leme koji iskrsavaju usljed protestanskog pristupa biblijskoj poruci i tako

postaje neauktualna za itaoce koji ne ive u protestantskoj sredini. Stoga

su hrvatski bibliari s pravom odabrali Harringtonov uvod u NZ koji ne pati
od polemike protiv protestantizma niti je optereen povijeu istraivanja
pojedinog pitanja ili preobilnom bibliografijom.
4. Kad bismo trebali primijeniti kategorije tradicionalnog ili progresivnog
katolikog bibliara, valjalo bi rei da je Harrington umjereni i razboriti
progresist koji pie itko, jasno i lagano. Ne samo u ovoj knjizi nego i u
drugim djelima.11

KLASINA KULTURA ISLAMA

J e r k o Barii
U relativno kratkom vremenskom razmaku od svega etiri godine u Zagrebu
su izdane dvije odline islamske stvari. Prva je K u ran asni najvea sveti
nja muslimana, posebno Arapa, i dragulj cjelokupne kulturne batine ovje
anstva. A druga je djelo Nerkeza Smailagia: Klasina kultura Islama. Ove
dvije knjige doista idu zajedno. O K uranu ne treba govoriti. K uran je Kuran.
Tim je sve reeno. Ali njega treba shvatiti, razumjeti. A upravo to nam
dostojno ini znaajno Smailagievo djelo. U Jugoslaviji ivi preko tri m ili
juna ljudi muslimanske vjere, a daleko vie onih koji je visoko potuju i
cijene te je ele poblie upoznati. No literatura o Islamu nam je vrlo oskud
na. Dok smo sami K uran imali preveden na na jezik i prije rata, dotle smo
u strunoj literaturi o Islamu vrlo siromani i poslije rata. Ono to imamo
openito su krae, nepotpune stvari, ili pak popularnog karaktera. Od novih
stvari vrijedno je spomenuti od katolikih autora Doppelhammera, Jablanovia, Kustia, a od muslimanskih nedavno s francuskog prevedeni Uvod u
Islam od Muhameda Hamidullaha. No Smailagievo djelo ih bez sumnje sve
nadvisuje. Ne samo opsegom, materijalom, nego i strunou, dubinom, kva
litetom, tako da moe zadovoljiti i najizbirljivije intelektualne sladokusce.
Inae Klasina kultura Islama zamiljena je u dva sveska. Prvi je evo ugledao
svjetlo dana, dok se drugi jo nalazi u tisku. Izdani prvi svezak ima est
stotina stranica svrstanih u dva dijela: uvod, tekstovi. Uvod (120 stranica)
stvarno je duboka studija, monografija o Islamu, potpuno struna, nimalo
popularna. Pogledajmo je!
Prvo je poglavlje Uvoda: Ope odrednice Islama. Tu se Smailagi dri
Goiteinove etverolane diobe, koja je inae usvojena kao najbolja. Naime
Islam je oblik arapske samorealizacije, novi oblik monoteizma, temelj poli
tikog zajednitva, te nova svjetska civilizacija. Islam je dodue plod arap
skog genija, izrauje iz arapske podloge. No ve od prastanovnika Arabije
on sakuplja najvia dostignua monoteizma koja e kao kamenie u mozaik
utkati u svoj religiozni sustav. Ali Islam nije lokalna novina, njegova nam
jera i misija je univerzalna. I u slijedu prethodnih monoteistikih religija on
11 H arrin g to n je napisao tri sveska uvoda u S P : opi uvod, uvod u SZ i uvod u NZ.
O vdje sm o prikazali h rvatski prijevod njegova uvoda u NZ. v e je preveden i opi uvod
te uvod u SZ i rukopis eka u K ranskoj sa d a n jo sti n a objavljivanje.
O stala H arringtonova djela:
E xplaining th e Gospels (Tum aenje evandelj), N ew Y ork, P au list P ress;
W hat is th e B ible (Sto je B iblija), New York, P a u list P ress, 1963;
A K e y to th e Parables (Klju za parabole), New York:, 1964;
T he Gospel According to St. L u k e (T um aenje ev an elja po Luki) ;
The P rom ise to L ove (N auka Biblije o braku) ;
Come, Lord Jesus. A B iblical Retreat, (B iblijske duho v n e vjebe), London, G eoffrey
C hapm ann, 1968, 207 str. ;
The P ath of Biblical Theology, (B iblijska teologija), D ublin, Gill a n d M acmillan, 1973,
X p lu s 438 str.

183

e nastaviti po naelu: jedan Bog jednom ovjeanstvu jednu poruku. Islam

bi bio njegova zadnja i konana objava nastavak, sinteza, ispravak i
usavrenje preanjih. No religiozna stvar neizbjeno upuuje politikom pla
nu. Drava je u funkciji velike religiozne svrhe. Odatle ideja jedinstvene mus
limanske zajednice koja je bitno religozno uvjetovana i strukturirana. Ona
nije administrativno-teritorijalna nego religiozno-ideoloka. Iz toga pak nova
svjetska civilizacija nastala mijeanjem narod i civilizacija.
U drugom poglavlju autor prikazuje temeljni princip Islama: Bog jedan je
dini. Istie se apsolutna transcendencija Boga. Ali se odbacuje Trojstvo. Re
lacija izmeu Boga-oca i Boga-sina bila bi antropomorfizam i bogohuljenje.
Slijede dokazi o egzistenciji. Pisac e se dulje pozabaviti problemom Boga i
sudbine. Musliman se u zapadnoj svijesti izjednauje s pristaom fatalizma.
Ta rezignacija, tj. predanost Bogu, njegovoj volji i predodreenosti nije bez
osnova (49). U tome e se razviti dvije struje: qadariti (blai) i gabriti
(krui).
Tree poglavlje posveeno je ovjeku. On je u centru panje Islama. Islamsko
uenje zagovara totalitet ovjekove egzistencije, njegov ovozemni i onozemni
aspekt. ovjek je psiho-somatsko bie s transcendentnom perspektivom. Islamu
je strano miljenje da bi radi grijeha dolo do fatalnog raskida izmeu
Boga i ovjeka. Najvei produkt ovjeka je kultura. Islamska pak kultura,
premda u sebi jedinstvena i povezana cjelina, raa se iz susreta raznih
naroda, njihovih obiaja, tradicija i kultura islamski sinkretizam.
Zatim se u etvrtom poglavlju raspreda o aspektima islamske duhovnosti.
Ona sabire i odraava onaj veliki smisao Orijenta za refleksiju i kontempla
ciju. Na islamsku duhovnost, razumije se, velik e utjecaj imati i helenizam.
Iz helenistikog amalgama uostalom proizlaze i kranstvo i islam. Govori se
zatim o spiritualistikom pristupu objavi, o linijama tumaenja vjere, filozo
fiji, misticizmu.
U petom poglavlju autor govori o znanosti u islamskoj kulturi. Islamu je
svojstven jedan duboki nagon za znanjem, to se tumai religioznom pot
rebom i intencijom (108). Islamska znanost je znaajan element islamske
kulture. To je ona po svom predmetu, metodi i rezultatima. Vie orijentira
na na sakupljanje i sistematizaciju grae, nego na stvaralaku razradu i
sintetiku interpretaciju cjeline (111). Islamska teologija obuhvaa elemente
vjere, kozmologiju, metafiziku, logiku, etiku i pravo. Tokom povijesti postoje
i razne klasifikacije islamske znanosti.
Odlini Smailagiev prikaz Islama doista je klasina stvar. Do sada nismo
imali tako strunog cjelovitog prikaza Islama na naem jeziku, bar ne tako
dobrog. Smailagi u tanine poznaje islamsku teologiju, filozofiju i znanost
kroz svu povijest. Poznata mu je i sva literatura o Islamu koju znalaki i
kritiki odmjerava, vrednuje te primjenjuje. Suvereno uklapa Islam u
kompletnu svjetsku povijest, religiju, znanost, kulturu, i daje mu pravo
mjesto.
Drugi dio knjige (gotovo pet stotina stranica) ine tekstovi. To je u stvari
izbor iz djela najboljih suvremenih islamologa. Hrestomatija, enciklopedija
Islama! Prava riznica koju je autor kao pela probrao od najvrsnijih pozna
valaca Islama. Za ovaj svezak profesor Smailagi je izabrao slijedee ma
terije: teologija, filozofija, znanost, dok je za drugi ostavio podruja zajed
nice, drave, prava, literature i umjetnosti. Ogranieni prostor naega kratkog
prikaza na alost ne doputa da se posebno osvrnemo na pojedine tekstove iz
Klasine kulture Islama.
Smailagi je prvim sveskom svoje Klasine kulture Islama, bilo njegovim
vlastitim uvodom, bilo tekstovima probranih islamologa, uvelike obogatio
cjelokupnu nau znanstvenu literaturu, pogotovo religioznu. Time nas je sve
ujedno i zaduio. I dok mu na tome izriemo duboku zahvalnost, elimo da
to prije izie iz tiska i drugi svezak Klasine kulture Islama. Tako e onda
ovo kompletno djelo u divnoj islamskoj boji moi resiti uz K uran asni
biblioteku svakog naeg intelektualca bez obzira je li musliman ili pripadnik
druge vjere, ili je ak bez religije.
184