Professional Documents
Culture Documents
Priručnik o Drvnim Gorivima
Priručnik o Drvnim Gorivima
PRIRUNIK O DRVNIM
GORIVIMA
iii
Upotrebljeni nazivi i nain na koji je sadraj prezentovan u ovoj informativnoj publikaciji ne predstavljaju
izraz miljenja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) po pitanju pravnog ili
razvojnog statusa bilo koje drave, teritorije, grada ili oblasti kao ni njihovih organa vlasti, niti po pitanju
definisanja njihovih granica. Pominjanje specifinih kompanija ili proizvoda odreenih proizvoaa, bez
obzira na to da li su isti patentovani, ne podrazumeva da ih FAO podrava ili preporuuje u odnosu na druge
sline nepomenute kompanije ili proizvode.
Stanovita izraena u ovoj informativnoj publikaciji su autorova i ne odraavaju nuno stavove ili politike
FAO.
ISBN 978-92-5-708728-6
FAO, 2015
FAO ohrabruje upotrebu, reprodukovanje i distribuciju materijala iz ove informativne publikacije. Izuzimajudi
sluajeve u kojima je drugaije naznaeno, materijal moe biti kopiran, skidan sa interneta i odtampan za
svrhe uenja, istraivanja i poduavanja, ili za potrebe nekomercijalnih proizvoda ili usluga, ukoliko se jasno
navede da je FAO izvor i nosilac autorskih prava, kao i da se nikako ne insinuira da FAO podrava stavove,
proizvode ili usluge korisnika.
Svi zahtevi po pitanju prava na prevoenje i prilgoavanje, kao i preprodaju i druga prava na upotrebu u
komercijalne svrhe treba da budu dostavljeni putem formulara datog na adresi www.fao.org/contactus/licence-request ili upudeni na e-mail adresu copyright@fao.org.
Informativne publikacije FAO-a su dostupne na FAO internet sajtu (www.fao.org/publications) i mogu se
naruiti preko e-mail adrese publications-sales@fao.org
iv
SADRAJ
TABELE I FIGURE
vi
Zahvalnost za financiranje
vii
SKRADENICE I SIMBOLI
k: efikasnost[%]
v: zapreminsko irenje[%]
viii
UVOD
Drvna masa je obnovljivi izvor energije koji ne dovodi do isputanja CO2 u atmosferu. Ukoliko se
koristi na odriv i efiksan nain moe da doprinese poboljanju stanja ivotne sredine. Drvo kao
jedan od obnovljvih izvora energije se oduvek koristilo, i dalje se koristi, u domadinstvima irom
sveta.
Drvo predstavlja vaan izvor energije za vedinu domadinstava u jugoistodnoj Evropi . Glavni oblici
drvnog goriva koji su trenutno u upotrebi u regionu su cepanice, dok se peleti koriste u vedim
gradovima, a seka lagano ulazi na trite. Trenutno moemo da naemo nove proizvoae peleta ,
kao i neke nove proizvoae drvne seke. Zabeleeni su slededi glavni problemi u sadanoj
potronji drvnog goriva u regionu:
Drvnim gorivom se loe stare pedi i kotlovi koji su neefikasni i isputaju veliku koliinu
emisija.
Drvno gorivo sadri visok procenat vode (vlanost je veda od 30 %)
Drva goriva se esto prodaju kao kvadratni metar kompaktnog drveta, a u stvari kupci
dobiju kvadratni metar rastresite materije.
Nedostatak relevantnih informacija za korisnike i proizvoae
Da bismo pomogli korisnicima i proizvoaima drvnog goriva u ovom priruniku smo rezimirali
neke informacije. Podaci u ovoj brouri prikupljeni su iz razliitih izvora i ved su bili objavljeni u
razliitim publikacijama citiranim na kraju ovog dokumenta. Glavni cilj ove publikacije jeste da
predstavi korisne informacije o drvnim gorivima razliitim kljunim akterima u lancu proizvodnje
drvne biomase.
elimo da promoviemo moderne tehnologije, predstavimo razliite faktore konverzije krajnjim
korisnicima i pomognemo proizvoaima biomase da proizvode visokokvalitetne cepanice, seku i
pelete. Trite koje bi bilo transparentnije po pitanju cena i uslova trgovanja bi pospeilo i razvoj
stabilnog sektora biomase u bududnosti.
Biomasa se definie, sa naune i tehnike take gledita, kao materijal biolokog porekla
iskljuujudi materijal usaen u geoloke formacije i/ili transformisan u fosilne ostatke (EN
14558:2010). Biomasa je organski materijal ivotinjskog ili biljnog porekla, ukljuujudi (ali ne i
ograniavajudi se na) energetske useve, poljoprivredne kulture i drvede, ostatke biljaka
namenjenih ljudskoj i stonoj ishrani kao i industrijskog bilja za proizvodnju vlakana, vodene
biljke, alge, umske i drvene ostatke, poljoprivredni otpad, nusproizvode nastale tokom
proizvodnje i drugu organsku materiju koja nije fosilne prirode (prEN ISO/DIS 16559:2013).
Biogorivo je vrsto, teno ili gasovito gorivo koje se dobija direktno ili indirektno iz biomase.
umsko gorivo (drvno gorivo) se mehanikim putem dobija direktno od drveta iz uma ili zasada
gde sirovina nije prethodno bila koridena ni na koji nain (prEN ISO/DIS 16559:2013).
Drvno gorivo predstavlja sve tipove biogoriva koja potiu od drvne biomase, gde je originalni
sastav drveta ouvan i neizmenjen u odnosu na svoj poetni oblik (FAO jedinstvena
terminologija na polju bioenergije (UBET)),
Drvna goriva se klasifikuju na osnovu:
a) porekla i izvora,
b) glavnih obilka i svojstava goriva na tritu.
1.1
Sledede definicije glavnih oblika drvnih goriva za trgovinu u skladu su sa evropskim standardima
(EN 14558:2010).
1. Ogrevno drvo
3.
Autor: N.Krajnc
2. Cepanice
Autor: N.Krajnc
Seka
Autor: N.Krajnc
Peleti
5.
Briketi
1.2
4.
Autor: N.Krajnc
U ovo drvno gorivo mogu spadati drvni ostaci koji nisu proli
hemijsku obradu (drvo bez kore ili sama kora) nastali tokom
primarne prerade drveta, uglavnom u pilanama, ili drvni ostaci,
vlakna ili elementi koji jesu proli hemijsku obradu sredstvima ili
premzima za ouvanje, ali ne i tekim metalima ili halogeniziranim
organskim jedinjenjima.
3. Korideno drvo
Ova grupa ukljuuje drvene predmete koji su ved bili u upotrebi i
postali otpad; i to prirodno ili mehaniki obraeno drvo. Vano je
zapamtiti da ni korideno drvo ne sme da sadri vie tekih metala
od netretiranog, kao ni halogeniziranih organskih jedinjenja koja se
koriste za premazivanje ili konzervaciju.
Autor: N.Krajnc
2
2.1
1.4 prostorni m3
ogrevnog drveta
1 m3 oblovine
2 nasipna m3
iseckanog ogrevnog
drveta
Komadi
drveta
duine 1
m
Seka
Nasute
Sitna
Srednje
veliine
Puni m3
Prostorni
m3
Prostorni
m3
Nasipnim3
1 m oblovine
1,4
1,2
2,5
0,7
0,85
1.4
1,8
2,15
0,85
1,2
1,67
2.5
0,5
0,7
0,6
1,25
1,5
0,4
0,55
0,5
0,8
1,2
0,33
0,47
0,4
0,67
0,85
Nasipni m3
1 nasipni m iverja
3
1 nasipni m kore
2.2
Teina
Jedinice za teinu koje se koriste u sluaju drvnih goriva jesu kilogram i metrika tona. Uvek treba
napomenuti da li se teina odnosi na suvu ili sveu tonu/kilogram drvnog goriva i da li je masa
vlage materijala uraunata ili ne.
U donjoj tabli su date merne jedinice za zapreminu i teinu koje su u irokoj upotrebi na tritu
drvnog goriva.
Tabela 3 - Merne jedinice
Tona
Kilogram
kg
prostorni m3
nasipni m3
cepanice
ogrevna seka
cepanice
seka
peleti i briketi
2.3
Gustina
Tipina varijacija
Smra
470
330680
Jela
450
350750
Ari
510
330890
Bukva
720
540910
Hrast
690
430960
Grab
830
540860
Kesten
620
590660
Bagrem
770
580900
Tabela 5 - Osnovna gustina odabranih vrsta drveta drvo sueno u pedi (drvo bez vlage) [6]
Vrsta drveta
Smra
430
Jela
410
Beli bor
490
Ari
550
Bukva
680
Hrast
650
Breza
610
Topola
410
Bagrem
730
Drvno gorivo
Ogrevno drvo- naslagano
Bukva
460
Smra
310
Seka
etinari
195
Seka
irokolisno drvee
260
Kora
etinari
205
Kora
irokolisno drvee
320
Piljevina
170
Iverje
90
Peleti
600
0
10
15
20
30
40
50
EO
3
m
680
704
716
730
798
930
1117
NC
pros
torn
3
im
422
437
445
453
495
578
694
Hrast
S.
nasipn
3
im
280
290
295
300
328
383
454
EO
3
m
NCprosto
3
rni m
Smra
S.
nasipni
3
m
EO
3
m
NCprostor
3
ni m
Bor
Seka
nasipni
3
m
EO
3
m
NCprostor
3
ni m
S.
nasipn
3
im
316
332
340
349
397
463
556
202
212
217
223
253
295
354
(1)
277
295
304
315
349
407
489
177
188
194
201
223
260
312
490
514
527
541
615
718
861
3
Upotrebljena je ekvivalentna vrednost 1m oblovine=2,43 nasipna m (zapreminski indeks =0,41 m / nasipni m ) seke .
Skradenice: EO=Ekvivalent oblovine; NC=naseene cepanice (33 cm, sloene); S=seka.
3
3.1
Voda u drvetu se moe definisati kao sadraj vlage i vlanost. U praksi, termini sadraj vode i
vlanost se esto meaju ili ak izjednauju. Ovo je, meutim, netano.
Sadraj vode (M) izraava masu prisutne vode u odnosu na masu sveeg drveta. Ova vrednost
opisuje kvantitet vode u celoj vlanoj biomasi (sveoj masi). Ova jedinica se koristi u reklamiranju
drvnih goriva.
Ww W0
x100
Ww
Gde su:
Ww = teina vlanog drveta
W0 = teina drveta suenog u pedi
Praktian primer izraunavanja vlanosti gde ukupno 100 kg vlanog drveta predstavlja 20 kg
100 kg
20
kg
80 kg
20
100 = 20 %
100
Vlanost drveta (u) izraava masu prisutne vode u odnosu na masu drveta suenog u pedi. Ova
vrednost opisuje odnos mase vode prema suvoj masi. Vlaga stoga moe da se konvertuje u sadraj
vode i izrauna na osnovu istog. Ukratko, vlanost drveta se moe opisati kao odnos izmeu vode i
suve substance. Vlanost drveta je uobiajeni termin u drvnoj industriji.
Ww W0
x100
W0
8
Praktian primer izraunavanja vlanosti gde ukupno 100 kg vlanog drveta predstavlja 20 kg
100 kg
20
kg
80 kg
20
100 = 25 %
80
Formule za konverziju
Sledede dve formule se koriste za izraunavanje u iz M i obrnuto.
100xM
100 M
100xu
100 u
M%
15
20
25
30
35
40
45
50
60
u%
18
25
33
43
54
67
82
100
150
u%
15
20
30
40
50
65
80
100
150
M%
13.0
16.7
23.1
28.6
33.3
39.4
44.4
50.0
60.0
Ako pretpostavimo da se masa svee poseenog drveta sastoji od polovine vode i polovine drveta,
onda drvo ima vlagu na mokroj osnovi. (M) u iznosu od 50% i vlagu na suvoj osnovi (u) u iznosu od
100%.
Brze sprave za merenje za odreivanje sadraja vode u gorivu esto mere vlanost drveta.
Finalna faza prirodnog suenja je stadijum suenja na vazduhu. Ovde sadraj vode iznosi izmeu
15% i 20%.
3.2
Gorivo poseduje odreenu koliinu energije koja se naziva primarna energija i koja se konvertuje
putem sagorevanja u finalnu energiju koja de se koristiti za eljenu svrhu (npr. grejanje, vrelu vodu
za sanitarne svrhe i procesnu toplotu).
SI (meunarodni sistem mernih jedinica) merne jedinice koje treba koristiti su Dul (J), Vat-as
(Wh) i vede vrednosti tih jedinica.
Jedinice koje se obino upotrebljavaju su:
MJ/kg
MJ/ms
kWh/kg
kWh/ms
MWh/t
kJ
kWh
tep
1 kJ
0,239
0,278x10
-3
1 kcal(*)
4,1868
1,163x10
-3
1 kWh
3.600
860
1 tep
41,87x10
10x10
11,63x10
-9
23,88x10
0,1x10
-6
-6
86x10
3
(*)
Najuobiajenije konverzije:
1
1
1
1
kWh
MJ
kcal
toe
=
=
=
=
860 kcal
239 kcal
4,19 kJ
41,87 GJ
=
=
=
=
Tona ekvivalentne nafte (toe) je konvencionalna merna jedinica koja se koristi za statistikokomparativne svrhe. Ona odgovara koliini energije koja se oslobaa sagorevanjem jedne tone
sirove nafte.
Ukoliko nije navedeno drugaije, pod kalorijskom vrednosti se podrazumeva neto kalorijska
vrednost.
Neto kalorijska vrednost (NCV0) razliitih vrsta drveta suenog u pedi varira u okvirima vrlo male
skale, od 18.5 do 19 MJ/Kg. Kod etinara je ona za 2% veda nego kod lidara. Ova razlika proistie iz
vedeg procenta lignina - a delimino i zbog vedeg sadraja smole, voska i ulja - prisutnog u
etinarima. U poreenju sa celulozom (17.2-17.5 MJ/kg) i hemicelulozom (16 MJ/kg), lignin ima vii
sadraj energije (26-27 MJ/kg ncv). Do nekog variranja po pitanju anhidrine kalorijske vrednosti
moe dodi usled varijacija u sadraju vodonika (H) i komparativno mnogo vedih varijacija po pitanju
sadraja pepela.
Kalorijska vrednost (kWh/kg) je maksimalna koliina toplotne energije koja se moe iskoristiti, a
koja se oslobaa tokom poptunog sagorevanja nekog goriva.
Meutim, kad uzmemo u obzir i poljoprivredna biogoriva, anhidrina kalorifina vrednost se nalazi
u rasponu od 16.5 do 19 MJ/Kg. Anhidrina kalorijska vrednost drvnih goriva je u proseku za 9%
veda nego kod travnatih biljaka.
Tabela 10 - Kalorijska vrednost i sadraj pepela za odabrana drvna goriva [CEN/TS 14961:2010].
etinarsko drvo
Parametar
Jedinica
Pepeo
Bruto kalorijska
vrednost
Neto kalorijsku
vrednost
w% daf
Tipina vrednost
Tipina varijacija
Tipina vrednost
Tipina
varijacija
0,3
0,2 - 0,5
0,3
0,2 - 0,5
MJ/kg daf
20,5
20,2 - 20,8
20,2
19,5 - 20,4
MJ/kg daf
19,2
18,8 - 19,8
19,0
18,5 - 19,2
Kora etinara
Parametar
Pepeo
Bruto kalorifina
vrednost
Neto kalorifina
vrednost
Jedinica
Kora lidara
Tipina vrednost
Tipina varijacija
Tipina vrednost
Tipina
varijacija
w% d
2-6
2 - 10
MJ/kg daf
21
20 - 23
21
20 - 23
MJ/kg daf
20
19 - 21
20
19 -21
Jedinica
Pepeo
Bruto kalorijska
vrednost
Neto
kalorijskavrednost
1w%
Tipina vrednost
Tipina varijacija
Tipina vrednost
Tipina
varijacija
w% d
1-4
1,5
0,8 - 3
MJ/kg daf
21
20,8 - 21,4
20
19,7 - 20,4
MJ/kg daf
20
19,5 - 20,0
19
18,4 - 19,1
Lidarsko drvo
Jedinica
Tipina
vrednost
Tipina varijacija
Tipina vrednost
Tipina
varijacija
w% d
2,0
1,1 - 4,0
2,0
1,5 - 2,5
MJ/kg daf
20,3
20,0 - 20,6
20,2
20,0 - 20,4
MJ/kg daf
18,8
18,4 - 19,2
18,8
18,6 - 19,1
d on dry basis
11
Hrast
Bor
Bukva
Hrast
Bor
Smra
20
277
280
216
188
1.048
1.062
867
759
30
316
320
246
216
1.022
1.034
846
740
40
369
374
287
251
986
998
818
716
50
443
449
345
302
936
948
780
682
Najvaniji inilac za visok prinos energije je sadraj vode, a potom i tip drveta. Kod malih grejnih
sistema (za grejanje privatnih kuda i stanova) sadraj vode u drvnom gorivu ne bi trebalo da
prelazi 25 %. Ukoliko je procenat vode u drvetu vii, temperature padaju ispod idealnog raspona
to dovodi do stvaranja vede koliine dima, vedih emisija i otedenja dimnjaka.
Tabela 12 - Kalorijska vrednost drveta u zavisnosti od sadraja vode
Stanje drveta
Sadraj vode(M)
5060%
2,0kWh/kg
2535%
1525%
3,4kWh/kg
4,0kWh/kg
Hi
H i 0 * (100 w) 2,44 * w
100
Tokom suenja drveta, smanjenje vlage od 10% povlai povedanje koliine energije za otprilike 0.6
kWh/kg (2.16 MJ/kg).
PELETI
(M 10%)
OGREVNO DRVO
(M 20%)
SEKA
(M 30%)
12
Tabela 14 - Kalorijska vrednost (Hi = 18,5 MJ/kg) kao funkcija sadraja vode (M %)[3]
M (%)
MWh/t
GJ/t
M (%)
MWh/t
GJ/t
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
4,27
4,21
4,15
4,10
4,04
3,98
3,92
3,86
3,80
3,75
3,69
3,63
3,57
3,51
3,45
3,40
3,34
3,28
3,22
3,16
3,11
3,05
2,99
15,36
15,15
14,94
14,73
14,52
14,31
14,10
13,89
13,68
13,47
13,27
13,06
12,85
12,64
12,43
12,22
12,01
11,80
11,59
11,38
11,17
10,96
10,75
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
2,93
2,87
2,81
2,76
2,70
2,64
2,58
2,52
2,47
2,41
2,35
2,29
2,23
2,17
2,12
2,06
2,00
1,94
1,88
1,82
1,77
1,71
1,65
10,54
10,33
10,12
9,91
9,71
9,50
9,29
9,08
8,87
8,66
8,45
8,24
8,03
7,82
7,61
7,40
7,19
6,98
6,77
6,56
6,35
6,15
5,94
13
U donjoj tabeli su dati praktini keoficijenti konverzije za odabrana drvna goriva sa preciziranim
sadrajem vode.
Nasuta
graa
Ogrevno
drvo
(lidari)
Sloeno
m
kompaktnog
drveta
Svea
materija
Suva
materija
Kalorijska
vrednost
Jedinica
Nasipni
3
m
stm
stm
MWh
GJ
0,847
0,699
0,500
0,365
0,292
1,411
5,079
nasipni
3
m
1,180
1,430
2,000
1
0,824
1,176
1,214
1
1,429
0,850
0,700
1
0,621
0,512
0,730
0,497
0,409
0,584
2,398
1,975
2,822
8,634
7,111
10,158
stm
stm
3
m
2,740
3,425
1,610
2,012
1,953
2,445
1,370
1,712
1
1,250
0,800
1
3,864
5,000
13,911
18,000
t
t
0,709
0,197
0,417
0,166
0,506
0,141
0,354
0,098
0,259
0,072
0,200
0,056
1
0,278
3,600
1
MWh
GJ
Nasuta
graa
Ogrevno
drvo
(etinari)
Sloeno
m
kompaktnog
drveta
Svea
materija
Suva
materija
Kalorijska
vrednost
Jedinica
Nasipni
3
m
stm
stm
MWh
GJ
0,847
0,699
0,500
0,250
0,200
1,021
3,675
nasipni
3
m
1,180
1,214
0,850
0,425
0,340
1,735
6,248
stm
1,430
2,000
4,000
0,824
1,176
2,353
1
1,429
2,857
0,700
1
2,000
0,350
0,500
1
0,280
0,400
0,800
1,429
2,042
4,086
5,145
7,350
14,711
stm
3
m
t
5,000
0,779
0,272
2,941
0,576
0,160
3,571
0,700
0,194
2,500
0,490
0,136
1,250
0,245
0,068
1
0,189
0,053
5,278
1
0,278
19,000
3,600
1
t
MWh
GJ
Nasuta
graa
3
Seka (M35,
meano drvo)
Sloeno
m
kompaktnog
drveta
Nasipni m
1
2,500
3,906
5,988
1,233
0,342
m
0,400
1
1,560
2,398
0,493
0,137
t
0,256
0,641
1
1,538
0,316
0,088
t
0,167
0,417
0,650
1
0,191
0,053
14
Svea materija
MWh
0,811
2,028
3,165
5,235
1
0,278
GJ
2,921
7,302
11,393
18,846
3,600
1
Jedinica
loosm
3
m
T
t
MWh
GJ
kWh
Nafta za grejanje
Prirodni gas
36,00 MJ/m
3
10,00 kWh/m
Ugalj
27,60 MJ/kg
7,67 kWh/kg
Koks 40/60
29,50 MJ/kg
8,20 kWh/kg
Lignit (briketi)
20,20 MJ/kg
5,60 kWh/kg
3,60 MJ
1 kWh
14,40 MJ/kg
4,00 kWh/kg
15
73530kg ( 75t )
c) Gruba procena neophodnog kapaciteta kotla za seku (1500 radnih sati godinje)
Sledede empirijske formule se mogu koristiti za proraunavanje potrebne koliine seke u malim i
srednjim postrojenjima:
Kapacitet kotla u kW x 2.5 = potreba za sekom u nasipnim m3/godinje (meko drvo P45, M30)
Boiler capacity in kW x 2.0 = potreba za sekom u nasipnim m3/godinje (tvrdo drvo P45, M30)
16
Praktini primer 3 - Primer izraunavanja potrebne koliine ogrevnog drveta za odabrani kotao[3]
Potrebnu koliinu ogrevnog drveta moemo izraunati na osnovu podataka o potronji fosilnih
goriva u prolosti i podataka o toplotnoj vrednosti odreenog drvnog goriva.
a) Proraun zasnovan na podacima o proloj potronji lakog ulja za loenje (u obzir se uzima prosek
15.000kWh/god.
Kol.drv(prm/god)
10prm/god.
1.930kWh/prm * 0,75
Predviena godinja koliina smrekovog drveta:
15.000kWh / god .
15 prm / god .
3
Kol.ogrev.drveta ( stm / god .)
15.000kWh / god .
3
9 stm / god .
3
2.200kWh / stm * 0,75
c) ) Gruba procena neophodnog kapaciteta kotla za seku (1500 radnih sati godinje)
3.3
Ako pogledamo vrsta biogoriva, drvo bez kore ima jedan od najniih procenata pepela, dok
poljoprivredna biogoriva obino sadre visok procenat pepela.
17
3.4
Biljna biomasa se uglavnom sastoji od ugljenika (C), kiseonika (O) i vodonika (H). Ugljenik je vrsta
komponeneta biogoriva i energija tog goriva se oslobaa upravo njegovom oksidacijom.
Tabela 19 - Hemijski sastav kompaktne biomase [15].
wt% (d.b.)
Cl
49.8
6.3
43.2
0.13
0.13
0.015
0.005
47.9
6.2
43.3
0.22
0.22
0.015
0.006
Topola SRC
47.5
6.2
44.1
0.42
0.35
0.031
0.004
47.1
6.1
44.2
0.54
0.26
0.045
0.004
Kora
51.4
5.7
38.7
0.48
0.24
0.085
0.019
Miskant
47.5
6.2
41.7
0.73
0.7
0.150
0.220
Penina slama
45.6
5.8
42.4
0.48
1.0
0.082
0.190
Tritikala
(zrnevlje)
43.5
6.4
46.4
1.68
0.6
0.11
0.07
7.38
30.1
4.97
1.60
0.55
0.019
72.5
5.6
11.0
1.30
0.940
< 0.1
Lignit
65.9
4.6
23.0
0.70
0.390
< 0.1
Lo ulje
85-86
11-13
1-4
Prirodni gas
75
25
18
Sadraj azota u drvnim gorivima je relativno nizak, dok je mnogo vii u itaricama posebno ako
ukljuimo i seme. Ovo direktno utie na stvaranje azotnih oksida (NOx) koji tokom sagorevanja
postaju gasoviti i ne ostaju u pepelu.
Kalijum (K), koji se najede nalazi u poljoprivrednim biogorivima, sniava taku topljenja pepela,
ime pospeuje stvaranje ljake u reetki koja je uzrok znaajnih problema u procesu sagorevanja.
tavie, kalijum koji se kao posledica sagorevanja isputa u obliku finih estica, jedan je od
elemenata koji obiluju tetnim esticama.
Procenat sumpora (S) u vrstim biogorivima je mnogo manji nego to je sluaj sa fosilnim, i to zato
to najvedi deo sumpora (40 do 90%) uglavnom ostaje u pepelu, dok se iz ostatka formira nestabilni
SO2 .
Hlor (Cl) - drvna goriva se odlikuju niskim sadrajem hlora. Cl uestvuje u formiranju jedinjenja
poput HCl i dioksina/furana. Uprkos tome to najvedi deo Cl bude vezan u letedem pepelu (4095%), ostatak formira HCl, ije je dejstvo povedano procesom kondenzacije i koja, zajedno sa
drugim jedinjenjima, dovodi do korodiranja unutranjih metalnih delova kotla.
19
Radne faze
Lanac proizvodnje drvne biomase podrazumeva vie koraka, poevi od see u umi do skladita
toplane. Ceo proces se moe ralaniti na sledede faze:
proizvodnja drvnog goriva: proizvodnja razliitih tipova drvnih goriva (seenje, cepanje,
proizvodnja seke).
Poslednja faza se moe sprovesti ved na umskom stovaritu ili u skladitu van umskog gazdinstva.
Jedan od najvanijih delova lanca proizvodnje biomase jeste skladitenje i suenje. Suenje se moe
obaviti pre ili posle proizvodnje drvnog goriva. U sluaju seke se preporuuje da se oblovina sui
na suncu i seka proizvodi od suvog materijala. Kod proizvodnje cepanica je proces obrnut preporuuje se seenje sveeg drveta na komade duine 1m koji de kasnije biti iseeni na manje
delove i ostavljeni da se sue.
4.1
U zavisnosti od radnje koju vre, maine za proizvodnju cepanica se mogu podeliti na:
Testere za trupce: ako su zasnovani na tehnologiji cirkularne ili motorne testere, mogu da
obrauju komade drveta prenika vedeg od 40 cm sa miminalnim gubitkom pri rezanju.
Ukoliko imaju samo cirkularnu testeru mogu da obrauju samo komade manjeg precnika i
imaju vece gubitke pri seenju.
Kombinovane maine za obradu ogrevnog drveta (testera - cepa): postoje pokretni modeli
ili stacionarne maine koje kombinuju ove dve funkcije, rezanje i cepanje, to omogudava
automatizaciju procesa i vedu produktivnost, poto je moguda obrada i trupaca i velikih
grana. Opremljni su ekletrinim ili benzinskim motorom (snag do 55 kW), mogu da obrauju
cepanice duine do 6 m i prenika do 60 cm i da proizvedu vipe od 12 toni materijala na sat.
Obrada tvrdog drveta zahteva vie snage od obrade mekog, a sve vrste drveta se lake cepaju svee
nego suene.
Sekai za drvo
Autor: Mus_max
Mala snaga: obino se montiraju na trokraku kuku trakotra ili prikolicu, i pokrede ih paljenje
traktora ili nezavisni motor (~50 kW). Mogu da obrauju samo komade malog preseka
(maksimalno 20 cm ) i ne mogu da proizvedu vie od 10 nasipnih m3 seke na sat. Uglavnom
se koriste u domadinstvima;
Srednja snaga: monitraju se na prikolicu, obino imaju sopstveni motor (50-110 kW), ili se
monitraju na traktor koji ih pokrede; mogu da obrauju komade prenika do 30 cm i
proizvedu do 50 nasipnih m3 seke na sat;
Velika snaga: montiraju se na prikolice ili kamione, ponekad ih pokrede motor kamiona, ali
obino imaju sopstvene motore (>110 kW); mogu da seku komade velikog prenika (>30 cm)
i lako proizvode vie od 100 nasipnih m3 seke na sat.
Sito je vana alatka za odabir komada seke u skladu sa njihovom veliinom, ime se materijal
rafinira, ali i usporava proces prerade.
Kada se seenje ne sprovodi u krajnjem postrojenju, seka se transportuje kamionom ili kamionom
sa prikolicom, retko vozilom za kontejnerski prevoz, i pakuje u velike, ali lagane metalne sanduke.
Na kamion ili prikolicu se moe direktno montirati zahvatna korpa kako bi se omogudilo autonomni
utovar seke.
21
5.1
5.1.1
Test sproveden u Sloveniji gde se stepen suenja 4 razliite gomile cepanica merio na mesenom
nivou potvruje gorenavedeno pravilo. Dokazali smo da je najvaniji inilac za suenje pozicija
drveta (na suncu ili u senci), a zatim su bitni i oblik ogrevnog drveta (cepano ili necepano), kao i da
li je gomila drveta pokrivena ili ne. injenica je da je ogrevno drvo koje je bilo sloeno na suncu
22
postalo suvo u roku od 6 meseci. Iscepano drvo se suilo bre od neiscepanog (sa korom). Oblovinu
koja je bila u senci su nakon godinu dana napale gljivice, a sadraj vode u drvetu je i dalje bio iznad
35%. Potvreno je da vremenski uslovi vie utiu na drvo koje nije pokriveno, to je postalo
evidentno kad je, sa poetkom kine sezone, sadraj vode opet porastao iznad 40%.
100
Vlanost (%)
80
60
40
20
0
Oct Nov Dec
Jan
Jul
Aug Sep
Senka/pokriveno
Shadow/with cover
Senka/ i pambuluar
Senka/ne
pokriveno
Shadow/without
cover
Sunny/with cover
Osuncano/pokriveno
Osuncano/nepokriveno
Sunny/without
cover
Oct Nov
Tip
drveta
Kal. vrednost u
kWh/kg
Kal. vrednost u
Wh/stm3
Ekvivalent u litrima
lo ulja
Ekvivalent 1 kompaktnog
m3 bukovine
Bukva
Hrast
Breza
Topola
3.8
3.8
4.0
3.8
1,900
1,900
1,800
1,200
190
190
180
120
1
1
1.1
1.6
Smra
4.1
1,350
135
1.4
Bor
4.0
1,500
150
1.2
5.1.2
-
Autor: N.Krajnc
Autor: N.Krajnc
Autor: N.Krajnc
Autor: N.Krajnc
24
5.2
Seka
Kvalitet seke odreuje sadraj vode, vrsta i kvalitet drveta, veliina estica, udeo neistoda (poput
kamenja, zemljita, plastike...). Svi ovi parametri imaju veliki uticaj na kalorijsku vrednost, gustinu
naslaganog drveta i udeo pepela.
Za proizvodnju seke se koriste samo niskokvalitetna oblovina malog prenika, umski ostaci i
otpad. Postrojenja za proizvodnju seke obino snabdevaju poljoprivredne i drvnopreraivake
kompanije, komercijalna preduzeda, stambene zgrade, dravne zgrade, kao i mikro i lokalne
grejne sisteme. Najveda mana seke jeste manja gustina energije koja je reultat manje
ukupne gustine goriva. Sve ovo utie na veliinu neophodnog skladita
Tabela 21 - Poreenje potreba po pitanju velidine skladita kubna zapremina neophodna za
skladitenje 20,000 kWh potencijalne energije
Gorivo
Lo ulje 2000l
Cepanice
Seka
Peleti
Veliina skladita
2 3 m3
12 m3
24 m3
6 m3
25
20
15
10
5
0
Veliina skladita (m3)
Lo ulje
2.5
Cepanic
e
12
Seka
Peleti
24
5.2.1
Kupovina seke
Na tritu goriva sekom se trguje u nasipanim kubicima ili apsolutnoj suvoj masi (tonama). Jedan
nasipni kubni metar odgovara koliini od 200 kg do 450 kg, u zavisnosti od tipa i veliine drveta,
kao i sadraja vode u istom. Neto kalorijska vrednost jednog nasipnog kubnog metra iznosi izmeu
630 kWh i 1.100 kWh, najvie u zavisnosti od sadraja vode. Iz ovog razloga bi seka trebalo da se
kupuje i prodaje po teini i sadraju vode.
Iako je gravimetriki metod (CEN 14774-1) jedini priznati referentni metod za tano odreivanje
vlage u drvetu (ovaj metod se primenjuje u laboratorijama i sastoji se od vaganja uzorka koji se
25
potom sui na temperaturi od 103 C tokom 24 sata), dananja tehnologija nudi niz prenosivih
praktinih alatki za brzo odreivanje sadraja vode. Takva sredstva su naroito korisna pri
sprovoenju ugovora koji pokrivaju snabdevanje zasnovano na teini drveta.
5.2.2
Kako bi se obezbedio efikasan i ekoloki rad malih ili srednjih postrojenja za sagorevanje biomase,
mora se koristiti samo suva, visokokvalitetna seka.
Trulo kontanimirano ili ubualo drvo, kao i grmlje sa tankim granama i drvo preostalo nakon
ruenja graevina nisu pogodni za proizvodnju seke.
Sadraj vode
u%
Bukva
Hrast
Bor
Smra
20 %
30 %
40 %
50 %
277
316
369
443
280
320
374
449
216
246
287
345
188
216
251
302
1.062
1.034
998
948
867
846
818
780
759
740
716
682
Merna jedinica
1 nasip. M
seke
(zapremina)
Tip drveta
Smra
Bukva
1t seke
Smra
(neto teina)
Bukva
Sadraj
vode (%)
Nasipni
m3
t atro
kWh
15 %
0.20
0.17
876
30 %
45 %
15 %
30 %
45 %
15 %
30 %
45 %
15 %
30 %
45 %
1
1
1
1
1
5
4
3,2
3,1
2,6
2,1
0.25
0.31
0.32
0.39
0.49
1
1
1
1
1
1
0.17
0.17
0.27
0.27
0.27
0.85
0.68
0.55
0.85
0.69
0.55
847
819
1298
1252
1180
4380
3388
2621
4024
3255
2478
26
5.2.3
Seka kojom se loe mali ili srednji kotlovi treba da bude suva (sadraj vode bi trebalo da bude nii
od 30 %). Glavne preporuke za proizvodnju i skladitenje seke bi bile:
-
Drvo treba da bude uskladiteno bar na tri meseca (tokom leta) na suvom, osunanom i
vetrovitom mestu (suenje proirodnim putem);
- Drvo koje je pravilno bilo uskladiteno tokom leta bi trebalo da ima sadraj vode ispod 30
%;
- Nakon kraja suvog godinjeg doba (poetkom jeseni) je neophodno pokriti naslagano drvo,
- Samo suva seka (gde je sadraj vode ispod 30 %) moe da se skladiti u zatvorenim
skladitima;
- Seku treba vaditi iz skladita u skladu sa jednostavnim pravilom PUPN "prvi unutra - prvi
napolje"
- Kada radimo sa sekom u zatvorenim skladitima moramo da se zatitimo od fine praine i
mikroroganizama;
- Izbegavajte da skladitite mokru seku sa vedim procentom iglica i lida. Temperatura u
ovakvoj naslaganoj (zelenoj) seki de rasti usled aktivnosti mikroroganizama pa de krenuti
da truli u roku od dve do tri nedelje.
Seku treba nasipati u gomilama maksimalne visine do 7 metara i to samo na dve do tri nedelje.
Naini za skladitenje seke:
Autor:N. Krajnc
27
Autor N.Krajnc
Autor:N. Krajnc
Autor:N. Krajnc
5.3
Peleti
5.3.1
4. Ne postoje zakonski propisi koji odreuju koji podaci treba da stoje na deklaraciji, ali je uvek
bolje odabrati pelete proizvoaa koji navodi vie infromacija. Takoe je uputno proveriti
poreklo peleta.
28
5. Svi drveni peleti imaju otprilike istu bruto kalorijsku vrednost (bez obzira na vrstu drveta), a
neto vrednost varira u odnosu od sadraja vode. To znai da vrsta drveta ili prisustvo kore
nemaju bitan uticaj na energetski sadraj peleta.
6. Nasipna gustina peleta je vana samo zbog zapremine koja de stati u dak od 15 kg. Manja
gustina podrazumeva i vedu zapreminu daka od 15 kg, a ponekad dak od 15 kg bude laki
od 15 kg.
7. Kvalitet peleta bi trebalo da zavisi od potreba kupca (i naroito zahteva njihovog grejnog
sistema).
10. Pelete bi trebalo kupovati na kraju grejne sezone kada su cene nie, a ne na kraju ili sredini
iste.
Razlititi tipovi peleta
Autor: P.Prislan
Slike od interneta
29
Terminologija
EN 14588:2010 vrsta biogoriva Terminologija, definicije i opisi
ISO/DIS 16559
Specifikacije goriva i klase
EN 14961-1:2010
ISO/DIS 17225-1
EN 14961-2:2011
ISO/DIS 17225-1
vrsta biogoriva Specifikacije goriva i klase Dio 2: Drveni pelet za neindustrijsku uporabu
EN 14961-3:2011
ISO/DIS 17225-3
vrsta biogoriva Specifikacije goriva i klase Dio 3: Drveni briket za neindustrijsku uporabu
EN 14961-4:2011
ISO/DIS 17225-4
vrsta biogoriva Specifikacije goriva i klase Dio 4: Drvena seka za neindustrijsku uporabu
EN 14961-5:2011
ISO/DIS 17225-5
EN 14961-6:2012
ISO/DIS 17225-6
vrsta biogoriva Specifikacije goriva i klase Dio 6: Ne-drvenaste pelete za neindustrijsku uporabu
EN 15234-2:2012
vrsta biogoriva Osiguranje kvalitete goriva Part 2: Drveni pelet za neindustrijsku uporabu
EN 15234-3:2012
vrsta biogoriva Osiguranje kvalitete goriva Part 3: Drveni briket za neindustrijsku uporabu
EN 15234-4:2012
vrsta biogoriva Osiguranje kvalitete goriva Part 4: Drvena seka za neindustrijsku uporabu
EN 15234-5:2012
EN 15234-6:2012
EN 14774-2:2009
ISO/CDP 18134-2
30
LITERATURA
1. FRANCESCATO, V., KRAJNC, N., et al. 2009. Wood fuels handbook. Legnaro: AIEL - Italian
Agriforestry Energy Association, 79 str., ilustr. (www.biomasstradecentre2.eu) (Accesed 17
October 2014)
2. KRAJNC, et al. 2014. Kakovostna lesna goriva za vsakogar : koristne informacije za vse, ki se
ogrevajo z lesom. Ljubljana: Gozdarski intitut Slovenije, Zaloba Silva Slovenica, 19 p., ISBN
978-961-6425-72-8. (www.biomasstradecentre2.eu) (Accesed 17 October 2014)
3. KRAJNC, N., et al. 2009. Lesna goriva : drva in lesni sekanci : proizvodnja, standardi
kakovosti in trgovanje. Ljubljana: Gozdarski intitut Slovenije, Zaloba Silva Slovenica, 81 p.,
ISBN 978-961-6425-50-6. (www.gozdis.si) (Accesed 17 October 2014)
4. KRAJNC, N., PIKUR, M., 2011. Drva in lesni sekanci : kakovost lesnih goriv. Ljubljana:
Gozdarski intitut Slovenije, Zaloba Silva Slovenica, 23 p., (www.gozdis.si) (Accesed 17
October 2014)
5. KRAJNC, N., PREMRL, T., 2010. Biomasni logistini in trgovski centri : trije koraki do
uspene realizacije projekta : smernice. Ljubljana: Gozdarski intitut Slovenije, Zaloba Silva
Slovenica, 33 p., ISBN 978-961-6425-55-1. (www.gozdis.si) (Accesed 17 October 2014)
6. Langendorf G., Schuster E., Wagenfhrt R. 1972 Rohholz,Leipzig : VEB Fachbuchverlag,
278 str.
7. Loo van S., Koppejan J., 2003Handbook of Biomass Combustion and CoFiring, Ed.,
Twente University Press (NL),
8. Obernberger I., 1995Logistik der Aschenaufbereitung und Aschenverwertung,
Bundesministerium fr Ernhrung, Landwirtschaft und Forsten, Bonn (DE).
9. Stampfer K., Kanzian C., 2006, Current state and development possibilities of wood chip
supply chains in Austria, Croatian Journal of Forest Engineering 27 (2): pp 135144.
10. Tomter S.M., Bergsaker E., Muja I., Dale T., Kolstad, J.. 2013. Kosovo National Forest
Inventory 2012. Pristina 2013, Ministry of agriculture, forestry and rural development,
Republic of Kosovo, 58 p.
11. Torelli N., 1989. Zgradba in lastnosti lesa : (za interno uporabo). Ljubljana : VDO
Biotehnika fakulteta, VTOZD za lesarstvo, Katedra za tehnologijo lesa,92 str.
12. Torelli N., 1998. Gostota in relativna gostota lesa = Density and relative density of wood/.
str. 54. V: Les.ISSN 00241067. Let. 50, t. 3 (marec 1998), p. 5254.
13. UNIFIED BIOENERGY TERMINOLOGYUBET, 2004. FAO, 50 p.
14. Wagenfhr, R., 1996. Holzatlas. 4. Izd. Fachbuchverlag, Leipzig, 688 p.
15. HARTMANN, H. (Hrsg.): Handbuch Bioenergie-Kleinanlagen 2007 (2nd edition).
Sonderpublikation des Bundesministeriums fr Verbraucherschutz, Ernhrung und
Landwirtschaft (BMVEL) und der Fachagentur Nachwachsende Rohstoffe (FNR), Glzow
(DE)
224
S.,
ISBN
3-00-011041-0,
Mai
2007.
31