedno granino stanje nije nezadovoljeno tijekom vijeka njezinog trajanja,
konstrukcija vie nije pozdana i ne bi se smijela koristiti. Granino stanje uporabljivosti
moemo izraziti preko jednadbe:

gdje je:
Ed proraunska vrijednost djelovanja
Cd granina raunska vrijednost kriterija uporabljivosti (deformacija, vibracija,...)
Iako je kod obje navedene metode prorauna konstrukcija mogue koristiti nelienarnu i
linearnu analizu, radi lakoe prorauna statikih sustava koristi se pojednostavljeni
idealizirani Prandlov model elastoplastinog materijala kao dovoljno dobra aproksimacija
ponaanja materijala (Slika 4.3).

Slika 4.3. Prandtlov dijagram4

Sigmund V., 2010., Teorija plastinosti, Predavanja iz kolegija Otpornost materijala II, Graevinski f., Osijek

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Na Slici 4.3. prikazano je ponaanje materijala sa izraenom granicom teenja (R). Dio
dijagrama iznad granice teenja se moe sa dovoljnom tonou aproksimirati pomou
horizontalnog pravca. Time smo dobili shematizirani Prandtlov dijagram za idealni plastini
materijal koji se najprije ponaa linearno elastino sve do granice teenja. Nakon dosezanja
grance teenja (R) deformacije i dalje rastu pri istom naprezanju ( = R). Prvi sluaj na Slici
4.3. (a) predstavlja materijalnu nelinarnost, dok drugi predstavlja bilinearni model koji se
najee

koristi prilikom projektiranja elinih konstrukcija kod analiza sa raunalnim

programima.

10

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

5. LINEARNA I NELINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA

5.1. Openito o analizama
Cilj analize konstrukcija jeste razmatranje odziva (eng. reponse) nosive konstrukcije, odnosno
analiza deformacije i pripadnog naprezanja pri statikom ili dinamikom optereenju. Kako je
ve ranije reeno, materijal nosive konstrukcije moe biti linearno i nelinearno elastoplastian
ili elastian. Kada govorimo o elastinom materijalu, mislimo na to da se pri ulanjanju
vanjskog optereenja konstruktivni element vraa u svoj prvobitni poloaj. Kod plastinog
materijala proces je drugaiji te e uvijek postojati odreeni dio deformacija koje su ostale
nepovratne, tj. trajne.
5.2. Razlike izmeu linearne i nelinearne analize
Pojam krutost definira fundamentalnu razliku izmeu linearne i nelinearne analize. Krutost
predstavlja otpornost na deformaciju prouzreenu nekakvim vanjskim ili unutranjim
djelovanjima. Matematiki ju moemo definirati jednadbom:
=

gdje je:
F = sila koja uzrokuje deformaciju (N)
x = deformacija (m)
Brojni imbenici utjeu na veliinu krutosti:
oblik - I profil ima drugaiju krutost od U profila (Slika 5.1.)

Slika 5.1. Popreni presjeci elinih profila razliitog oblika5

Radi I., 2009., Tablice elinih profila, Zavod za materijale i konstrukcije, Graevinski fakultet u Osijeku

11

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

materijal - eljezni profil ima manju krutost od elinog profila budui da se mjeanjem
eljeza i ugljika postie vea vrstoa materijala (Slika 5.2.)

Slika 5.2. Prikaz eljeznog i elinog profila6

rubni uvjeti - jednostrano upeta greda ima manju krutost od dvostrano upete grede
(Slika 5.3.)

Slika 5.3.Prikaz modela jednostrano upete grede i dvostrano upete grede te odnos krutosti
Pod optereenjem, u ovom sluaju statikim optereenjem, konstrukcija se deformira te se
vrijednost krutosti mijenja zbog jednog ili vie nabrojanih razloga iznad. Ukoliko materijal
dosegne granino stanje , svojstva materijala e se promjeniti, te se ovakav pristup koristi
prilikom modeliranja pomou nelinearne analize konstrukcije. Ukoliko je promjena krutosti
dovoljno mala, ima smisla pretpostaviti da se svojsvta materijala i oblik konstruktivnog
elementa ne mijenja

tijekom

procesa

deformacije. Ova

pretpostavka

predstavlja

fundamentalni princip linearne analize. (Slika 5.4.).

SolidWorks, 2008. Undestanding nonlinear analysis, www.solidworks.com

12

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slika 5.4. Prikaz linearnog odnosa naprezanja i deformacija

Pretpostavka se moe objasniti na slijedei nain: odnos izmeu primjenjenje sile i
deformacije je konstantan i nepromjeniv, deformacija se proporcionaln poveava sa
poveavanjem sile koja je primjenjena na dani statiki sustav. Statiki sustav kod linearne
analize i linearnog roraunskog modela zadrava svoju inicijalnu krutost bez obzira na
veliinu deformacije ili zadanog optereenja, sile ili momenta. Iz navedenoga slijedi temeljna
jednadba analize konanih elemenata:
[F] = [K]*[d]
gdje je:
[F] = vektor vanjskih sila
[K] = matrica krutosti
[d] = vektor pomaka
Matrina jednadba opisuje ponaanje ponaanje analize modela konanih elemenata (MKE). 7
Matrina jednadba posjeduje vrlo velik broj linearnih algebarskih jednadbi. od nekoliko
tisua do nekoliko milijuna ovisno o velini modela. Matrica krutosti [K] ovisi o geometriji,
svojsvtvima materijala i rubnim uvjetima. Kako je ve ranije navedeno, matrica krutosti [K] je
kod linearne analize nepromjenjiva, te se zbog toga jednadbe rjeavaju u jednom koraku.
Kod nelinearne analize se pretpostavlja konstantna promjena krutosti, a samim time i matrice
krutosti, budui da odnos izmeu deformacija i pomaka nije konstantno linearan. (Slika 5.5.).
Matrica krutosti zahtjeva konstantno auriranje u nelinearnoj statikoj analizi, stoga je
potreban iterativni postupak rjeavanja matrine jednadbe. Broj iteracija ovisi o vreemenu
potrebnom da se postignu ispravni rezultati.
7

SolidWorks, 2008. Undestanding nonlinear analysis, www.solidworks.com

13

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 5.5. Prikaz nelinearnog odnosa naprezanja i deformacija

5.2.1. Geometrijska nelinearnost

Ukoliko do promjene krutosti dolazi samo zbog promjene oblika, nelinarno ponaanje je
definirano kao geometrijska nelinearnost. Ovakve promjene u obliku su najee vidljive
golim okom. Ope je prihvaeno da se geometrijska nelinearnost uzima uobzir ukoliko je
deformacija elementa vea od 1/20 vee dimenzije elementa.

5.2.2. Materijalna nelinearnost

Ako do promjene u krutosti dolazi zbog promjene u svojstvima materijala pod djelovanjem
optereenja, nelinearno ponaanje uzimamo u obzir kao materijalnu nelinearnost. Postoje
dvije vrste deformacija konstruktivnih elemenata: privremene (elastine) deformacije i trajne
(plastine) deformacije. Kod linearne analize koristimo linearni model koji pretpostavlja
proporcionalnu vezu izmeu naprezanja i deformacija . To znai da poveavanjem naprezanja
vrijednost deformacije takoer raste, a im uklonimo optereenje sa konstruktivnog elementa,
deformacija vie ne postoji te se element vraa u svoj prvobitni oblik. Ovo pojednostavljenje
ne vrijedi i kod nelinarne analize, budui da kod nelinearne analize u obzir uzimamo i
odreeni stupanj trajnih ili nepovratnih deformacija konstruktivnog elemeta. Model koji
koristimo kod nelinearne analize nazivamo elastini idealno-platini model materijala, budui
da se pri odreenoj vrijednosti naprezanja pojavljuju nepovratne ili plastine deformacije. 8

SolidWorks, 2008. Undestanding nonlinear analysis, www.solidworks.com

14

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

6. OSNOVNE PRETPOSTAVKE U STATIKOJ ANALIZI KONSTRUKCIJA

6.1. Osnovne pretpostavke linearnih statikih sustava
6.1.1. Teorija I. reda
Linearni se statiki proraun bazira na tri pretpostavke. Prema pretpostavci o geometrijskoj
linearnosti, pomaci konstrukcije dovoljno su mali to znai da je uvjete ravnotee dozvoljeno
definirati na nedeformiranoj, poetnoj konstrukciji.9 Takav je pristup prihvatljiv za krute
konstrukcije kod kojih su pomaci sustava mali (eng. small displacements problem). Zbog toga
se smije pretpostaviti da sva optereenja na konstrukciju ne mijenjaju toke i pravac
djelovanja na konstrukciju. Druga je pretpostavka o materijalnoj (fizikalnoj) linearnosti,
odnosno linearno elastino ponaanje materijala. Kod nje vrijedi Hookeov zakon prema
kojem je veza deformacija i naprezanja linearna (pomaci i unutarnje sile meusobno su u
linearnoj vezi). Prema treoj pretpostavci, popreni presjeci konstruktivnih elemenata ostaju u
ravnini (okomiti na tangentu na deformiranu teinu os) i nakon djelovanja optereenja.
Sve tri navedene pretpostavke prihvaa teorija I. reda. Prema tome, naziva se jo i linearnom
teorijom i pretpostavlja geometrijsku i fizikalnu linearnost. Takoer, za nju vrijedi princip
superpozicije utjecaja.10 Taj princip dozvoljava da se konano stanje konstrukcije dobije
zbrajanjem utjecaja na konstrukciju razdvojenih djelovanja, a naziva se linearnim proraunom
ili proraunom konstrukcije po teoriji I. reda. Dakle, kod takvog se prorauna pretpostavljaju
osnovne idealizacije:

materijal koji je homogen, izotropan, linearno elastian;

linijski nosa kojem je teina os referentna linija okomita na ravnine

poprenih presjeka u svakoj toki i kod kojih su dimenzije poprenog presjeka
(B, H) znatno manje u odnosu na duljinu tapa L, B, H 0,2 L;

pretpostavlja se potpuno tona izvedba konstrukcije, bez poetnih imperfekcija

i naprezanja;

jednadbe ravnotee postavljaju se na nedeformiranom sustavu, na konstrukciji

u zadanom poloaju prije djelovanja optereenja;

pod djelovanjem optereenja pretpostavljaju se mali pomaci i deformacije

konstrukcije.

auevi M., 2003., Statika i stabilnost konstrukcija, Sveuilite u Rijeci, kolska knjiga, Zagreb
auevi M., 2003., Statika i stabilnost konstrukcija, Sveuilite u Rijeci, kolska knjiga, Zagreb

10

15

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Za veinu e konstrukcija takve pretpostavke biti potpuno opravdane. Kad su one ispunjene,
rjeenja dobivena linearnom teorijom su potpuno korektna i prihvatljiva. U suprotnom,
linearna teorija nee rezultirati prihvatljivim rjeenjima.
6.2. Osnovne pretpostavke nelinearnih statikih sustava
6.2.1. Teorija II. i III. reda
Ako se ukine prva od gore navedenih pretpostavki dolazi se do teorije II. reda i geometrijski
nelinearnog ponaanja konstrukcije. U tom se sluaju jednadbe ravnotee postavljaju na
deformiranoj konstrukciji. Teorija teenja II. reda prihvaa pretpostavku o linearno
elastinom ponaanju materijala i kod nje se govori o geometrijskom nelinearnom ponaanju
konstrukcije, to znai da i dalje vrijedi teorija elastinosti ukoliko koristimo teoriju II. reda.
Teorija III. reda naputa sve tri pretpostavke i podrazumijeva proraun konstrukcija uz
geometrijsku i materijalnu nelinearnost, to znai da za teoriju III. reda vrijedi teorija elasto
plastinog tijela. Pri analizi plastinih deformacija moramo poznavati mehania svojstva
materijala preko granice elastinosti i uvjete pod kojima materijal dolazi u plastino stanje.
Za proraun konstrukcija po teoriji II. i III. reda ne vrijedi zakon superpozicije i rjeenja
jednadbi nisu uvijek jedinstvena.
6.2.2. Nelinearni proraun tapnih konstrukcija
Dakle, nelinearni proraun tapnih konstrukcija, sredinja tema ovog rada, znai naputanje
pretpostavke o

geometrijskoj (linearna veza optereenja i unutarnjih sila) odnosno

materijalnoj linearnosti (linearna veza naprezanja i deformacija).11 Nadalje, u tom sluaju,

kada su pomaci konstrukcije veliki (eng. large displacement problem), jednadbe ravnotee
postavljaju se na deformiranom sustavu jer primjena linearnog modela geometrije tada daje
pogrene rezultate. Pri proraunu vitkih konstrukcija, primjena modela malih pomaka moe
dovesti do pogrenih rezultata u pogledu njihove nosivosti i sigurnosti. Slika 6.1. donosi
shematski prikaz prethodno iznesenog teksta.

11

Aneli M., 2005., Gaevna Statika II, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

16

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 6.1. Shematski prikaz tipova analiza konstrukcija12

Na Slici 6.2. prikazan je primjer utjecaja odabira modela geometrije na neke rezultate
prorauna konzole.

Slika 6.2. Primjer utjecaja modela geometrije na neke rezultate prorauna konzole
12

Aneli M., 2005., Gaevna Statika II, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

17

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Geometrijska nelinearnost pretpostavlja linearni odnos izmeu naprezanja i deformacija,

odnosno materijal koji je linearno elastian, izotropan i homogen, kao i nelinearnu vezu
optereenja i unutarnjih sila (Aneli, pdf-proraun). Diferencijalna jednadba ravnotee
opisuje odnos vanjskih djelovanja i unutarnjih sila, a u sluaju geometrijske nelinearnosti
postavlja se na deformiranom sustavu.
6.2.3. Jednadba ravnotee na nedeformiranom tapu
Na Slici 6.3. prikazan je izdvojeni dio tapa duljine dx s pripadnim optereenjima u smjeru
uzdune osi tapa n(x) i okomito na os tapa q(x)

Slika 6.3. Izdvojeni dio konstrukcije

Iz zbroja sila u smjeru tri koordinatne osi, osnovnih jednadbi ravnotee, slijede diferencijalni
odnosi:

dN ( x)
dT ( x)
dM ( x)
= - n(x),
= -q(x),
= T(x).
dx
dx
dx
Iz zadnja dva odnosa moe se izvesti veza optereenja i momenta:

d 2 M ( x)
= - q(x).
dx 2

18

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

7. PRIMJERI LINEARNOG I NELINEARNOG MODELA I VEZA IZMEU ISTIH

7.1. Beskonano kruta elastino upeta konzolna greda
U Tablici 7.1. prikazan je primjer za prikaz razlike stvarnih i lineariziranih pomaka
beskonano kruta elastino upeta konzolna greda optereena koncentriranom silom na
slobodnom kraju. Koeficijent elastine upetosti leaja oznaen je sa cM.
Tablica 7.1. Beskonano kruta elastino upeta konzolna greda optereena koncentriranom
silom na slobodnom kraju: a.) zadana konstrukcija, b.) nelinearni pomaci, c.) linearni pomaci

a.) zadana konstrukcija

b.) nelinearni pomaci

c.) linearni pomaci

Prema jednadbama ravnotee na deformiranoj konstrukciji, slijede:

izraz za moment u elastino upetom leaju
M = K L cos ;
veza kuta zaokreta i momenta u elastino upetom leaju

19

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

M = cM ,

M
KL cos
=
;
cM
cM

vertikalni pomak slobodnog kraja

L = L sin = L sin

KL cos
cM

horizontalni pomak slobodnog kraja

u L = -L (1-cos ) - L (1-cos

KL cos
).
cM

Prijelaz s linearne na nelinearnu teoriju moe se prikazati razvojem trigonometrijskih funkcija

u red u izrazima za moment na elastino upetom leaju i vertikalni pomak slobodnog kraja:
2 4

M = K L cos = K L 1

...
2!
4!

3 5
L = L sin = L

...
3! 5!

Kad se samo linearni lanovi uzmu u obzir, slijede linearne veliine:

M=KL

L = L =

KL
CM

U linearnoj teoriji dalje slijedi da je horizontalni pomak svih toaka jednak nuli.
7.2. Konzolni stup optereen vertikalnom horizontalnom silom
Sljedei primjer je primjer konzolnog stupa optereenog na vrhu horizontalnom i vertikalnom
silom, a koji e posluiti za prouavanje potrebe definiranja jednadbi ravnotee na
nedeformiranoj ili deformiranoj konstrukciji (Slika 7.1.).

Slika 7.1. Konzolni stup optereen horizontalnom i vertikalnom silom.

20

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Horizontalni pomak stupa pod djelovanjem horizontalne sile neka bude jednak L . Do pojave
dodatnog leajnog momenta M = V L dolazi zbog djelovanja vertikalne sile V. Leajni
moment horizontalne sile iznosi M = H L. Zatim, uz prethodno definiranu procjenu veliine
parametara konstrukcije (4.2.9) slijedi:
M V L V L V 2

10
M
HL H L
H

Ako su sile H i V istog reda veliine, doprinos dodatnog momenta M moe se zanemariti u
odnosu na osnovni leajni moment M. To znai da se jednadbe ravnotee mogu postaviti na
nedeformiranoj konstrukciji. Meutim, u sluaju kad je vertikalna sila znatno vea od
horizontalne, takva zadaa vie nije zadaa savijanja ve zadaa prorauna stabilnosti
uzduno optereenog stupa. To je esta pojava u proraunu konstrukcija; npr. stup nosa
mosta ima znaajno veu vertikalnu silu od vlastite teine i korisnog optereenja od
horizontalne sile od potresa, vjetra i koenja.

Ako je kod konzolnog stupa prikazanog na

Slici 5 vertikalna sila V znaajno vea od horizontalne sile H, dominantno optereenje stupa
tada je uslijed uzdune sile. Pod uvjetom da se najprije promatra ponaanje stupa pod
djelovanjem vertikalne sile, za naprezanje i deformaciju mora vrijediti odnos:

=
=

V
F ,
F

V
F.
EF

Uz definiranje , pojma vitkosti poprenog presjeka stupa i duljinu izvijanja Li , moe se

prouiti zajedniki utjecaj uzdune sile i savijanja. Kod stvarnih se konstrukcija vrijednosti
vitkosti uglavnom kreu u podruju 30 140 . Uz granicu teenja F 10 3 , procjenu
reda veliine parametara 4.2.9 i realnu vrijednost vitkosti 2 2 10 4 , dalje slijedi:

V
VL2
10 3 ,
10 3 2 10 4 20.
EF
EI
Za horizontalno optereenje vrijedi prethodna procjena 4.2.9

HL2
10 2.
EI

21

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Iz navedenog slijedi priblian odnos utjecaja uzdunog i poprenog optereenja

VL2
HL2
10 3
.
EI
EI
To znai da je udio u iskoritenju doputenih naprezanja i deformacija od uzdunog
optereenja znaajno vei nego od poprenog optereenja. Stvarni je znaaj te injenice
vidljiv u odnosu dodatnog i osnovnog leajnog momenta uz ogranienje maksimalnog
horizontalnog pomaka, L , na red veliine 10 2 ,

M V L VL2 L EI

10 210 3 10.
=
2
HL
EI L HL
M
U stvarnoj e konstrukciji horizontalni pomak L biti dodatno povean zbog M ,
dodatnih momenata, a to ovdje nije uzeto u obzir. Dodatni momenti ( M ) mogu biti
znaajno vei u odnosu na osnovni moment M , to dovodi do potrebe postavljanja jednadbi
ravnotee na deformiranoj konstrukciji. Postoje dvije osnovne metode za provedbu praktinog
prorauna:
1. proraun po geometrijski nelinearnoj teoriji
2. proraun po linearnoj teoriji s dodatnim uzimanjem utjecaja izvijanja
7.3. Primjer II obostrano upeti tlani tap
Na Slici 7.2. prikazan je obostrano upeti tlani tap, H < 0, optereen jednolikim
kontinuiranim poprenim optereenjem q=const.

Slika 7.2. Obostrano upeti tlani tap jednoliko kontinuirano popreno optereen.
Zadatak je odrediti momentni dijagram prema Teoriji II. reda. Najprije, vano je istaknuti
kako glasi diferencijalna jednadba uz uvjete EI const. , tj. uz krutost tapa na savijanje
koja je konstantna po cijeloj duljini tapa kao i horizontalna sila H u tapu( H const., n 0 ):
22

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

' ' ' '

H
q
' '
.
EI
EI

Koeficijent h, uzduna karakteristika tapa, definiran je:

H L2
EI

, h2

H L2
EI

Navedena diferencijalna jednadba, uz definiranu uzdunu karakteristiku tapa moe se

zapisati u obliku:

' ' ' '

h2
q
' '
.
2
EI
L

Rubni uvjeti upetih krajeva su:

(0) ( L) 0 i ' (0) ' ( L) 0 .

Homogeno rjeenje za tlanu horizontalnu silu (H<0) je:

H c1 c2 c3 sinh c4 cosh L ,
Homogeno rjeenje za vlanu horizontalnu silu:

H c1 c2 c3 shh c4 chh L .
Prema tim rjeenjima, slijedi opi oblik rjeenja

c1 c2 c3 sinh c4 cosh L

1 q
L 2
2
2h

i pripadne derivacije, uz d/dx = 1/L,

' c2 c3 h cosh c4 h sinh

' ' c 3

q
,
h2

h2
h2
q
sinh c4
cosh 2 .
L
L
Lh

Uz pomo gore definiranih rubnih uvjeta, uz 0 za x = 0 i 1 za x = L, jednadbe za

odreivanje nepoznatih konstanti su:

0 0 c1 c 4 L 0
' ( 0) 0 c 2 c3 h 0

1) 0 c1 c 2 c3 sinh c 4 cosh

' ( 1) 0 c 2 c3 h cosh c 4 h sinh

1 q
2 h2

L 0

q
0.
h2

23

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Nepoznati koeficijenti slijede rjeenjem sustava jednadbi:

q 1 cosh
q
h
3 ctg ,
2
2
2h h sinh
2h
q
c2 2 ,
2h
q
c3 3 ,
2h
q 1 cosh
q
h
c4 2
3 ctg .
2
2h sinh
2h
c1

Momentna jednadba M EI' ' u bezdimenzionalnom obliku glasi:

ML
L ' '.
EI

Iz toga slijedi konaan izraz za momentnu funkciju u bezdimenzionalnom obliku:

M

q
h2

h 1 cosh
h

cosh 1.
sinh
2 sinh
2

Prethodna se momentna funkcija moe razviti u red pod h oko 0:

q
qh 2
2
M (1 6 6 )
(30 4 60 3 30 2 1) 0(h 4 ).
12
720
Iz navedenog je oito jasno da je linearni dio jednak rjeenju prema Teoriji I. reda.

24

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

8. P- ANALIZA
8.1. Openito o P- analizi
P analiza je iterativni postupak prorauna po teoriji II. reda, odnosno to je postupak
prorauna koji predstavlja linearizaciju jednadbi nelinearne teorije. U sustavu jednadbi
ravnotee uz nepoznate se pomake pojavljuje i nepoznata uzduna sila (N). Elementi matrice
krutosti iskazani su kao funkcija uzdune sile. Ako se pretpostavi neka vrijednost uzdune
sile, matrica krutosti tada postaje neovisna od unutarnjih sila, to uvodi mogunost prorauna
po linearnoj teoriji, inenjerskoj metodi pomaka.
Tijekom iterativnog postupka poetna se vrijednost uzdune sile N0 (dobivena linearnim
proraunom) u svakom koraku mijenja do konane vrijednosti N n, nakon n iteracija. Ako su
pomaci konstrukcije veliki, nakon linearnog prorauna mogu se mijenjati i koordinate
vorova, uz novi proraun lokalne matrice krutosti tapova, Kik. Uzdune sile uzimaju se iz
prethodnog koraka prorauna. Konane sile na krajevima tapa iznose:

f ik = K iklin K iknelin u f ik
Dva su koraka prorauna:
1. Provede se linearni proraun i odreuju uzdune sile u svim elementima konstrukcije.
2. Za uzdune sile dobivene linearnim proraunom odreuju se lokalne matrice krutosti
tapova, lokalni vektori upetosti , globalna matrica krutosti i globalni vektor upetosti
kao funkcije uzdunih sila dobivenih nakon linearnog prorauna.
Nepoznanice su translatorni pomaci i kutevi zaokreta prema inenjerskoj metodi pomaka. Iz
jednadbi ravnotee vorova i jednadbi radova na nepoznatim translatornim pomacima
odrede se vrijednosti nepoznatih pomaka i sila na krajevima tapova (Aneli, pdf-proraun).
8.1. Primjer prorauna prema p-delta analizi
Na zadanom okvirnom nosau prikazanom na Slici 8.1., sa zadanim vrijednostima E = 2x108
kN/m2, I = 25 170cm4, L = 6m, q = 40kN/m i K = 1000 kN, odrediti momente u vorovima.

25

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slika 8.1. Zadani okvirni nosa

Kao to je gore navedeno, u prvom se koraku odreuju unutarnje sile linearnim proraunom.
Kut zaokreta 2 je jednina nepoznanica pa su izrazi za momente na krajevima tapa jednaki:
M12 =

2 EI
2 = 167802 ,
L
M21 =

4 EI
2 ,
L

qL
4 EI
M23 =
2 +
12
L

qL
2 EI
2 12
L

M32 =

= 335602 + 120 ,
= 167802 120.

Dalje, iz ravnotee vora 2 slijedi:

M21 + M23 = 0
671202 + 120 = 0 ,
2 =

3
,
1678

M12 = 30 kNm, M21= 60 kNm, M23= 60 kNm, M32= 150 kNm ,

Ns= N21= N12 = 1105kN (tlak)
Ng = N32= N23 = 15kN (tlak).
Slijedi izraun potrebnih pripadnih koeficijenata (kii i kik) u nelinearnoj matrici krutosti i
nelinearne sile upetosti tlanog tapa prema izrazima
kii =

4 EI 2LH
,
15
L
26

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

kik =

M ik =

2 EI LH
+
,
30
L

qL
12

qL
M ik = 12

qL4 H
,
720 EI

qL4 H
.
720 EI

Iz navedenog slijede izrazi za momente na krajevima tapova:

2 EI LN s

M12 =
2 = (16780 + 221) 2 = 170012 ,
30
L
4 EI 2 LN s

M21 =
2 = (33560 884) 2 = 32676 2 ,
15
L
4 EI 2 LN g
2 +
M23 =

L
15

qL2 qL4 N g

12 720 EI

(33560 12) 2 + 120, 0215 = 33548 2 + 120, 0215 ,

2 EI LN g
2 M32 =

30
L

qL2 qL4 N g

12 720 EI

(16780 + 3) 2 120,0215 = 16783 2 120,0215.

Zatim, iz ravnotee vora 2 dalje slijedi:
M21 + M23 = 0
662242 + 120,0215 = 0
2 = - 0,001824 -

1
,
551,7678

M12= -30, 812 kNm, M21= -59, 221 kNm,

M23= 59, 221 kNm, M32= -150, 438 kNm,
Ns= N21= -N12=1104, 7972 kN (tlak),
Ng = N32 = -N23= 15, 0055 kN (tlak).
Kako bi se uvidjela bliskost rjeenja i dovoljnost prethodne iteracije u praktinom smislu,
provodi se jo jedna iteracija. Sada su izrazi za momente na krajevima tapova:

2 EI LN s

M12=
2 = (16780 + 220, 96)2 = 17001, 04 2,
30
L
27

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

4 EI 2 LN s

M21=
2 = (33560 883, 84)2 = 32676, 16 2,
15
L
4 Ei 2 LN g
2 +
M23 =

L
15

qL2 qL4 N g

12 720 EI

= (33560 12, 0044) 2 + 120, 02146 = 33547, 9956 2 + 120, 02146,

qL2 qL4 N g
2 EI LN g
2 -
M32 =

12 720 EI
30
L

= (16780 + 3, 0011) 2 120, 02146 = 16783, 0011 2 120, 02146.

Sada iz ravnotee vora dva slijedi:
M21 + M23 = 0
66224,15562 + 120, 02146 = 0
2 = - 0, 018124 -

1
,
551,7693

M12= - 30, 812 kNm, M21= -59, 221 kNm,

M23 = 59, 221 kNm, M32 = -150, 438 kNm,
Ns = N21 = -N12 = 1104, 7972 kN (tlak),
Ng = N32 = -N23 = 15, 0055 kN (tlak).
Kao to je vidljivo, rezultati su jednaki na prikazanu decimalu, to znai da je u navedenom
primjeru zadovoljavajue nelinearno rjeenje dobiveno ve nakon prve iteracije.

28

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

9. NUMERIKI PRIMJER
9.1. Openito o numerikom proraunu u programskom paketu Robot 2014
Metode prouavanja mehanike konstrukcija mogu biti egzaktne ili pribline (aproksimativne).
Metoda konanih elemenata (MKE) je jedna od aproksimativnih metoda prouavanja
mehanike konstrukcija na kojoj poiva osnova programskog paketa koritenog prilikom
izrade numerikih primjera. Numeriki primjeri izraeni u sklopu ovoga rada su napravljeni u
programskom paketu Autodesk Robot Structural Anaysis Proffesional 2014 ( U nastavku
poglavlja Robot 2014). Usporedba linearne, nelinearne i p- analize se takoer provela
koritenjem navedenog programskog paketa.
U proteklih par desetljea, analiza pomou metode konanih elemenata (eng. finite element
analysis) je postala praktini alat za projektiranje ne samo u graevinarstvu, ve i u drugim
ienjerskim granama poput strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike, energetike i sl..
Programski paket Robot 2014 sada dolazi direktno sa sposobnou modeliranja koritenjem
metodu konanih elemenata, a projektantni svakodevno koriste navedenu metodu kao
svakodevni alat koriten prilikom rijeavanja raznih statikih i dinamikih sustava.
Do nedavno, programski paketi koriteni na osobnim raunalima su bili u mogunosti dati
rezultate samo linearnih numerikih analiza, sa linearnim modeliranjem materijala, koje su
davale prihvaljiva rjeenja, budui da su aproksimacije realne konstrukcije bile
interpretabilne. Danas se u inenjerskoj praksi sve vie iri i koristi nelinearna statika analiza
konstrukcija. Iako trai vie razumijevanja o ponaanju konstrukcije od linearne analize,
nelinearna statika analiza daje uvelike realnije rezultate stvarnog ponaanja konstrukcije.

Korisno je znati da prilikom projektiranja konstrukcije u programskom paketu Robot 2014 ne

projektiramo izgled konstrukcije, ve ponaanje materijala od kojega je konstrukcija
izgraena.

9.2. Zadavanje parametara (ulazni podaci)

Na samom poetku, prilikom odabira projekta u izborniku programskog paketa Robot 2014.,
odabiremo projektiranje dvodimenzionalnog okvira kako je prikazano na Slici 9.1. (eng.
Frame 2D Design).

29

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 9.1. Odabir projekta u izborniku programskog paketa Robot 2014

Drugi korak predstavlja definiranje glavnih osi koje e sluiti za crtanje greda i stupova
unaprijed odreenog poloaja. U ovome poglavlju raditi e se usporedba dva modela kojima
su geometrijske i materijalne karakteristike definirane u Tablicama 9.1. i 9.2., a djelovanja
na konstrukciju su definirana u Tablici 9.3. Sustavi su jedan puta statiki neodreeni u oba
sluaja kako je prikazano na Slici 9.2., budui da su oba oslonca okvira nepomina (vorovi 1
i 4).

Slika 9.2. Prikaz Okvirnih nosaa sa optereenjem model 1 i model 2

30

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Tablica 9.1. Geometrijske i materijalne karakteristike konstruktivnih elemenata modela 113

Konstruktivni
element

Popreni presjek

Geometrijska

Oznaka

Vrijednost

visina presjeka

h (mm)

120

irina presjeka

b (mm)

64

debljina hrpta

tw (mm)

4,4

tf (mm)

6,3

r (mm)

visina presjeka

h (mm)

100

irina presjeka

b (mm)

100

debljina hrpta

tw (mm)

6,0

tf (mm)

10,0

r (mm)

12

karakteristika

GREDE

IPE 120

debljina
pojasnice
radijus
zaobljenja
STUPOVI

HEB 100
debljina
pojasnice
radijus
zaobljenja
KVALITETA MATERIJALA

13

S275

Radi I., 2009., Tablice elinih profila, Zavod za materijale i konstrukcije, Graevinski fakultet u Osijeku

31

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Tablica 9.2. Geometrijske i materijalne karakteristike konstruktivnih elemenata modela 214

Konstruktivni
element

Popreni presjek

Geometrijska

Oznaka

Vrijednost

visina presjeka

h (mm)

160

irina presjeka

b (mm)

82

debljina hrpta

tw (mm)

5,0

tf (mm)

7,4

r (mm)

visina presjeka

h (mm)

100

irina presjeka

b (mm)

100

debljina hrpta

tw (mm)

6,0

tf (mm)

10,0

r (mm)

12

karakteristika

GREDE

IPE 160

debljina
pojasnice
radijus
zaobljenja
STUPOVI

HEB 100
debljina
pojasnice
radijus
zaobljenja
KVALITETA MATERIJALA

14

S275

Radi I., 2009., Tablice elinih profila, Zavod za materijale i konstrukcije, Graevinski fakultet u Osijeku

32

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Tablica 9.3. Djelovanja na okvirne nosae

MODEL

Vertikalne koncentrirane sile

(vorovi 2 i 3)

Horizontalna kocentrirana
sila
(vor 2)

100 kN

5 kN

100 kN

5kN

9.3. Linearna statika analiza, nelinarna statika analiza i P- analiza

Nakon to smo zadali geometrijske i materijalne karakteristike porenog presjeka, kvalitetu
odabranog materijala, dimenzije okvira, te odabrali djelovanja na konstrukciju, u Robotu 2014
moramo zadati propise prema kojima elimo proraunati konstrukciju (Slika 9.3.) Kako bi
odabrali propise potrebno je slijediti korake: Tools Prefeences Regional settings, te pod
zadnjom stavkom (Regional settings) iz padajueg izobornika odabrati Eurocode.

Slika 9.3. Odabit mjerodavnih propisa

Slijedei korak je odabit statike analize konstrukcije. Kako bi odabrali vrstu statike analize
konstrukcije moramo pratiti slijedee korake: Analysis Analysis Types (Slika 9.4.)

33

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 9.4. Odabir vrste analize konstrukcije

Ukoliko zadani okvir elimo proraunati preko statike linearne analize, nije potrebno
mjenjati parametre i vrstu analize, te proraun moe zapoeti. Potrebno je pritisnuti tipku
Calculations u donjem desnom kutu prozora (Slika 9.4.). Nakon nekoliko sekundi, budui
da zadana konstrukcija nije komplicirana, proraun e biti gotov, te se vrijednosti reznih sila
mogu iitati iz rezultata prorauna (Results Forces, Stresses, Deflections).
Ukoliko je potrebna statika nelinearna analiza ili P- analiza, postupak postaje malo
zahtjevniji. Nelinearna statika analiza se sastoji od inkrementalnog zadavanja optereenja. U
proraunu, optreenja se ne nanose u svojem punom iznosu odjednom, ve se postepeno
poveavaju sve do granice ravnotee izmeu djelovanja i otpornosti konstrukcije. Nelinearno
ponaanje konstrukcije moe biti rezultat nelinearnosti jednog elementa (geometrijska i
materijalna nelinearnost) ili moe biti rezultat nelinarnog odziva itave konstrukcije
(geometrijska nelinearnost).

34

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Geometrijska nelinearnost moe biti izazvana zbog slijedeenih nelinearnih elemenata

konstrukcije:
tlanih elemenata
vlanih (eng. cable) elemenata
plastinosti materijala
nelinarnih oslonaca (jednostranih oslonaca, zglobova,...)
Odabirom geometrijske nelinearnosti u obzir se uzimaju slijedei Teorije:
nelinearna analiza u obzr uzima Teoriju II. reda, npr. promjenu krutosti elementa
pod utjecajem stanja naprezanja u elementu;
P analiza u obzie uzima Teoriju III. reda, npr. dodatna lateralna krutost i
naprezanja uzrokovana zbog deformacija; u obzir se takoer uzima dodatni porast sila
u deformiranoj konstrukciji
Nelinearnu ili P analizu u Robotu 2014 moemo zadati na slijedei nain: Analysis
Analysis Types Parameters. Otvori e se prozor kako je prikazano na Slici 9.5.

Slika 9.5. Zadavanje nelinearne analize

Ukoliko oznaimo polje Non linear analysis u obzir e se pri proraunu uzeti Teoriju II.
reda i konstrukcija e biti proraunata nelinearnom statikom analizom. Ukoliko oznaimo
polje P delta analysis u obzir e se pri proraunu uzeti Teorija III. reda te e se
konstrukcija takoer proraunati nelinearnom statikom analizom. Valja napomenuti da
oznaivanjem polja P delta analysis programski paket Robot 2014 oznai i polje Non
linear analysis zbog injenice da P analiza uzima u obzir i geometrijsku i materijalnu
nelinearnost.
35

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Klikom na polje Parameters sa slike 9.5. ulazimo u novi izbornik u kojem zadajemo
parametre nelinearne statike analize. Postoje dvije metode za rjeavanje sluaja nelinearne
statike analize, inkrementalna metoda ili metoda arc length (Slika 9.6.).

Slika 9.6. Zadavanje parametara kod nelinearne statike analize;

inkrementalna metoda
U ovome primjeru koritena je inkrementalna metoda. U inkrementalnoj metodi vektor
optereenja je podijeljen u n jednakih inkremenata (inkrement = prirast optereenja), tj.
optereenje se zadaje postepeno u n koraka. Na konstrukciju se optereenje zadaje
uzastopno, nakon to je stanje ravnotee postignuto za prethodni inkerement optereenja.
Odziv konstrukcije je mogue pratiti nakon svakog koraka preko naponsko deformacijske
krivulje konstruktivnih elemenata (Slika 9.7.)

36

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 9.7. Naponsko deformacijska krivulja i zadavanje inkrementalnog optereenja15

Prilikom upotrebe inkrementalne metode zadaje se nekoliko parametara vidljivih na Slici

9.6.:16
broj inkremenata optereenja (eng. load increment number) koristimo pri podjeli
optereenja u manje segmente. Broj inkremenata optereenja utjee na broj iteracija u
proraunu. to je vei broj inkremenata, to je vea vjerojatnost da e proraun u
nekom trenutku konvergirati;
maksimalni broj iteracija (eng. maximum iteration number) u svakom inkrementu
optereenja je koriten radi kontrole prorauna tijekom jednog inkrementalnog
optereenja;
redukcijski broj doputene duine inkrementa (eng. allowable increment length
reduction number) definira koliko puta broj inkremenata optereenja biva promijenjen
ukoliko se tokom prorauna ne uspije postii konvergencija;
faktor redukcije duine inkrementa (eng. increment length reduction factor) je
koritenom za izmjenu potrebnog broja inkremenata optereenja;
Proraun prema nelinearnoj statikoj analizi okvira u ovome radu se radio sa ve zadanim
vrijednostima gore navedenih parametara (eng. default parameters) na Slici 9.6.

15

http://docs.autodesk.com/RSA/2013/ENU/index.html?url=filesROBOT/GUID-FB3C86D3-0E30-43A6-82D66C50F429FA0D.htm,topicNumber=ROBOTd30e56513, posjeeno 10.09.2014.

16
http://docs.autodesk.com/RSA/2013/ENU/index.html?url=filesROBOT/GUID-FB3C86D3-0E30-43A6-82D66C50F429FA0D.htm,topicNumber=ROBOTd30e56513, posjeeno 10.09.2014.

37

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

10. REZULTATI NUMERIKOG PRORAUNA

10.1. Model 1 - Dijagrami unutarnjih sila
10.1.1. Dijagrami momenata savijanja (M)

Slika 10.1. Linearna analiza modela 1 dijagram momenata savijanja

Slika 10.2. Nelinearna analiza modela 1 dijagram momenata savijanja

38

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 10.3. P- analiza modela 1 dijagram momenata savijanja

10.1.2. Dijagrami uzdunih sila (N)

Slika 10.4. Linearna analiza modela 1 dijagram uzdunih sila

39

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 10.5. Nelinearna analiza modela 1 dijagram uzdunih sila

Slika 10.6. P- analiza modela 1 dijagram uzdunih sila

40

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

10.1.3. Dijagrami poprenih sila (N)

Slika 10.7. Linearna analiza modela 1 dijagram poprenih sila

Slika 10.8. Nelinearna analiza modela 1 dijagram poprenih sila

41

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 10.9. P- analiza modela 1 dijagram poprenih sila

10.2. Model 2 - Dijagrami unutarnjih sila

10.2.1. Dijagrami momenata savijanja (M)

Slika 10.10. Linearna analiza modela 2 - Dijagram momenata savijanja

42

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 10.11. Nelinearna analiza modela 2 dijagram momenata savijanja

Slika 10.12. P- analiza modela 2 dijagram momenata savijanja

43

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

10.2.2. Dijagrami uzdunih sila (N)

Slika 10.13. Linearna analiza modela 2 dijagram uzdunih sila

Slika 10.14. Nelinearna analiza modela 2 dijagram uzdunih sila

44

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 10.15. P- analiza modela 2 dijagram uzdunih sila

10.2.3. Dijagrami poprenih sila (T)

Slika 10.16. Linearna analiza modela 2 dijagram poprenih sila

45

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

Slika 10.17. Nelinearna analiza modela 2 dijagram poprenih sila

Slika 10.18. P- analiza modela 2 dijagram poprenih sila

46

GRAEVINSKI FAKULTET
Slaven Jeli

Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

10.3. Usporedba rezultata numerikog prorauna

Tablini prikaz rezultata statike analize je prikazan u Tablici 10.1. Usporeene su vrijednosti
unutarnjih sila (MTN) u vorovima 2 i 3.
Tablica 10.1. Usporedba rezultata numerikog prorauna
MODEL 1

MODEL 2

OBLIK
STATIKE
ANALIZE

VOR 2

VOR 3

VOR 2

VOR 3

MOMENTI SAVIJANJA (kNm)

Linearna

4,98

-5,02

5,00

-5,00

Nelinearna

6,62

-6,65

6,16

-6,14

P-

6,58

-6,62

6,12

-6,11

UZDUNA SILA (kN)

Linearna

95,10

105,10

95,00

105,00

Nelinearna

93,46

106,74

93,85

106,15

P-

93,48

106,68

93,87

106,10

POPRENA SILA (kN)

Linearna

-4,90

-5,10

-5,00

-5,00

Nelinearna

-6,54

-6,74

-6,15

-6,15

P-

-6,50

-6,70

-6,12

-6,12

47

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

10.4. Interpretacija rezultata

Izradom analize u programskom paketu Autodesk Robot Structural Analysis Professional
2014, dobili smo gore prikazane rezultate. Iz rezultata se jasno vidi da linearni model ima
najbolje rasporeena optereenja koja su rezultat geometrijske nepromjenjivosti, te najmanje
maksimalne unutarnje sile, dok je najvee unutarnje sile pokazala nelinearna analiza kao
rezultat promjene oblika i ekscentriciteta. Nelinearna p- analiza pokazala je neto manje
unutarnje sile od obine nelinearne analize, to se da objasniti kao rezultat plastinih
deformacija, odnosno raspodjele krutosti po konstrukciji. Isto tako p- analiza je pokazala
vee unutarnje sile od linearne analize to je posljedica geometrijske deformacije sustava.
Najvei utjecaj odabira analize se odrazio na razliku momenata, to je ciljano postignuto sa
manjom krutosti stupova, odnosno velikim ekscentritetom, koji u umnoku sa relativno
velikom uzdunom silom daje relativno velik dodatni moment.

48

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

11. ZAKLJUAK
Linearnim analizom moemo tek u odreenoj mjeri aproksimirati stvarno nelinearno
ponaanje konstruktivnih elemenata i sustava. Veinom je takav pristup opravdan i
prihvatljiv, ali ekonomski je neisplativ u pogledu iskoritenosti materijala. Upotrebom
rezultata linearne analize moe doi do predimenzioniranja elemenata, to posljedino znai
utroak vie materijala. Zbog toga se u praksi preporua koritenje nelinearne statike analize
konstruktivnih sistema.
U proteklih par desetljea analiza konstrukcija pomou metode konanih elemenata (MKE) je
postala opeprihvatljiva metoda analize koja predstavlja samo jednu od aproksimativnih
metoda prouavanja mehanike konstrukcija. Upravo iz navedenog razloga, MKE se koristi
kao alat za projektiranje u graevinskoj struci. Programski paket Robot 2014 sposoban je
modelirati konstrukciju koritenjem metodu konanih elemenata, a projektantni svakodevno
koriste navedenu metodu kao alat koriten prilikom rijeavanja raznih statikih i dinamikih
sustava. Upravo zbog sve vee moi programskih paketa za komplicirane proraune, danas je
u inenjerskoj struci sve vie proirena upotreba nelinearne analize konstrukcija. Nelinearna
analiza daje realnije rezultate odziva konstrukcija nego linearna analiza, budui da u obzir
uzima geometrijsku nelinearnost konstruktivnih elemenata. P analiza se takoer ubraja u
nelinearnu analizu, s tim da se osim geometrijske nelinearnosti u obzir uzima i materijalna, tj.
fizikalna nelinearnost odabranog konstruktivog sustava.
Priroda ponaanja konstruktivnih sustava je sama po sebi nelinearna, te se predlae u to veoj
mjeri koritenje nelienearnih kako statikih, tako i dinamikih analiza konstrukcija u svrhu to
konkretnijih i boljih rezultata odziva konstrukcije.

49

GRAEVINSKI FAKULTET
Sveuiliste J. J. Strossmayera u Osijeku

Slaven Jeli

12. LITERATURA
1. imi V., 1995, Otpornost materijala II, izdanje I, Sveuilite u Zagrebu
2. Markulak D., 2008., Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Osijek
3. Sigmund V., 2010., Teorija plastinosti, Predavanja iz kolegija Otpornost materijala
II, Graevinski f., Osijek
4. Radi I., 2009., Tablice elinih profila, Zavod za materijale i konstrukcije,
Graevinski fakultet u Osijeku
5. SolidWorks, 2008. Undestanding nonlinear analysis, www.solidworks.com
6. auevi M., 2003., Statika i stabilnost konstrukcija, Sveuilite u Rijeci, kolska
knjiga, Zagreb
7. Aneli M., 2005., Gaevna Statika II, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet
8. http://docs.autodesk.com/RSA/2013/ENU/index.html?url=filesROBOT/GUIDFB3C86D3-0E30-43A6-82D66C50F429FA0D.htm,topicNumber=ROBOTd30e56513, posjeeno 10.09.2014.

50