FOLIA ONOMASTICA CROATICA 21 (2012)

UDK 811.163.42373.21(Bake Otarije)

Struni lanak
Rukopis primljen 25. V. 2012.
Prihvaen za tisak 28. I. 2013.

KRISTINA MIOI
Velebitska 2, HR-23000 Zadar
kmiocic2@net.hr

TOPONIMIJA BAKIH OTARIJA

Ovim istraivanjem eljeli smo, prije svega, sustavno popisati toponime Bakih
Otarija te ih objaviti kako bi se otrgli zaboravu, ali i na jezinoj razini posvjedoiti liki tokavsko-ikavski govor kakav je zasad zapisan u knjigama i radovima Marka uljata, Ivana Milkovia, Stjepana Paviia, Milana Japunia i
Grgura Budislava Tomljenovia. Istraivanje je provedeno uglavnom na terenu u kontaktu s izvornim govornicima informatorima, a tek manji dio u razliitim gradskim i dravnim ustanovama. Prikupljeno je ukupno 165 toponima. Toponimija Bakih Otarija je hrvatska, osim jednoga turcizma (laginac)
i jednoga romanizma (Otrije).

1. Uvod
Bake Otarije jedno su od najviih stalno naseljenih mjesta u Hrvatskoj. Iako
u podjeli1 Velebita (na njegov sjeverni, srednji, juni i jugoistoni dio) predstavljaju granicu izmeu srednjega i junoga Velebita, u svijesti govornika najvie pripadaju Lici. Takva podijeljenost vidljiva je i u svakodnevnome funkcioniranju naselja; tako Bake Otarije2 administrativno pripadaju opini Karlobag, ali potanski
se promet odvija preko Gospia (odnosno pote u Bruanima, zapadnome gospikom predgrau). upni ured kojemu pripada otarska crkva sv. Elizabete takoer
se nalazi u Karlobagu, ali smrtovnice se podiu u Matinome uredu Gospi.
Takva podvojenost, dakako, ima svoje korijene i razloge. Otarije se nalaze na
924 940 m nadmorske visine (ti podatci ovise o mjestu izmjere), na 20. kilometru ceste Gospi Karlobag iz smjera Gospia, odnosno na 18. kilometru iste ceste iz smjera Karlobaga. Naselje je smjeteno uz rub krkoga Otarskog polja, dugakoga oko 4 km i irokoga 1 km, koje je u prolosti hranilo mnogobrojne otarske obitelji. No prema popisu iz 2001. godine u Otarijama je ivjelo 30 stanovni1 Takvu podjelu predlae dosad najsustavniji objavljeni planinarski vodi po Velebitu (aplar 2001: 8).
2 U daljnjem tekstu Otarije.

147

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

ka uglavnom starije ivotne dobi.3 Ta podvojenost oituje se i u tome to Liani

i danas Otarce smatraju Podgorcima, dok Podgorci (stanovnici podvelebitskoga
dijela jadranske obale) njih smatraju Lianima. Uvjerljivo najvei broj stanovnika
preziva se Prpi, a od bunjevakih prezimena u Otarijama su zastupljena prezimena Baburi, Brkljai, Mileti, Poli i iki (v. Paveli 1973: 14).
O toponimiji Bakih Otarija moe se itati uglavnom u putopisnoj literaturi koja je po svojim obiljejima osobna i esto bez znanstvene podloge (v. Forenbacher 2000. te Rukavina 1979.). Neto je tonija, ali ipak nije znanstvena, planinarska literatura4. Jedinim znanstvenim radovima o Otarijama mogu se smatrati Bake Otarije i ira okolica (Rukavina 1991.) i Rimskom cestom preko Velebita (Prpi 2008.). Ti su radovi nastali kao rezultat znanstvenih istraivanja na samome terenu i u arhivima te suradnje s lanovima akademske zajednice. Stoga se
ovaj rad moe smatrati tek prvim pokuajem u nastojanju da se otarska toponimija i naselje openito, a osobito zbog svoje prometne i zemljopisne vanosti, temeljito istrae.

2. Kratka povijest Otarija

Za vladavine Rimljana navedenim su prostorom prolazile rimske dvokolice
povezujui Liku i Podgorje. U srednjem vijeku lokalitet je bio u posjedu obitelji
Kurjakovi, krbavskih knezova. Nakon povlaenja Turaka iz Like 1689. godine,
zapovjednitvo Vojne krajine kojoj je 1713. godine pripao taj prostor, uoilo je njegove gospodarske i prometne mogunosti te je u 1. polovici XVIII. stoljea otvorena prva gostionica po kojoj je naselje i dobilo ime (mlet. ostara gostionica, birtija, krma), a ija je svrha bila osigurati trgovcima iz Podgorja mjesto za odmor
na putu prema Lici. S obzirom na razvoj prekovelebitske trgovine, a time i otvaranje veega broja gostionica, vlasti su na spomenuti prostor poele naseljavati hrvatsko bunjevako katoliko stanovnitvo uglavnom iz Podgorja, ali ljudi su teko ostavljali svoje tek ponovo steene domove i selili se na planinu. No jedan dio
ljudi je doao i stvorio sebi novi dom.
Pravi uzlet naselje je doivjelo u XVIII. i XIX. stoljeu otvaranjem triju cesta (Karoline, Terezijane i Knei-Kekieve) izmeu Gospia i Karlobaga koje su
otvorile put novomu naseljavanju. Rezultat tih promjena bila je izgradnja crkve
i otvaranje kole potkraj XIX. stoljea. No ve s prelaskom u novo stoljee skromno Otarsko polje vie nije moglo hraniti mnogobrojne obitelji te su mnogi otili
u Ameriku u potrazi za boljim ivotom, a dva svjetska rata i otvaranje Like pruge 1925. godine koje je prometna arita premjestilo dublje u Liku nepovoljno su
utjecali na otarsku demografsku sliku. U razdoblju od pedesetih do sedamdesetih
3 Do zavretka ovoga rada potpuni podatci iz popisa stanovnitva 2011. godine jo nisu bili
dostupni.
4 aplar (2001.), Poljak, J. (1929.), Poljak, . (1976. i 1990.), Prpi (2008.).

148

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

godina XX. stoljea Bake Otarije posve su opustjele, tako da prema popisu stanovnitva iz 2001. godine naselje broji tek 30 stanovnika. Danas se, s obzirom na
raseljavanje autohtonoga stanovnitva te utjecaj elektronskih medija, mjesto sve
vie pretvara u turistiku oazu i izletite za itelje velikih gradova kojima se, zahvaljujui prometnoj infrastrukturi, pribliilo na dva sata vremena vonje.5

3. Ciljevi i metodologija istraivanja

S obzirom na zemljopisni poloaj, a naroito na izrazito negativne gospodarske i demografske prilike u Otarijama, razlozi i ciljevi ovoga toponomastikog
istraivanja nametnuli su se sami. Glavni razlog bila je spoznaja da e se, s obzirom na dob i malobrojnost autohtonoga stanovnitva, to neistraeno i neobjavljeno toponimsko bogatstvo posve izgubiti sa smru posljednjega roenog Otarca,
dakle kroz nekoliko desetljea. Taj su strah dodatno pojaali i mnogobrojni primjeri internetskih stranica, blogova i katastarskih zapisa koji vrve netonim toponimskim likovima (npr. Ptiijak umjesto Tijak, Brijeg umjesto Brg) i njihovim morfolokim paradigmama, pa ak i opim informacijama, no neka to bude
predmetom buduih istraivanja. Jedan je od ciljeva ovoga rada ispravno imenovanje lokaliteta obuhvaenih terenskim istraivanjem. Budui da lokalno stanovnitvo govori likom tokavskom ikavicom, imena lokaliteta otkrivaju znaajke
toga govora te su u tome smislu pravo jezino vrelo. Zbog nepovoljne gospodarske, a time i demografske slike Velebita, sve je manje govornika takve tokavske
ikavice, a isti je sluaj i s toponimima. Zato je jednako vaan cilj popisati toponimski korpus Otarija te ga prvi put sustavno objaviti u znanstvenome asopisu. Budui da je lika toponimija openito dugo bila izvan fokusa istraivanja, cilj
ovoga rada jest svakako i dati doprinos njezinim buduim istraivanjima te pruiti materiju za usporedbu s toponimima drugdje u Lici. Zbog izostanka egzistencijalne i obrazovne perspektive za mlae stanovnitvo Otarije, nekada stalno naselje, postupno postaju mjesto za odmor. To znai da ljudi iz veih sredina koji podrijetlom nisu vezani uz to podruje, prepoznaju Otarije kao utoite od suvremenoga naina ivota. Zbog njihova porasta i istodobnoga nestanka autohtonih
Otaraca, toponimski korpus nee samo nestati ve e se, izloen iskljuivo alohtonim utjecajima, promijeniti te e se s vremenom stvoriti posve novi korpus koji
e se nataloiti na ovaj izvorni otarski. Stoga je vrlo vano da on ostane zabiljeen i protumaen u svojem izvornom obliku na likoj tokavskoj ikavici. Toponimi su prikupljeni na podruju Otarija u kontaktu s izvornim govornicima i njihovim potomcima u Splitu, Rijeci i Zadru6 tijekom 2007. i 2008. godine, a ubicira5

Za opirniji pregled otarske povijesti vidi: Mauran (2001.), Rukavina (1991.).

Kazivai: Lucija Prpi, Otarije (1914. 2008.), Milka Prpi, Rijeka (1953.), Mira Bura, Rijeka (1950.), Marko Mioi, Zadar (1947.), Matija Paanin, Split (1953.), Mandica Dugac, Crikvenica
(1945.). Svima njima velika hvala na uloenome trudu, odvojenome vremenu i dobroj volji.
6

149

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

ni su takoer na terenu tijekom 2009. i 2010. godine. Zemljovidi su nabavljeni zahvaljujui Podrunomu uredu Dravne geodetske uprave u Gospiu te Sredinjemu uredu u Zagrebu.

4. Osnovne crte otarskoga govora

Budui da je ovaj rad toponomastiki, a ne dijalektoloki, u uvodu se prije
obrade toponimskoga korpusa donosi kratak prikaz otarskoga govora. Otarski
govor pripada tokavsko-ikavskim govorima zapadnoga tokavskog dijalekta. Uz
Velebit i Liku takvih govora ima i u Gorskome kotaru, u Podgorju, na dalmatinskome kopnu, u Baranji, u pojedinim mjestima na srednjodalmatinskim otocima,
a izvan Hrvatske u nekim dijelovima Bosne, zapadnoj Hercegovini, Vojvodini,
Maarskoj i u trima selima u pokrajini Molise u sredinjoj Italiji (v. Lisac 2003.).

4.1. Fonologija
4.1.1. Samoglasnici
Samoglasniki inventar otarskoga govora ini pet samoglasnika: a, e, i, o, u, a
svaki od njih javlja se u kratkim i dugim slogovima. Fonem r takoer je slogotvoran te se javlja u kratkim i dugim slogovima. Budui da je rije o ikavskome govoru, starohrvatski fonem jat odrazio se kao /i/ (Brg, Brigvi, Pli brg, Rpte,
Vnci, drlo), iako se u svakodnevnome govoru uju i ekavizmi (csta, sno).
Od samoglasnikih zamjena uoene su:
a > o: Povljua7
i > e: Rkete; ve (u znaenju iznad)
e > o u instrumentalu jd. imenica mukoga roda ije osnove zavravaju
palatalom: s non; s kjion.
Samoglasniki skupovi uju se uglavnom u posuenicama (autbus, prisugat),
no najee se steu u imenicama (ps, zva) ili u mukome rodu glagolskoga
pridjeva radnog ija osnova zavrava na -a (k, sl, dren) u korist prvoga
samoglasnika. Zijev se izbjegava zamjenom e > j (ptnajst, dvajspt) u brojevima
ili samo umetanjem j u glagolskim pridjevima radnim ije osnove zavravaju na
-e, -i ili -u (oldija, ja zeja). U skupu konsonant + j- u odreenim primjerima
se reflektiralo kao i: Zijak, Ziji vt.
4.1.2. Suglasnici
Suglasniki inventar ine 24 konsonanta. Razlike izmeu (Bsaa, Zijak)
i (ika) te izmeu d (sndir, deldija) i (di) dobro su izraene. Fo7 U radu foneme /x/, //, //, //, // u terenskim podatcima ne donosimo uobiajenim
dijalektolokim znakovima, ve ih biljeimo grafemima standardnoga hrvatskog jezika: h, d, ,
lj, nj.

150

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

nem h otarski govor ne poznaje (str, gr), ve na njegovu mjestu stoji v (jva,
krv, kvat). Fonem f katkad je zamijenjen s v (v, vrgat). Zavrno -l najee
otpada, ime se finalni vokal produuje (vt), no -l se zadrava u kosim padeima (Gjd. vtla, DLjd. vtlu, Ijd. vtlon), kao i u deminutivu (vtli) i augmentativu
(Vtline). Potvreni su i drugi sluajevi suglasnikih zamjena:
k > t: Skt
nj > lj: smljat
m > n: u 1. l. jd. prezenta (vdn, ksn) i u instrumentalu naglaenih (mnon,
tbon, njn, njn) i nenaglaenih zamjenica (nn, vn, n)
s > : it
z > : kavat
Potvreno je i otpadanje suglasnika:
sl > s: blgosov
j > : dan.
Ima i primjera stapanja dvaju suglasnika u jedan (hv > v: vla, vt) ili otpadanja suglasnika p u konsonantskim skupinama pt, p, p: Tijak, la, nica.
Imenica troak potvruje se u liku strak.
Potvrena je desibilarizacija ispred i u DL jd. enskog roda: u Lki, na ngi,
pri rki.
Suglasnika skupina dsk ostvaruje se kao ck: ljcki.
Jotacija je dosljedna: kae se rk i nk, a oblici rodijak i netijak nisu potvreni.
4.1.3. Prozodija
Liki govori kojima pripada i otarski imaju vrlo sloen naglasni sustav koji bi
zahtijevao mnogo vie prostora i pomniju analizu, pa e se autorica ovdje ograniiti samo na one njegove karakteristike koje moe potkrijepiti primjerima iz materije koja ini okosnicu ovoga rada. Otarski govor ima novotokavsko naglaavanje s etiri naglaska ( ). Zanaglasne su duine izraene (Grbr, pk).
Razlika izmeu i ` nije uvijek sasvim jasna, a katkad se ista rije moe naglasiti na oba naina (ziji i ziji), to ovisi o govorniku. Naglasak se nalazi na proklitici uglavnom ispred rijei naglaenih silaznim naglaskom (N kruki, Bag).
Kratkouzlazni naglasak esto se nalazi na drugome slogu (Konica, Kotrina),
a u odreenim se sluajevima uvaju i stariji naglasci (Kod stanva). Sufiksalne
izvedenice zadravaju naglasak rijei iz kojih su izvedene (laginac, Krlika),
no potvreno je i drukije (Grbr < grb). Kod jednoslonih rijei mukoga roda
u N jd. naglaenih dugosilaznim naglaskom, naglasak u G jd. prelazi u dugouzlazni (Gja). Ako je naglasak vieslonih rijei mukoga roda u N jd. dugouzlazni,
on e u G mn. prijei u dugosilazni (Otrac Otrc). Isto vrijedi i za vie151

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

slone umanjenice tvorene nastavcima: -rak, -ak, -ljak, -njak, -tak, -ac,
-ak, -ak, -ljak (Kuljak Kuljk). Dvoslone bezafiksalne imenice enskoga roda koje na prvome slogu imaju kratkosilazni naglasak, u Gmn. dobivaju
dugosilazni (Bra Br; Drga Drg). U sluajevima kad je u N jd. kratkouzlazni naglasak na prvome, a zanaglasna duljina na drugome slogu, tada je u G
jd. i G mn. na drugome slogu dugouzlazni naglasak (Bnr Bunra; Bunr).
Uveanice tvorene sufiksima -ina ili -ine koje na prvome slogu imaju kratkouzlazni, u G mn. na prvome slogu dobivaju kratkosilazni naglasak (Rdine Rdin;
Stnine Stnin) ili zadravaju kratkouzlazni, to opet ovisi o govorniku.

4.2. Morfologija i sintaksa

Potvreno je postojanje kratke mnoine u svim padeima (NV Pnji, G Pnj,
DLI, Pnjn, A Pnje), no neke imenice imaju dugu mnoinu (zevi), a neke i obje
(vci i vkovi).
Umjesto instrumentala u sloenim toponimima koji sadravaju prijedlog pod
dolazi akuzativ (Pod jvrje, Pod vljike).
Nastavci su ujednaeni u dativu, lokativu i instrumentalu u sva tri roda mnoine: tako u DLI mn. imenice mukoga i srednjega roda imaju nastavak -in (Brigvi
Brigvin; Stra Vrta Strin Vrtin), a u DLI mn. enskoga roda -an (Polone
Polonan).
U nekim toponimima sloenima od prezimena i apelativa posvojnost se iskazuje vlastitom imenicom u N jd. (Pli brg, Ppi plje).
Posvojnost se esto izrie i svezom prijedloga od i genitiva (Kk od Krline
Plne).
Osobne zamjenice u otarskome govoru glase: j, t, n, na, no, m, v, ni,
ne, na. Upitna zamjenica za neivo jest to, a umjesto zato upotrebljava se jre.
Neodreena zamjenica neki, neka, neko i neodreeni pridjev nekakav, nekakva,
nekakvo stopili su se u oblik nkvi, nkva, nkvo.
Infinitivni nastavci glagola su -ti i -i, pri emu finalno -i najee otpada, a
isti je sluaj i s glagolskim prilogom sadanjim (ns sno iz Dlibe; rd dva
u Jdievcu). Kod glagola II. vrste poput krenuti i puknuti umjesto infiksa -numoe doi -ni-, pa ti glagoli onda glase krnit(i) i pknit(i), a u glagolskome pridjevu radnom infiks moe i ispasti u sva tri roda (stg, stgla, stglo). Glagolski pridjev trpni tvori se s pomou nastavka -t, -ta, -to i u tim sluajevima izostaje jotacija (nkrvt, psvadta). Aorist se dobro sauvao (re, de). Prezent glagola biti glasi: san, si, st, smo, ste, su, a glagola ii: n, , , mo,
te, (u Jtare). Kod 2. l. jd. imperativa nekih glagola ija osnova zavrava na
-i gubi se doetno -j, pa ti imperativi glase npr. skri (se u mr) i ppi (vde s
Ptrovca). U prepriavanju prolih dogaaja esto se upotrebljava historijski im152

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

perativ (M di pd Kizu vat blgo) koji moe biti i obezlien (U Nici se

sdi kumpr.). Superlativni se prefiks naj-, osim pred pridjevima, upotrebljava
i pred glagolima (J njvoln vde s Krane.).
Otarski govor bogat je arhaizmima i lokalizmima poput bdnit(i) pokrenuti prepadom8, eljde ovjek; osoba; ljudsko bie (uljat 2009.), gnjt potkoljenica (uljat 2009.), kselina napitak od fermentiranoga mlijeka, slian jogurtu
(uljat 2009.), pricparit(i) zakopati, zavezati i uvrstiti9, prisvdit(i) nagorjeti odjeu na izvoru topline (uljat 2009.), trp hladna ostava za krumpir, obino
iskopana u podu kuhinje (uljat 2009.), varnika pomuzeno mlijeko koje je potrebno prokuhati (uljat 2009.), zaluit(i) opaliti (komu) pljusku (uljat 2009.),
zaspnjit(i) zakopati gumbe (uljat 2009.), zgat(i) zbijati ale i time uveseljavati drutvo (uljat 2009.), kao i elementima iz drugih jezika. Meu najbrojnijima su romanizmi koji su doli iz mletakoga, npr. bcn velika boca za vino
(Mioi 2011.), pancta slanina(Mioi 2011.), transkog: jta jelo od graha, kiseloga kupusa i suenoga mesa(Mioi 2011.) ili su kao dalmatski leksiki ostatci s obale uli u otarski govor: baltura veranda na katu kue(Mioi 2011.),
kpula crveni luk(Mioi 2011.). Dobro su zastupljeni germanizmi: prat(i)
tedjeti(uljat 2009), prhet tednjak (uljat 2009), turcizmi jam dio konjske
opreme (uljat 2009), te hungarizmi: cnja stara krpa (uljat 2009), ve (od vila pasmina psa) (uljat 2009). Ima i latinizama ptar sveenik franjevac10.

5. Popis i opis toponima

Toponimija Otarija gotovo je iskljuivo hrvatska, uz iznimku drugoga dijela samoga ojkonima Bke Otrije koji je mletakoga podrijetla. Ime prijevoja
laginac turskoga je podrijetla s hrvatskim sufiksom -ac. Sva su ostala imena lokaliteta hrvatska. Budui da je lokalitet, koliko je autorici poznato, prije dolaska
Bunjevaca bio nenaseljen, to bi objasnilo svega nekoliko nehrvatskih toponima u
cjelokupnome korpusu i vrlo prozirne motivacije. Razgovorom na terenu s lokalnim govornicima (informatorima) prikupljeno je 125 toponima, a pregledom katastarskih zapisa jo njih 40.11 No budui da su sjeanja informator zbog njihove
starije ivotne dobi, ali i raseljavanja, izblijedjela, posve sigurno nije rije o broju
koji bi bio zateen da se istraivanje obavilo prije. Toponimi koje su potvrdili informatori akcentuirani su i, ondje gdje je to bilo potrebno, objanjeni, te ubicirani na zemljovidu priloenome pri kraju rada. Toponimi koje navode katastarski
8

Rije nije zabiljeio uljat.

Rije nije zabiljeio uljat.
10 U Otarijama liturgiju dre franjevci iz kapucinskoga samostana u Karlobagu ijoj upi pripada crkva sv. Elizabete u Otarijama.
11 Treba imati na umu da je rije o lokalitetu koji zauzima povrinu od samo nekoliko etvornih kilometara.
9

153

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

zapisi, a koje kazivai nisu sa sigurnou potvrdili, navedeni su u zagradama, bez

naglasaka i dodatnih pojanjenja (osim onih spomenutih u tim zapisima).
laginac prijevoj (1234 m). Prema legendi, dobio je ime po Turinu Al agi koji
je na tome mjestu poginuo pri turskome povlaenju iz dananjih Otarija krajem XVII. stoljea (Rukavina 1991: 12).
lanac oranica
(Babina njiva oranica)
(Bainka oranica)
Bdanj brdo12
Bra panjak uz baru
Barbrua oranica13
Brica oranica u blizini omanje movare
Bsaa brdo (1089 m)
Bke Otrije d. mlet. ostara osteria (Miotto 1984: 140); mlet. ostara taverna; luogo dove si vende vino, si mangia e salloggia (Boerio 1829: 393). Devoto i Oli navode kako je ovdje rije o izvedenici iz stfranc. oste, to je dolo iz lat. hospes gost, posjetitelj (Devoto Oli 1997: 1346). Etnici: Otrac,
trka. Ktetici: trski, -a, -o.14 O toponimu Bg Petar iumunovi (2009:
241) kae: Spominje se ve u antikih pisaca kao Vegium. Prema potvrenu lokativu iz 1640. Bgu rekonstruira se nominativni oblik *Bg, G. Bga. Nakon ispadanja poluglasa u slabu poloaju nastaje teko izgovorljiv skup /-bg-/ pa se
uspostavlja paradigma Bag, G. Baga. Grad se tako zvao sve do kraja XIX. stoljea. Usporedi njemu pridrueno naselje Bake Otarije. Pripadao je plemikim rodovima: Tugomiriima, ubiima i Kurjakoviima. Nakon turskog palea 1525. godine Bag obnavlja nadvojvoda Karlo 1579. pa se od idue godine zove
i Karlobag. To je ime prevladalo..
(Beganua oranica)
Bevndua oranica
Bjce uzvisina
Blice uma
Bljevina oranica
12 Bdanj velika drvena valjkasta posuda za kiseljenje kupusa, dranje ita ili komljenje ljiva, sadraja tristo do tisuu litara (uljat 2009: 22).
13 Motivirano osobnim imenom Barbara.
14 uljat (2009: 173) navodi ktetik otrijski, no informatori su, bez iznimke, naveli kako oni
kau tarski, -a, -o.

154

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Bleva pljevina uzvisina

Brg brdo
Brigvi panjak; Informatori nemaju podataka o tome zato se ravni panjak
zove tim imenom.
Brkljua livada15
(Budak oranica)
(Bukva panjak)
Bljima uzvisina; Vrlo est toponim na Velebitu16.
Bljimica uzvisinica, mala buljima
Bnr bunar
(Cremuina istik)
Ckva otarska se crkva zapravo zove crkva pohoda Marijina sv. Elizabeti, ali
Otarci je smatraju crkvom sv. Elizabete (Lezbete) koja je ujedno i zatitnica
mjesta. Na blagdan Sv. Elizabete, 4. srpnja, ili prve nedjelje u srpnju, u selu se
odrava veliko slavlje. Ova dananja crkva obnovljena je u ljeto 1990. godine
donacijama austrijskih vjernika, a uz nju nalazi se i povei upni stan izgraen
dvije godine prije toga.
(Crni vrh uma)
(ai dolac istina)
(uljatua istina)
ika oranica
Dnnka oranica17
Di oranica okruena s nekoliko uzvisina
Dokzua oranica18
Dlinica oranica smjetena u udolini okruenoj umom
Drga livada
(Dragine jatare istik)
Drica oranica
Dboki vtli oranica; Zove se tako jer je smjetena u kotlini.
Dboko oranica, smjetena u dubokoj dolini i ograena zidom
15
16
17
18

Toponim je motiviran prezimenom Brkljai.

Bljima mala uzvisina (uljat 2009: 39).
Rije je o motivaciji mukim imenom Dane.
Mogua je motivacija prezimenom Dokoza ili Dokozi (oba esta na Velebitu).

155

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Dliba livada u dubokoj dolini19

Dlibica livada u manjoj dulibi; U stvarnosti Dlibica je svojom povrinom
mnogo vea od Dlibe.
Gj umarak
Glviica uma
Grba jarak
Grbr kuk, visoka stijena bez biljnoga pokrova; Ime je dobio jer je na tome
mjestu prije krenja ume, a zatim i nestajanja tankoga sloja zemlje, postojala
gusta grabova (Carpinus betulus L.) uma.
Grblje mjesno groblje, smjeteno iza crkve
Gvno oranica na kojoj se vrilo ito
Jdievac umovito brdo
(Jadrina krevina oranica)
Jruga usjek20
(Jasen oranica)
Jtare uzvisina na kojoj se nalaze ruevine pastirskih koliba21
(Jazmakua istina)
Jla oranica; Na iskrenoj i obraenoj povrini nalazi se jedno jedino stablo jele
(Abies alba).
Jlrje brdo (1178 m)
Jrlin vt oranica
Jrkua oranica
Kmenica vrelo; Kmenica je zapravo udubina u stijeni koja zadrava kinicu
(uljat 2009.), no semantikim je pomakom to postalo ime za izvor. Rije je, naime, o tome da je na krkim podrujima koja proputaju vodu umjesto da je zadravaju, osobito za ljetnih mjeseci kad vlada sua, svaka kap vode predstavljala izvor preivljavanja.
Kmenica oranica, nazvana po istoimenom izvoru uz koji se nalazi
Krlika panjak22
Krlina plna proplanak
(Katunite istina)
19
20
21
22

156

Dliba umska dolina, udolina (uljat 2009: 66).

Jruga 1. udolina na padini kojom se slijeva voda. 2. korito potoka (uljat 2009: 98).
Jtara stoarska koliba za zimovanje (uljat 2009: 98).
Toponim je motiviran osobnim imenom Karlo ili obiteljskim nadimkom Karlii.

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Kn prijevoj
Kza brdo (1278 m) koje dijeli Otarije od Dabara
(Kod kria istik)
(Kod lokve istina)
(Kod mlina oranica)
Kod stanv livada23
Krana bunar
Krana oranica; Nazvana je po istoimenome bunaru uz koji se nalazi i iz kojega se zalijeva.
Ksica manja uzvisina s ravnim platoom na vrhu.24
Konica visoravan25
Kotrina ograeni dio dvorita i livadna povrina u neposrednoj blizini kue na
koju se (kolima) dovozilo pokoeno sijeno i slagalo u plastove (uljat 2009.)
(Kratelji livada)
K livada; Kad su krajike vlasti u Otarije prisilno naselile Bunjevce, dale su
im neogranieno pravo na krenje dotad umskih podruja kako bi ih privukle
da u to veem broju nasele taj prostor i na njemu ostanu. Stoga postoji cijeli niz
toponima koji u svojoj osnovi imaju korijen kr i pripadajui glagol kriti. Iskrena podruja uglavnom su se pretvarala u obradive povrine, no kako je broj
stanovnika opadao, te su povrine sve vie zarastale, najprije u panjake, a zatim i u livade visoke trave.
Kevina livada
Kevina Mleti oranica; U prolosti je pripadala obitelji Mileti.
Kevinica oranica
Kii panjak; Sastoji se od niza manjih iskrenih povrina.
Krka oranica; Ime je dobila po jednome jedinom stablu kruke (Pyrus communis L.) koje se ondje nalazi, a to je prilino neuobiajeno za taj povrtlarski
kraj.
Kuljak okuka na seoskome putu, nekadanje sastajalite ljudi na putu prema
Stupainovu ili Dabrima
23

Stn je u prolosti bila pastirska kuica graena u suhozidu u kojoj su obitavali pastiri koji
su iz naselja na nioj nadmorskoj visini u toplijemu dijelu godine izgonili svoju stoku na vie predjele Velebita, gdje se, za razliku od primorske padine, ipak mogla pronai ispaa. Stoga su se stanovi uglavnom podizali na povrinama prekrivenima travom (Knifi Schaps 2001).
24 Ksa strmina, brdo (uljat 2009: 116).
25 Konica livada koja e se kositi za sijeno (isto).

157

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Ka kme Gginice rije je o naputenoj i razruenoj kui i poveoj okunici,

danas zarasloj u travu; Kuma Goginica (zapravo se zvala Marija Mileti) dobila je nadimak po svojem suprugu (Josipu Miletiu) kojega je selo poznavalo pod
nadimkom Gga. Budui da nisu imali svoje djece, a bili su imuni, bili su kumovi gotovo svoj novoroenoj djeci u uglavnom siromanome selu.
(Latica livada)
Logrte uma
(Lokva napajalite)
Lica oranica
Ljbica brdo (1320 m)
Ljbica potok ispod brda
Mrasvka oranica26
(Mejatovka livada)
(Meralua istina)
(Metla istina)
Mua oranica
Napsalte panjak
Nica komadi oranice
Njivtina livada
(Njivica oranica)
grada Bburi livada, v. grade; Baburii su bunjevako pleme iji se jedan
dio naselio izmeu vrela Petrovca i brda Kize (dvije najpoznatije orijentacijske
toke toga podruja).
grade niz oranica oko kojih su podignute ograde od suhozida ili prua, a u novije vrijeme i od ice
mr umarak (uljat 2009)
(Opua livada)
Ple livada
Pnji uzvisina; Na tome su se mjestu u prolosti ruile bukve za daljnju obradu
te su ostali samo mnogobrojni korijeni i panjevi stabala.
(Peenka livada)
Ptrovac vrelo
Plna uzvisina; uljat navodi kako je to vea povrina u planini bez ume (uljat 2009.) a u najveem broju sluajeva rije je upravo o uzvisini.27
26
27

158

Toponim je motiviran prezimenom Maras (esto u Bruanima).

Rije je o vrlo estome toponimu na Velebitu i u Lici.

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

(Planica livada)
Pezbina oranica
Pod jvrje uzvisina nad kojom se naginje javorova (Acer pseudoplatanus L.)
umica.
(Pod kukon livada).
Pod vljike oranica ograena drvenim vrljikama (motke kojima se zagrauje
vrt) (Skok 1973: 629)
(Podi livada)
Pli brg breuljak, neko u vlasnitvu obitelji Poli
Polone prijevoj; Ime je dobio po stepenasto poloenim, nestabilnim kamenim
ploama od kojih se sastoji i zbog kojih je vrlo nezgodan za prijelaz.
Pnor livada
(Popratnjak uma)
(Potoci livada)
Povljua oranica
Przov stni naputena nastamba i pripadajua okunica; Prz u otarskome
govoru oznaava ovna spremnoga za rasplod (Forenbacher 2000: 49), to je ujedno bio i nadimak vlasnika stana.
Prstranak uzvisina; Nalazi se pri strani, odnosno sa strane triju plodnih parcela
zvanih Trlnka na koje je oigledno bila usmjerena pozornost ljudi.
(Proalua uma)
Prsika oranica
Pron vt oranica; Vrt se naziva pronim jer je bio ograen proem; ogradom od isprepletenoga prua.
Ppi plje veliko polje
Pt glavni seoski put
Rjvka livada
Rkete oranica; Rkete (Salix purpurea L.) niske su grmolike vrbe (uljat 2009:
217) kojima je prije krenja bilo prekriveno to podruje.
Ravnica oranica
Rdine nekoliko obradivih povrina poredanih jedna uz drugu
Rpte livada; Tu se nekad sadila repa (Beta vulgaris L.) za ishranu svinja, no
nakon odlaska ljudi taj se lokalitet prestao obraivati i pretvorio se u livadu.
(Ruja oranica)
(Rupe oranica)
159

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

(Rusovo istina)
Sldovaa brdo (1214 m)
(Smrevica istina)
Skt seoski put
Stnine uma
Stra vrta prijevoj koji se tako zove jer su vrata preko neprohodnoga planinskog sedla izgraena jo u rimsko doba (Prpi 2008: 15), a 1968. godine izgraen je i tunel ispod njih.
Stupinovo zaselak
Stupnua panjak
kua oranica28
pk panjak; Na tome mjestu i danas rastu mnogobrojni grmovi ipka (Rosa
canina L.).
kbina drugo ime za brdo Bsau29
pli plna brdace
Tijak oranica30
Trina uzvisina; Rije je o neko velikome ograenom prostoru za uvanje ovaca koji je zbog sve manjega uzgoja stoke prenamijenjen u pretovarite drva.
Trtina oranica
Tn oranica
Trlnka oranica; Sastoji se od tri reda (linije) obradivih povrina odijeljenih suhozidom.
(Trouglasta pod lokvom uma)
(Ulege oranica)
e oranica
Vliki vt oranica vee povrine
Ve rvn panjak31
Vnci uzvisina; Biljni pokrov kojim je prekrivena ima oblik vijenca.
(Vriline graba)
Vak panjak
Vt Plipov oranica
28
29
30
31

160

Toponim je motiviran prezimenom iki.

Mogue od pridjeva kbav neravan (uljat 2009: 240).
uljat navodi kako tjak moe znaiti i ptiji izmet (2009: 254).
Rvina raskopana brina, strmina (uljat 2009: 216).

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Vt pod ksn panjak

Vtline oranica
Zijak panjak
Ziji vt oranica
Zeljn vtli oranica na kojoj se od davnih dana sadilo liko zelje (Brassica oleracea L. var. capitata)
drlo usjek
(uljevac livada)

6. Strukturna klasifikacija
U ovu strukturnu klasifikaciju uvrteni su samo oni toponimi koje su kazivai informatori potvrdili i za koje je, dakle, sigurno da su jo u upotrebi. Meu
njima najbrojniji su jednorjeni sufiksalni toponimi tvoreni najplodnijim sufiksima: -ina/-ine (12), -ica (10), -ua (9), -ka (6), -ac (4), -je/-lje (3), -ak (4), -aa (2),
-i/-i (2), i -ite (2). Slijede zatim jednorjeni bezafiksalni toponimi (23). Neto
su manje tvorbeno plodni uzorci dvorjenih sloenih toponima: pridjev + imenica
(10), imenica + imenica (5), prijedlog + imenica (4). Slijede jednorjeni prefiksalno-sufiksalni toponimi (2), dok dva zabiljeena trorjena uzorka: imenica + imenica + imenica i imenica + prijedlog + imenica, kao i dvorjeni imenica + pridjev
tvore samo po jedan toponim.

6.1. Bezafiksalni toponimi:

Bdanj, Brg, Bra, Bljima, Bnr, Ckva, Drga, Dliba, Gj, Grba, Gvno, Jruga, Jla, K, Krka, mr, Plna, Pnor, Pt, Skt, Tn, e, drlo.

6.2. Afiksalni toponimi

6.2.1. Sufiksalni toponimi tvoreni pomou najeih sufiksa:
-ac: laginac, lanac, Jdievac, Ptrovac.
-aa: Bsaa, Sldovaa.
-ak: Kuljak, Tijak, Vak, Zijak.
-ica (s deminutivnom funkcijom): Brica, Bljimica, Dlinica, Drica,
Dlibica, Glviica, Ksica, Kevinica, Lica, Nica, Ravnica.
-i/-i(i): Di, Kii.
-ina/-ine (s augmentativnom funkcijom): Njivtina, Rdine, Stnine,
Trina, Vtline.
-ina/-ine: Bljevina, Kotrina, Kevina, Pezbina, Polone, kbina,
Trtina.
161

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

-ite: Logrte, Rpte.

-je/-lje: Grblje, Jlarje, (Pod) jvrje.
-ka: ika, Dnnka, Krlika, Mrasvka, Rjvka, Trlnka.
-ua: Barbrua, Bevndua, Brkljua, Dokzua, Jrkua, Mua,
Povljua, Stupnua, kua.
6.2.2. Toponimi tvoreni pomou prefiksa i sufiksa: Napsalte, Prstranak.

6.3. Tvorbeni obrasci sloenih toponima:

a) dvorjeni:
imenica + imenica: Kevina Mleti, grada Bburi, Pli brg, Ppi
plje, pli plna.
pridjev + imenica: Bleva pljevina, Dboki vtli, Jrlin vt, Krlina
plna, Przov stni, Pron vt, Stra vrta, Vliki vt, Ziji vt,
Zeljn vtli.
imenica + pridjev: Vt Plipov.
prijedlog + imenica: Kod stanv, Pod jvrje, Pod vljike, Ve rvn.
b) trorjeni:
imenica + imenica + imenica: Ka kme Gginice.
imenica + prijedlog + imenica: Vt pod ksn.

7. Motivacije
Potreba Bunjevaca, uglavnom doseljenih iz Podgorja, da se u kratkome vremenu prilagode novim uvjetima ivota rezultirala je jednostavnim, prozirnim imenovanjem lokaliteta i potrebom za njihovom maksimalnom iskoristivou. O tome
svjedoi i injenica da je najvei broj toponima motiviran svojstvima tla i njegovim izgledom (21), gospodarskom iskoristivou (15), zatim nazivima biljaka i ivotinja (12), odnosom prema drugim lokalitetima (5) te vodom kao izvorom ivota (4). O tome da do zemlje nije bilo lako doi na krkome Otarskom polju te da
su vlasniki odnosi bili jasno ureeni svjedoi velika skupina antroponimno motiviranih toponima (22). Kulturni i povijesni toponimi zastupljeni su tek u manjoj mjeri (4). Za tek 7 toponima nije utvrena motivacija. Odreeni broj toponima ostao je izvan klasifikacije. No i ovdje, kao i pri strukturnoj klasifikaciji, treba rei da su u obzir uzeti samo toponimi potvreni od informatora in situ, s obzirom na to da je istraivaica o njima u razgovoru mogla dobiti i dodatne informacije. Slijedi, dakle, popis prikupljenih toponima po osnovnim motivacijskim kategorijama:

162

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

7.1. Zemljopisna imena uvjetovana svojstvima tla

a) zemljopisni termini u toponimiji: Brg, Brigvi, Bljima, Bljimica, Di, Dlinica, Drga, Drica, Dliba, Dlibica, Gj, Glviica, Grba,
Jruge, Ksica, Plna, Ravnica, drlo.
b) toponimi s obzirom na izgled i oblik tla: Bdanj, Nica, Vnci.

7.2. Toponimi motivirani nazivima bilja:

Grbr, Jla, Jlarje, Krka, Rkete, Rpte, pk, Tn, Zeljn vtli.

7.3. Toponimi motivirani nazivima ivotinja:

Tijak, Zijak, Ziji vt.

7.4. Toponimi motivirani odnosom prema drugim lokalitetima:

Kod stanv, Pod jvrje, Prstranak, Vt pod ksn, Ve rvn.

7.5. Toponimi hidronimne motiviranosti:

Bra, Brica, Bnr, Krana, Pnor.

7.6. Kulturno povijesni toponimi kao odraz:

a) drutvenoga ivota: Otrije;
b) duhovnoga ivota: Ckva, Grblje;
c) povijesnoga nasljea: Stra vrta.

7.7. Gospodarski termini

a) poljoprivredni termini: Dboki vtli, Njivtina, Vliki vt, Vtline.
b) toponimi kao odraz procesa kultivacije i ureivanja zemljita: K,
Kevina, Kevinica, Kii, Rdine, Trlnka.
c) toponimi kao odraz ovjekove potrebe da zatiti svoje vlasnitvo:
Kotrina, grade, Pod vljike, Pron vt, Trina.

7.8. Toponimi antroponimnoga postanja:

a) Jednorjeni: laginac, Barbrua, Brkljua, Dnnka, Dokzua,
Jrkua, Krlika, Mrasvka, Ptrovac, Povljua, kua.
b) Vierjeni: Bleva pljevina, Jrlin vt, Krlina plna, Kevina
Mleti, Ka kme Gginice, grada Bburi, Pli brg, Przov stni,
Ppi plje, pli plna, Vt Plipov.

7.9. Toponimi nejasne motiviranosti:

Bsaa, Bjce, Kn, Kza, Kuljak, Mua, Pezbina.
163

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

8. Zakljuak
Toponimija Bakih Otarija gotovo je u cijelosti hrvatska, izuzimajui toponime laginac i Otrije, no i oni su u potpunosti prilagoeni hrvatskomu jezinom
sustavu, odnosno likoj tokavskoj ikavici kojom se govori u Otarijama. Naglo
naseljavanje i potreba da se u novoj sredini to prije organizira ivot rezultirali su
uglavnom apelativnim toponimima jasne, najee sasvim prozirne motiviranosti. Budui da je prije dolaska Bunjevaca taj prostor bio nenaseljen te je bio samo
prijevoj na putu s obale na kontinent, ovdje je rije o prvome sloju toponimizacije
jer su Bunjevci odmah morali prionuti kultivaciji prostora da bi mogli opstati na
planini. Istraivanje otarskih toponima provedeno je od 2007. do 2010. godine na
samome terenu u kontaktu s lokalnim kazivaima, ali i s raseljenim Otarcima u
Rijeci, Zadru i Splitu. S obzirom na lou gospodarsku i demografsku situaciju, kao
i na odreene trendove koji mijenjaju otarsku jezinu sliku te je sve vie pribliavaju hrvatskomu standardu, toponime je bilo nuno zabiljeiti i ubicirati da bi se
ustanovilo postojee stanje i odredilo polazite za mogua daljnja istraivanja.
Na kraju treba istaknuti kako se ovaj rad moe smatrati tek prilogom prouavanju like toponimije, s obzirom na neistraenost cjelokupnoga velebitskog toponimskog korpusa. Negostoljubivi vremenski uvjeti koji istraivanje ograniavaju
uglavnom na topliji dio godine, vrlo rijetka gustoa naseljenosti, te nedostupnost
istraivake infrastrukture razlozi su zbog kojih se istraivaima nije lako odluiti
za sustavni i multidisciplinarni rad na podruju Velebita. Ipak, razvoj planinskoga
turizma i s njim povezane prometne mree pobuuje zanimanje kruga ljudi iji e
budui prilozi prouavanju doprinijeti boljemu upoznavanju Like i Velebita.

Literatura
ANI, VLADIMIR. 2003. Veliki rjenik hrvatskog jezika. Zagreb: Novi Liber.
BAI, MARTINA. 2009. Crikvenika toponimija. Folia onomastica Croatica, 18, Zagreb, 152.
BOERIO, GIUSEPPE. 1829. Vocabolario del dialetto veneziano. Venezia: Coi tipi di
Andrea Santini e figlio.
APLAR, ALAN. 2001. Velebitski planinarski put. Zagreb: Hrvatski planinarski savez.
ERNELI, MILANA. 2006. Bunjevake studije. Zagreb: FF-press.
ILA IMPRAGA, ANKICA. 2007. Govor Krivoga puta kod Senja. Fluminensia, 19/1,
Rijeka, 5774.
ULJAT, MARKO. 22009. Rinik like ikavice. Gospi: Lik@ press.
DEANOVI, MIRKO; JERNEJ, JOSIP. 1997. Vocabolario italiano croato. Zagreb: kolska knjiga.
DEVOTO, GIACOMO; OLI, GIANCARLO. 1997. Dizionario della lingua italiana. Firenze: Le Monnier.
164

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

FORENBACHER, SERGEJ. 2000. Iz velebitskog dnevnika. Zagreb: vlastita naklada.

FRAS, FRANZ JULIUS. 1988. Cjelovita topografija karlovake vojne krajine. Gospi:
Biblioteka Like upe.
JAPUNI, MILAN. 1911.1912. Osobine bunjevakog govora u Lici. Nastavni vjesnik, 4, Zagreb, 266273.
JURI, ANTE; VULETI, NIKOLA. 2006. Toponimija naselja Sv. Filip i Jakov. Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb, 81112.
KAPOVI, MATE. 2006. Toponimija sela Prapatnice u Vrgorskoj krajini. Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb, 113131.
KNIFI SCHAPS, HELENA. 2001. Puka arhitektura na obroncima Velebita. Senjski
zbornik, 28, Senj, 315328.
LISAC, JOSIP. 2003. Fonologija novotokavskoga ikavskog dijalekta. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, Zagreb, 173180.
MAREVI, JOZO. 2000. Latinsko-hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Matica
hrvatska.
MAURAN, IVE. 2001. Karlobag 1251. 2001. Osijek: Grafika.
MILKOVI, IVAN. 2009. Lika tokavska ikavica. Zagreb: Pergamena.
MIOI, KRISTINA. 2011. Romanizmi u govoru Bakih Otarija. Jezikoslovlje, 12/1,
Osijek, 5174.
MIOTTO, LUIGI. 1984. Vocabolario del dialetto veneto dalmata. Trieste: LINT.
PAVELI, RIKARD. 1973. Bunjevci. Zagreb: Orbis.
PAVII, STJEPAN. 1990. Seobe i naselja u Lici. Gospi: Muzej Like.
POLJAK, JOSIP. 1929. Planinarski vodi po Velebitu. Zagreb: Hrvatsko planinarsko
drutvo.
POLJAK, ELJKO. 1976. Velebit: planinarsko-turistiki vodi. Zagreb: Planinarski
savez Hrvatske.
PRPI, VLADO. 2008. Rimskom cestom preko Velebita. Zagreb Bake Otarije: vlastita naklada.
ROGI, PAVLE. 1963.1964. Toponomastika ili toponimija kao grana lingvistike,
njen predmet i metoda. Jezik, 11, Zagreb, 917.
RUKAVINA, ANTE. 1979. Velebitskim stazama. Zagreb: Planinarski savez Hrvatske.
RUKAVINA, ANTE. 1991. Bake Otarije i ira okolica. Zagreb: KRATIS.
SKOK, PETAR. 1971.1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: JAZU.
IMUNOVI, PETAR. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga.
TOMLJENOVI, GRGUR BUDISLAV. 1984. Bunjevaki dijalekat zalea senjskog s osobitim obzirom na naglas. Senjski zbornik, 1011, Senj, 163222.
UPANOVI, NADA. 2009. Toponimija podruja ibenske Rogoznice. Folia onomastica Croatica, 18, Zagreb, 267297.
165

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Prilog: Abecedni popis toponima

laginac 1
lanac 110
Bdanj 2
Bra 104
Barbrua 108
Brica 114
Bsaa 66
Bevndua 130
Bjce 67
Blice 116
Bljevina 99
Bleva pljevina 3
Brg 4
Brigvi 5
Brkljua 123
Bljima 6
Bljimica 7
Bnr 105
Ckva 68
ika 69
Dnnka 70
Di 8
Dokzua 109
Dlinica 9
Drga 119
Drica 127
Dboki vtli 10
Dboko 11
Dliba 12
Dlibica 13
Gj 71
Glviica 107
Grba 86
166

Grbr 14
Grblje 72
Gvno 102
Jdievac 15
Jruga 74
Jtare 16
Jla 17
Jlrje 75
Jrlin vt 18
Jrkua 19
Kmenica (vrelo) 20
Kmenica (oranica) 21
Krlika 76
Krlina plna 77
Kn 78
Kza 22
Kod stanv 23
Krana (bunar) 24
Krana (oranica) 25
Ksica 26
Konica 27
Kotrina 28
K 29
Kevina 30
Kevina Mleti 31
Kevinica 32
Kii 33
Krka 35
Kuljak 82
Ka kme Gginice 79
Logrte 103
Lica 83
Ljbica 84

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

Ljbica 85
Mrasvka 118
Mua 87
Napsalte 106
Nica 36
Njivtina 115
grada Bburi 37
grade 38
mr 88
Otrije 89
Ple 101
Pnji 39
Ptrovac 40
Plna 41
Pezbina 42
Pod jvrje 43
Pod vljike 44
Pli brg 45
Polone 46
Pnor 124
Povljua 47
Przov stni 48
Prstranak 49
Prsika 100
Pron vt 50
Ppi plje 51
Pt 117
Rjvka 113
Rkete 52
Ravnica 80

Rdine 90
Rpte 53
Sldovaa 91
Skt 92
Stnine 112
Stra vrta 54
Stupinovo 93
Stupnua 94
kua 55
pk 56
kbina 95
pli plna 57
Tijak 120
Trina 58
Trtina 122
Tn 129
Trlnka 59
e 97
Vliki vt 96
Ve rvn 126
Vnci 61
Vak 125
Vt Plipov 121
Vt pod ksn 128
Vtline 98
Zijak 62
Ziji vt 63
Zeljn vtli 64
drlo 65

Zemljovidi
Hrvatska osnovna karta 1:5000. Zagreb: Sredinji ured Dravne geodetske uprave.
Izvod iz katastarskog plana k. o. Bake Otarije 1:2880. Gospi: Podruni ured Dravne geodetske uprave.
167

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

The toponymy of Bake Otarije

Summary
This paper deals with toponyms of a little village named Bake Otarije, placed
on the border between Middle and South Velebit. Extremely negative economic
and demographic trends are threatening to endanger this valuable ethnic and linguistic treasure. Therefore, this paper contains 165 toponyms, gathered in contact
with the local people and their descendants in different parts of Croatia, as well
as in the cadastral documents. The author tries to reconstruct a dynamic history
of this locality and provide structural classification of these, almost exclusively,
Croatian toponyms. Nowadays Bake Otarije is turning into a tourist resort with
people coming from all over the world and using their own names for some parts
of the village, different from the original tokavskoikavski dialect. That is why
the author finds it very important to mark and publish the toponyms in their original form and pronunciation, before they are replaced with Croatian standard.

168

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

169

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

170

Kristina Mioi: Toponimija Bakih Otarija

FOC 21 (2012), 147171

The toponymy of Bake Otarije

Abstract
This paper deals with toponyms from a small village called Bake Otarije, located on the border between central and southern part of the Velebit mountain
range. Extremely negative economic and demographic trends are endangering
this valuable ethnic and linguistic treasure. Thus, this paper contains 165 toponyms gathered through contact with local people and their descendants in different parts of Croatia, as well as those found in cadastral documents. The author
attempts to reconstruct the dynamic history of this locality and provide a structural classification of these almost exclusively Croatian toponyms. Today, Bake
Otarije is turning into a tourist resort drawing people from all over the world
who then use their own names for some parts of the village, different from those
in the original tokavianIkavian dialect. For this reason, the author finds it very
important to record and publish the toponyms in their original form and pronunciation before they are replaced with variants from the Croatian standard.

Kljune rijei: toponimi; Bake Otarije; Velebit; Bunjevci; lika tokavska

ikavica, Lika
Key words: toponyms, Bake Otarije, Velebit, Bunjevci, tokavianIkavian
dialect, Lika

171