4.

Liko-senjska upanija
Povezivanje analize eksternih i internih faktora SWOT/TOWS

4.1. SWOT analiza

SWOT ANALIZA LIKO-SENJSKE UPANIJE
SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od kljunih
drutveno-gospodarskih podruja upanije, kao i upanije u cjelini. Snage su podruja, resursi i
sposobnosti unutar upanije na koje se ona moe osloniti u razvoju, s navedim mogunostima za
uspjeh. Slabosti ukazuju koja podruja, resursi i sposobnosti unutar upanije ograniavaju ili
onemoguuju njezin razvoj. Prilike su podruja, resursi i sposobnosti izvan upanije koje bi upanija
mogla iskoristiti za svoj razvoj (poveati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su podruja, resursi i
sposobnosti izvan upanije koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili poveati slabosti). 1

1 10 Pravilnik o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih

razvojnih strategija(Narodne novine br. 53/10)

SNAGE

ist (nedirnut) prirodni okoli: (tri nacionalna parka, jedan park prirode, proglaen svjetskim
rezervatom biosfere i svjetski poznata Plitvika jezera karakteriziraju upaniju poznatu po
njezinim ljepotama i resursima).
Bogati prirodni resursi: (osnova za vane gospodarske grane, npr. drvna industrija, umarstvo,
poljoprivreda i turizam)
NP Plitvika jezera (meunarodno poznat park koji moe biti nositelj regionalnog razvoja) i
drugi nacionalni parkovi
Prepoznati poljoprivredni proizvodi (Znaajni poljoprivredni proizvodi iroko su prepoznati kao
visoko kvalitetni npr: liki krumpir, paki sir, sir kripavac, med. Evidentan je i potencijal za
razvoj organske poljoprivredne proizvodnje)
200 km obalne linije (vaan resurs za razvoj turizma i mogua lokacija morske luke)
Dostupna pozicija u Hrvatskoj (Lika je lako dostupna iz svih glavnih urbanih centara: Zagreb,
Rijeka, Karlovac, Zadar, Split, Bosna i Hercegovina, putem autoceste. Lika povezuje sjever i
jug RH)
Jak lokalni identitet i duh zajednitva (upanija je relativno nedirnuta, brojno kulturno
nasljee je sauvano. Znaaj kulture i umjetnosti je vrlo velik. Stanovnitvo ima razvijen jak
osjeaj pripadnosti i identiteta s upanijom).
Postojanje lokalnih medija (osiguravaju informacije i potiu lokalnu raspravu)

PRILIKE

Koritenje meunarodnih fondova za regionalni razvoj (npr. predpristupni fondovi EU /

Dravni proraun. Rastua svijest o moguim izvorima financiranja i pomo pri identificiranju
dobrih projekata za financiranje. Takoer postoji mogunost da strani investitori koriste
porezne i druge olakice.)
Razvoj ekoloke poljoprivrede (Rastua potranja zdravih proizvoda u zemlji i inozemstvu.
Koristei postojeu prepoznatljivost poljoprivrednih proizvoda iz upanije moemo osigurati
osnovu za stvaranje znaajne dodane vrijednosti ovih proizvoda).
Razvoj turistikih potencijala (baziran na istom okoliu, prirodnim resursima i istaknutim
kulturnim i tradicijskim vrijednostima upanije).
Poticajna nova autocesta (Tijekom 2004. godine autocesta koja je prola kroz upaniju
znaajno je unaprijedila dostupnost upanije)
Rastua ukljuenost graana u razvoj (Zahtjev demokratskog drutva je vea ukljuenost
inicijativa civilnog drutva te da razvoj zajednice naglasi efektivnost razvojnog planiranja).
Planirana izgradnja poslovnih zona (planirano je izgraditi po jednu poslovnu zonu u svakoj
jedinici lokalne samouprave. Trenutno se gradi ukupno 6 poslovnih zona).
Povratak raseljenog stanovnitva (Razvoj moe privui iseljeno stanovnitvo da se vrati, to
moe stimulirati ekonomski razvoj upanije).
Mogunost razvoja lokalnih medija

SLABOSTI

Slaba unutarnja prometna povezanost (posebno se to odnosi na javni prijevoz koji je rijedak i
skup veini stanovnika; vodi u izolaciju nekih ruralnih zajednica)
Slaba i neodgovarajua komunalna infrastruktura (npr. opskrba vodom, gospodarenje
otpadom, distribucija elektrine energije u nekim podrujima, kao to su npr otok Pag i
Podgorje.
Slabo upravljanje krutim i tekuim otpadom (ukljuujudi divlja odlagalita) poveava opasnost
zatite netaknute prirode i njenih prirodnih resursa)
Neadekvatna strategija razvoja i prihvaeni plan upotrebe prirodnih resursa (Planiranje
razvoja nije razvijeno, nema prihvaene strategije upotrebe prirodnih resursa.
Spora implementacija reformi poljoprivrednog sektora. Neke JLSe nemaju prostornih planova.
Manjak odgovarajueg upravljanja zatitom okolia).
Malen i nerazvijen poslovni sektor (Mali broj poduzetnika, manjak uporabe modernih
tehnologija.

Mnogi gospodarski subjekti nisu konkurentni. Malo je velikih tvrtki. Svega nekoliko tvrtki u
drvnoj industriji bavi se visokim stupnjem obrade sirovina i finalnom proizvodnjom. Samo
jedan poduzetnik u upaniji je veliki poduzetnik i to je Nacionalni park Plitvika Jezera. Slaba
poslovna povezanost tvrtki, nerazvijeni clasteri).
Manjak institucija posveenih ouvanju i efektivnoj uporabi kulturnog i povijesnog naslijea
naselja i graevina.
Financijska ranjivost stanovnitva u poslovnom sektoru (gotovo 80% poduzetnika koristi neku
kreditnu liniju to onemoguuje daljnje zaduivanje i investiranje).
Rascjepkanost zemljita (mali opseg poljoprivredne proizvodnje onemogudava zaradu i
koritenje efekata ekonomije razmjera, nerijeeno pitanje vlasnitva zemljita, neureen
katastar, kompleksne administrativne procedure. Prosjene dimenzije parcela zemljita kreu
se od 1 3 ha).
Visoka nezaposlenost i niska razina obrazovanosti nezaposlene radne snage (Iako je
nezaposlenost relativno visoka, poduzetnici imaju problema pronai radnu snagu)
Nerazvijen sektor civilnog drutva (nerijeeno pitanje financiranja i meusektorske suradnje.
Prepreke u razvoju, mnoga socijalna pitanja nisu pokrivena)
Nepovoljna demografska slika (npr. Staro stanovnitvo, iseljavanje)

Slaba unutarnja prometna povezanost (posebno se to odnosi na javni prijevoz koji je

rijedak i skup

PRIJETNJE

Zagaenje i otedenje okolia (Kao rezultat nepostojanja upravljanja tekuim i krutim

otpadom, nedovoljne zatite okolia, industrijskih zagaivanja; mogu se unititi kljune
prostorne i kulturne vrijednosti upanije. Nekontrolirani transport tereta kroz zatiena
podruja, npr. Nacionalni park Plitvika jezera).
Dostupnost nisko-kamatnih kredita malom poduzetnitvu je ograniena (Bankarski sektor
ostaje nepovoljan malim i srednjim trgovakim drutvima zbog visokih stopa rizika).
Daljnja depopulacija i odljev mozgova (ljudi, pogotovo mladi naputaju upaniju u potrazi za
boljim ekonomskim perspektivama. Depopulacija oslabljuje argument nunog razvoja
infrastrukture, a broj radno aktivnog stanovnitva je vrlo nizak).
Mjere za potporu razvoja poduzetnitva nisu unaprijeene (HAMAG nije odobravao garancije
poduzetnicima iz upanije zadnje tri godine)
Nerijeeno pitanje usitnjenosti posjeda i pitanja vlasnitva (usitnjenost posjeda i pripadajue
ekonomske potekode ostaju).
Financijska snaga i kapaciteti lokalnih samouprava nisu poboljane (zbog malog broja
stanovnika i poduzetnika, opine, gradovi i upanija imaju vrlo niske prihode)
Sivo trite (robe i radne snage) nije ugaeno (donosi jeftinu uvoznu robu, smanjuje prihode
od poreza te preuzima i unitava legitimno poslovanje).
Obrazovni sustav nije unaprijeen (Pedagoki standardi nisu unaprijeeni, mrea osnovnih i
srednjih kola nije izraena)
Razminiranje nije dovreno (Minski sumnjiva povrina 201,2 km2)

TABELA SWOT ANALIZE LIKO-SENJSKE UPANIJE

SNAGE

SLABOSTI

ist (nedirnut) prirodni okoli: (tri nacionalna parka, jedan park

prirode, proglaen svjetskim
rezervatom biosfere i svjetski poznata Plitvika jezera karakteriziraju
upaniju poznatu po njezinim ljepotama i resursima).
Bogati prirodni resursi: (osnova za vane gospodarske grane, npr.
drvna industrija, umarstvo,
poljoprivreda i turizam)
NP Plitvika jezera (meunarodno poznat park koji moe biti nositelj
regionalnog razvoja) i drugi nacionalni parkovi
Prepoznati poljoprivredni proizvodi (Znaajni poljoprivredni proizvodi
iroko su prepoznati kao visoko kvalitetni npr: liki krumpir, paki sir,
sir kripavac, med. Evidentan je i potencijal za razvoj organske
poljoprivredne proizvodnje)
200 km obalne linije (vaan resurs za razvoj turizma i mogua
lokacija morske luke)
Dostupna pozicija u Hrvatskoj (Lika je lako dostupna iz svih glavnih
urbanih centara: Zagreb, Rijeka, Karlovac, Zadar, Split, Bosna i
Hercegovina, putem autoceste. Lika povezuje sjever i jug RH)
Jak lokalni identitet i duh zajednitva (upanija je relativno
nedirnuta, brojno kulturno nasljee je sauvano. Znaaj kulture i
umjetnosti je vrlo velik. Stanovnitvo ima razvijen jak osjeaj
pripadnosti i identiteta s upanijom).
Postojanje lokalnih medija (osiguravaju informacije i potiu lokalnu
raspravu)

Slaba unutarnja prometna povezanost (posebno se to odnosi na

javni prijevoz koji je rijedak i skup veini stanovnika; vodi u izolaciju
nekih ruralnih zajednica)
Slaba i neodgovarajua komunalna infrastruktura (npr. opskrba
vodom, gospodarenje otpadom, distribucija elektrine energije u
nekim podrujima, kao to su npr otok Pag i Podgorje.
Slabo upravljanje krutim i tekuim otpadom (ukljuujudi divlja
odlagalita) poveava opasnost zatite netaknute prirode i njenih
prirodnih resursa)
Neadekvatna strategija razvoja i prihvaeni plan upotrebe prirodnih
resursa (Planiranje razvoja nije razvijeno, nema prihvaene strategije
upotrebe prirodnih resursa.
Spora implementacija reformi poljoprivrednog sektora. Neke JLSe
nemaju prostornih planova. Manjak odgovarajueg upravljanja
zatitom okolia).
Malen i nerazvijen poslovni sektor (Mali broj poduzetnika, manjak
uporabe modernih tehnologija.
Mnogi gospodarski subjekti nisu konkurentni. Malo je velikih tvrtki.
Svega nekoliko tvrtki u drvnoj industriji bavi se visokim stupnjem
obrade sirovina i finalnom proizvodnjom. Samo jedan poduzetnik u
upaniji je veliki poduzetnik i to je Nacionalni park Plitvika Jezera.
Slaba poslovna povezanost tvrtki, nerazvijeni clasteri).
Manjak institucija posveenih ouvanju i efektivnoj uporabi kulturnog
i povijesnog naslijea naselja i graevina.
Financijska ranjivost stanovnitva u poslovnom sektoru (gotovo 80%
poduzetnika koristi neku kreditnu liniju to onemoguuje daljnje
zaduivanje i investiranje).
Rascjepkanost zemljita (mali opseg poljoprivredne proizvodnje
onemogudava zaradu i koritenje efekata ekonomije razmjera,
nerijeeno pitanje vlasnitva zemljita, neureen katastar,
kompleksne administrativne procedure. Prosjene dimenzije parcela
zemljita kreu se od 1 3 ha).
Visoka nezaposlenost i niska razina obrazovanosti nezaposlene
radne snage (Iako je nezaposlenost relativno visoka, poduzetnici
imaju problema pronai radnu snagu)
Nerazvijen sektor civilnog drutva (nerijeeno pitanje financiranja i
meusektorske suradnje. Prepreke u razvoju, mnoga socijalna
pitanja nisu pokrivena)
Nepovoljna demografska slika (npr. Staro stanovnitvo, iseljavanje)

PRILIKE

PRIJETNJE

Koritenje meunarodnih fondova za regionalni razvoj (npr.

predpristupni fondovi EU / Dravni proraun. Rastua svijest o
mogudim izvorima financiranja i pomod pri identificiranju dobrih
projekata za financiranje. Takoer postoji mogunost da strani
investitori koriste porezne i druge olakice.)
Razvoj ekoloke poljoprivrede (Rastua potranja zdravih proizvoda
u zemlji i inozemstvu. Koristei postojeu prepoznatljivost
poljoprivrednih proizvoda iz upanije moemo osigurati osnovu za
stvaranje znaajne dodane vrijednosti ovih proizvoda).
Razvoj turistikih potencijala (baziran na istom okoliu, prirodnim
resursima i istaknutim kulturnim i tradicijskim vrijednostima upanije).
Poticajna nova autocesta (Tijekom 2004. godine autocesta koja je
prola kroz upaniju znaajno je unaprijedila dostupnost upanije)
Rastua ukljuenost graana u razvoj (Zahtjev demokratskog
drutva je vea ukljuenost inicijativa civilnog drutva te da razvoj
zajednice naglasi efektivnost razvojnog planiranja).
Planirana izgradnja poslovnih zona (planirano je izgraditi po jednu
poslovnu zonu u svakoj jedinici lokalne samouprave. Trenutno se
gradi ukupno 6 poslovnih zona).
Povratak raseljenog stanovnitva (Razvoj moe privui iseljeno
stanovnitvo da se vrati, to moe stimulirati ekonomski razvoj
upanije).
Mogunost razvoja lokalnih medija

Zagaenje i otedenje okolia (Kao rezultat nepostojanja upravljanja

tekuim i krutim otpadom, nedovoljne zatite okolia, industrijskih
zagaivanja; mogu se unititi kljune prostorne i kulturne vrijednosti
upanije. Nekontrolirani transport tereta kroz zatiena podruja, npr.
Nacionalni park Plitvika jezera).
Dostupnost nisko-kamatnih kredita malom poduzetnitvu je
ograniena (Bankarski sektor ostaje nepovoljan malim i srednjim
trgovakim drutvima zbog visokih stopa rizika).
Daljnja depopulacija i odljev mozgova (ljudi, pogotovo mladi
naputaju upaniju u potrazi za boljim ekonomskim perspektivama.
Depopulacija oslabljuje argument nunog razvoja infrastrukture, a
broj radno aktivnog stanovnitva je vrlo nizak).
Mjere za potporu razvoja poduzetnitva nisu unaprijeene (HAMAG
nije odobravao garancije
poduzetnicima iz upanije zadnje tri godine)
Nerijeeno pitanje usitnjenosti posjeda i pitanja vlasnitva
(usitnjenost posjeda i pripadajue
ekonomske potekode ostaju).
Financijska snaga i kapaciteti lokalnih samouprava nisu poboljane
(zbog malog broja stanovnika i poduzetnika,opine, gradovi i
upanija imaju vrlo niske prihode)
Sivo trite (robe i radne snage) nije ugaeno (donosi jeftinu uvoznu
robu, smanjuje prihode od poreza te preuzima i unitava legitimno
poslovanje).
Obrazovni sustav nije unaprijeen (Pedagoki standardi nisu
unaprijeeni, mrea osnovnih i srednjih kola nije izraena)
Razminiranje nije dovreno (Minski sumnjiva povrina 201,2 km2)

4.2. TOWS matrica stratekih alternativa

Snage (S)
Slabosti (W)

Prilike (O)
Maxi-maxi strategija:
Korisei snage maksimizirati
prilike
Mini-maxi strategija:
Koristei prilike minimizirati
slabosti

Prijetnje (T)
Maxi-mini strategija:
Korisei snage minimizirati
prijetnje
Mini-mini strategija:
Minimiziranje slabosti i
izbjegavanja prijetnji

TOWS matrica stratekih alternativa za Liko-senjsku upaniju

Prilike (O)

Koritenje meunarodnih fondova za

regionalni razvoj (npr. predpristupni
fondovi EU / Dravni proraun. Rastua
svijest o moguim izvorima financiranja i
pomo
pri
identificiranju
dobrih
projekata za financiranje. Takoer
postoji mogunost da strani investitori
koriste porezne i druge olakice.)
Razvoj ekoloke poljoprivrede (Rastua
potranja zdravih proizvoda u zemlji i
inozemstvu.
Koristei
postojeu
prepoznatljivost
poljoprivrednih
proizvoda iz upanije moemo osigurati
osnovu za stvaranje znaajne dodane
vrijednosti ovih proizvoda).
Razvoj turistikih potencijala (baziran na
istom okoliu, prirodnim resursima i
istaknutim kulturnim i tradicijskim
vrijednostima upanije).
Poticajna nova autocesta (Tijekom
2004. godine autocesta koja je prola
kroz upaniju znaajno je unaprijedila
dostupnost upanije)
Rastua ukljuenost graana u razvoj
(Zahtjev demokratskog drutva je vea
ukljuenost inicijativa civilnog drutva te
da razvoj zajednice naglasi efektivnost
razvojnog planiranja).
Planirana izgradnja poslovnih zona
(planirano je izgraditi po jednu poslovnu
zonu
u
svakoj
jedinici
lokalne
samouprave. Trenutno se gradi ukupno
6 poslovnih zona).
Povratak
raseljenog
stanovnitva
(Razvoj
moe
privui
iseljeno
stanovnitvo da se vrati, to moe
stimulirati ekonomski razvoj upanije).
Mogunost razvoja lokalnih medija

Prijetnje (T)

Snage (S)

ist (nedirnut) prirodni okoli: (tri

nacionalna parka, jedan park prirode,
proglaen svjetskim
rezervatom biosfere i svjetski poznata
Plitvika jezera karakteriziraju upaniju
poznatu po njezinim ljepotama i
resursima).
Bogati prirodni resursi: (osnova za
vane gospodarske grane, npr. drvna
industrija, umarstvo,
poljoprivreda i turizam)
NP Plitvika jezera (meunarodno
poznat park koji moe biti nositelj
regionalnog razvoja) i drugi nacionalni
parkovi
Prepoznati
poljoprivredni
proizvodi
(Znaajni poljoprivredni proizvodi iroko
su prepoznati kao visoko kvalitetni npr:
liki krumpir, paki sir, sir kripavac,
med. Evidentan je i potencijal za razvoj
organske poljoprivredne proizvodnje)
200 km obalne linije (vaan resurs za
razvoj turizma i mogua lokacija morske
luke)
Dostupna pozicija u Hrvatskoj (Lika je
lako dostupna iz svih glavnih urbanih
centara: Zagreb, Rijeka, Karlovac,
Zadar, Split, Bosna i Hercegovina,
putem autoceste. Lika povezuje sjever i
jug RH)
Jak lokalni identitet i duh zajednitva
(upanija je relativno nedirnuta, brojno
kulturno nasljee je sauvano. Znaaj
kulture i umjetnosti je vrlo velik.
Stanovnitvo ima razvijen jak osjeaj
pripadnosti i identiteta s upanijom).
Postojanje lokalnih medija (osiguravaju
informacije i potiu lokalnu raspravu)

Slabosti (W)

Maxi-maxi strategija:
Koristei snage maksimizirati
prilike
1.

2.
3.

4.

Iskoristiti potencijale okolia i

prirode za razvoj
prepoznatljivih poljoprivrednih
proizvoda i ekoloke
poljoprivrede (razminirana
podruja)
Iskoristiti geografsku poziciju
za izgradnju distributivnih
centara
Razvoj turistikog potencijala
( sezonsko jadranskog, PP
Velebit, NP Plitvice,
kontinentalni)
Razvoj drvopreraivakog
sektora bogatstvo prirodnih
resursa

Mini-maxi strategija:

Zagaenje i otedenje okolia (Kao

rezultat nepostojanja upravljanja
tekuim i krutim otpadom, nedovoljne
zatite okolia, industrijskih
zagaivanja; mogu se unititi kljune
prostorne i kulturne vrijednosti upanije.
Nekontrolirani transport tereta kroz
zatiena podruja, npr. Nacionalni park
Plitvika jezera).
Dostupnost nisko-kamatnih kredita
malom poduzetnitvu je ograniena
(Bankarski sektor ostaje nepovoljan
malim i srednjim trgovakim drutvima
zbog visokih stopa rizika).
Daljnja depopulacija i odljev mozgova
(ljudi, pogotovo mladi naputaju
upaniju u potrazi za boljim
ekonomskim perspektivama.
Depopulacija oslabljuje argument
nunog razvoja infrastrukture, a broj
radno aktivnog stanovnitva je vrlo
nizak).
Mjere za potporu razvoja poduzetnitva
nisu unaprijeene (HAMAG nije
odobravao garancije
poduzetnicima iz upanije zadnje tri
godine)
Nerijeeno pitanje usitnjenosti posjeda i
pitanja vlasnitva (usitnjenost posjeda i
pripadajue
ekonomske potekode ostaju).
Financijska snaga i kapaciteti lokalnih
samouprava nisu poboljane (zbog
malog broja stanovnika i
poduzetnika,opine, gradovi i upanija
imaju vrlo niske prihode)
Sivo trite (robe i radne snage) nije
ugaeno (donosi jeftinu uvoznu robu,
smanjuje prihode od poreza te preuzima
i unitava legitimno poslovanje).
Obrazovni sustav nije unaprijeen
(Pedagoki standardi nisu unaprijeeni,
mrea osnovnih i srednjih kola nije
izraena)
Razminiranje nije dovreno (Minski
sumnjiva povrina 201,2 km2)

Maxi-mini strategija:
Koristei snage minimizirati
prijetnje
1.
2.
3.

4.
5.

Sprijeit zagaivanje okolia i

prirode te istaknut vanost
sauvanja iste
Brim sufinanciranjem iz EU
fondova ubrzat razminiravnje
te proirit eko proizvodnju
Iskoritavanjem poticajnih
programa omoguit razvoj
malih i srednjih poduzetnika u
turizmu i drvopreraivakoj
brani
Zapoljavanjem u turistikoj i
drvopreraivakoj brani
zaustavit depopulaciju
Prepoznate poljoprivredne
proizvode proizvodit na
okrupnjenim povrinama

Mini-mini strategija:

Slaba unutarnja prometna povezanost

(posebno se to odnosi na javni prijevoz
koji je rijedak i skup veini stanovnika;
vodi u izolaciju nekih ruralnih zajednica)
Slaba i neodgovarajua komunalna
infrastruktura (npr. opskrba vodom,
gospodarenje otpadom, distribucija
elektrine energije u nekim podrujima,
kao to su npr otok Pag i Podgorje.
Slabo upravljanje krutim i tekuim
otpadom (ukljuujudi divlja odlagalita)
poveava opasnost zatite netaknute
prirode i njenih prirodnih resursa)
Neadekvatna strategija razvoja i
prihvaeni plan upotrebe prirodnih
resursa
(Planiranje
razvoja
nije
razvijeno, nema prihvaene strategije
upotrebe prirodnih resursa.
Spora
implementacija
reformi
poljoprivrednog sektora. Neke JLSe
nemaju prostornih planova. Manjak
odgovarajueg upravljanja zatitom
okolia).
Malen i nerazvijen poslovni sektor (Mali
broj poduzetnika, manjak uporabe
modernih tehnologija.
Mnogi
gospodarski
subjekti
nisu
konkurentni. Malo je velikih tvrtki. Svega
nekoliko tvrtki u drvnoj industriji bavi se
visokim stupnjem obrade sirovina i
finalnom proizvodnjom. Samo jedan
poduzetnik u upaniji je veliki
poduzetnik i to je Nacionalni park
Plitvika Jezera. Slaba poslovna
povezanost tvrtki, nerazvijeni clasteri).
Manjak institucija posveenih ouvanju i
efektivnoj uporabi kulturnog i povijesnog
naslijea naselja i graevina.
Financijska ranjivost stanovnitva u
poslovnom sektoru (gotovo 80%
poduzetnika koristi neku kreditnu liniju
to onemoguuje daljnje zaduivanje i
investiranje).
Rascjepkanost zemljita (mali opseg
poljoprivredne
proizvodnje
onemogudava zaradu i koritenje
efekata ekonomije razmjera, nerijeeno
pitanje vlasnitva zemljita, neureen
katastar, kompleksne administrativne
procedure. Prosjene dimenzije parcela
zemljita kreu se od 1 3 ha).
Visoka nezaposlenost i niska razina
obrazovanosti
nezaposlene
radne
snage (Iako je nezaposlenost relativno
visoka, poduzetnici imaju problema
pronai radnu snagu)
Nerazvijen sektor civilnog drutva
(nerijeeno
pitanje
financiranja
i
meusektorske suradnje. Prepreke u
razvoju, mnoga socijalna pitanja nisu
pokrivena)
Nepovoljna demografska slika (npr.
Staro stanovnitvo, iseljavanje)

Koristei prilike minimizirati

Prijetnje
1.

2.

3.
4.
5.
6.

Koritenjem meunarodih i
nacionalnih fondova izgradit
prometnu infrastukturu
(izgradnja distributivnih
centara)
Razvoj gospodarstva i
poslovnog sektora kroz
privlaenja novih ulagaa u
izgradnju distributivnih
centara, finalne
drvopreraivakog i
turistikog sektora
Smanjivanje nezaposlenosti
zapoljavanjem u razvojnim
sektorima
Ubrzanje poljoprivrednih
reformi kroz razvoj eko
proizvodnje
Implementacija novih znanja i
tehnologija u
drvopreraivakoj industriji
Poboljanje demografske
slike zaustavljanjem
depopulacije

Minimiziranje slabosti i
izbjegavanje prijetnji
1.
2.
3.
4.

5.

Turistiki razvoj i ostalih

lokacija u upaniji kroz
zapoljavanje srunijeg kadra
Uvoenje novih tehnologija za
obradu otpada, smanjenje
zagaivanja okolia
Rjeavanje pitanja usitnjenosti
zemljita omoguiti
okrupnjavanje
Bolje kolovanje itelja
upanije radi veih potreba
za obrazovanijim kadrom
Rekonstrukcija komunalne
infrastrukture (izgradnja
sustava kanalizacije i
odvodnje te obrada otpadnih
voda posebno u turistikim
destinacijama