Dr.

Adnan Kadri

DVIJE KASIDE RAMAZANIJE

SABITA ALAUDINA UIANINA
(1650-1712)
UVOD

jesnik Sabit Alaudin Uianin (1650-1712) poznat je po

svome osobenom stilskome izrazu u divanskoj knjievnosti. O njegovoj biografiji dosta je pisano. Rypka pretpostavlja da je roen oko 1650. godine, ali s obzirom na ve izbrueni stil i jezik u ranim kasidama, i ta godina nam se ini
kasnom. Sabit je 1700. godine postavljen za bosanskoga mulu,
sa sjeditem u Sarajevu, gdje je boravio vrlo kratko te je, zbog
ranijih zaduenja, morao traiti neko mjesto sa veim prihodima, budui da je to bio period obnove Sarajeva nakon paljevina
i ruevina koje je iza sebe ostavio Eugen Savojski. Sabit je, izmeu ostalog, poznat i po svojim kasidama, a osobito po kasidi o
Miradu (Miradiji) i kasidama o ramazanu (ramazanijjama) i
kasidama o bajramima (idijjama). Mi emo ovom prilikom, ilustracije radi, izdvojiti samo neke dijelove iz Sabitove dvije kaside ramazanije. Prva ramazanija je jedna od uvodnih kasida,
odmah iza Miradije i Munadata. Pisana je, ini se, u ranoj fazi
Sabitova ivota i nalazi se i u onim rukopisima Sabitova Divana
koji su prepisivani jo za Sabitova ivota. Druga ramazanija je
posveena velikom veziru Baltadi Mehmed-pai. Veina knjievnih kritiara smatra da je ta ramazanija jedna od najitanijih i
najpopularnijih pjesma o mjesecu ramazanu u divanskoj poeziji
spoetka 18. stoljea. Stoga je nalazimo ve na prvim stranama
antologija ramazanske poezije. U Sabitovom Divanu spomenutu kasidu sreemo pri kraju poglavlja sa kasidama, vjerovatno i
takvim za 2008.

187

zato to je to jedna od posljednjih kasida koje je Sabit napisao u

sreenome (murettep) Divanu.1
SABITOVA NAT RAMAZANIJA

Nat je poema koja opjevava osobine Poslanika. U knjievnosti Bonjaka na orijentalnim jezicima nat se sree vrlo rano. Od
natova koji privlae panju iz ranog perioda jeste nat bosanskog
pjesnika Nesuha Matrakije iz Visokog (Nat- Seyyidil-mrselin) u djelu Tuhfetl-Guzt () , napisanom 1529. godine
[936. po Hidri]. Njegov nat na strani 5a otpoinje sljedeim bejtovima:
Muhammed, gospodin ljudskog roda, ummet njegov odabran je
Muhammed, ponos svijeta, porodica njegova estita je
Ashabi, svi drugovi njegovi islam snanim uinie
Sunce Ahmed (Hvaljeni), a zvijezde muhadiri i ensarije
Posebno etiri druga odabrana po istoti od kojih je Siddik prvi
Da se opie, ( ) i kad u peini bijahu njih dva u
Kuranu objavljeno je
Nat se sree i kod ostalih bonjakih pjesnika 16. stoljea,
kao to su Hasan Zijaija iz Mostara, Dervi-paa i brojni drugi
pjesnici. U 17. stoljeu jedan od najpoznatijih pjesnika natova
je Ahmed Rudi iz Mostara. Ipak, sa Sabitom, ini nam se, nat
dobija jo jednu dimenziju: filozofsko-refleksivnu poetsku inspiriranost. Ilustracije radi, navest emo samo odlomak iz Sabitova
Nata Ramazanije, u kojem se na poetku daje opis dolaska mjeseca ramazana.
Kasida sa podnaslovom Ramazanija Nat asni sadri 90 bejtova (180 stihova). Pisana je u mudtessu petnaestercu (Mefilun
Feiltun Mefilun Feilun). Uvodni dio posveen je opisu dolaska ramazana i zato se esto u rukopisima ova nat kasida uvrtava
u ramazanije.

188

takvim za 2008.

RAMAZANIJA, NAT ASNI

Ponosno se postroji vojska sultana Posta u hitri as

Na draima bajraka polumjesec se ukaza, mlada mjeseca
putokaz
Poast uini svojim dolaskom mjesec svjetlosti vjere
Niko ne moe poljubiti, ah, njegove mubarek uzengije
Pojavi se oku jasnim jedna strana none potkovice srebrene
im od vode po nozi musafira cara Posta, kao poast, prosu
svjetlee kandilje
Mladi mjesec ramazanski prema zadnjem danu abana potee,
podbode
Uzengijama srebrenim, brzog ata pokretljiva to sve odnese
udo je li ako aban-efendija2 tabane podigne, tre kolko ga
noge nose3
Spiskao je svoju kesicu s novcem4 u mjesecu gdje se glasine
ne prenose
Sat svemira je taj to vrijeme odreuje taan dan sa noi punom mjeseine
Rubove mjeseca jasno pokazuje, kad se mjesec smjenjuje
Nema veze ako od njegova platna pokae vlaknaste Ulker-Plejade te
Porez uzimamo mi smo Muteri-Jupiter, muterije5 njegove svake godine
Za onog koji mo i vrijednost srebrene perjanice njegove poznaje
Porez Bizantije, vrijednost mu je, po nainu kako se uzima
za poreenje
Za sveanu gozbu, zijafet, mjesec njegov nijet donese
Tog dana, prve noi njegove ako miljenje svoje ne preokrene

takvim za 2008.

189

Slino pismu Farukovome,6 to izvor milosti, rahmeta, postade

I uini da na nebu nad Misirom Nil iz Mlijenoga puta potekne
Ove noi mjesec posta, prvi dan svoj vidje u snovienju mate
Na polumjesec prstom pokazuje i tehlil,7 postojanje Boga jednoga oituje
Svjetlost noi prvog dana to nije, to se ukazuju plamenovi vatre
Za unutranjost kozmike damije kandilj-svjetlo upalie
U noi berat-sudbine, izgleda, da se svi oni spustie na postolje
za svijee
Sagorje ta svijea to svjetlost daje, neto posve malo ostade
Izvadi sa tabljom od polukruga mjeseeva pola svega za iftara
Ostatak halke to preostade, nebo-krtac za sehura odvue
Prosu se zakuska od jela prefinjenoga nebeskoga kola sudbine
U ruci njenoj drka ostade, torba se okrenu naglavake
Jedna koica sa bokova bez tijela, bez mesa ostade
Otkako umanji hranu svoju, i ona polumjesec postade
Za iftar saini grozd od uvojaka nebeskih, bez muke
Sa suhom korom i zrnom boba prigotovi jedno pare
Je li udo ako bi graanin ovog vremena pokazivao vrh srmali
trake
Eto smotala se maramica oko ulaha noi to je poput lole!
Odmah, vele Riba-sazvijee kao drka vani ostade!
Skroz u krajnje sfere8 nebesa ue, kako li se desi da se fitilj
splete
Na ivicu kubeta komadi sapuna spustio se
Sa osjeajem, ljubazno zagudi ovaj crni gavran, pokvaren
bez mjere

190

takvim za 2008.

Donio je nijet za klanjanje teravije i do preginjanja, do rukua

doe,
Svakako sa puno odgoja i mjere bie, ako popravi svoje ruknpokrete9
Da je puni mjesec bio, sa ovim zrcalom udnje i istoe
Postao bi kandilj-svjetiljka turbetu Cara poslanstva i objave
Imam sastajalita vjere, ejh ursa tajne tevil-spoznaje
Posredstvo Objave jasne, car sa deredom onog to se objavljuje
Vodi putevima dobra, istote i duhovoga savrenstva ispoljavanje
asni u skupini poslanika, gospodin bezgrjeni i pravi ovjek
istine
Predvodnik riznice efaata, voa to se prima u proelje
Lijenik brige teke, miljenik Gospodara kojega svi slave
Vodi za Dennet uivanja i poetak puta prave upute
Napuiva na pute Sree, sredstvo za dosegnue Istine...
(K:III:1-26)
Slijede stihovi posveeni slavljenju i blagosiljanju Muhammeda, a.s., sve do 80. bejta/distiha, kad otpoinje tegazzul. Tegazzul
je dio kaside koji predstavlja kontekstualnu modifikaciju gazela
njegovim smjetanjem u kontekst odreene sastavnice kaside.
Poto u natu ramazaniji Sabit pie hvalospjev Muhammedu, a.s.,
i u tegazzulu se sree slian opis, sa donekle razliitom stilskom
deiksom:
Trudih se da dosegnem tvoga efaata (zagovornitva) skute
Pa i da se ruka odstrani ili, ne daj Boe, da se podere krajiak te perde
Pie opisa ljepote tvoje takvo je da je postalo dio moje elje
Slatkou slavljenja Boga daje slast potvrivanja jednoe Njegove
takvim za 2008.

191

Za plodove znaenja Nata asnoga postavio sam kao uvjet da

je
Napraviti ovog dana bau za razmiljanje o onom to na
Pravi put upuuje
A ako onom koji se u tvoje osobine osvjedouje, sve to podesno
nije
Taj stas, dranje, to duu ushiuje, i ovakva odjea trone
vanjtine
Ako treba da se odjeu saini, moja ista pjesnika priroda kroja za zlato je
Komadiem tkanine due voljene, ona bi jo da dodatke ije
Znaenja od rijei uzimajui, o Sabite, poznavatelju tajne spoznaje
Milju preciznom, u tanine, ti ne dulji priu previe
Ba kao to za lovljenje polumjeseca skue kao dio sudbine:
Kockanje je ka tom moru crnome pokazivati put kroz
zvijezde...
(K:III:80-86)
U nastavku Sabit spominje i mjesto Poslanikova mezara:
Lijekom trave i mirisom donoenja salata i selama, i kad no i
kad dan je
Zemlji mezar-revze tvoje, sedam nebesa neka budu lahki poput ptiice
Na tu zemlju istu nek se spusti svetosti izobilje
Na mezar dumana neka padne ogromno tvrdo kamenje...
(K:III:87-88)
Sabitova Ramazanija nat zavrava se dovom za sve vjernike,
kao to je to manir u divanskoj poeziji, ali i dovom za cijelu porodicu Poslanika, s.a.v.s. (l-i ab)

192

takvim za 2008.

SABITOVA RAMAZANIJA
MEDHIJA ZA BALTADI MEHMED-PAU

Kasida posveena Baltadi Mehmed-pai predstavlja primjer

kaside ve posve poetski zrelog divanskoga pjesnika koji se neobino dobro snalazi u razliitim sastavnicama kaside. Kasida ima 70
bejtova (140 stihova). Rima je meudistihonska na n.10 Budui
da u ovom radu neemo dati cjelovit prijevod kaside, ve samo
one najkarakteristinije odlomke, prije citata daemo par kraih
napomena za bolje razumijevanje predmeta opisa poeme. Kao
to je poznato, ramazanije esto otpoinju stihovima o jevmiekku, danu kada se, uglavnom zbog nepovoljnih atmosferskih
prilika, nije mogla uoiti pojava mlaaka na nebu. Tako i Sabit,
to e postati kasnije uobiajeno u divanskoj poeziji, otpoinje
svoju Ramazaniju stihovima o jevmi-ekku. U Sabitovim stihovima mjesec ramazan jeste mjesec u kojem je ejtanova sablja bezopasna. Kako Sabit pjeva, tada ejtan biva zatoen, zatvoren:
Dok su prijatelji cijedili iru za razgovor o jevmi-ekku
Iznenada dolazei, nadglednik ehri-ramazan pritegnu
Podie tas od vage vatre ejtanove
Svoenje rauna mubarek ramazan otpoe
U osamu bez vesvese ue, osami se zahid;
Sve dok se ramazan ne okona zatoen je ejtan
Pijanica svoje ruke i usta od pia oisti
Testiju za vino odmah ibrikom za abdest uini
(K:XLV:1-4)
Zanimljiv je opis preobraenja grjenika u poniznu skupinu
ljudi koji slave Boije ime. Sabit naglaava da je ramazan, prije
svega, mjesec pokajanja za grijehe. ak i oni koji su tokom godine
bili odani ili skloni piu prekidaju takvu vrstu svoje odanosti
i zamjenjuju je predanou Bogu (pojaanim izvravanjem vjerskih obaveza). Sabit daje sljedeu vrstu kontrasta: onaj koji stalno
pije tada uzima ibrik za abdest. tavie, i za cijelo drutvo koje se

takvim za 2008.

193

alkoholu odalo nije kasno. To je jedan od bereketa mjeseca ramazana. I takvo drutvo moe uz ramazan postati svemirska halka
ejhova koja Boga velia. Sabit navodi post kao prekretnicu u ivotu ovjeka, makar on i pijanica bio. Odmah nakon pedagokodidaktikih primjedbi, Sabit prelazi na opis dolaska ramazana u
demate vjernika, u gradove i sela. Damijske kandilje poredi s
uarenim planetama. Sabit na neobian nain opisuje i guve po
damijama uz ramazan. Da li pjesnik stihom poduava, prigovara, ili je pak samo iznenaen, katkad je teko dokuiti:
Srui se zvijezda grjeniku to iz flae pije
Ne misli da uvar to razbacuje planete puta da kandilji
lete
Da li se Mushaf od ramazanskih sufija oduzme
Kad ovjek ne doeka red za rahle!?
(K:XLV:7-8)
Mushaf nije samo zakonik, kao ostali zakonici: on je ono to
naloge o dobrim djelima podstie. Drugim rijeima, on je podsticatelj onoga to je istinsko dobro. Pravo zlato, prema pjesnikovom miljenju, ljudi otkrivaju kad ponu uz ramazan ulaziti
u damije kako bi palili kandilje vlastite spoznaje o apsolutnom
dobru. Na neki nain kandilji najavljuju zlatnu ramazansku groznicu, kad ljudi stalno ure da to vie vremena ugrabe i posvete
ga raznim vrstama ibadeta, istinskom duevnome blagu (zlatu).
Stoga su kandilji jako vani u Sabitovom opisu mjeseca ramazana
i u ovoj kasidi:
Mjesena naknada, berat dobrih djela pozlatila je
Oni to kandilje pale, traei spas, ulaze tamo gdje se zlato
razbacuje
Kandilji kubeta jesu krug od are to cvjetnim arama uljepana
je
Za svjetlost gnijezda pokornosti strop od buke pozlaene
(K:XLV:9-10)
194

takvim za 2008.

Damija s kandiljima pjesnika podsjea na blistavu flau

ispunjenu svjetlou. Na zanimljiv nain Sabit opisuje i ramazansku atmosferu u Istanbulu:
U svakoj ukraenoj damiji po jedno gumno svjetlosti nastade
Njen luk premjeren kandiljima staklenka to sjaj daje
Kao srce vjernika, mesdid je zdanje utjehe
Kao srce grjenika, mejhana ruevina i ruina je.
Kad se table za eerke crvenim (mevludskim) eerkama napunie
Svaki ugao Istanbula u trg od korala pretvorie...
(K:XLV:11-13)
Premda je Sabit mogao nastaviti pisanje u opem, kozmikome zanosu, s kojim je i otpoeo pisati ramazaniju, on se odluuje za stil blizak obinom ovjeku, piui o doivljaju ramazana
u svakoj kui: i u kui bogataa i siromana ovjeka. Tu dolazi
do izraaja Sabitov duh i osjeaj za humor. Sabitov humor je
ozbiljan, odmjeren i, ini se, preslobodan za vrijeme u kojem pie
i za tematiku koju obrauje. Sabit opisuje muke postaa koji je
navikao na kolae i na slatko:
Za rahat-lokum ivot rtvovat e onaj to slatku robuje
Ako sa iscrpljenou zbog posta dua u grlo doe
Neko veseljakov tapi halve, dok abdest uzmae
Umjesto velikog misvaka u usta stavio je
(K:XLV:14-15)
Zanimljiv je, skoro iznenaujui, opis sehura:
U ruci kembe fenjer, iza zembilj-torba za sehura to je
U vrijeme rasporeivanja hrane za stomak naveer, to etnja je
(K:XLV:16)
Kod Sabita ramazan je, takoer, mjesec odricanja i promjene
nekih loih navika. Svakodnevne navike trae da im se posveti
svakodnevna panja (i vrijeme). Unato svemu, Sabitov je iskaz
takvim za 2008.

195

praen iskricama domiljatosti, stil je skoro gnomski, poreenja

upeatljiva. Kad se malo dublje pone razumijevati, u Sabitovim
stihovima, ini se, osjeti se i humor, ali i bajramijsko-melamijski odnos prema nekim formalnim ritualima, kako u tarikatskim
pravilima tako i u svakodnevnome ivotu. Tako, posta-duhandija ima poseban doivljaj iftara, kao i kahvedija koji se navikao na kahvu. Iftar se takoer neobino i sa prizvukom duhovita
humora predstavlja itateljima:
Od ugodna amberova mirisa u vrijeme imsaka, prije zore
Onom ko se navikao, jedna lula duhana za iftar ugodnija je
Koliko velika aa posve ispunjena radosti daje
Za onog ko kahvu pije, jedan fildan teak, vrijedan je
Nad svim tonovima, mekamima, u vrijeme iftara prednost se
daje
Skladnome tonu blaga milozvuka dugah-mekama to od
zuba nastaje.
(K:XLV:17-19)
O tome da je Sabitov humor svjesni stilistiki postupak i manir svjedoe stihovi u kojima Sabit i one stvari koje su vrlo vane
za sutinu razumijevanja ramazana i posta saima vrlo kratko i
jezgrovito, zadravajui svu potrebnu dostojanstvenost u opisu
navedene tematike:
A od blagodeti ovoga mjeseca velikoga i ova je:
Da i kod siromaha ramazanskih trpeza raznobojno ukraena bude
Kuhinju posta kljuem vjerovanja otvorit e
Prijatelji koji zapeaenih usta promatraju otvaranje dnevne
zarade.
Dok gleda ovoliku uzvienost islama, svjetiljka iz havre
Vjeru do mesdida dovede, preobraajui se, vrhove prstiju
die...
(K:XLV:20-22)
196

takvim za 2008.

Sabit u Ramazaniji koristi i neke stihove kao uvod u drugu tematsku cjelinu. Tako sljedei stih, osim to daje jo jedno poreenje, jo jedno pjesniko vienje nekih od ramazanskih svjetala,
u isto vrijeme uvodi nas i u jednu posve drukiju atmosferu. Naime, poto je Sabitova Ramazanija napisana u formi kaside, ona
se, to je sasvim uobiajeno, koristi i za to da ukae na neke vrline
njegovih savremenika, zatitnika pjesnika i narodnih dobrotvora.
U tom kontekstu sreemo i opis Baltadi Mehmed-pae.11 Na kraju opisa Baltade Mehmed-pae Sabit implicitno objanjava zato
se u Ramazaniji spominju neki dravni velikodostojnici: to su
ljudi koji su imali osjeaja i nisu alili sredstva za kulturu, lijepu
i korisnu rije, ljudi koji su u svakom vremenu dragi pjesnicima,
s tim da to neki otvoreno iskazuju. Sabit opet unosi svoj vlastiti
izraz i duhovito zapaa:
Riznica Husrevova na dlanu milodarja njegova tek aka bakrenjaka je
Kruna Demova u njegovoj moi kao ulah od fildana se
pokazuje
Na sofri dobroinstva njegova posuda enje uzima dnevno sljedovanje
U bazenu dareljivosti njegove testija za potrebe puni se
Ljepota njegovih postupaka za pjesnika vodi je za milodarje
Osmjesi su ono to na ugodni sadraj govora, na dobroinstvo upuuje
Pazarimo na pazaru ukraavanja dobro platno krasnorjeja
U ovakvom vremenu nijedna rije za prodaju i zaradu
nije...
(K:XLV:33-36)
Zanimljiv je nain kako Sabit pie panegirik Baltadi Mehmed-pai. On istie brojne vrline velikog vezira kao ovjeka, ali
zadrava potovanje i prema funkciji koja se obavlja.12 Meu tim
pjesnicima Sabit izdvaja velikog pjesnika Jusufa Nabija iz Halepa,
pjesnika koji je, takoer, kao i on, pisao u reflektivno-filozofskotakvim za 2008.

197

me stilu. Izdvojit emo nekoliko stihova kojima Sabit iskazuje potovanje prema savremeniku i pjesniku Jusufu Nabiju:
Novi halepski tof znaenja utovarie
U Istanbul stie izaslanik prijestolja irfanske tajne spoznaje
Izumitelj ideja iz doline svjeine, to u novi stil unosi novine
Njegovo pero ide do u tanine, u cijelom svijetu uitelj za
stvari rijetke
Farz je, poput posta, iskazati mu poast i potovanje
Stie gost velike vrijednosti i osobenosti blagoslovljene
Oni koji kradu iz pjesama jarana, da bi se zaustavile takve ruke
Pred majstora nareenje za provjeru stavie ferman za odsijecanje ruke
On od pjesnika isti, odvaja pjesnike lane
Posebno se odvaja mirisni bosiljak od trna koprive...
(K:XLV:47-55)
I u stihovima to slijede Sabit se Baltadi Mehmed-pai ali na
trenutnu situaciju sa tretmanom poezije i na pojavu raznih kvazipjesnika. Ispod svakog kamena po jedan pjesnik ima, on istie:
Po jedan pjesnik se nalazi ispod kamenova kaldrme
Bez estitosti, kao ustajala voda i ustiju punih prie besmislene
Ako se smatra da neotesani hamal iz Odun Iskele odmjerene
naravi je
Onome koji nema pameti, teak je pjesnik koji u metar stavlja izraze jasne
Do poprita bitke, uz buncanje taj doi e, a od njih svako je
Sa buzdohanom, u ruci samopohvale, sa po pet stotina batmana teine
Dok se u metru vagaju divani pjesama od rijei teke i krasne:
ta je to to bi na Dan proivljenja moglo pretegnuti terazije!13
198

takvim za 2008.

I to, meutim, za ljude od krasnorjeja, tvoje dobroinstvo je

Nek ljudi to nemaju izlaza, sve spotiui se, padaju pred
noge tvoje!
Za te uenjake tvoja dobrota bezbrojna je
Nek se neznalica propenje prema predgrau tajne spoznaje
Ostade jedna rije kao propovjednik za brojne urseve to je:
Priajmo a poslije upuujmo dove beskrajne!
Vranca /pera/ elje zatvorit emo u talu koja bez potreba je
Ako se od mjesta nadoknade otrgnemo i /od pisanja/ popustimo dizgine
Ako lanac i prekine opravdano je: za to znaenje
U istroenim okovima pouzdanja da li ivotinja miruje
Od starosti ambar tog jadnika istroio se
U tali isposnitva niti ita niti slame ne ostade
O Sabite, sada su mubare-dani ramazanski
Kao tuitelj ti otvaraj sluajeve, pusti kuknjavu i preklinjanje14
(K:XLV:56-66)
Sabitova kasida o ramazanu zavrava se sljedeim stihovima:
Iza posta siromatva Bajram bogatstva doi e
Zar nema mogunosti da se ar pokae za obavezne vitre!
Tako svake godine mjesec posta sa ukrasima doe
Da sve krajeve ovog svijeta pretvori u svjetiljke denetske
Nek sadriazam visoki, tvoj dobroinitelj, stalno bude
Nek mu dan bude bajram a no ramazana, nek mu No kaderska bude
On sam uz ramazanski i kurbanski bajram u spokojstvu nek
bude
Ako neprijatelja ima, nek taj umjesto ovna rtva postane!
(K:XLV:67-70)
takvim za 2008.

199

Posljednjim se stihovima nagovjetava odlazak ramazana i

dolazak Bajrama. Osim navedene dvije kaside, u Sabitovom Divanu privlae panju i kaside o bajramima (idiyye), posveene
takoer velikanima Sabitova vremena.15 Jezik je i u ramazaniji,
kao i u divanskoj poeziji openito, prepun metafora i aluzija. Razumijevanje i interpretacija tih metafora esto je nemogua bez
makar elementarnoga poznavanja sufijske filozofije i terminologije, a katkad i bez poznavanja i prepoznavanja mitologijskih motiva preuzetih iz drugih civilizacija. Sabitov prepoznatljivi poetski
stil, koji tek tematski podsjea na stil ostalih velikana divanske
poezije, nadilazi granice rodnog mu tla i postaje stilom itavog
jednoga perioda u razvoju divanske knjievnosti uope. Pjesme
o ramazanu, sa aspekta odabira leksike, predstavljaju pravo leskiko, ali i tematsko osvjeenje u divanskoj poeziji s kraja 17. i
poetka 18. stoljea.
Sabit je jedan od prvih bonjakih pjesnika koji je poeo pisati
ramazanije. Stilistiko-semazioloki poetski koncept u Sabitovim ramazanijama ispoljava se kroz razliite jezike konstrukcije
i retorike figure, koje se, zaudo, ne iscrpljuju i ne ispranjavaju u strogim, abloniziranim pravilima divanske poezije, ve
predstavljaju novinu ne samo u divanskoj poeziji u Bosni u 17.
stoljeu nego i openito u divanskoj poeziji toga vremena. Sloboda Sabitova stiha, nain poreenja i frazeoloka slikovitost
neto je to tog pjesnika izdvaja nad brojnim drugim pjesnicima. Sabit u svojoj poeziji ne daje samo opis pojava i dogaaja
iz svakodnevnog ivota. On nastoji ui u duu obinog ovjeka,
precizno odvajajui ono to je svakodnevno, prolazno od onog
to je univerzalna istina. Tako Sabit stihom znaenje nekih pojava
ograniava, definira, dok, s druge strane, irinom svoje pjesnike
poruke oduevljava.

200

takvim za 2008.

Izvori i literatura:
Klliyt- Sbit. Azrbaycan Milli Elmlr Akademiyas Mhmmd
Fzuli lyazmalar nstitu. M.25/9942. Baku.
Divan- Sabit, stanbul, Sleymaniye Ktphanesi (Hsrev Paa)
521.
Ramazaniyye, GHB 6843, 33b-35a.
Baagi, Safvet-beg. Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti.
Znameniti Hrvati, Bonjaci i Hercegovci u Turskoj carevini (priredili: ehaji, D. i Ljubovi, Amir), 1986., Sarajevo, Svjetlost.
Bejti, Alija (1974). Pjesnik Sabit Alaudin Uianin kao sarajevski
kadija i bosanski mulla, u: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knjiga
IIIII, Sarajevo.
Filan, Kerima (2004). Pjesma na turskom Mustafa-bega Atlagia
o Ibrahim-begovoj odbrani livanjske tvrave poetkom 18. stoljea, u:
Prilozi za orijentalnu filologiju 52-53/2002-03, Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu.
Handi, Mehmed (1940). Miradija, u: Glasnik IVZ, Sarajevo.
Nametak, Fehim (1991). Ramazanija Sabita Uianina, u: Preporod, XXII/1991, 15, 25, Sarajevo.
Biljeke:
1

I ostali poznatiji divanski pjesnici okuali su se u pisanju ramazanija, kao to su: Sururi, Kaimi, Nedim, Sami, Koda Ragip-paa, Vasif, Lejla Hanum, Enderunlu Fazil i
ostali. Nakon Sabitove Ramazanije nastupa zlatni period u pisanju ramazanske poezije u divanskoj knjievnosti.
2 Izraz Hace aban u razgovornom funkcionalnom stilu znai hadija aban, tanije
aban-efendija.
3 Frazem taban kaldrmak = trati koliko ga noge nose. Misli se na mjesec aban. Ovakvi i slii izrazi jedna su od temeljnih osobitosti Sabitovoga poetskoga izraza.
4 Frazem bedrecigin eritmek = proerdati kesu s novcem (novac), spiskati novac, potroiti.
5 Radi se o igri rijei gdje rije mteri ima znaenje rijei Jupiter (Mteri) i rijei muterija, kupac (mteri).
6 Hzr. Omer.
7 Tehlil itmek: izgovarati La ilahe illallah.
8 Frazeoloki izraz sapna dek = dokraja, potpuno, bezgranino.
9 Glavni dijelovi svakog namaza.
10 U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu Ramazanija se nalazi u medmui pod
inventarskim brojem 6843, na stranama od 33b do 35a.

takvim za 2008.

201

11 Sabit na sljedei nain opisuje pojavu Batadi Mehmed-pae:

Svaka svjetiljka bi po jedan aga konjevodac, pojasa pozlaena
Nek postane sadriazamova, sve dok on na teravih-namaz ide
Mehmed-paa, koji zasjeda pod kubetom prema kibli usmjerenome
Plemenitost noi kaderske, praznik ije jutro dobroinstvo je
Njegova vladavina od jutra do mraka, period je velikog bajrama
Svaka no njegova dana jeste no kaderska, mjeseca ramazana.
Voda darivanja njegova ivot uenjaka predvodnika
Vrata prijema njegova mjesto su obilaenja vezira poasnoga zvanja.
Pred govorom koji svjedoi dobrotu njegovu dunjaluk se udi
Pred stepenom znanja i tajne spoznaje njegove svijet se gubi.
Sa ugodom iskazane sree ljepota se prijatnih njegovih djela sree
On je onaj koji, mihrab prave, od kible prema sebi panju skree.
Po asti dareljivosti kao Hatem svakom stvorenjima znan je
Po vjetini gaanja strijelom, kao Rustem, u svijetu poznat je.
Stigao je do takvoga stepena da je od Tuz Koparana, rahmelije
Slavu imena njegova dao da praina zaborava pritisne
Ako u koral pogleda okom ljutnje
Kao ilibar ut postae, bolesnik koji boluje od utice
Ali ako na ilibar uti pogleda uz saosjeanje
Vratie se njegova ivost i boju korala dobit e
(K:XLV:23-32)
12 Ovaj dio u kasidi naziva se taleb, zato to oznaava dio gdje pjesnik trai nagradu
za svoje pisanje:
Nagradu elei, dok posta bijah, o tebi sastavih hvalospjeve
Silno oduevljenje donijelo je svjetlo i vjerovanje to u tvom srcu je
Kod tebe su tragovi uvanja od zabrane, kod tebe znak bogobojaznosti je
Kod tebe su razne vrste odgoja, kod tebe su klase za stubove /Drave/
Svakom vrhu dlake na glavi tvojoj brokat vezirski pristaje
Za svaki tvoj prst peat vezirski odgovarajui je
Vlasnika poloaja /vezirskog krzna/ postavio je za sadriazama jo ranije
Ahmed-han, stub od stubova uprave, zar ne!?
Proelju Divana taj ukras ko to dade!?
Eto to su predvodnici uglednika, tu su i velikani epohe
Recimo, i jedni i drugi bijahu dijelovi jednog kaftana, ini se:
Ukras od donje odjee ne moe se popeti na vrh jake (od koulje)
Recimo, i jedni i drugi u istom poslu i poslovanju bijahu, ini se
Da li su jednaki no i otri ma kad se neto sijee!?
I jedni i drugi imaju dragulje izbruene
Ali titu gvozdenome ogledalo da li na megdan izai e!?
Za to to si ti onaj koji kupuje od Savrenstva stvari probrane
Za poznavatelja tajnog i vidljiva znanja ovo vodi i jasni dokaz je
(K:XLV:42-50)
13 Pisanje poezije se smatralo nekom vrstom ibadeta.
14 Ukazuje na to da se u poeziji i panegiricima mora zadrati dostojanstvo.
15 Cjelovit prijevod Sabitovih kasida o ramazanu i o bajramima namjeravamo objaviti
prilikom objavljivanja prijevoda Sabitova Divana.

202

takvim za 2008.