Professional Documents
Culture Documents
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju vaea verzija propisa,
poslednju verziju moete nai OVDE.
PRAVILNIK
O OPTIM PRAVILIMA ZA PARCELACIJU, REGULACIJU I
IZGRADNJU
("Sl. glasnik RS", br. 22/2015)
I UVODNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se opta pravila i uslovi za parcelaciju, regulaciju i izgradnju.
Graevinska parcela se formira deobom ili spajanjem celih ili delova katastarskih parcela, odnosno
parcelacijom ili preparcelacijom do minimuma propisanog ovim pravilnikom.
4. Opta pravila za parcelaciju u optoj stambenoj zoni, u meovitoj zoni, gradskoj stambenoj
zoni i centralnoj gradskoj zoni u naseljima srednjih i veih gustina
lan 10
Najmanja irina graevinske parcele za viespratne stambene i poslovne objekte u neprekinutom nizu je
12,0 m, a za slobodnostojee vieporodine stambene, poslovne i druge objekte kompatibilnih namena je
16,0 m.
Najmanja povrina graevinske parcele za novu izgradnju za objekte iz stava 1. ovog lana je 600 m2.
Regulacione linije
lan 14
Regulaciona linija utvruje se u odnosu na osovinsku liniju (osovinu javnog puta) ili na graninu liniju (kej,
trasa pruge, bolnica i sl.) i obeleava za sve postojee i planirane javne saobraajne povrina.
Rastojanje izmeu regulacionih linija (irina pojasa regulacije) utvruje se u zavisnosti od funkcije i ranga
saobraajnice, odnosno infrastrukture, kao horizontalna, nadzemna i podzemna regulacija.
Lokacijski uslovi izdaju se ako graevinska parcela ima izlaz na javnu saobraajnu povrinu, u skladu sa
rangom i pravilima za najmanju dozvoljenu irinu pojasa regulacije po vrstama ulica:
1) sabirne ulice - 10,00 m;
2) stambene ulice - 8,00 m;
3) saobraajnice u seoskim naseljima - 7,00 m;
4) kolski prolazi - 5,00 m;
Graevinske linije
lan 17
Graevinska linija se poklapa sa regulacionom linijom na graevinskoj parceli ili se nalazi na rastojanju
koje je za pojedinane zone propisano ovim pravilnikom.
Graevinski objekat postavlja se prednjom fasadom na graevinsku liniju, odnosno unutar prostora
oivienog graevinskom linijom.
lan 18
Podzemna graevinska linija ne moe da pree granice graevinske parcele.
Podzemna graevinska linija za ostale podzemne objekte (delovi objekata, sklonita, garae i sl.) moe se
utvrditi i u pojasu izmeu regulacione i graevinske linije, kao i u unutranjem dvoritu izvan gabarita
objekta, ako to ne predstavlja smetnju u funkcionisanju objekta ili infrastrukturne i saobraajne mree.
9) verski objekti.
Na povrini osnovne pretene namene zemljita, u perifernoj poslovnoj, privrednoj i industrijskoj zoni,
dozvoljena je izgradnja kompatibilnih namena:
1) poslovanje;
2) trgovina;
3) ugostiteljstvo;
4) zanatstvo i usluge;
5) benzinske stanice.
Kompatibilne namene u okviru zone, mogu biti i 100% zastupljene na pojedinanoj graevinskoj parceli u
okviru zone i na njih se primenjuju pravila za izgradnju definisana za pretenu namenu zemljita u zoni.
lan 21
Van formiranih seoskih naselja i centara, na graevinskim parcelama koje imaju pristup na javnu
saobraajnu povrinu mogu se graditi objekti u skladu s ovim pravilima i to industrijski objekti koji su u
funkciji poljoprivrede, poslovni, servisno - radni objekti, verski objekti, kao i usluni (turizam, trgovina i
ugostiteljstvo, benzinske stanice i sl.) i infrastrukturni objekti (kao i bazne stanice mobilne telefonije,
kablovska i optika mrea i sl.).
Na poljoprivrednom zemljitu se mogu graditi stambeni objekti za poljoprivredno domainstvo; ekonomski
objekti (za smetaj stoke, proizvodni objekti, objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvodni i
servisno-radni objekti u funkciji poljoprivrede (hladnjae, magacini, prehrambeni proizvodni pogoni i sl.);
objekti za skladitenje poljoprivrednih proizvoda, kao i garae za poljoprivrednu mehanizaciju, maine i
vozila); pomoni objekti koji su u funkciji poljoprivrede (garae, koevi, ambari, ostave, nastrenice i sl.);
infrastrukturni objekti, uz saglasnost nadlenog ministarstva.
Na umskom zemljitu se mogu graditi objekti za turistiko-rekreativne svrhe; pratei objekti (ank-barovi,
nastrenice, odmorita, prostorije za opremu i sl.); i parterno ureenje (odmorita, staze i sl.). Objekti se
ne mogu graditi od betona, ve se preporuuje upotreba prirodnih materijala (drvo, kamen, indra) i
tradicionalnih formi, uz saglasnost nadlenog ministarstva.
Uz vode i vodozahvatne povrine mogu se graditi objekti za turistiko-rekreativne svrhe; pratei objekti
(ank-barovi, prostorije za presvlaenje i sl.); drvene sojenice i nastrenice; i parterno ureenje (sportski
tereni, oprema, mobilijar, plae i sl.), uz saglasnost nadlenog ministarstva.
3) u zatitnom pojasu javnih puteva van naselja, a koji se utvruje u skladu sa Zakonom o javnim
putevima i iznosi za dravne puteve prvog reda 20 m, za dravne puteve drugog reda 10 m, odnosno za
optinske puteve 5 m sa obe strane puta;
4) u zatitnoj zoni elektroenergetskog pojasa, koji se utvruje se u skladu sa Pravilnikom o tehnikim
normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV
("Slubeni list SFRJ", broj 65/88 i "Slubeni list SRJ", broj 18/92) objekata i iznosi za nadzemni vod 10 kV
- 6 m, za nadzemni vod 35 kV - 15 m, za nadzemni vod 110 kV - 15 m i za nadzemni vod 220 kV - 15 m;
5) u zatitnoj zoni vodotokova, u skladu sa zakonom i propisima kojim se ureuje upravljanje vodama,
odnosno u plavnim zonama;
6) na geoloki nestabilnim terenima, ija nestabilnost je dokazana u skladu sa zakonom kojim se ureuju
geoloka i inenjersko - geoloka istraivanja, u inenjersko-geolokim studijama, elaboratima i drugom
dokumentacijom.
Visina objekta
lan 24
Visina novog objekta na graevinskoj parceli, utvruje se primenom pravila o visinskoj regulaciji, odnosno
dozvoljenom visinom objekata propisanom ovim pravilnikom.
Visina objekta je rastojanje od nulte kote objekta do kote venca (najvie take fasadnog platna) i odreuje
se u odnosu na fasadu objekta postavljenoj prema ulici, odnosno pristupnoj javnoj saobraajnoj povrini.
Nulta kota je taka preseka linije terena i vertikalne ose objekta.
Za odreivanje udaljenja od susednog objekta ili bone granice parcele, referentna je visina fasade
okrenute prema susedu, odnosno bonoj granici parcele.
Svi objekti mogu imati podrumske ili suterenske prostorije, ako ne postoje smetnje geotehnike i
hidrotehnike prirode.
lan 25
Relativna visina objekta je ona koja se odreuje prema drugim objektima ili irini regulacije.
Relativna visina je:
1) na relativno ravnom terenu, na strmom terenu sa nagibom koji prati nagib saobraajnice i na strmom
terenu sa nagibom prema ulici (navie), jednaka je visini objekta;
2) na strmom terenu sa nagibom od ulice (nanie), kad je nulta kota nia od kote javnog ili pristupnog puta
- rastojanje od kote nivelete puta na sredini fronta parcele do kote venca;
3) visina venca novog objekta sa vencem usklauje se po pravilu sa vencem susednog objekta;
4) visina nazidka potkrovne etae nije ograniena, ograniava se samo visina venca objekta.
lan 26
Kota prizemlja objekata odreuje se u odnosu na kotu nivelete javnog ili pristupnog puta, odnosno prema
nultoj koti objekta, i to:
1) kota prizemlja novih objekata na ravnom terenu ne moe biti nia od kote nivelete javnog ili pristupnog
puta;
2) kota prizemlja moe biti via od nulte kote najvie spratne visine od nulte kote;
3) za objekte na strmom terenu sa nagibom od ulice (nanie), kada je nulta kota nia od kote nivelete
javnog puta, kota prizemlja moe biti nia od nulte kote najvie spratne visine;
4) za objekte koji imaju indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, kota prizemlja utvruje
se lokacijskim uslovima i primenom odgovarajuih taaka ovog lana.
lan 29
Ispadi na objektu (erkeri, doksati, balkoni, ulazne nadstrenice sa i bez stubova, nadstrenice i sl.) ne
mogu prelaziti graevinsku liniju vie od 1,60 m, odnosno regulacionu liniju vie od 1,20 m i to na delu
objekta viem od 3,00 m.
Ispadi na objektu ne smeju se graditi na rastojanju manjem od 1,50 m od bone granice parcele preteno
severne orijentacije, odnosno, 2,50 m od bone granice parcele preteno june orijentacije.
lan 30
Otvorene spoljne stepenice mogu se postavljati na prednji deo objekta, ako je graevinska linija najmanje
3,00 m uvuena u odnosu na regulacionu liniju i ako savlauju visinu do 0,90 m.
Izuzetno, otvorene spoljne stepenice mogu se postavljati na prednji deo objekta, ako je graevinska linija
na rastojanju manjem od 3,00 m od regulacione linije, kada je irina trotoara preko 3,00 m.
Stepenice iz stava 1. ovog lana koje savlauju visinu preko 0,90 m, iznad povrine terena, ulaze u
gabarit objekta.
Stepenice iz stava 1. ovog lana koje se postavljaju na boni ili zadnji deo objekta ne mogu ometati prolaz
i druge funkcije dvorita.
lan 31
Graevinski elementi ispod kote trotoara - podrumske etae, kada se graevinska i regulaciona linija ne
poklapaju, mogu prei graevinsku liniju i mogu biti postavljeni na regulacionu liniju.
Graevinski elementi ispod kote trotoara - podrumske etae, kada se graevinska i regulaciona linija
poklapaju, mogu prei graevinsku, odnosno regulacionu liniju (raunajui od osnovnog gabarita objekta
do horizontalne projekcije ispada), ako time nisu ugroene trase i vodovi infrastrukture, i to:
1) stope temelja i podrumski zidovi - 0,15 m do dubine od 2,60 m ispod povrine trotoara, a ispod te
dubine - 0,50 m;
2) ahtovi podrumskih prostorija do nivoa kote trotoara - 1,00 m.
Stope temelja ne mogu prelaziti granicu susedne parcele, osim uz saglasnost vlasnika ili korisnika
parcele.
lan 33
Za parkiranje vozila za sopstvene potrebe, vlasnici porodinih i stambenih objekata svih vrsta po pravilu
obezbeuju prostor na sopstvenoj graevinskoj parceli, izvan javne saobraajne povrine, i to - jedno
parking ili garano mesto na jedan stan.
Za parkiranje vozila za sopstvene potrebe, vlasnici ostalih objekata obezbeuju prostor na sopstvenoj
graevinskoj parceli, izvan javne saobraajne povrine.
U sluaju iz stava 2. ovog lana, broj potrebnih parking mesta se odreuje na osnovu namene i vrste
delatnosti, i to po jedno parking ili garano mesto (u daljem tekstu: PM), na sledei nain:
1) banka, zdravstvena, poslovna, obrazovna ili administrativna ustanova - jedno PM na 70 m2 korisnog
prostora;
2) pota - jedno PM na 150 m2 korisnog prostora;
3) trgovina na malo - jedno PM na 100 m2 korisnog prostora;
4) ugostiteljski objekat - jedno PM na koristan prostor za osam stolica;
5) hotelijerska ustanova - jedno PM na koristan prostor za 10 kreveta;
6) pozorite ili bioskop - jedno PM na koristan prostor za 30 gledalaca;
7) sportska hala - jedno PM na koristan prostor za 40 gledalaca;
8) proizvodni, magacinski i industrijski objekat - jedno PM na 200 m2 korisnog prostora.
Garae objekata planiraju se podzemno u gabaritu, izvan gabarita objekta ili nadzemno, na graevinskoj
parceli.
Povrine garaa objekata koje se planiraju nadzemno na graevinskoj parceli uraunavaju se pri
utvrivanju indeksa izgraenosti, odnosno indeksa zauzetosti graevinske parcele, a podzemne garae
se ne uraunavaju u indekse.
Odvodnjavanje i nivelacija
lan 34
Povrinske vode se odvode sa parcele slobodnim padom prema rigolama, odnosno prema ulici (kod
regulisane kanalizacije, odnosno jarkovima) sa najmanjim padom od 1,5%.
Povrinske vode sa jedne graevinske parcele ne mogu se usmeravati prema drugoj parceli.
Povrinske i druge otpadne vode iz ekonomskog dvorita u seoskim naseljima odvode se regulisano do
ubrine jame kada se ekonomsko dvorite nalazi uz javni put.
Spoljni izgled objekta u urbanistikoj celini posebnih kulturnih vrednosti, usklauje se sa konzervatorskim
uslovima.
Graevinske parcele mogu se ograivati zidanom ogradom do visine od 0,90 m (raunajui od kote
trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1,40 m.
Graevinske parcele ija je kota nivelete via od 0,90 m od susedne, mogu se ograivati transparentnom
ogradom do visine od 1,40 m koja se moe postavljati na podzid iju visinu odreuje nadleni optinski
organ.
Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije
budu na graevinskoj parceli koja se ograuje.
Zidana neprozirna ograda izmeu graevinskih parcela podie se do visine 1,40 m uz saglasnost suseda,
tako da stubovi ograde budu na zemljitu vlasnika ograde.
Susedne graevinske parcele mogu se ograivati ivom zelenom ogradom koja se sadi u osovini granice
graevinske parcele ili transparentnom ogradom do visine od 1,40 m, koja se postavlja prema
katastarskom planu i operatu, tako da stubovi ograde budu na zemljitu vlasnika ograde.
Vrata i kapije na ulinoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije.
U naseljima se graevinske parcele za izgradnju poslovnih i drugih nestambenih objekata po pravilu ne
ograuju.
U zonama vieporodine i viespratne izgradnje, graevinske parcele se po pravilu ne ograuju.
Graevinske parcele za objekte od javnog interesa se ne ograuju, osim ako za to ne postoji potreba iz
bezbednosniih razloga.
Graevinske parcele na kojima se nalaze objekti koji predstavljaju neposrednu opasnost po ivot ljudi, kao
i graevinske parcele specijalne namene, ograuju se na nain koji odredi nadleni organ.
Graevinske parcele na kojima se nalaze industrijski objekti i ostali radni i poslovni objekti industrijskih
zona (skladita, radionice i sl.) mogu se ograivati zidanom ogradom visine do 2,20 m.
lan 39
Minimalno rastojanje regulacione linije od graevinske linije za novi objekat je 5 m.
lan 41
Rastojanje regulacione linije od graevinske linije u seoskoj zoni je 5,0 m.
U seoskoj zoni rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije veine izgraenih objekata
(preko 50%).
Za seoske stambene objekte koji imaju indirektnu vezu sa javnim putem preko privatnog prolaza,
rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se lokacijskim uslovima.
lan 42
Rastojanje slobodnostojeeg objekta na delu bonog dvorita i linije susedne graevinske parcele je 2,50
m, a dvojnih i objekata u prekinutom nizu 4,00 m.
Za izgraene stambene objekte ije je rastojanje do granice graevinske parcele manje od 4,0 m ne mogu
se na susednim stranama predviati otvori stambenih prostorija.
lan 43
Meusobna udaljenost novih spratnih seoskih objekata je 6,00 m, a prizemnih slobodnostojeih 5,00 m.
Za izgraene seoske objekte koji su meusobno udaljeni manje od 3,00 m ne mogu se na susednim
stranama predviati otvori stambenih prostorija.
Meusobna udaljenost seoskih objekata koji imaju indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog
prolaza, utvruje se lokacijskim uslovima prema vrsti izgradnje.
lan 44
Ekonomski objekti su objekti za gajenje ivotinja (staje za gajenje konja, tale za gajenje goveda, objekti
za gajenje ivine, koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunia, ukrasne ivine i ptica);
pratei objekti za gajenje domaih ivotinja (ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje vrstog
stajnjaka, objekti za skladitenje osoke); objekti za skladitenje stone hrane (senici, magacini za
skladitenje koncentrovane stone hrane, betonirane silo jame i silo trenevi); objekti za skladitenje
poljoprivrednih proizvoda (ambari, koevi) i drugi slini objekti na poljoprivrednom gazdinstvu (objekti za
maine i vozila, punice, suionice, magacini hrane i sl.).
Meusobna rastojanja ekonomskih objekata iz ovog lana zavise od organizacije ekonomskog dvorita, s
tim da se prljavi objekti mogu postavljati samo niz dominantni vetar u odnosu na iste objekte.
lan 45
Pozicija ekonomskih objekata u odnosu na graevinsku liniju utvruje se lokacijskim uslovima i primenom
najmanjih dozvoljenih rastojanja za objekte propisanih ovim pravilnikom.
Meusobno rastojanje stambenog objekta i stone staje je 15,00 m.
ubrite i poljski klozet mogu biti udaljeni od stambenog objekta, bunara, odnosno ivog izvora vode
najmanje 20,00 m, i to samo na nioj koti.
lan 46
U sluaju da se ekonomski delovi susednih graevinskih parcela neposredno granie, rastojanje novih
ekonomskih objekata od granice parcele ne moe biti manje od 1,00 m.
U sluaju kada se ekonomski deo jedne parcele neposredno granii sa stambenim delom druge parcele,
rastojanje novih ekonomskih objekata utvruje se primenom odredaba lana 43. ovog pravilnika.
lan 47
Na parceli sa nagibom terena od javnog puta (nanie), u sluaju nove izgradnje, stambeno dvorite se
postavlja na najvioj koti uz javni put, najmanja irina pristupnog ekonomskog puta na parceli iznosi 3,00
m, a ekonomsko dvorite se postavlja iza stambenog dvorita (nanie).
Na parceli sa nagibom terena prema javnom putu (navie), u sluaju nove izgradnje, stambeno dvorite
se postavlja na najvioj koti, najmanja irina pristupnog stambenog puta je 2,50 m, a ekonomskog 3,00 m.
Ako su ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog lana, ekonomsko dvorite moe biti uz javni put, a ekonomski
objekti na graevinskoj liniji. Rastojanje od graevinske do regulacione linije utvruje se primenom optih
pravila regulacije propisanih ovim pravilnikom uveanim za najmanje 3,00 m zelenog prostora.
lan 48
Graevinske parcela u seoskom naselju moe se pregraivati u funkcionalne celine (stambeni deo,
ekonomski deo, ekonomski pristup, stambeni pristup i okunica), s tim da visina unutranje ograde ne
moe biti vea od visine spoljne ograde.
lan 50
Minimalno rastojanje izmeu graevinske i regulacione linije za objekat je 3,0 m.
U zoni u kojoj postoje izgraeni objekti, rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije
veine izgraenih objekata (preko 50%).
Za objekat koji ima indirektnu vezu sa javnim putem preko privatnog prolaza rastojanje iz stava 1. ovog
lana utvruje se lokacijskim uslovima.
lan 51
Meusobna udaljenost novih objekata, osim poluatrijumskih objekata i objekata u neprekinutom nizu je
4,00 m, tako to se obezbeuje udaljenost novog objekta od granice susedne parcele
Najmanje dozvoljeno rastojanje novog objekta i linije susedne graevinske parcele, kojom se u skladu s
odredbom stava 1. ovog lana, obezbeuje meusobna udaljenost objekata, je za:
1) slobodnostojee objekte na delu bonog dvorita severne orijentacije - 1,50 m;
2) slobodnostojee objekte na delu bonog dvorita june orijentacije - 2,50 m;
3) dvojne objekte i objekte u prekinutom nizu na bonom delu dvorita - 4,00 m;
4) prvi ili poslednji objekat u neprekinutom nizu - 1,50 m.
lan 52
Za izgraene objekte ija meusobna udaljenost iznosi manje od 3,00 m, u sluaju rekonstrukcije ne
mogu se na susednim stranama predviati naspramni otvori stambenih prostorija.
Za zone izgraenih objekata ije je rastojanje do granice graevinske parcele razliito od vrednosti
utvrenih u stavu 1. ovog lana, mogu se novi objekti postavljati i na rastojanjima koja su ranijim pravilima
postavljena i to:
1) slobodnostojei objekti na delu bonog dvorita severne orijentacije - 1,00 m;
2) slobodnostojei objekti na delu bonog dvorita june orijentacije - 3,00 m.
Rastojanje novog objekta koji ima indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, do granice
graevinske parcele, utvruje se lokacijskim uslovima prema vrsti izgradnje u skladu s ovim pravilnikom.
6. Opta pravila za izgradnju za opte stambene i meovite zone u naseljima srednjih gustina
lan 53
Najvea dozvoljena spratnost objekata svih vrsta u stambenim zonama i naseljima srednjih gustina je do
pet nadzemnih etaa.
lan 54
Rastojanje izmeu regulacione i graevinske linije za objekte osim objekata u nizu je 3,0 m, osim kad se
lokacijski uslovi izdaju za regulisani deo ulice u kome se graevinska i regulaciona linija poklapaju.
U zoni izgraenih objekata rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije veine
izgraenih objekata (preko 50%).
Za objekte koji imaju indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, rastojanje iz stava 1. ovog
lana utvruje se lokacijskim uslovima.
lan 55
Meusobna udaljenost slobodnostojeih viespratnica i objekata koji se grade u prekinutom nizu, iznosi
po pravilu najmanje polovinu visine vieg objekta, tako to se obezbeuje udaljenost novog objekta od
granice susedne graevinske parcele.
Udaljenost se moe smanjiti na etvrtinu, ako objekti na naspramnim bonim fasadama ne sadre
naspramne otvore na prostorijama za stanovanje (kao i ateljeima i poslovnim prostorijama).
Udaljenost planiranih od okolnih objekata, osim objekata u nizu, po pravilu je 5,0 m. a minimum 4,00 m,
ako jedan od zidova objekta sadri otvore za dnevno osvetljenje.
Za izgraene objekte koji su meusobno udaljeni manje od 4,00 m ne mogu se na susednim stranama
predviati naspramni otvori stambenih prostorija.
Viespratni slobodnostojei objekat ne moe zaklanjati direktno osunanje drugom objektu vie od
polovine trajanja direktnog osunanja.
Pri izgradnji objekata koji se grade u neprekinutom nizu, na novom objektu se ostavlja svetlarnik iste
veliine i simetrian svetlarniku postojeeg objekta.
lan 56
Najmanje dozvoljeno rastojanje objekta i linije susedne graevinske parcele, kojom se obezbeuje
meusobna udaljenost objekata, je 2,5 m.
Za izgraene objekte ije je rastojanje do granice graevinske parcele manje od vrednosti utvrenih u
stavu 1. ovog lana ne mogu se na susednim stranama predviati naspramni otvori stambenih prostorija.
Rastojanje objekta koji ima indirektnu vezu sa javnim putem, preko privatnog prolaza, od granice
graevinske parcele utvruje se lokacijskim uslovima prema vrsti izgradnje propisanom ovim pravilnikom.
lan 58
Rastojanje izmeu regulacione i graevinske linije za nove objekte osim objekata u nizu je 3,0 m, osim
kad se lokacijskim uslovima izdaje za regulisani deo ulice u kome se graevinska i regulaciona linija
poklapaju.
U zoni izgraenih objekata rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije veine
izgraenih objekata (preko 50%).
lan 59
Meusobna udaljenost novih i okolnih objekata, osim objekata u nizu, je 5,0 m, tako to se obezbeuje
udaljenost novog objekta od granice susedne parcele.
Za izgraene objekte koji su meusobno udaljeni manje od 4,00 m ne mogu se na susednim stranama
predviati naspramni otvori.
lan 60
Najmanje dozvoljeno rastojanje novog objekta i linije susedne graevinske parcele, kojom se obezbeuje
meusobna udaljenost objekata, je 2,5 m.
Za izgraene objekte ije je rastojanje do granice graevinske parcele manje od 2,5 m ne mogu se na
susednim stranama predviati naspramni otvori.
lan 62
Graevinska i regulaciona linija se po pravilu poklapaju osim kad se lokacijskim uslovima izdaje za
neregulisani deo ulice u kome je rastojanje izmeu regulacione i graevinske linije za objekte osim
objekata u nizu 3,0 m.
U zoni izgraenih objekata rastojanje iz stava 1. ovog lana utvruje se na osnovu pozicije veine
izgraenih objekata (preko 50%).
lan 63
Objekti koje se po pravilu grade u zonama rekonstrukcije i obnove i centralnim urbanim i poslovnim
zonama su objekti u nizu.
Meusobna udaljenost novih slobodnostojeih i okolnih objekata, osim objekata u nizu, je 5,0 m, tako to
se poloajem novog objekta obezbeuje navedena udaljenost od postojeeg objekta.
Za izgraene slobodnostojee objekte koji su meusobno udaljeni manje od 5,00 m ne mogu se na
susednim stranama predviati naspramni otvori.
lan 64
Najmanje dozvoljeno rastojanje novog slobodnostojeeg objekta i linije susedne graevinske parcele,
kojom se obezbeuje meusobna udaljenost objekata, je 2,5 m.
Za izgraene slobodnostojee objekte ije je rastojanje do granice graevinske parcele manje od 2,5 m ne
mogu se na susednim stranama predviati naspramni otvori.
V ZAVRNE ODREDBE
lan 66
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o optim pravilima za parcelaciju,
regulaciju i izgradnju ("Slubeni glasnik RS", broj 50/11).
lan 67
Ovaj pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".