1.

Nastavnik
historije?

nastavi

Poznavanje
historije
omoguava ueniku da
bolje
prosuuje
o
prolosti.
Bolje
se
znalazi u sadanjosti,
mogu
prosuivati
u
buudnosti. Zadatak je u
svakoj nastavnoj jedinici
ili
temi
zainteresirati
uenika,probuidti
njihovu
radozlanost,psiholoki ih
popraviti za ono to e
se obraivati., da bi
obrada
nastavnog
sadraja
imala
za
uenike puni smisao i da
e oni glede njega imati
aktivan
odnos.
Nastavnik
mora
u
nastavi historije voditi
uenike
tao
da
im
pomgnoe pronalaziti i
otkrivati odnose i sveze
meu
povijesnim
dogaajima
u
razna
vremena i u raznim
podrujima, zatim otkriti
sveze
i
meusobne
odnose
ekonomskih,politikih,dr
utveni i duhvnih pojava
u
procesu,
zatim
uspostavljati
sveze
meu
srodnim
zbivanjima u raziitim
zemljama, to sve skupa
znai
u
raznim
manifestacijama
povijensih
pojava
otkrivati
zajedniko
i
bitno s jedne strane, a
specifino
sa
drugeotkriti dakle i drutvene
zakonitosti
ali
i
posebnosti.

portreti, projekcije, film, radio,

crtei,
eme,
flanelograf,
dijagram, grafikon, tablice, lenta
vremena, tv, historijski kalendar,
historijski i geografski atlas.
3.Metoda demonstracije?

7.Metoda racionalnog uenja?

Nabroj 4 faze
1.faza: vjerno prepriati; 2.faza:
saeto prepriati; 3.faza: otkriti
glavnu misao; 4. faza: povezano
prepriati cjelini na osnovu glavnih
misli.

Ta metoda ima irok dijapazon

oblika, jer se odnosi na
demostraciju
razliitih
predmeta, pojava, moe ih
demonstrirati nastavnkik ili
uenik, ili neko trei.
4.Tipovi nastavnog sata?

8.Znaaj pripreme za rad?

a) uvodni sat-ima zadatak uvesti

uenike
u
obradu
novog
sadraja.

Nastavnik na svaki sat historije

mora
doi
sa
nastavnom
pripremom. Pripremajui se za
nastavi sat nastavnik mora
odrediti
ciljeve,
tip
sata.
Temeljito struno i didaktiko
pripremanje za nastavu historije
stvara sigurnost i nastavniku
osigurava uspjeh u neposrednom
radu.

b) sat obrade novog gradiva

c) sat ponavljanja-ima zadatak
upamtiti, utvrditi, sistematizirati
ili primjeniti znanje.
d) sat vjebanja-ima zadatak
stjecanja vjetine i navika.

9.Logika nadogradnja?

e) sat provjeravanja-ima zadatak

da provjeri kvantitet i kvalitet
znanja, vjetina i navika,
odnosno
da
se
provjeri
realizacija
obrazovnih,
funkcionalnih
i
odgojnih
zadataka nastave.

10.Osnovni
vrednovanja ocjena?

f)
sat
sistematiziranja-ima
zadau stavit u novu strukturu
nastavne sadraje obraene u
veem kvantumu.

c) praenje pojava i procesa

5.Odgojni zadaci nastave?

11.Intelektualne mjere?

Odnose se na odgoj linosti

uenika u najirem smislu. Tu
mislimo prije svega na strane
odgoja kao to su: intelektualni,
moralni i estetski.

2.Nastavna sredstva?

6.Kombinirana metoda u nastavi

historije?

U nastavi historije vano je

upotrebiti to vie audiovizuelnih
nastavnih sredstava da bi
uenike pribliili historijskim
dogaajima. Ta sredstva su :
historijski objekti, slike i

Ona po kojoj itamo i

objanjavamo gradivo u cjelini, i
potom prouavamo vee ili
manje zaokruene dijelove i
napokon povezujemo dijelove u
cjelinu.

elementi

a) usvojenost osnovnih podataka

b)
uoavanje
uzrono
posjljedinih veza

d) snalaenje
prostoru

vremenu

12. Ponavljanje ima dvojaku

ulogu u jednom sluaju slui kao
sredstvo zapamivanja a u drugom
pomae
zadrati
zapameno.
Sistematiziranje je ntelektualna
aktivnost kojom ovjek snagom
svoga
intelekta
sreuje,
tj
struktuira,rasporeuje, svrstava i
grupira stanovite nastavne sadraje
radi stvaranja preglednog sustaa.
Njime se otkriva red, logiki i
vremenski slijed dogaaja.

13. Tri osnovne metode uenja

koje se odnose na podjelu
gradiva pri uenju , a to su
globalna,
fragmentarna
i
kombinirana
metoda
uenja.
Globalnom se naziva ona po kojoj
se gradivo ui u cjelini. Ona se
koristi jer se u cjelini lake nego u
dijelovija uoava smisao grae
koju uimo. Fragmentarnu metodu
uenja prmjenjujemo onda kada
gradivo rastavljamo na dijelove i
uimo dio po dio. Kombinirana
metoda je ona po kojoj itamo
objanjavamo gradivo u cjelini,a
potom pruavamo vee li manje
zaokruene dijelove i napokon
povezujemo dijelove u cjelinu.
14.
NASTAVNE
METODE
DIJELIMO
NA:
metodu

usmenog izlaganja ( misli se na

oblike
usmenog
izlaganja
nastavnika i uenika). Metoda
razgovora misli se na oblike
meusobnodg dijaloga izmeu
nastavnika i uenika. Metoda rada
sa udbeniom i drugim tisanim
tekstom odnosi se na upotrebu svi
hvrsta tekstova u nastav. Metoda
pismenih i ilustrativnih radova
uzima u obzir najraziitije oblike
pisanih i ilustriranih radova bez
obzira na to ko pie ili ilustrira.
Metoda demonstracije odnosi se
na
demonstraciju
razliitih
predmeta,pojava,moe
ih
demonstrirati nastavni uenik ili
neko trei.

15. AKTIVNOST UENIKA :

dijelimo je na intelektualno
aktivnost i emotivnu aktivnost.
Intelektualna
aktivnost

intelektualni problemi se rjeavaju

samo intelektualnim aktivnostima
uenika. I ako poemo od
pretpostavke da je nastava
zajednika aktivnost uenika i
nastavnika onda mroamo traiti da
i uenici i nastavnik budu
maksimalno intelektualnoa aktivni,
tj da ntelektualno reagiraju u
procesu
uenja.
Emotivna
aktivnost- ma sadraja u nastavi
gdje ne dolazi tolko da ozraaja
intelektualna aktivnost. To su oni
sadraji koji imaju zadatak da kod
uenika izazovu izvjesne osjeaje.
Ako smo se uvjerili da uenici
zaista doivljavaju,onda moemo
rei da su bili emotivno aktivni.