1

Ar i s t o t e l
O proricanju iz snova

462b 12 1. Proricanje koje nastaje u snovima i za koje se kae da proizlazi iz usnovina, nije lako niti
s prezirom odbaciti, niti u nj
15 slijepo vjerovati. To to dakle svi, ili mnogi dre da usnovine sadre neto znakovito, prua jamstvo
kao da je iz iskustva zboreno da o nekim stvarima proricanje u usnovinama nije nevjerojatno. Ima za to
poneki razlog, a zbog kojeg bi netko mogao isto zakljuiti i o svim drugim usnovinama. No, to to se ne
vidi nikakav razloan uzrok
20 zbog kojega bi nastajalo proricanje putem snova, to stvara nevjericu. Jer, pored ostalih besmislica,
pretpostaviti da je bog taj koji snove alje takoer je neutemeljeno, jer ih on ne alje najboljim i
najrazboritijim ljudima, nego sluajnicima1. Ako pak izuzmemo uzrok od boga, nijedan drugi ne ini
se smislenim.
25 Jer to da netko predvia to e se dogoditi kod Heraklovih stupova2 ili na Boristenu3, ini se izvan
naih sposobnosti da otkrijemo poela tih stvari. Dakle, nuno je da su usnovine ili uzroci dogaaja, ili
znakovi, ili stjecaji, ili sve to, ili neto od toga, ili samo jedno. Mislim, naime, uzrok u smislu u kojem
je Mjesec uzrok
30 pomrenja Sunca a iscrpljenost uzrok vruice, znak kao to je unilaenje zvijezda (u sjenu) znak
pomrenja, a hrapavost jezika znak vruice, dok je ovjek koji hoda stjecaj pomrenju Sunca.
463a 1 Jer to to ovjek hoda nije niti znak niti uzrok pomrine, isto kao to ni pomrenje nije hodanju.
Zbog toga se stjecaji ne dogaaju niti uvijek niti uglavnom. Jesu li, dakle, jedne usnovine uzroci, a
druge znakovi, na primjer onoga to se zbiva s tijelom? Jer obrazovani
5 lijenici zacijelo nalau da treba pomno paziti na usnovine4. A razlono je tako pretpostaviti i
nestrunjacima i onima koji filozofirajui neto razmatraju i ispituju. Jer kretanja koja (u tijelu) nastaju
preko dana, ako nisu osobito velika i snana, prolaze neopaeno zbog znatnijih kretanja
10 vezanih uz budno stanje. S poinkom je upravo suprotno, jer se u njemu i ona neznatna kretanja
ine velikima. A to je bjelodano iz onoga to se esto dogaa u snovima - naime, da ljudi u snu misle
kako sijeva i
grmi zbog slabih umova koji nastaju u uima, ili da uivaju u medu i slatkim
sokovima zbog siune koliine sluzi koja im tee (niz
15 jednjak), ili da hodaju kroz vatru i jako se pre, a zbog male koliine toplote koja nastaje u nekom
dijelu tijela. Ali im se probude postaje im jasno da se te stvari zbivaju na taj nain. A budui da su
povodi5 svih stvari maleni, bjelodano je da su takvi i povodi bolesti i ostalih
20 trpnji koje tek imaju nastati u naim tijelima. Dakle, oigledno je da su te stvari nuno u snu jasnije
nego u budnom stanju. Ali nije besmisleno da su neke prikaze u snu uzroci, i to svaka sebi
pripadajuih dogaaja. Naime, kada neto tek moramo uiniti,
25 kada smo upravo u nekom poslu ili smo ga ve obavili, esto smo sa tim stvarima zaokupljeni ili ih
obavljamo u upeatljivom snu, /a uzrok je tomu to je kretanje koje se u snu odvija od povoda koji su
nastali preko dana, sebi ve utrlo put/. Isto tako je nuno, ali u suprotnom smjeru, da su kretanja u snu
povod ovih stvari (koje e
30 se odvijati) preko dana,zbog toga to se u nonim prikazama opet utire put namisli o izvravanju tih
stvari. Tako je, dakle, mogue da su neke od usnovina i znakovi i uzroci (buduih dogaaja).
463b 1No veina usnovina nalikuje stjecajima, a ponajvie one koje su posve pretjerane i one iji
povod nije u onima (koji ih sanjaju), kao to su snovi o pomorskoj bici ili dogaajima u udaljenim
krajevima. Jer oni se vjerojatno nahode na isti nain kao kada se nekome tko se
5 neega prisjetio, sluajno dogodi upravo to. to prijei da je tako i u snovima? tovie, vjerojatno se
mnoge takve stvari (esto) zbivaju. Dakle, kao to prisjeanje neke osobe nije niti znak, niti uzrok
susretanju te osobe, isto tako usnovina onome (koji ju je usnuo) nije niti
10

1 je onaj kojega neto sluajno dopada ili zatie - bilo tko.

2 Antiki naziv za Gibraltar.
3 Boristen je antiko ime za rijeku Dnjepar.
4 je podjednako i vjerovati u snove i pokoravati im se.
5 su poela ili povodi. Vidi biljeku e u komentaru teksta O usnovinama.

2
znak, niti uzrok njena ispunjenja, nego puki stjecaj. Upravo se zato mnoge usnovine i ne ispunjavaju,
jer se stjecaji ne dogaaju niti uvijek niti uglavnom.
2. Uope, budui da i neka druga iva bia sanjaju, usnovine zacijelo nisu od boga poslane, niti
nastaju u tu svrhu, iako su
15 boanskoga porijekla; jer narav jest bogom dana, ali sama nije boanska a. Dokaz za to (je
sljedee:) uglavnom priprosti ljudi predviaju budunost i imaju upeatljive snove, tako da (usnovine)
nisu od boga poslane, nego svi oni ija je narav brbljiva i uljiva vide svakojake prilike. Zbog mnogih i
raznolikih kretanja oni se susreu s prizorima koji su podudarni s onima (iz zbiljskoga svijeta), te su
20poput onih koji igraju par-nepar. Jer kao to se kae: kad puno puta baca, tad drugaije pogaa,
pa se tako zbiva i sa njima.
Nita nije udno u tome to se mnoge usnovine ne ispunjavaju, jer (se ne ispunjuju uvijek) niti znakovi,
primjerice kia i
25 vjetrova koji se javljaju u naim tijelima ili na nebu. Jer ispunjenje ne nastupa ako se dogodi drugo,
znatnije kretanje od onoga zbog kojeg je nastao znak. I mnoge stvari koje su lijepo zamiljene i koje su
trebale biti izvrene, naputene su zbog drugih, znatnijih povoda. Openito se, dakle, ne dogaa sve
ono to se (u prolosti) imalo dogoditi, niti je
30
ono to e se (u budunosti odista) dogoditi isto kao i ono to se tek ima dogoditi. No ipak treba rei
da povod jest i ono iz ega nita nije proizalo, i to stvara te znakove od kojih se neki ne ostvaruju. O
usnovinama koje nemaju takve povode kakve smo upravo spomenuli, nego koje su pretjerane ili
vremenom, ili mjestom ili
464a 1 veliinom, ili pak niime od tih, ali koje ipak nemaju povode u onima koji ih sanjaju te ako
ve predvianje ne nastaje od stjecaja, ovo to slijedi e ipak biti prije nego ono to o tome kae
Demokrit, koji za
5
(njihove) uzroke postavlja 'sliice' i 'otiske'b. Naime, kao kada neto prouzroi kretanje u vodi ili zraku,
pa onda to pokrene togod drugo te se takvo kretanje nastavlja iriti sve dalje, iako pokretalo vie nije
prisutno (niti djelatno), nita ne prijei da neko kretanje, pa onda i
10
opaaj, isto tako dospije i do usnulih dua, od onih predmeta iz kojih Demokrit izvodi svoje 'sliice' i
'otiske'. Gdjegod se takva kretanja zateknu, ona su opaljivija nou zato to se kretanje koje nastaje
preko dana lake raspada, (jer je zrak nou mirniji te stoga to su noi u veoj
15 mjeri liene vjetra), i u tijelu stvaraju opaaj tijekom sna, budui da se i nezamjetna kretanja unutar
tijela bolje opaaju u spavanju nego u budnom stanju. Sama ta kretanja stvaraju prikaze iz kojih (ljudi)
predviaju budunost o takvim stvarima6. Upravo zato se
20 to djelovanje i dogaa sluajnicima, a ne onima najrazboritijima, jer kada bi bog bio taj koji ih alje
snovi bi nastajali i preko dana te bi se javljali i mudrim ljudima. Stoga i jest za oekivati da se priprosti
svijet bavi predvianjem budunosti, jer pamet takvih ljudi nije misaona, ve je prazna i liena svakog
sadraja, te se kree onako kako (njezino) pokretalo upravlja.
25 Uzrok predvianja budunosti u onih koji se lako zanose jest to to njihova vlastita kretanja uope
ne spreavaju (strana kretanja), ve su njima potisnuta. Stoga oni strana kretanja najotrije opaaju.
To to neki imaju upeatljive snove te to se ljudima predvianje budunosti naroito javlja o prisnim
osobama7, nastaje zbog toga to prijatelji ponajvie misle i brinu jedan za drugoga.
30 Kao to ljudi najbre prepoznaju i opaaju prisne osobe kada su daleko, isto tako (opaaju) i njihova
kretanja, pa su stoga kretanja znanaca prepoznatljivija. uljive su pak osobe zbog svoje estine
464b 1tako dobri strijelci kao da gaaju izdaleka. I zbog toga to se brzo mijenjaju, svata im se
priinjava. Jer kao to oni u bunilu naglas ili u sebi govore Filagidove stihove, koji se dre (naela)
slinosti, kao to je na primjer "Afrodita", isto tako i uljivci spajaju
5 (kretanja) u nedogled. Osim toga, zbog spomenute estine njihovo se retanje ne da potisnuti drugim
kretanjem. Najvjetiji je tuma snova onaj koji umije uoiti slinosti, jer svatko moe prosuivati i
tumaiti upeatljive snove. Kaem slinosti,
10 jer su prikaze u snovima vrlo nalik slikama u vodi, kao to rekosmo ve ranije. Ako je u vodi
prisutno mnogo kretanja, ne postoji nikakva podudarnost odraza i slika sa pravim predmetima. Zaista
bi bio vjet onaj koji bi mogao razluivati odraze, te brzo razlikovati i tono
15

6 Koje su udaljene u vremenu, prostoru ili su pretjerane u veliini, kao to je reeno u (463b 5).
7 je poznanik, znanac, ali i prisnija osoba. U irem smislu to je prijatelj, onako kako to znaju biti i roditelji, osoba do koje je
nekome stalo.

3
vidjeti rastrgane i iskrivljene slike, te da je neto slika ovjeka, konja ili ega drugoga. I u drugom
sluaju, dakle, to jednako vrijedi i za usnovine, jer kretanje razbija upeatljivost usnovina.
Dakle, to je san i usnovina, zbog kojih uzroka svaki od njih nastaje, k tomu jo i o proricanju iz snova,
toliko neka bude reeno.
Preveo sa starogrkoga:
Pavel Gregori

Komentari

a Misao h gar fusiV daimonia, all' ou qeia a bremenita je filozofijskim znaenjem koje se nuno gubi
svakim pokuajem prevoenja. Doslovni bi prijevod glasio: "Jer narav/priroda jest demonika, ali nije
boanska". Pridjev daimonioV s jedne strane znai 'stvoren boanskim ueem', 'od boga suen', a s
druge strane znai 'udesni', 'vrhunaravni', 'natprirodni', 'nadljudski', pa onda i 'boanski'. Zbog toga je
veoma teko sva ta znaenja u cijelosti zadrati u prijevodu.
b Demokrit je uio da su opaaji nekakve 'sliice' (eidwla) i 'otisci', (aporroiai - odljevi, emanacije)
stvarnih predmeta koji dopiru do osjetila. Plutarh u Questiones Convivales (VIII 10, 2p. 734 F)
izvjeuje o Favorinovom pokuaju rekonstrukcije Demokritove teorije opaanja:
"Sliice kroz pore prodiru duboko u tijela i, kad se vraaju gore, prouzrokuju utvare u snu. Te
sliice oblijeu proizlazei odasvuda, i iz pokustva i iz odjee i iz biljki, a najvie iz ivih bia zbog
velikog kretanja i topline, pa ne samo da pokazuju slinost u obliku s tijelom kojega su otisak... nego i
primajui pojave duevnih odluka, pa obiaja i strasti svakog pojednica, vuku ih sa sobom te, izlazei
na vidjelo, govore s njima kao ive i onima to ih primaju objavljuju miljenja, razmiljanja i elje onih
koji ih odailju, kad nam te sliice primiu slike uvajui ih ralanjene i nepobrkane."
(Diels, Fragmenti predsokratovaca, Demokrit, 68 A 77)