!!!NEDOSTAJE DIO O PDV-u!!!

Utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti

Dohodak: razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka
Poslovni primici sva dobra (novac, stvari) koja su pritekla poreznom obvezniku u sklopu njegove djelatnosti;
prihodi od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja slue za obavljanje djelatnosti, primici ostvareni od otuenja
ili likvidacije poduzea ako nema nasljednika
Poslovni izdaci svi odljevi dobara radi stjecanja osiguranja i ouvanja primitaka. To su samo oni izdaci koji su
neposredno vezani za ostvarivanje dobiti:
-za materijal, robu, proizvode, usluge
-osoblja (plae s porezima i doprinosima)
-za vlastito mirovinsko, zdravstveno osiguranje
-za naknade, potpore, nagrade stipendije,
-trokovi oko likvidacije i otuenja
-pozitivna razlika
-negativna razlika
Primici i izdaci iskazuju se u poslovnim knjigama po naelu blagajne:
-primici su nastali u trenutku kada obveznik njima moe raspolagati
-izdaci su nastali u trenutku kad obveznik njima vie ne moe raspolagati
Poslovne knjige: knjiga primitaka i izdataka; knjiga prometa; popis dugotrajne imovine

Godinja osnovica poreza na dohodak kao osobni odbici i porezni gubitak

Za obraun poreza utvruje se osnovica na koju se primjenjuju propisane stope. Kada je dobitak vei od
gubitka, ostvaren je dohodak, koji se umanjuje za: 1) neoporezivi dio i 2) gubitak iz prolog razdoblja da bi se
dobila osnovica.
Neoporezivi dio dohotka: neoporezivi mjeseni odbici. Osnovni osobni odbitak za svaki mjesec 1500kn.
0,49 ooo za prvo dijete (735kn); 0,51ooo za drugo dijete (765kn); 0,72 ooo za tree dijete (1070kn). Za
uzdravanog lana ue obitelji: 0,5 ooo i 0,3 za invalidno dijete, lana obitelji ili obveznika.
Porezni gubitak: izdaci vei od primitaka. Gubitak je mogue: 1) nadoknaditi drugim dohocima u istom
razdoblju, 2) prenijeti u drugo razdoblje (kamata 5%)

Stopa i obraun poreza

Stope poreza na dohodak iznose
-15% na iznos porezne osnovice do 2.500 kn mjeseno;
-25% na iznos porezne osnovice iznad 2500 kn do o 6.250 kn mjeseno (tj. na daljnjih 3750.-kn) i
-35% na svotu preko 6.250 kn mjeseno
Porez se plaa. Mjeseno, kao predujam za tekuu godinu, ili kao porez po godinjem obraunu. Ovisno o
gradu, plaa se i prirez.

Porezni sustav RH
14 zakona: najvaniji: 1) zakon o porezu na dohodak, 2) zakon o porezu na dobit, 3) zakon o PDV-u, 4) zakon
o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) uprave

Ovi zakoni ureuju pitanja: poreznog obveznika, predmeta oporezivanja, porezne osnove, porezne stope,
poreznih olakica, evidencije i postupak utvrivanja i plaanja.

Porez na dobit
Obveznik je pravna osoba (projektantsko drutvo ili druga pravna osoba)
Pravna osoba je upisana u sudski registar kod Trgovakog suda, a projektantsko drutvo uz suglasnost
komore.
Obveznik moe biti i fizika osoba uz uvjete. 1) prihod vei od 2 000 000kn, 2) dohodak vei od 300 000kn, 3)
imovine vie od 2 000 000kn, da zapoljava vie od 30 radnika (u prethodnoj kalendarskoj godini)
Porezna osnovica razlika izmeu vlastitog kapitala uloenog u djelatnost na kraju i na poetku razdoblja,
uveana (umanjena odredbama zakona. Ako se pojavi gubitak, on se prenosi i ukamauje, najvie na 5
godina, a onda se gubi pravo na odbitak poreznog gubitka. Stopa je 20%.

Ureenje knjiga i odreivanje osnovice kod pravnih osoba

Osnovica se utvruje na temelju poslovnih knjiga. Knjige se mogu voditi samostalno ili povjeriti nekom servisu,
najbolje po preporuci, te potpisati ugovor. Knjige moraju biti uredne i pravodobne, te ako porezna uprava
smatra da one to nisu, moe sama procijeniti osnovicu poreza na dobit.

Kod fizikih osoba

Sve se vodi na isti nain. Na poetku porezne obveze sastavlja se poetna bilanca s iskazom kapitala. To e
biti polazna veliina- usporednica uz zavrnu, godinju bilancu za formiranje osnovice.

Obraunavanje i plaanje poreza na dobit

Iznos poreza dobije se stopom od 20% na osnovicu. Porez se plaa: 1) tijekom godine kao predujam, 2)
konani porez po godinjem obraunu. Godinji porez se utvruje podnoenjem godinjih izvjea najkasnije
do 30.travnja tekue godine za godinu prije. Uz izvjea, predaje se i dokaz o plaenoj razlici predujma
godinjih obveza. Ako se porez preplati, onda se vraa ili prenosi u slijedeu godinu. Porez na dobit dijele.
70% drava, 20% upanija, 10% gradovi.

Porez na dohodak
Plaa se na dohodak ostvaren od: 1) samostalnih djelatnosti, 2) nesamostalnog rada, 3) imovine i imovinskih
prava.
Porez na dohodak od samostalnih djelatnosti:
Samostalna djelatnost: 1) obrt, 2) slobodna zanimanja, 3) poljoprivredna i umarska djelatnost, 4) druge
samostalne djelatnosti
Inenjeri i arhitekti spadaju u slobodna zanimanja. Samostalnu djelatnost karakterizira: samostalnost, trajnost i
namjera ostvarivanja dohotka.
Samostalnost u poreznom sustavu znai: 1) djelatnost se obavlja za vlastiti raun i odgovorno; 2) ulaganje
vlastitog kapitala; 3) postojanje rizika; 4) slobodno odreivanje vrste djelatnosti; 4) slobodno odreivanje vrste
djelatnosti; 5) slobodan odabir vremena i mjesta obavljanja djelatnosti; 6) rad za vie naruitelja; 7) poduzetnik
moe zapoljavati i druge osobe. Iz toga proizlazi da e sve osobe koje su stekle svojstvo ovlatenih inenjera,
a i stekle pravo obavljati poslove projektiranja i nadzora, a organizirane su kao samostalni ili zajedniki
projektantski ured, biti obveznici poreza na dohodak. Ovi obveznici mogu po sili zakona ili vlastitoj volji odabrati
da plaaju porez na dobit.

Obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Poduzetnik koji djelatnost obavlja kao fizika osoba:
1) koji je stekao svojstvo ovlatenog inenjera ili arhitekta ili je
2) s nekima u projektantskom uredu, gdje je svaki osniva obveznik poreza na dohodak te
3) uz uvjet da ne mora po sili Zakona o porezu na dobit ili vlastitoj volji plaati porez na dobit.

Zakon o gradnji
Propisuje etiri mogua naina organiziranja i obavljanja poslova projektiranja i nadzora: 1) samostalno; 2) u
zajednikom projektantskom uredu; 3) u projektantskom drutvu; 4) u drugoj pravnoj osobi
Ovlateni arhitekt (inenjer) moe obavljati poslove u samo jednom od navedenih oblika.

Oblici organiziranja
1) Samostalno obavljanje poslova projektiranja i strunog nadzora: pravo na samostalno obavljanje poslova
stjee se upisom u Imenik ovlatenih arhitekata (ovlatenih inenjera) kod Komore i izdavanjem rjeenja o
nainu obavljanja profesionalne djelatnosti. Prije upisa u imenik treba dostaviti i dokaze (izjasniti se o obliku
organiziranja). Ako pojedinac eli raditi samostalno ne moe istovremeno biti udruen u projektantski
ured, ne moe biti osniva projektantskog drutva, ne moe raditi u drutvu druge pravne osobe.
2) Obavljanje poslova u projektantskom uredu: Vie ovlatenih arhitekata (inenjera) mogu imati zajedniki
ured. Uvjeti za takav nain organizacije su: -prethodni pojedinani upis u imenik svakog od suosnivaa ureda;
-sklapanje pisanog ugovora o meusobnim pravima, -Komori je potrebno prijaviti zajedniki ured na temelju
sklopljenog ugovora; -udruena osoba ne smije istodobno imati samostalni ured i biti udruena u drugi ured,
-solidarna odgovornost za obaveze nastale u obavljanju poslova zajednikog ureda
Ovakav oblik upisuje se u Upisnik zajednikih ureda Komore, a nakon to se izda rjeenje o poetku djelatnosti
stjee se pravo obavljanja djelatnosti.
3) Obavljanje poslova u projektantskom drutvu: dva ili vie ovlatenih arhitekata (inenjera) koji su ve upisani
u Imenik mogu osnovati projektantsko drutvo. Drutvo se osniva kao javno trgovako drutvo i upisuje se u
sudski registar. Upisom u sudski registar drutvo je steklo svojstvo pravne osobe, za razliku od projektantskog
ureda koji je upisom u Imenik Komore zadralo svojstvo vie udruenih fizikih osoba.
Zakonom o trgovakim drutvima propisano je osnivanje drutva, odnosi meu njegovim lanovima, odnosi
lanova drutva prema treim osobama, prestanak drutva, istupanje lanova iz drutva.
Odnos osnivaa i projektantskog drutva (javnog trgovakog drutva), odnos se promatra sa stanovita: -prava
vlasnitva; -obaveza u drutvu
Kada govorimo o pravu vlasnitva, mislimo da su suosnivai istodobno i vlasnici i to u omjeru kako se
dogovore i unesu to u Drutveni ugovor. Dogovoreni omjeri upisani su kod Trgovakog suda.
Pod obvezom rada u drutvu misli se: da je zakonom odreeno da ovlateni projektanti i inenjeri mogu imati
samo jedan ured; da e moi raditi samo u drutvu iji su osnivai; s drutvom e moi sklopiti ugovor o radu
po Zakonu o radu i nastat e dva odnosa. 1)drutvo- vlasnik; 2)posloprimac- poslodavac.
4) Obavljanje poslova u drugoj pravnoj osobi: Pravna osoba koja je po Zakonu o trgovakim drutvima u bilo
kojem organizacijskom obliku trgovakog drutva upisana u sudski registar, pod uvjetom da je registrirana i za
poslove projektiranja, strunog nadzora, moe obavljati djelatnosti ako ima zaposlenog ovlatenog inenjera
(arhitekta).
Prema Zakonu o trgovakim drutvima postoje:

-javno trgovako drutvo (jdt)

-komanditno drutvo (kd)
-tajno drutvo (td)
-dioniko drutvo (dd)
-drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)
Za kd i doo Zakon o gradnji propisao je mogunost da se obavljaju poslovi projektiranja i u drugim pravnim
osobama pod uvjetom da su registrirane za te poslove i da imaju zaposlenike koji imaju ovlasti za te poslove.
Osnivai ostalih oblika trgovakog drutva ne mora biti osoba ovlatena za poslove projektiranja i nadzora,
nego e te poslove obavljati zaposlene osobe koje su za to ovlatene i to u odnosu poslodavac- posloprimac.

Zajednike kar. projektantskog drutva i druge pravne osobe

Pravne osobe su upisane u registar kod nadlenog trgovakog suda, moraju biti registrirane za poslove
projektiranje i nadzora nema zakonske prepreke da se bave i drugim gospodarskim djelatnostima. Mogu
zapoljavati i druge osobe osim osnivaa.
Karakteristike projektantskog drutva. Osnivai su dva ili vie ovlatenih inenjera, a ne pojedinci. Da bi
osnovali drutvo, osnivai prije upisa u sudski registar moraju imati suglasnost Komore. Osnivai tada moraju
biti i zaposleni u osnovanom drutvu, a poslove projektiranja i nadzora vie ne mogu obavljati samostalno.
Drutvo je upisano u Upisnik projektantskih drutava kod Komore.
Karakteristike druge pravne osobe: Osniva (osnivai) moe biti svaka pravna ili fizika, tuzemna ili inozemna
osoba. Osniva moe biti i samo jedna osoba. Za osnivanje ne treba suglasnost Komore, ne mora biti upisan u
Imenik Komore, ne moraju biti i zaposleni u drutvu. Mora imati zaposlenog ovlatenog inenjera (arhitekta)
upisanog u imenik Komore. Nee biti upisan u Upisnike kod Komore, nego e biti upisani samo zaposleni
ovlateni inenjeri ili arhitekti.

Geodetski propisi
Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina
Program dravne izmejre i katastra nekretnina za razdoblje 2001-2005
Uredba o unutarnjem ustrojstvu DGU
Pravilnik o katastru zemljita
Pravilnik o registru prostornih jedinica
Upute za izradu popisnih listova (DGU 10.11.2000.)

Hrvatski geodetski institut

Dravna neprofitna ustanova (javna sluba) osnovana za obavljanje odreenih poslova dravne izmjere i
katastra nekretnina koji su od interesa za RH. Osnivaki akt Instituta je Zakon o dravnoj izmjeri i katastru
nekretnina, Zakon o ustanovama, Zakon o radu, Zakon o plaama i javnim slubama HGI je stekao
svoj formalno- pravni subjektivitet 21.02.2001. upisom u sudski registar ustanova Trgovakog suda u Zagrebu.
Djelatnost instituta financira se iz sredstava Dravnog prorauna RH. Tijela upravljanja Institutom su Upravno
vijee (predsjednik i 9 lanova) i ravnatelj. Ukupno 20 zaposlenika.

Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina

Ureuje se dravna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, katastar vodova, geodetski radovi
za posebne potrebe te ustrojstvo DGU-a i osniva se javna ustanova za obavljanje poslova dravne izmjere i

katastra nekretnina- HGI. Poslovi dravne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju viegodinjih i
godinjih programa. Viegodinje programe donosi Hrvatski dravni sabor, a godinje programe Vlada RH.
U sredinjem uredu obavljaju se slijedei poslovi:
-praenje i usmjeravanje geodetske djelatnosti
-provoenje upravnog i inspekcijskog nadzora
-rjeavanje upravnih stvari u drugom stupnju
-pripremanje nacrta zakonskih i drugih propisa
-praenje i koordiniranje rada podrunih ureda
U podrunim uredima:
-osnivanje i voenje katastra nekretnina
-osnivanje i voenje registra prostornih jedinica
-pregled i potvrivanje elaborata
-praenje i koordiniranje rada ispostava
-drugi poslovi koje odredi Sredinji ured

Sustav Dravne geodetske uprave

SREDINJI URED: sredite u Zagrebu
Kabinet ravnatelja
Sektor za pravne i raunovodstvene poslove te informacijski sustav
Odjel pravnih, opih i kadrovskih poslova
-II- financijskih i raunovodstvenih poslova
-II- inform podr i vredn i gosp prost podacima
Sektor za topografsku izmjeru i dravne zemljovide
Odjel fotogrametrije i daljinskog pronicanja
Odjel kartografije
Sektor za katastarski sustav
Odjel katastarskih izmjera i posebnih registara
Odjel izradbe i odravanja katastarskih operata
Sektor za dravnu izmjeru
Odjel osnovnih geodetskih radova
Odjel dravne granice i geodetske inspekcije
PODRUNI UREDI ZA KATASTAR

Hrvatska komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu

Komora je osnovana kao samostalna organizacija koja treba uvati ugled, ast i prava inenjerskih struka koje
se je zajedniki osnovale, a djeluju u sferi graevinarstva i prostornog planiranja. U dananjem obliku
osnovana je 1998.g. Razredi komore su: arhitekti, graevinari, geodeti, strojari i elektrotehniari. Tijela Komore
su: Upravni odbor, Predsjednik komore i njegova etiri zamjenika (zastupljeni svi strukovni razredi). Sve odluke
donose se konsenzusom, to svakoj pojedinoj strani omoguava ravnopravni status prema ostalim strukama,
bez obzira na broj lanova pojedinog razreda. Uvjeti kojima mora udovoljiti osoba koja se eli upisati u Imenik
ovlatenih arhitekata i inenjera od kojih ovdje istiemo samo neke:
-hrvatski dravljanin
-diplomirao na odgovarajuem tehnikom fakultetu u RH te stekla zvanje diplomiranog inenjera
-nakon zavretka studija najmanje tri godine radila pod nadzorom ovlatenog inenjera
-poloila struni ispit za obavljanje poslova u izgradnji objekata, odnosno drugi odgovarajui struni ispit
Do kraja 2002.g. u odgovarajue imenike upisano je 8000 lanova, od toga u Razred inenjera geodezije 600.
Obavezno je osiguranje od odgovornosti za ovlatene arhitekte odnosno ovlatene inenjere. Osiguranici su
obuhvaeni osigurateljevim pokriem od 1000000kn po tetnom dogaaju, a godinja premija iznosi 750kn po
osiguraniku i sadrana je u godinjoj lanarini koju plaa lan komore.
Zakonski okvir za formiranje komore:
Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu
Zakon o gradnji (1999)
Zakon o prostornom ureenju (2000)
Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (1999)
Sukladno zakonima izraeni su temeljni dokumenti koji su omoguili osnivanje komore:
Statut Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu
Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i inenjera u graditeljstvu
Pravilnik o cijenama usluga