Drutvene promjene predavanja

ivljenje u postmodernom vremenu

Diskontinuitet je danas izuzetan u brzini promjena. Iako je najoiglednija u
tehnologiji, ova brzina proima i sve druge oblasti. Diskontinuitet se ogleda i u
irini promjena. U meri u kojoj razliita podruja zemaljske kugle ulaze u
meusobne odnose, talasi drutvenog preobraaja zapljuskuju praktino cjellu
povrinu planete.
mijenja se unutranja priroda modernih institucija (drava, proizvodnja, rad...).
promjena drutvenih snaga prisiljava zapadnjaka drutva da se upuste u izazove
informatikog doba.
Drucker tvrdi da ''sredstva za proizvodnju'' vie nisu kapital, ni prirodni resursi, ni
radna snaga, nego znanje ( a tako e biti i u budunosti). Danas vrednost stvaraju
'' produktivnost'' i ''inovacije'', primena znanja u radu.
Ako pogledamo industrije za koje mnogi smatraju da e biti pokretaka snaga XXI
veka mikroelektronika, biotehnologija, industrije novih materijala, civilna
avijacija, roboti, kompjuteri i programska podrka, dakle, sve industrije znanja
postaje nam jasnije na emu se zasniva Druckerova tvrdnja. rije je o ivljenju u
postmodernom svetu.
Doivotni rad- NE;
Doivotno obrazovanje- DA!
Obrasci rada i ivota moraju se promjeniti i hoe! Na primer radna snaga sa
visokom kolskom spremom moe raditi kod kue kao to su to radili ljudi pre
industrijalizacije. Iz javnog i privatnog sektora uklonie se slojevi birokratije jer
vie nisu potrebni da bi osiguravali poslunost i kontrolisali znanje. Fabrika je
metafora zamijenjena drugim organizacijskim metaforama kao to je detelina.
U ovakvoj organizaciji je visokoobrazovana elita radnika znanja okruena ostalim
listovima deteline uslunim delatnostima angaovanim na osnovu ugovora o
radu i honorarnim radnicima koji e se zapoljavati prema potrebi, kada doe do
poveanja obima posla. Umesto doivotnog zaposlenja u nekoj organizaciji,
ovjek e morati ovladati doivotnim obrazovanjem, nizom znanja i sposobnosti
kako bi mogao da se uklopi u fleksibilan, dinamiki sistem. promjene e
obuhvatiti porodicu, obrascjel roditeljstva, ponaanje, obrazovanje.
UBRZAVANJE
Najkrupnije promjene danas dolaze iz sfere tehnike i tehnologije, a zahvaljujui
medijima i obrazovanju one su iroko poznate. To su promjene u informatikim
tehnologijama, u mikrobiologiji, genetskom inenjerstvu, u stvaranju i upotrebi
novih materijala, promjene u metodama i tehnikama upravljanja preduzeima itd.
promjene u sferi materijalne proizvodnje izazivaju promjene u drutvenoj sferi,
svakodnevnom ivotu, sposobnosti upravljanja. Podela zemalja na Istok i Zapad,
razvijene i nerazvijene posledica je odreenog mentalnog modela, ali i
sposobnosti pojedinih zemalja, pre svega izazivanja, a zatim prihvatanja
promjena. Sve ubrzaniji tehnoloki razvoj bio je do polovine ovog veka odluujui
faktor drutvenog razvoja u svetu. Od polovine ovog veka pored procjelsa
automatizacije sredstava rada i razvoja informatikih tehnologija dolazi do naglog
razvoja nauke o upravljanju preduzeima (menadment), to omoguava jo bri
drutveni razvoj. To govori istovremeno i o procjelsu ubrzavanja tehnolokog
razvoja.
Uslovno, moemo izdvojiti tri temeljna i dalekosena inioca rasta koji su korenito
i trajno promjenili kontekst ekonomske delatnosti i nain na koji deluju dananja
drutva u cjellini, pa i nae. To su: 1. pojava informatikog drutva,
2. nauno-tehnoloki napredak,

3. internacionalizacija ekonomije i trgovine.

Uoiti znaajne promjene znai pokazati koliko se promijenila osnovna struktura

nekog predmeta ili situacija tokom odreenog vremena;
U ljudskom drutvu uoavamo promjene nastale u odreenim osnovnim
institucijama;
Drutvene promjene su kristalizirani procesi koji odraavaju krajnji rezultat
odreenoga drutvenog kretanja.
DRUTVENE PROMJENE
U posljednjih trideset sekundi ovog ljudskog dana zbilo se toliko promjena koliko
u cijelom prethodnom vremenu.
(Anthony Giddens)
Ideja napretka je stara kao i historija
Ideja o napretku je jedna od najstarijih i najjaih i univerzalna ideja nastalih u
okrilju ljudskog roda. Njena starost prelazi vie od 2500 godina - kada to je
jasno formulirana, odnosno razvijana, Roena je, kao i mnogi drugi sadraji
kulture, u staroj Grkoj i Rimu, ali vjeruje se da je i prethodno postojala u
spontanom i popularnom razmiljanju. Prvo koritenje ove rijei rijei se pripisuje
Ksenofannu, a otac samog pojma smatra se Lukrecije.
Iz ovog je jasno da je povijest ideje napretka gotovo ista kao i cijela povijest
drutvene misli. U Grkoj, nalazimo razmiljanja o napretku Eshila, Protagore,
Sokrata, Platona, a u Rimu kod Seneka, u srednjovjekovnom kranstvu osobito u
Marka Augustina i Bernarda iz Chartresa, u teroriji renesanse s Machiavellijom,
Morom, Baconom, Erazmom Rotterdamskim. Kod prosvjetitelja u Bodina, Vicoa,
Leibniza. Pravi trijumf ove ideje, meutim, dolazi u devetnaestom stoljeu,
ponekad nazvanom i kao "doba napretka ". Ta vizija napretka, ne samo proima
gotovo sve socijalne teorije -evolucije (Saint-Simona, Comteove, Spencera,
Morgana i Durkheima), dijalektiki teorije povijesti, (Hegel i Marxa )- ali miljenje
postaje zajedniko dominantanoj svijesti obinih ljudi.
Sudbina ili aktivnost- i jedno i drugo?!
Vie faktora uvjetuje drutvene promjene;
Tri su glavna koji stalno utiu na drutvene promjene:
- Fiziki okoli
- Politika organizacija
- Kulturni faktori.
a) Fiziki okoli
esto utjee na organizaciju drutva;
Najjasnije ondje gdje
vladaju ekstremni
prirodni uvjeti;
Npr. stanovnici Aljaske
vie vremena provode u
kuama, paljivo planiraju
boravak na otvorenome;
Drutva razdvojena od drugih planinskim lancima, neprohodnim praumama ili
pustinjama esto se ne mijenjaju dugo vremena.

b) Politika organizacija
U lovakim i sakupljakim drutvima uticaj ovih organizacija je minimalan, jer u
njima nema naglaenog
politikog autoriteta;
Postojanje izrazitih politiara
(poglavica, feudalaca, kraljeva
i vlada) snano utjee na razvoj drutva;
Vaan uticaj vri i vojna mo (uticaj na opstanak i irenje).
c) Kulturni faktori
Podrazumijeva djelovanje religije,
komunikacijskih sistema i voa;
Npr. religija moe biti konzervativna
ili inovativna snaga u drutvenom ivotu
(Religijska su uvjerenja esto bila pokreta drutvenih promjena);
Izum pisma = velika komunikacijska promjena;
Individualne voe snano utjeu na svjetsku povijest (Abraham/Ibrahim a.s.,
Mojsije/Musa a.s., Isus Isa a.s., Muhammed a.s., Julije Cezar, Newton...);
Voa koji e radikalno mijenjati stari nain miljenja, voditi dinaminu politiku i
stvarati masu sljedbenika moe svrgnuti prethodni poredak.
Znaajni pojedinci
Sljedbenici teorije o ulozi velikih ljudi upuuju da pojedinci,
snagom svog karaktera ili intelekta, odreuju tok povijesti.
Posebni pojedinci su oni ljudi koji izazvaju znaajne dogaaje ili se nalaze na
elu nekih pokreta.
Znameniti ljudi poznati su kroz svoju povezanost s vanim dogaajima koji esto
nisu sami bili uzroki da se to dogodi
Protivnici ideje o ulozi velikih ljudi uspostavljaju teoriju da samo
kumulativni napori mnogih, a ne malih elita, mogu da oblikuje svijet.
Tranzicija
TRANZICIJA Lat. (transative prijei), prijelazI
Tranzicione privrede ili zemlje u tranziciji, su privrede koje se menjaju od
centralno planski organizovanih, ka zemljama slobodnog trita.
Ove zemlje sprovode ekonomsku liberalizaciju, u kojoj trine snage utiu na
formiranje cijena, trgovinske barijere se smanjuju do ukidanja, vri se privatizacija
dravnih preduzea i resursa, i stvaranje finansijskog sektora koji bi trebalo da
olaka kretanje privatnog kapitala.
Proces je primijenjen u Kini, zemljama biveg Sovjetskog saveza i zemljama koje
su pripadale komunistikom bloku Evrope (nekada lanice SEV-a) i u mnogim
zemljama treeg svijeta. Naravno to se odnosi i na prostor Jugoistone Evrope,
pa i Bosne i Hercegovine
Tranzicija nije reforma - negacija modela realnog socijalizma - to
sveobuhvatan proces strukturnih promjena i prijelaz iz socijalizma u
kapitalizam Povratak u trino gospodarstvo i u graansku demokraciju
Promjene u modernom dobu
Zato se u moderno doba promjene dogaaju tako brzo i drastino?
Tri su glavna faktora modernih promjena:
Ekonomski uticaji
Politiki uticaji

Kulturni uticaji.
a) Ekonomski uticaji
Nekadanja proizvodnja trebala je zadovoljiti uobiajene potrebe;
Moderna industrija pretpostavlja stalno irenje proizvodnje i akumulaciju
bogatstva;
Kapitalizam = promovira stalne inovacije (kojih je neusporedivo vie danas nego
prije tri stotine godina);
Znanstveno-tehnoloki razvoj uticao je na stvaranje modernih oblika
komunikacije;
Upotreba tehnikih inovacija utjee na nae razmiljanje i doivljavanje
svijeta.
Faktori proizvodnje blagostanja
Ekonomski rast
Ekonomski je rast poveanje potencijalnog GDP-a ili proizvodnje neke zemlje.
Ostvaruje se kada se GDP pomie prema vani.
Odreuje stopu rasta ivotnog standarda stanovnitva neke zemlje.
Faktori rasta
Sposobnost ljudi (ponuda rada, obrazovanje, disciplina, motivacija),
Prirodna bogatstva (zemlja, minerali, goriva, kvaliteta okolita),
Tvorba kapitala (strojevi,ceste,tvornice),
Tehnologija (znanost, tehnika, management, poduzetnitvo).
Nezaposlenost
Radna snaga = zaposleni + nezaposleni
Mjerenje nezaposlenosti
Zaposleni - stanovnitvo koje obavlja neki plaeni posao i oni koji su odsutni s
posla zbog bolesti, trajkova, praznika.
Nezaposleni - stanovnitvo koje nije zaposleno ali aktivno trai posao ili eka da
se vrati na posao.
Izvan radne snage - osobe koje se koluju, mirovini, odrava kuu.
Vrste nezaposlenosti
Frikcijska - zbog neprestanog kretanja stanovnitva izmeu podruja, zaposlenja,
stadija ivotnog ciklusa.
Strukturna - nepodudarnost izmeu ponude i potranje za radnicima.
Ciklika nezaposlenost - svekupna potranja za radom je niska zbog male
potronje i proizvodnje.
TEHNOLOKE PROMJENE I PRIVREDNI RAST
Na osnovu historijske geneze razvoja lako je uociti da su tehnoloske promjene
uslovile ekonomsko poboljsanje proizvodnih mogucnosti Evrope,Sjeverne Amerike
i Japana.
Tehnoloske promjene podrazumevaju promjene u procesima proizvodnje ili
uvodjenje novih proizvoda u cilju povecanja outputa ili povecanja outputa od
jednake kolicine inputa. Najznacajniji tehnoloski razvoj u savremenom svetu
odigrao se u elektronici, racunarima, telekomunikacijama, avio-industriji itd.
Izumi i dostignua ne samo da obezbjedjuju stabilan razvoj, vec poveava
produktivnost kapitala i neutralie zakon opadajue stope profita.
Kultura naeg doba jeste ovo: liberalni kapitalizam
b) Politiki uticaji
Borba meu narodima za mo,
bogatstvo i vojnu nadmo snaan
je poticaj promjene u protekla dva ili tri stoljea;
Nekada se mijenjala politika elita (vladarska obitelj) dok danas politike
promjene utjeu na ivot veine ljudi;

Politike odluke promiu drutvene promjene i upravljaju njima vie nego

prije;vlade danas imaju snane uticaje na ekonomske promjene;
Drava intervenira u proizvodnji, pri emu je vlada najvei poslodavac;
Vojna mo znatno uticala na irenje zapadnog stila ivljenja.
IDEJE iza politikih teorija
Priroda univerzuma
(Aristotel, El- Gazali, Ptolomej, . Bruno, Njutn, Darvin, Ajntajn)
Ljudska priroda
( 1. dobro - racionalnost; 2. samoivost - kontrola;
3. ni dobro ni loe kontekst)
Pogledi na drutvo
(vjerovanje u Boga, cikliko kretanje drutva, Luter religija; liberali
ekonomija; Hobs vlast; Hegel organska drava; Bentam pojedinac)
Ekonomski sistemi
(kapitalizam socijalizam; trite planiranje; profit zadovoljenje potreba)
IDEJE iza politikih teorija
Drava - nacija
(Vestfalski mir 1648.; drava sa vie nacija)
Tipovi drava/reima
(vjerska drava, demokratija, autoritarizam, totalitarizam)
Institucije vlasti
(horizontalna i vertikalna podjela vlasti)
Politike promjene
(mirne nasilna; reforma - revolucija)
Liberalizam
Elementi:
Individualizam osnovno naelo
Sloboda (regulisana zakonima) centralna vrijednost
Razum / vjera u progres
Jednakost
(politika i pravna; jednakost ansi, meritokratija)
Tolerancija (umjerenost; pluralizam)
Vladavina po pristanku (demokratija)
Konstitucionalizam
ograniena vlada; checks and balances; pisani ustav
Klasini liberalizam
Krajnji vid individualizma
Atomizam (negativna sloboda)
Drava nuno zlo / drava noni uvar
Ekonomski liberalizam
(trina samoregulacija)
Laissez-faire kapitalizam
c) Kulturni uticaji
Razvoj znanosti i sekularizacija
pridonijeli su kritikom i
inovativnom karakteru
modernih shvaanja;

Ne prihvaamo vie neto na temelju autoriteta, ve racionalnog objanjenja;

Ne samo nain ve i sadraj misli se mijenja;
Npr. Ideali samousavravanja, slobode, jednakosti i demokratske participacije
nastaju u zadnja dva stoljea; Potaknuli su procese drutvene i politike
promjene.
Dvije osnovne vrste

drutvenih promjena

1. Poeljne (razvitak, modernizacija i znanstveno-tehnika revolucija) i

2. Nepoeljne (nazadovanje, stagnacija i drutvena kriza).
1. Poeljne drutvene promjene
Razvitak (ili progres) dovodi do porasta obujma i kvalitete materijalnih i
duhovnih dobara, unaprjeenja drutvenih odnosa i opeg poveanja kvalitete
ivota ljudi, ljudskih prava i sloboda;
Modernizacija povezanost niza drutvenih promjena na osnovi industrijalizacije
i socijalne diferencijacije i glavni smjer promjene: od tradicionalnog ka modernom
drutvu sve vie liiti na Zapad;
2. Drutveno nepoeljne promjene
Stagnacija kratko razdoblje u kojem neko drutvo prelazi iz stanja progresa u
stanje regresa; drutvo (ili drutvena grupa) se nalazi u fazi stagnacije niti razvija
niti vidljivo nazaduje, ali kroz neko vrijeme posljedice postaju sve tee i zapoinje
proces nazadovanja;
Drutveno nazadovanje razvoj se kree unatrag, te dolazi do zaostajanja u
razvoju;
Drutvene promjene kao dinamika
Drutveni procesi su povezani sa drutvenim promjenama i zajedno s njima ine
dinamiku jednog drutva,odnosno, daju intenzitet i smjer drutvenoj mobilnosti.
Drutvena promjena obuhvata skup jasnih i temeljnih izmjena neke drutvene
cjeline ili tvorevine, dok drutveni proces obuvata sve drutvene promjene
(manje ili vie bitne, trajne ili duboke), kretanja, interakciju u odreenom
vremenskom periodu i drutvenom procesu. Promjene mogu biti na poetku
drutvenog procesa, mogu se javljati tokom procesa i na kraju procesa.
Prema oblastima ispoljavanja, razlikujemo sljedee drutvene promjene: kulturne,
politike, socijalne, ekonomske, tehniko- tehnoloke i individualne.
Danas je promjena na jednom- promjena i na drugim mjestima
Dinamika savremenog drutva ili globalizacija nije neto to se tie (samo) velikih
sistema, ve ona utie na na svakodnevni i intimni ivot , kao i na svakodnevne
interakcije i ponaanje prema drugima. Javljaju se globalna homogenizacija
kolstva, globalna kontrola hrane, globalna kontrola bolesti i lijeenja (Harvardska
radna grupa za nove i vaskrsle bolesti, 2003), a sve vie se pokuava saznati i
kakve obiaje i hranu su imale generacije prije nas.
Dananja dinamika prevazilazi sve ranije
Dejvid Held navodi irok stav kako je posredi produbljivanje i ubrzavanje svjetske
meuzavisnosti u svim drutvenim aspektima (Held, 2003: 48). Koliko god uski ili
iroki ugao posmatranja usvojili , ovaj dinamiki proces fundamentalno mijenja
mnoge drutvene odnose: smanjuje trokove i ubrzava komunikaciju i transport
robe, usluga, kapitala i znanja, vre integrie zemlje i stvara nove globalne
institucije. Ova dinamika savremenog drutva bitno i nedvosmisleno utie na
svakodnevne egzistencije velikog broja ljudi, iji je tipian indikator injenica
ulinih bitaka i snanih demonstracija kao reakcija na skupove koji usmjeravaju
pravac globalne ekonomije.

Svijet koji nastaje svet je radikalne diskrepancije izmeu bogatih i siromanih , i

ovo (p)ostaje fundamentalna injenica drutvene strukture savremenog sveta. Ni
Gidens, bez obzira to globalizaciju ne smatra odvojivom od jednog ireg procesa
modernizacije, ne proputa da navede kako dinamika savremenog drutva po
svojoj irini i snazi preobraaja ipak prevazilazi sve ranije dinamike (Gidens, 1998:
16; Giddens, 2005: 25, 32 i dr). Ono to je upitno zapravo je pitanje
(dis)kontinuiteta ovih procesa.
DRUTVENA POKRETLJIVOST (DRUTVENO KRETANJE)
Teko se prepoznaju promjene
E. Gidens smatra da ljudska vrsta postoji na Zemlji oko milion godina.
Poljoprivreda, kao neophodan osnov utvrenih naselja stara je tek oko 12.000
godina. Civilizirana drutva datiraju otprilike od prije 6.000 godina. U
predpostavljenom 24-asovnom trajanju ljudske vrste na planeti Zemlji,
poljoprivreda se pojavila u23 asa i 56 minuta, a civilizirana drutva samo minut
kasnije u 23,57. Razvitak modernih drutava se dogodio rek u 23,59 i 30 sekundi.
Ipak vjerovatno se u toliko promjena odigralo u posljednjih 30 sekundi vremena
ljudskog dana koliko za sve vrijeme koje je prethodilo. Nain ivota i drutvene
institucije karakteristine za moderni svijet se razlikuju ak i od svih onih iz blie
prolosti. U toku samo dva ili tri stoljea, to je siuni djeli vremena u dnosu na
cjelokupnu historiju ljudskog roda, ovjekov drutveni ivot bio je istrgnut iz onih
oblika drutvenog poretka u kojima su ljudi ivjeli hiljadama godina.
Jer su promjene stalna
Drutveni promjenu teko je definirati jer postoji jedno osjeanje po kojem se sve
stalno mijenja. Panta rhei - uvena je izreka grkog predsokratovskog filozofa
Heraklita. Moda i nije, ali mu se ipak pripisuje. Platon je originalnu izreku malo
promijenio i prilagodio: "Panta chrei kai ouden menei", to bi u hrvatskom
prijevodu znailo otprilike: "Sve se mijenja, nita ne ostaje isto". Heraklita su jo
zvali i "Mrani", jer nitko nije ba dobro razumio to je pjesnik htio rei. ak ni
Platon. U vrijeme predheliocentrinog i predegocentrinog sustava vrijednosti, to
i nije bilo udno. Ili kako ree na pjesnik Petar Preradovi: Stalna na tom svijetu
samo mijena jest. Svakako jedan od boljih zakljuaka izvuenih iz uvene
Heraklitove izjave.
Znaajna Promjena
Drutvena promjena se odnosi na bilo koju znaajanu promjene nastalu tokom
vremena u obrascima ponaanja i primjeni kulturnih vrijednosti i normi. Pod
"znaajne" promjene, sociolozi podrazumijevaju promjene koje
donose duboke drutvene posljedice. Primjeri znaajnih drutvenih promjena sa
dugoronim uinkom su: neolitska revolucija, poslanike misije (objavljeni vjerski
tekstovi moteistikih religija) industrijske revolucije, ukidanje ropstva i
feministiki pokret, ekoloki pokret, komunikacijsko. informatika revolucija.
Evolucija se od poetka nametnula kao objanjavajua paradigma
Enciklopedia Britanica pak kae: u sociologiji, izmjena mehanizama
unutar drutvene strukture , karakteriziraju promjene u kulturnim simbolima,
pravilima ponaanja, drutvenih organizacija, ili promjene sistema vrijednosti.
Kroz povijesni razvoj svoje discipline, sociolozi su posuivali modele drutvenih
promjena iz drugih akademskih podruja. U kasnom 19. stoljeu, kada je
evolucija je postao dominantnim modelom za razumijevanje biolokih promjena,
ideje drutvene promjene su najee dobivale evolucijski karakter, odnosno
evolucija je postavljena kao temeljni princip.
Ostali socioloki modeli stvorio analogije izmeu drutvenih promjena i Zapadnog
tehnolokog napretka .

Revolucija
Revolucija je, radikalna promjena druvenih odnosa. U politikom, oznaava
korenjitu promjenu drutvenog ureenja. Rije revolucija znai preobrat. U nekim
revolucijama uestvuje veliki broj ljudi, ili ak veina neke socijalne grupacije ili
naroda, dok neke revolucije vodi samo mala grupa revolucionara.
Politike revolucije esto prati nasilje, i velike promjene u strukturama moi koje
esto rezultiraju novim institucionalizovanim nasiljem, kao to je bio sluaj sa
ruskim i francuskim revolucijama (koje su pratile "istke" i "Teror"). Politika
revolucija je nasilna zamjena jednog skupa vladara drugim (kao to se dogodilo u
Francuskoj i Rusiji), dok je socijalna revolucija fundamentalna promjena u
socijalnoj strukturi drutva, kao to su bile Protestantska reformacija ili
Renesansa. Meutim, ovo razgranienje je rijetko jasno, jer veina politikih
revolucija tei da iznese i socijalne revolucije, i imaju osnovne filozofske ili
socijalne motive koji ih predvode. Najpoznatije revolucije sa ovakvim motivima u
modernom svetu su bile liberalne revolucije i komunistike revolucije, kao i
povremene nacionalistike revolucije. Za razliku od revolucija, puevi esto ne
tee promenama izuzev promjene trenutnog voe.
Razliiti pristupi revolucijama
Neki politiki filozofi smatraju revolucije sredstvima za postizanje svojih ciljeva.
Veina anarhista se zalae za socijalnu revoluciju kao sredstvo slamanja struktura
vlasti, i zamjenjivanja ih ne-hijerarhijskim institucijama.
Socijalne i socijalno-politike revolucije esto spadaju u najradikalnije socijalne
pokrete. One utjeu na sve drutvene komponente, uvode novi socijalni poredak
i(li) tee da unite sve ili skoro sve starije strukture.
Meu marksistikim komunistima postoji podjela na one koji su podravali
Sovjetski Savez i ostale takozvane komunistike drave, i na one koji su kritiki
nastrojeni prema ovim dravama (neki ih ak odbacujui kao ne-komunistike),
na primer trockisti i ortodoksni marksisti.
Socijalne i politike revolucije esto bivaju "institucionalizirane" kada ideje,
slogani, i linosti koje uestvuju u revolucijama nastave igrati vanu ulogu u
drutvu, dugo nakon to je revolucija okonana. Komunistike drave su esto
institucionalizirale svoje revolucije kako bi dale legitimitet svojim vladama. Neke
ne-komunistike drave, kao to su SAD, Francuska ili Meksiko su takoer
institucionalizirale revolucije, i nastavljaju slaviti sjeanje na svoje revolucionarne
prolosti kroz praznike, pjesme, i na druge naine.
Vrste revolucija
Kulturne, intelektualne i filozofske revolucije
Renesansa
Protestantska revolucija
Nauna revolucija
Seksualna revolucija
Tiha revolucija
Nenasilna revolucija
Kulturna revolucija
Tehnoloke revolucije
Tehnoloke revolucije obino dovode do transformacija u drutvu, kulturi i
filozofiji.
Poljoprivredna revolucija
Digitalna revolucija
Neolitska revolucija
Revolucija cijena
Industrijska revolucija

Druga industrijska revolucija

Informatika revolucija
Kultura i promjene
Dananji sociolozi spremno priznaju vanu ulogu koju je drutveni pokreti igraju u
inspiraciji nezadovoljnih lanova drutva koji tee ka drutvenim promjenama.
Nastoje da razumiju prirodu dugoronih drutvenih promjena, ukljuujui se u
potragu za uzrocima. Prevadavaju, kao i na samom poetku socioloka
tumaenja koja bi mogli podijeliti u:
evolucijski,
funkcionalistiko,
i teorije sukoba.
Sve teorije drutvene promjene i priznaju mogunost otpora promjenama,
posebice kada se ljudi osjeaju uznemirena i time postaju realna prijetnja
potencijalnim promjenama.
U svojoj potrazi za objanjenje drutvenih promjena, sociolozi ponekad nliziraju i
povijesne podatke za bolje razumijevanje trenutnih promjena i pokreta. Oni se
takoer i tu, kroz tumaenje, oslanjaju na tri osnovne teorije drutvenih
promjena: evolucijski, funkcionalistikih, i teorije sukoba .
Protivljenje drutvenim promjenama
Neki se ljudi opiru drutvenim promjenama. Usred kontinuiranih tehnolokih
otkria, neki ljudi nemaju interesa za promjene (financijskog ili na drugi nain)
nego se bore svim snagama za odravanje statusa quo. Ti ljudi gube neto zbog
ostvarenih drutvenih promjeae. Ostali ljudi imaju osjeaj nesigurnosti u
pokuajima da se talno prilagoavaju promijenama drutva. Intenzivne drutvene
promjene i BiH
esto su ekonomski faktori taj ograniavajui elemenat i razlog za otpor
promjenama. Teorije sukoba upravo naglaavaju da kapitalistiki sistem podstie
vlasnike n otpor promjenama kako bi zatitili svoju imovinu na raun
radnika. Zatita svoje imovinu moe znaiti ignoriranje sigurnosnih standarda ili
pravljenje pritisaka na dravne dunosnike da smanje regulaciju i ogranienja
kroz dravne propise.
Kulturni faktori takoer igraju sredinju ulogu u otpornosti na drutvene
promjene. Kada je tehnologija interes drutva, nematerijalna kultura mora
odgovoriti na promjene u materijalnoj kulturi.Kulturno zaostajanje refers u
vremenu proizvodi neuspostavljanje klime da se "uhvati korak" za kulturno
prilagoavanje. Na primjer, odreene vjerske skupine, kao to su Rimokatolika
crkva, propagiraju velike obitelji i u vezi metoda kontracepcije smatraju taj in
nemoralnim. Drugim rijeima, raskorak postoji izmeu aspekta nematerijalne
kulture (religijskih vjerovanja) i materijalne kulture (reproduktivne tehnologije).
Tehnologija i drutvene promjene
Tehnologija je primjena znanstvenih spoznaja u izradi alata za rjeavanje
konkretnih problema. Tehnoloki napredak kao to su automobili, avioni, radio,
televizija, mobiteli, raunala, sateliti, modemi, internet sa ureajima koji su ih
pratili ( i prate i dalje) su donijeli veliki napredak i promjene u svijetu. Doista,
tehnologija 20. stoljea je u potpunosti i nepovratno-promijenilo nain na koji se
ljudi sastaju meusobno, uite, radie, igratju se, putuju, vjeruju i posluju.
Tehnoloki informacija se poveava eksponencijalno: cijela baza podataka
znanstvenih spoznaja se udvostruuje svakih nekoliko godina. Ova "tehnoloka
eksplozija" je dijelom i zbog "eksplozije informacija", kao i napredak u arhiviranju,
te irokom pristupu i dohvatu i komunikacijskih podataka. Drugim rijeima,
dogaa se ciklus : Poboljanja u tehnologiji dovode do poveanja znanja i
informacija, a time znai na otkrivanje i proizvoenju boljih tehnologija. Prema

tome u nesumnjivom tehnolokom drutvu, u kojem mi ivimo, sociolozi se bave

analizom kako e se drutva prilagoditi esto prisilnim drutvenim promjenama
koje e poboljanja u tehnologiji i dalje donositi.
20. stoljee kao granino
moe rei da je pretea 20. stoljea kao graninog stoljea u povijesti ljudskog
roda, bila ustvari velika ideja prosvjetiteljstva (humanizma i renesanse). Ono je
pobralo sve pozitivne (ali i negativne) rezultate prosvjetiteljske paradigme upravo
razloene na ove sastavne dijelove.
ovjeanstvo je posebno nakon objavljivanja teorije evolucije Ch. Darwina i
veeg broja radova koji su sakralizirali i analitikom sudu dostupnim uinili i
ovjeka i njegovo drutveno djelovanje, te oznaili prijela iz teoloke paradigme
rasuivanja, nakon magijske i totemske u kojima je saglasnost ovjela sa
prirodom bila i na drutvenoj i individualnoj ravni evidentna.
Ta saglasnost se ogleda i u modelima line vlasti koja bi se za prvu fazu razvoja
ovjeka i drutva (uslovno govorei magijsku i totemsku) vezivala za autoritet
podloan kriteriju prizivanja kie, odnosno lijeenja, da bi se u teolokoj fazi
pretvorilo u namjesnitvo i linu vlast na osnovu dinastijskih principa, te irokog
spektra raspolaganja sa materijalnim dobrima i u okruenju tumaa vjere (na
istoku se u islamskim despotijama esto poistovjeivala vjerska i dravna uloga u
doslovnom smislu, mada takvih vrsta poistovjeivanja i direktne kontrole nad
vladarima Rima, odnosno drugih carstava je bila u direktnoj vezi sa vjerskim
najviim autoritetima.
Stari nain organizacije postaje prepreka
Jasno je da rodovski i plemenski nain ivljenja nije mogao zadovoljiti sve vee
univerzalne i globalizirajue potrebe (irenja vjere, ali i irenja uticaja velikih
dinastija Britanije, panije. Portugala, Holandije, Francuske, Njemake...). Ali i
sama injenica irenja prema drugim prostranstvima morala je da razrijei
unutarnju rascjepkanost, pa je preduvjet za globalizacijsku ideju bio stvaranje
nacionalnih drava, podstrekaki motiv kroz naciju kao zamjenu za religiju, pa sve
do stvaranja ideologija i vrsta vlasti koje trae sponu magijskog, boanskog, to
je razvijalo kult linosti sistema od faraona do modernih faraona firerovske i i
vjeno predsjendikovske vlasti socijalistikih drava.
ire o tome Kulji, Todor (2009), Oblici line vlasti, Beograd: Slubeni glasnik
TEHNOLOKA I NAUNA INOVACIJA
Izlazak iz teoloke paradigme u 20, stoljeu se fokusirao na tehnoloku i naunu
inovaciju. Prepodstavke za takvo ta su se zbile ranije u ljudskoj povijesti to je
dovelo do razvoja znanosti, velikih naunih otkria, tehniko- tehnolokih
unaprijeenja koja su za razliku od inovativnih tehnologija nerazvijenog
saobraaja prethodnih doba, imala sve vie globalizirajui znaaj i nisu se
zaustavljala na granicama plemena, naroda, nacija ili drava.
Dakle, taj prijelaz je ostvaren u jednom, samo naizgled, zgusnutom vremenskom
okviru koji se nastavlja i poetkom XXI stoljea. Tek je intenzivna saradnja
zemalja, koja najee i nije bila dobrovoljna (ratna osvajanja, migracije,
istraivaka i obavjetajna putovanja, avanturizam itd.), donijela jendu pravu
eksploziju inovativnih rjeenja. Ta rjeenja su se ogledala prije svega u
energetskoj revoluciji. Od puke ljudske radne snage kao najeeg izvora
proizvodnje u ljudskoj povijesti, preko koritenja snage pripitomljenih ivotinja
(neolitska revolucija).
Drutvene promjene i historijski tipovi drutva
Dinaminost vana odlika savremenog drutva
Drutvena promjena razlika izmeu dva stanja drutvene strukture

Teorije drutvenih promjena:

Teorije sistemske promjene
Teorije promjene unutar postojeeg sistema ne menjaju se temelji drutvenog
poretka (evolutivne ili adaptivne promjene)
Teorije promjene sistema korenita promjena drutva kao celine (revolucionarne
promjene):
Marksistiko poimanje sukob proizvodnih snaga i odnosa
Psiholoke teorije psiholoko nezadovoljstvo ljudi
Teorije disfunkcionalnosti sistema prestanak funkcionisanja jednog dijela
sistema
Teorije promjene prema optem pravcu kretanja historije
U pravcu entropije drutva
U pravcu nazadovanja drutva
U pravcu novog napretka

inioci drutvenih promjena: prirodni uslovi + ekonomija,

tehnologija i organizacija + harizmatine voe + drutveni
slojevi, klase, elite moi i drutveni pokreti + politika +
kultura + meunarodni faktori

Klasifikacija historijskih tipova drutva :

Po stepenu intelektualnog razvoja - O. Kont: a) teoloki, b) metafiziki i

v) nauno-pozitivistiki
Po nainu privreivanja L. Morgan: a) divljatvo, b) varvarstvo i c)
civilizacija
Po nastanku, razvoju i nastanku civilizacija A. Tojnbi: 26 civilizacija (16
je propalo, a 10 jo uvek ivi)
Po razvoju drutva kroz smjenu drutveno-ekonomskih formacija K.
Marks i F. Engels: a) prvobitna zajednica, b) robovlasniko drutvo, v)
feudalizam, g) kapitalizam i d) komunnizam
Po dostignutom stepenu materijalne kulture E. Gidins:
Predmoderna drutva: a) lovaka i sakupljaka, b) poljoprivrijedna, v)
stoarska, g) neindustrijske civilizacije
Industrijska drutva: a) drutva Prvog svijeta, b) drutva Drugog sivjeta,
v) drutva Treeg svjeta i g) novoindustrijalizovane zemlje
Sa stanovita globalnih drutvenih promjena: a) arhaino drutvo, b)
tradicionalno, v) moderno i g) postmoderno drutvo

Drutvena pokretljivost
Drutvena pokretljivost = promjene u drutvenoj strukturi koje nastaju
pomjeranjem pojedinaca i drutvenih grupa
Vana odlika savremenog drutva
Uzroci drutvene pokretljivosti:
Globalni: nastanak industrijske proizvodnje + nauno-tehnoloka revolucija +
urbanizacija + kolonizacija + jaanje vojnog kompleksa + liberalna demokratija +
masovno obrazovanje i kultura + drutveni konflikti
Pojedinane potrebe ljudi
Pokretljivost drutva zavisi od drutvene strukture konkretnog historijskog
drutva i obrnuto
Mehanizmi (kanali) drutvene pokretljivosti:
Obrazovanje
Bavljenje politikom

Brak
Posjedovanje specifinih osobina (talenat, harizma, hrabrost, vizija ...)
Krize dovode do blokiranja drutvene pokretljivosti razni oblici diskriminacije
(rasna, verska, polna, etnika i sl.)
Razliiti oblici drutvene pokretljivosti:
Horizontalna pomjeranje pojedinca ili grupe iz jedne drutvene uloge u drugu /
pokretljivost sa stanovita uea u drutvenoj podjeli rada: promjena mjesta u
raspodeli rada, ali ne i mjesta u socijalnoj strukturi drutva
Vertikalna prelazak na viu ili niu poziciju u okviru ljestivice drutvene
stratifikacije
Prostorna fizika pokretljivost u geografskom prostoru / migracije: a)
dobrovoljne i prinudne; b) interne i eksterne; v) zbog politike, rjeavanja
ekonomskih problema, obrazovanja ili zbog kombinacije vie faktora; g) migracija
na relaciji selo grad; d) lokalne, regionalne, dravne i meudravne migracije
Drutvena pokretljivost moe se posmatrati i iz drugaije perspektive:
Da li je u pitanju individualna ili grupna
Unutagrupna i meugrupna pokretljivost
Unutargeneracijska ili meugeneracijska pokretljivost
Drutvena pokretljivost se ne javlja u istom obliku ona je odraz vie faktora i
manifestuje se u razliitim oblicima koji su sadrani jedni u drugima
Nauno-tehnoloka revolucija
promjene u politikoj strukturi
promjene u kulturi savremenog drutva
1.

Nauno-tehnolka revolucija

Dovodi do promjena: u strukturi sredstava za rad + predmeta d +

iskljuivnje ovjeka iz neposredne proizvodnj + nauka postaje odluujui inilac
razvoj drutva
Tu su tri (najbitnije) nauno-tehnoloke promjene u modernm drutvu:
Prva otkrie parne maine
Druga otkrie elktrine nrgije
Trea otkri atomske enrgije, raunara i definisanje torije komunikacje
upravljanja
Drutvene implikacije nauno-tehnoloke revolucije ogledaju se u promjeni:
Naina proizvodnje sve manje ivog rada + drastino osnaivanje tercijalnog
sektora + dominacija znanja i inovativnosti + promjena u strukturi zaposlenih +
skraenje radnog dana + koncentracija, centralizacija i internacionalizacija
kapitala + promjena u strukturi vlasnitva
Klasne strukture razvodnjavanje socijalne strukture, ojaanje srednje klase i
stvaranje novih slojeva (inteligencija + tehnokratija + birokratija)
Socijalne dinamike diktirana znanjem i naukom + evolutivni preobraaji
Pored pozitivnih odlika, treba imati u vidu i negativne posljedice naunotehnoloke revolucije
2. Promjen u politikoj strukturi
Uticaj nauno-tehnoloke revolucije na kretanja u politikoj sferi drutva:

U vrijeme Prve industrijske revolucije pad monarhije, razvoj demokratije i

liberalizma, stvaranje nacionalnih drava, kolonizacija, liberalni kapitalizam...
U vreme Druge industrijske revolucije monopolski, pa, dravni kapitalizam jaanje drave, jaanje politikih ideologija i stranki, nastanak komunizma i
faizma, internacionalizacija kapitala, borba z trite i resurse, voenje svjetskih
ratova...
U vreme Tre industrijske revolucije atomska bomba, period hladnog rata,
oslobaanje kolonija, li i nastnak neoklonijanizma, biva socijalistika drutva
ulaze u tranziciju, voenje ratova koji imaju lokalni karakter (bilo po nacionalnom,
bilo po vjerskom snovu)
Oblici ponaanja pojedinca
Openito ih moemo podijeliti na:
Drutveno korisno i
Drutveno nekorisno ponaanje;
Funkcionalno ih moemo podijeliti na:
Prirodno ponaanje (prehrana, odjea);
Kulturno ponaanje (navike, ciljevi);
Drutveno ponaanje (motivira druge lanove);
Drutvenom pojavom nazivamo ponaanje ne jednog ili manjeg broja pojedinaca,
ve veeg broja lanova nekog drutva.