VELEUILITE VERN'

Specijalistiki diplomski studij

IT menadment

Kolegij
Posebne metode projektiranja informacijskih sustava

SEMINARSKI RAD

ICT sustavi i aplikacije za

potpomognutu komunikaciju
osoba s posebnim potrebama
fizikim oteenjima

Profesor :
Mr.sc. Hrvoje Belani, dipl.ing.el.
Studenti :
Mario Rajn , Tomislav ori

Zagreb, srpanj 2013

Sadraj :

1. Uvod.................................................................................................3
1.1. Sastavnice potpomognute komunikacije....................................4
2. Mogunosti primjene potpomognute komunikacije...................5
2.1. Korisnici potpomognute komunikacije......................................6
2.1.1. Procjena sposobnosti i vjetina korisnika potpomognute
komunikacije.......................................................................7
3. Primjena ICT-a u potpomognutoj komunikaciji.........................9
3.1. ICT aplikacije I ICT usluge za PK.............................................9
3.2. Aplikacije za PK na mobilnim ureajima................................10
3.2.1.Korisnika suelja.................................................................11
4. Literatura :...................................................................................13

1. Uvod
Komunikacija je proces razmjene poruka prilikom kojeg se koristi dogovoreni
sustav znakova. Jedno od temeljnih ljudskih prava upravo je pravo na komunikaciju,
odnosno na primanje i slanje poruka.
Postoje skupine ljudi koji iz razliitih razloga nisu u mogunosti komunicirati
putem osnovnog sredstva komunikacije meu ljudima-govorom. Navedene osobe
nazivaju se osobama sa sloenim komunikacijskim potrebama, a metode
komunikacije koje potpomau i/ili nadomjetaju njihov govor

podrazumijevaju

uporabu potpomognute komunikacije.

Hrvatska prevedenica za augmentativnu i alternativnu komunikaciju (eng.
Augmentative and Alternative Communication(AAC)) je potpomognuta komunikacija
(PK). Prevedenicom se upuuje na injenicu da je potpomognut komunikacijski
proces bilo nekim alternativnim sredstvima ili pojaavanjem (augmentacijom)
postojeih.

Sustav PK pomae osobama koje ne govore da se izraze, no on se

moe koristiti i kao sustav potpore koji osoba koristi za razumijevanje jezika ili
komunikacije u cjelini. Dakle, strategije PK koriste se s osobama koje imaju tekoa
u proizvodnji i/ili razumijevanju oralnog i/ili pisanog jezika, a jednako je primjeren za
koritenje kod djece i odraslih. Uporaba PK moe znaajno unaprijediti kvalitetu
ivota osoba s tekoama, omoguiti im ravnopravnije sudjelovanje u drutvu kao i
mogunost boljeg obrazovanja te veu razinu samostalnosti.
U grupu korisnika PK s razvojnim tekoama ubrajamo osobe koje imaju
poremeaj iz autistinog spektra, cerebralnu paralizu, intelektualne tekoe i
razvojnu apraksiju govora. Korisnici PK sa steenim tekoama imaju sloene
komunikacijske potrebe zbog razliitih neurolokih bolesti ili oteenja kao to su:
progresivne neuroloke bolesti, afazija, modani udar, traumatska oteenja mozga,
demencija i amiotrofina lateralna skleroza. Potpomognuta komunikacija ukljuuje
sve metode komunikacije koje zamjenjuju ili potpomau uobiajene metode
komunikacije kada su one naruene ili kada ne odgovaraju potrebama pojedinca. PK
ukljuuje sve oblike komunikacije (osim oralnog govora) koje se koriste za
izraavanje misli, potreba, elja i ideja. S napretkom tehnologije i poveanom
svjesnosti o razliitim komunikacijskim mogunostima koje su dostupne pojedincima

sa razliitim vrstama tekoa, postoji veliki potencijal za pruanje boljeg naina

komunikacije veem broju ljudi.
PK sustav obuhvaa niz tehnika i tehnologije koje zajedno ine metodu totalne
komunikacije za odreenu osobu. Osoba moe koristiti facijalnu ekspresiju, poloaj
tijela, pogled, vokalizaciju razliitog tona i jaine ali usto i specijalizirane sustave kao
to su znakovlje ili simboli i/ili elektronike ureaje sa sintetiki proizvedenim glasom.
PK sustavi su individualizirani i razlikuju se ovisno o sposobnostima, mogunostima i
potrebama pojedinca.
Vano je napomenuti da bez obzira koji se PK sustav koristi, komunikacija putem
PK je sporija od tipine komunikacije.

1.1.

Sastavnice potpomognute komunikacije

PK sustav ukljuuje etiri meusobno povezane sastavnice :

Reprezentacijski sustav (simboli) -u svakodnevnom govoru koristimo se
rijeima kako bi prenijeli znaenje. U PK

koriste se razliiti tipovi seta simbola;

pisane rijei, slova, fotografije, crtei ili galerije simbola poput Picture Communication
Symbols.
Modalitet- oznaava naine kojima se poruka alje komunikacijskom partneru.
Ova sastavnica ukljuuje naine komunikacije bez pomagala kao to su npr. geste,
facijalna ekspresija, znakovanje itd. ili naine komunikacije uz pomagalo u kojima
osoba komunicira koristei neku vrstu pomagala (ne samo svoje tijelo) kao npr.
komunikacijske ploe ili elektroniki ureaji.
Tehnike kojima se pristupa komunikacijskom modalitetu -mogu se koristiti
razliite tipkovnice, zasloni osjetljivi na dodir ili prekidai koji omoguavaju
pretraivanje i izbor izmeu niza slova, rijei ili slika. Oni se dijele na izravne ili na
one koji zahtijevaju pretraivanje.
Interakcijske strategije - tipine strategije koje se koriste u interakciji s
komunikacijskim partnerom, npr. zapoinjanje konverzacije ili mijenjanje teme,
moraju se formalizirati za korisnike PK. Uporaba PK sustava mijenja dinamiku
konverzacije te stoga razvoj vjetina u ovom aspektu komunikacije moe pomoi
korisnicima PK u uspjenijoj interakciji s razliitim komunikacijskim partnerima.

2. Mogunosti primjene potpomognute komunikacije

Informacijsko-komunikacijske

tehnologije

potpomognuta

komunikacija

znaajno su promijenile ivot mnogih osoba s tekoama i u njoj je prepoznato

mnotvo pozitivnih mogunosti koje bi mogle utjecati na razvijanje obrazovnog
sustava za sve. Cilj inkluzivnog obrazovanja pretpostavlja ukljuenost svih u proces
uenja, gdje zajedno roditelji, uitelji, pomonici u nastavi, a u novije vrijeme i
vrnjaci kao pomagai, usmjeravaju uenika u to kvalitetnijem i raznovrsnijem
koritenju

dostupnih

tehnologija

(prilagoene

tipkovnice,

Voice

Output

Communication Aids (VOCAs), prekidai i njihovi softverii, ekrani i tipkovnice

osjetljive na dodir i dr.).
Povezanost novih tehnologija i pedagokog standarda trebao bi pruiti priliku
onima koji su zbog vlastitih tekoa dugo vremena bili izolirani i neshvaeni, a sve
kako bi promijenili drutvene stavove, da i oni budu ravnopravni lanovi drutvene
zajednice koja e pruiti potporu njegovom unaprjeenju. Pri svemu tome
neizostavna je uloga educiranih strunjaka (uitelji, edukacijski-rehabilitatori,
specijalizirani terapeuti).
Prema UNESCO-u ICT i PK predstavljaju ogromno podruje brzih promjena i
brzog rasta i razvoja te primjene u okviru odgoja i obrazovanja.
Samim time dolazimo i do stjecanja novih pojmova kao to su informacijskakomunikacijska pismenost i digitalna pismenost. Primjena ICT i PK u obrazovanju
moemo podijeliti na slijedea globalna podruja:
A)

Individualno uenje i pouavanje (Vjebanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i

vjetina, Pomo u pretraivanju informacija i pristup bazama podataka, Komunkacija

s drugim strunjacima na odabranom podruju, Obrada teksta i proraunskih tablica,
Simulacija modela rada sloenih fizikalnih sustava u svrhu razumjevanja djelovanja
sustava)
B)

Suradniko uenje (uenje u skupinama) i pouavanje (Komunikacija

elektronikom potom, Programska podrka za video konferencije, Komunikacija

meu udaljenim lokacijama-virtualno uenje)

C)

Pedagoka dokumentacija (Evidencije praenje napretka uenika, Evidencije

na razini razreda, Evidencija na razini kole, Administracija i podrka rada drugih

slubi kole)

2.1. Korisnici potpomognute komunikacije

Skupina korisnika PK je heterogena. Ona se sastoji od djece i mladih s razliitim
tekoama u razvoju. Pri odreivanju vrste i teine tekoa ne uzimaju se u obzir
samo tekoe koje proizlaze iz djetetovih osobina ve i iz prepreka koje proizlaze iz
okoline, te su smjernica u odreivanju potrebne razine podrke i prikladne PK
Autizam i poremeaji iz autistinog spektra
Autizam je razvojni poremeaj koji utjee na djetetovu percepciju svijeta i
uenje iz vlastitih iskustava.
Intelektualne tekoe
U skladu s promjenom o svijesti o poloaju osoba s intelektualnim tekoama,
te pokretom inkluzije, mijenja se termin pa se terin mentalna retardacija nastoji
zamijeniti prikladnijim (American Association on Intellectual and Developmental
Disability). Intelektualne tekoe obiljeavaju znaajna ogranienja u intelektualnom
funkcioniranju i adaptivnom ponaanju a

oituju se u pojmovnim, socijalnim i

praktinim adaptivnim vjetinama, a javljaju se u djetinjstvu, odnosno prije

osamnaeste godine.
Razvojna apraksija govora
Razvojna apraksija govora je neuroloki govorni poremeaj koji utjee na
djetetovu sposobnost tonog izgovora glasova, slogova i rijei.
Traumatska oteenja mozga
Traumatska oteenja mozga (TOM) rezultiraju privremenim ili trajnim
oteenjima mozga.

Demencija
Demencija je sindrom koji nastaje zbog kronine ili progresivne bolesti mozga
u kojem se javljaju viestruke tekoe viih kortikalnih funkcija kao to su: pamenje,
razmiljanje, razumijevanje, orijentacija, jezik, raunanje i prosuivanje.
Progresivne neuroloke bolesti
Razne bolesti povezane s mozgom te njegovim djelovanjem.

2.1.1. Procjena sposobnosti i vjetina korisnika potpomognute komunikacije

Tjelesne sposobnosti
Procjena motorikih sposobnosti korisnika potrebna je kako bi se odredile
preporuke za najprikladnije tehnike i ureaje PK. Primjerice, bitno je koji je idealan
poloaj u kojem ureaj treba biti postavljen u odnosu na korisnika, kakva je
pokretljivost korisnikovih gornjih i donjih ekstremiteta, koja mu je dominantna ruka,
koje prste moe pokretati, moe li sam manipulirati objektima i slino. Primjer
protokola za procjenu razliitih sposobnosti korisnika, ukljuujui i motorike
sposobnosti moe se nai na stranici:
Senzorne sposobnosti
O senzornim sposobnostima korisnika, ponajprije vidu i sluhu, ovisi na koji
nain im treba prilagoditi ureaje PK. Bitno je utvrditi vidi li korisnik dobro simbole na
ureaju i treba li ih poveati. Takoer, puno ureaja za potpomognutu komunikaciju
nudi mogunost razliitih zvukova i auditornih povratnih informacija korisniku, te je
stoga bitno utvrditi moe li ih on dobro uti. Za osobe koje imaju vrlo visoko oteenje
vidnih i slunih sposobnosti mogu se konstruirati ureaji koji se temelje na njihovim
taktilnim sposobnostima.
Senzorna integracija
Senzorna integracija je neuroloki proces koji organizira informacije koje
pomou osjetila primamo iz tijela i okoline, te nam omoguuje efikasno koritenje
tijela u okolini. Primjer je okulomotorna koordinacija, za koju nam je potrebna

integracija vidnih i taktilnih informacija o nekom objektu.Ako ta integracija nije

usvojena, sposobnost manipuliranja objektom je smanjena.
Kognitivne sposobnosti i vjetine
Pri odabiru vrste PK vano je poznavati kognitivne sposobnosti odnosno
vjetine kojima korisnik raspolae. Uporabom PK korisnik e razvijati svoje vjetine
no vano je poznavati inicijalni status kako bi odabrana PK bila dovoljno poticajna i
pruila i korisniku i okolini mogunost odgovarajue komunikacije. U poetku je npr.
vano poznavati korisnikovu sposobnost i vjetinu dozivanja informacija iz
dugoronog pamenja, kapacitet kratkoronog pamenja, perceptivne sposobnosti te
vjetine rjeavanja problema.
Komunikacijske sposobnosti i vjetine
Od posebne vanosti su korisnikove komunikacijske vjetine: razumijevanje i
produkcija govora, interpretacija i produkcija pisanih simbola, uporaba neverbalne
komunikacije, nain komunikacije s bliskim i nepoznatim ljudima, nain na koji inicira
ili odgovara na komunikaciju.
Spomenute sposobnosti i vjetine nisu nuno preduvjeti za uporabu PK ve znanja o
korisnikovom statusu pomau da se PK prilagodi njegovim/njezinim individualnim
potrebama.
Znanja potrebna korisniku PK
Znanja koja su potrebna korisniku PK odnose se na informacije o koritenju i
odravanju ureaja za PK. No, ona nisu preduvjet koritenja ureaja, ve ih korisnik
stjee s iskustvom u radu s ureajem.

3. Primjena ICT (informacijsko komunikacijska

tehnologija) u potpomognutoj komunikaciji
Stupanj socijalne ukljuenosti osoba sa sloenim komunikacijskim potrebama
mogue je poveati razvojem ICT usluga koje e im omoguiti efikasniju
komunikaciju, dostup informacijama i pruiti podrku pri edukaciji. Razvoj novih
generacija pokretnih ureaja, otvorio je nove perspektive razvoja usluga zasnovanih
na simbolima.
Pojam e-Pristupanost (eng. e-Accessibility) oznaava nastojanje da ICT usluge
budu dostupne i prihvatljive za koritenje osobama s potekoama kao i osobama
starije ivotne dobi koje imaju smanjene komunikacijske mogunosti bez potrebe za
dodatnim alatima, tehnologijama ili ureajima. Kako bi ICT proizvodima i uslugama
mogli pristupati svi korisnici, potrebno je pri osmiljavanju funkcionalnosti, a pogotovo
pri dizajniranju suelja voditi rauna o mogunostima i potrebama korisnika.

3.1.

ICT aplikacije I ICT usluge za PK

Premda je veina rjeenja za komunikaciju pomou simbola namijenjena osobnim

raunalima, poveava se broj rjeenja koja su dizajnirana za koritenje na mobilnim
ureajima poglavito zbog sve vee prisutnosti zaslona na dodir koji omoguava
jednostavno i intuitivno koritenje ICT proizvoda i usluga. Veina aplikacija za PK
podrava jednostranu komunikaciju simbolima - stvaranje poruke sastavljene od
simbola koji su odabrani iz neke od postojeih galerija simbola te pretvaranje poruke
izraene simbolima u tekst ili govor. Potpuna komunikacija simbolima (slanje i
primanje poruka sastavljenih od simbola) nije podrana prema dosadanjim
rezultatima istraivanja.
ICT aplikacija je softver koji se instalira na korisnikovo raunalo od kud se
pokree i koristi. Ovakvo rjeenje nema posluiteljsku komponentu niti je potrebna
povezanost na Internet za koritenje aplikacije.
ICT usluga oznaava distribuirano programsko rjeenje kojem korisnik pristupa
preko Web-a. Web usluzi mogue je pristupati pomou postojeih web preglednika ili
9

posebne klijentske aplikacije. U ovom sluaju nuna je povezanost korisnika s

posluiteljem za koritenje usluge bez obzira pristupa li se pomou web preglednika
ili klijentske aplikacije.
Veliki nedostatak ICT aplikacija i usluga zasnovanih na simbolima nedovoljno je
koritenje mogunosti Weba, ime im je ograniena komunikacijska komponenta.
Ostale mogunosti istraenih rjeenja zasnovanih na simbolima mogu se svrstati u
kategorije igara/vjebi (u kojima je potrebno odabirati simbole, odreivati njihovo
znaenje i sl.) te pretvaranje poruka sastavljenih od simbola u glasovne ili tekstualne
poruke. Spomenuta pretvorba simbola u tekstualni ili glasovni oblik ovisi o
specifinom jezinom kontekstu jer u razliitim zemljopisnim prostorima isti simboli
oznaavaju razliite stvari ili pojave. Takoer potrebno je za svaki jezik razvijati
pretvorbu simbola to uvelike oteava bri razvoj usluga.

3.2.

Aplikacije za PK na mobilnim ureajima

Broj aplikacija za PK za mobilne ureaje izuzetno brzo raste, praktiki na dnevnoj

osnovi, pogotovo od pojave ureaja s ekranima osjetljivim na dodir na tritu. Veina
aplikacija je ograniena samo na jedan vid komunikacije - omoguuje korisniku
prikaz simbola iz odgovarajue galerije te prikaz pripadajueg teksta i zvukovnu
reprodukciju znaenja simbola. Potpuna komunikacija simbolima u kojoj bi bilo
omogueno slanje i primanje poruka prikazanih simbolima uglavnom nije podrana.
S obzirom na razliitost platformi pojedinih ureaja, razlikuju se skupine aplikacija
koje se mogu izvravati na pojedinim platformama. U ovom trenutku aplikacije koje
se izvravaju na ureajima s operacijskim sustavom iOS daleko nadmauje broj
aplikacija pod Androidom. U sljedeem tekstu su navedene Web stranice na kojima
se nalazi opis i mogunost preuzimanja razliitih komercijalnih i nekomercijalnih
aplikacija za PK za mobilne ureaje.
Android platforma
aplikacije za osobe s autizmom
aplikacije za pretvorbu teksta u govor za djecu s jezinim potekoama

10

iOS platforma
- preko stotinu komercijalnih i besplatnih aplikacija za iphone i ipad
- edukacijske aplikacije za iPad i iPhone, aplikacije za PK namijenjene osobama s
potekoama vida, motorike i komunikacijskim potekoama
- aplikacije za koritenje iPad ureaja kao alata za uenje
- edukacijske aplikacije za djecu s posebnim potrebama za iPad, iPhone i iPod
touch, uz nekoliko Android aplikacija
- iPad aplikacije i alati za specijalne komunikacijske potrebe
- Functional Communication System prilagodljivi komunikacijski sustav temeljen na
videu
RFID
Alternativni nain unosa simbola razvijen je na Fakultetu elektrotehnike i
raunarstva koritenjem RFID ureaja i kartice na kojoj se nalazi simbol i RFID
oznaka. Pozicioniranjem u posebni prozor za unos simbola, korisnik jednostavno
prisloni karticu s odgovarajuim simbolom na RFID ita. U editoru teksta u Web
aplikaciji se tada prikazuje simbol koji je unesen. Simboli se mogu unositi
neogranien broj puta, ovisno o korisnikovim eljama. Ovakav unos simbola
zamjenjuje dugotrajno traenje simbola u galerijama s nekoliko tisua istih. Korisniku
je omogueno slaganje reenica i pria jednostavnim prislanjanjem kartice s
odgovarajuim simbolom na RFID ureaj.

3.2.1.

Korisnika suelja

Tehnologije dananjice omoguavaju lako ostvarivanje interakcije s korisnikom

putem zaslona na dodir kao i putem ve poznatih ulaznih jedinica (mi, tipkovnica,
igraa palica itd.). Prednost interakcije putem zaslona na dodir jest intuitivnost i
jednostavnost koju takav nain interakcije prua jer se upravljanje ICT proizvodom ili
uslugom obavlja pomou prstiju ili posebne olovke to je korisniku mnogo
jednostavnije i prihvatljivije. Mogunosti koje prua zaslon na dodir najvie dolaze do
izraaja kod malih, pokretnih ureaja gdje je ulazna jedinica integrirana u sam ureaj,
ime se izmijenila uloga korisnikog suelja koje postaje ulazna jedinica.
11

Promjenom funkcije suelja dolazi do potrebe za redizajnom kako bi se ostvarile

njegove zadae funkcija prikaza i funkcija ulazne jedinice. Budui je suelje jedina
dodirna toka sustava s korisnikom, ono postaje toka neuspjeha (point-offailure) u
sluaju grupa korisnika sa sloenim komunikacijskim potrebama. Jedinstveni prikaz i
identina funkcionalnost suelja postaje bitan problem ubrzanim razvojem web
aplikacija unazad nekoliko godina kada se naputa koncept statinih web sjedita te
poveava broj interaktivnih web aplikacija. Takoer poveava se broj korisnika koji
web sjeditima pristupaju putem malih pokretnih ureaja, to postavlja dodatni
zahtjev na izvedbu jedinstvenog izgleda i funkcionalnosti korisnikih suelja.

12

4. Literatura :
Internet :
http://mojaklinika.ba/bolesti_forme_lijecenja/po_disciplinama/neuroloshke_bolesti/

knjige :
1. Murray, J., Goldbart, J.

Augmentative and alternative communication: a

review of current issues. Paediatrics and Child Health, 19(10), (2010), 464468.
2. Millar, S., Scott, J. What is Augmentative and Alternative Communication? An
Introduction. U: A. Wilson (ur.) Augmentative Communication in Practice: An
Introduction. Edinburgh: CALL Scotland, (1998), 3-12.
3. Beukelman, D.R., Miranda, P. Augmentative and Alternative Communication:
Management of severe communication disorders in children and adults.
Baltimore: Paul H. Brookes Publishing Company, 2005.
4. Jerei, I. Uporaba potpomognute komunikacije u logopedskoj praksi.
Diplomski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Sveuilite u Zagrebu,
2011.
5. Glennen, S.L., DeCoste, D.C. The Handbook of AAC. Singular Publishing
Group, Inc. San Diego-London, 1997.

13