KONSTITUIRANJE VLASTI: SVE JE NEIZVJESNO OSIM DODIKA

D 2.80 EUR/A 3.20 EUR/L 3.20 EUR

NL 3.20 EUR/B 3.20/15 Kn
100 Din/4 USD/4.30 CHF/35 SEK/
30 DKK/35 NOK/2.20 GBP/95 CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

NAKON PRITVARANJA DRAGANA ^OVI]A

Predsjednici BiH
iza re{etaka

SLU^AJ DRAGANA ^OVI]A

UBISTVA U SARAJEVU

PET GODINA
ROBIJANJA ZA
LIJANOVI]E

KRVAVI POHOD
FAMILIJE
SILAJD@I]

Svim gra|anima,
a posebno svojim
{tedi{ama i komitentima,
~estitamo 25. novembar
- Dan dr`avnosti
Bosne i Hercegovine

523

Sadr`aj

SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Upravnog odbora
Asim METILJEVI]
Direktor
Erbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednik
Senad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Senad AVDI]
Asim METILJEVI]
Edin AVDI]
Novinari
Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa ^E^O
Dopisnici
Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
Design
Edin SPAHI]
DTP
Atif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije
Ismira TAHIROVI]
Marketing i prodaja
Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija
Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Adresa
^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK
3060510000025213
140-101-00006860-17
Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih
glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog
ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003

e-mail: sl.bos@bih.net.ba

[TA SA DAYTONOM:
BiH 11. godina kasnije

6 ^OVI] U ZATVORU
Spala knjiga na jedno
slovo

Maratonski sudski proces protiv

zlo~ina~ke organizacije, sastavljene od
biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH i lidera
HDZ-a BiH DRAGANA ^OVI]A,
~etvorice bra}e Ivankovi}-Lijanovi},
predsjednika Ustavnog suda BiH MATE
TADI]A i profesora ZDRAVKA
LU^I]A, pro{le je nedjelje na SUDU
BiH napokon okon~an: ^ovi} je osu|en
na pet godina zatvora a svi drugi ~lanovi
organizacije su oslobo|eni; na{a novinarka ukazuje na proturje~nosti, nelogi~nosti i pravne nedosljednosti koje su
ovaj proces pratile od po~etka

16 DOSJE
Predsjednici iza
re{etaka
Pro{le nedjelje presudom Suda BiH na
pet godina je osu|en i odmah potom
pritvoren DRAGAN ^OVI], nekada{nji
~lan Predsjedni{tva BiH; tako se lider
HDZ-a BiH svrstao u veliku galeriju
~lanova dr`avnog vrha na{e zemlje sa
zatvorskim iskustvom u biografiji: u
posljednjih 15 godina svaki drugi ~lan
Predsjedni{tva BiH mo`e se pohvaliti
da je robijao ili da jo{ uvijek robija

22 ZLO^IN U SARAJEVU
Haris, ili djeca na vlasti
Po~etkom ove nedjelje u Sarajevu je,
ispred svoje ku}e, na monstruozan na~in,
ni kriv ni du`an, ubijen 24-godi{nji
DINO DRNDA; sarajevski mediji i policija sakrili su identitet maloljetnog ubice

FARUKA SILAJD@I]A, a jedini prihvatljiv razlog je taj {to je rije~ o 16godi{njem brati}u bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH HARISA
SILAJD@I]A; na{a novinarka otkriva
za{to se ve} godinama zata{kavaju kriminal i zlo~ini koje su po~inili
Silajd`i}ev brat Husrev i njegovi sinovi

34 ZASJEDANJE U
KOZLUKU
Milorad Dodik umjesto
govora odr`ao rije~
Pro{lonedjeljni televizijski dijalog premijer RS MILORADA DODIKA i lidera
bo{nja~kih povratnika u Podrinje FADILA BANJANOVI]A imao je epilog tri
dana kasnije u naselju Kozluk gdje je
Dodik hiljadama gra|ana dao garancije
da }e ispraviti vi{egodi{nje (smi{ljene)
nepravde koje su vlasti RS provodile
prema povratnicima Bo{njacima

58 MOSTARAC U PETOJ
BRZINI
Omer Halilhod`i},
u svijetu vode}i
autodizajner
Mostarac OMER HALILHOD@I] (43),
koji je prije petnaestak godina u inostranstvu zapo~eo svoj uspje{ni poslovni
put, danas je [EF DIZAJNA japanskog
automobilskog giganta MITSUBISHIJA,
a po izboru eksperata spada me|u
vode}e dizajnere u svjetskoj automobilskoj industriji; na{em novinaru govorio
je o svom zahtjevnom dizajnerskom
radu, svojim poslovnim iskustvima iz
VOLKSWAGENA, brojnim me|unarodnim nagradama i daljnjem razvoju
mo}nih limuzina

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

LOVAC U LA
Od Ademovi}a do A
pravosudno prav
ponedjeljak, 22. oktobra, u sarajevskom Op}inskom sudu
pojavio sam se na ~elu povelike
grupe novinara Slobodne Bosne
koje je nekada{nji direktor tajne
bo{nja~ke policije AID Kemal Ademovi}
optu`io da mu je klevetama i la`ima
nanijela trajnu i nepopravljivu du{evnu
bol. Neka u|u Senad Avdi} i ostali,
sablasno je odjekivalo savr{eno akusti~nim hodnicima (austrougarski enterijer) Suda. Stotine znati`eljnika okrenulo
se prema nama, tu`enoj strani, sa
razumljivim razlogom: poziv da u|emo u
sudnicu zvu~ao im je poznato, gotovo
familijarno iz postratnog pravosudnog
`argona autenti~nosti, ne{to kao, recimo, Veselin [ljivan~anin i ostali,
Slobodan Praljak i ostali ili Ismet
Bajramovi} i ostali....
Inkriminirano dru{tvo Senad Avdi} i
ostali (kolege Suzana Mijatovi} i Adnan
Buturovi}), dodu{e, nije nikoga ubilo, niti
je na bilo koji na~in nekoga obespravilo:
na{ je crimen u tome {to smo se duboko
za~eprkali u jo{ nerazja{njenu likvidaciju

I to je na{ pravni
poredak, ma koliko se
svi trudili da stvar
izgleda bolje, ljep{e,
svjetlije: sud u Sarajevu
uspio je samo dokazati
ko nije ubio Jozu
Leutara, potro{iv{i u tu
svrhu milione maraka,
nakon ~ega je
procesuirao novinare
koji su o svom tro{ku
nagovijestili ko je
mogu}i naru~itelj
Leutarove likvidacije.
Sudija Suda BiH
Adamovi} odlu~uje ko
}e i koliko dugo biti
pritvoren a da nije
siguran koliko }e on
osobno biti na slobodi
4

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

nekada{njeg doministra policije Joze

Leutara. U okviru tog te{kog istra`iva~kog
projekta, nepobitno smo ustanovili
odgovornost niza policijsko-pravosudnih
institucija, uz ostalo i tajne Izetbegovi}eve
policije AID. Zbog toga se direktor tog
parafantomskog dru{tva Ademovi} odlu~io da nas tu`i. Nao{trena i temeljito
pripremljena ekipa novinara ovog lista,
Senad Avdi} i ostali, u sudnici je (u
o~ajni~koj samoodbrani) istresla toliku
koli~inu vjerodostojnih i autenti~nih dokumenata o nezakonitim, te protuzakonitim
operacijama Ademovi}a i njegove slu`be,
da bi svaki tu`itelj-po~etnik bez problema
mogao sastaviti desetak ~vrstih optu`nica,
pohapsiti stotinjak biv{ih i aktuelnih
bo{nja~kih obavje{tajaca te ih u kratkom
roku optu`iti i pritvoriti. Predo~ili smo
dokumente o nelegalnim minsko-eksplozivnim sredstvima kojim je nekontrolirano raspolagao AID, dokumentirali smo
do u tan~inu postojanje piratskih prislu{nih punktova, dokazali da je tajna
bo{nja~ka slu`ba iz nerazgovijetnih, sivih,
finansijskih sredstava finansirala svoje

LOVI A
ULOVLJEN:
Vlado Adamovi},
kompromitirani
sudija Suda BiH

SEDAM DANA & LJUDI

A@I
Adamovi}a:
voslu|e!
kriminalne i nerijetko zlo~ina~ke lokalne
podru`nice - filijale. Neki od dokumenata
koje smo predo~ili sudu zaprepastili su i
tu`itelja Ademovi}a.
Ali Senad Avdi} i ostali su na sudu
bili ona strana u postupku koja je
optu`ena i kojoj nije dupu{teno da
optu`uje druge. U svakoj, barem ovla{no
ure|enoj pravnoj dr`avi, na optu`eni~koj
klupi bio bi {ef tajne slu`be koji je samovoljno raspolagao novcem, oru`jem,
{pijunima, ljudskim sudbinama a ne novinari koji o tome svjedo~e, sasvim dokumentirano, odgovorno.
a, tako bi trebalo izgledati idealna komponiranost pravnog
poretka, kojoj se, navodno, pribli`ava Bosna i Hercegovina
nakon vi{egodi{nje temeljite
reforme pravosudnog sustava.
Malo morgen: ove sedmice je sudija
Suda BiH u Apelacijskom vije}u
(drugostupanjskom, po staroj pravnoj
nomenklaturi) Vlado Adamovi} u deset sati
ujutro odlu~ivao o produ`enju pritvora
Draganu ^ovi}u, a dva je sata kasnije osobno
do{ao na Kantonalni sud u Sarajevu gdje
treba polo`iti ra~une za seksualno uznemiravanje djevoj~ice koju je poku{ao
napastvovati u cvje}ari u centru grada!?
I to je na{ pravni poredak, ma koliko
se svi trudili da stvar izgleda bolje,
ljep{e, svjetlije: sud u Sarajevu uspio je
samo dokazati ko nije ubio Jozu
Leutara, potro{iv{i u tu svrhu milione
maraka, nakon ~ega je procesuirao
novinare koji su o svom tro{ku nagovijestili ko je mogu}i naru~itelj
Leutarove likvidacije. Sudija Suda BiH
Adamovi} odlu~uje ko }e i koliko dugo
biti pritvoren a da nije siguran koliko }e
on osobno biti na slobodi.
Love, a ulovljeni, definirao je genijalno ovaj fenomen neprolazni Selinger. Ta~no, ali nedovoljno: obitelj Joze
Leutara i familiju zlostavljane curice iz
cvje}are samo pravda zanima...

^ETVRTAK, 16. NOVEMBAR

U polemici SULEJMANA TIHI]A i FAHRUDINA RADON^I]A, ovaj potonji pita predsjednika SDA odakle poti~e njegovo kodno ime MANE. Tihi}a su, pri~ali mi ljudi, dok je `ivio u
Bosanskom [amcu, jedni od milja zvali Suljo a drugi Mane - ime mu i jednima i drugima davalo argumente. Ali otkud Fahrudinu Radon~i}u prije rata kodno ime []EPO, to je malo te`e
pitanje. Pogotovo {to ga niko tako nije zvao osim pojedinih oficira KOS-a iz Beograda i to
preko za{ti}enih sredstava veze. Jer nikad iz Beograda u Podgoricu nisu [}epu zvali
bezveze...

PETAK, 17. NOVEMBAR

ZDRAVKO ^E^UR, kultna li~nost sarajevskog sportskog, kafanskog i svakog drugog `ivota u posljednje 4 decenije (zlatni mladi} zlatne Bosnine ko{arka{ke
generacije), operisao nekog {ejtana koji mu je podjebavao grlo. Nazvao ga prijatelj
odmah nakon operacije, ^e~ur jedva govori, s mukom krklja govore}i da je dobro, a
jaran mu ka`e: Malo mi kr~i{, okreni se prema repetitoru na Humu da te bolje
~ujem. Zgrozim se nad svireposti i bezobzirnosti malo preidealiziranog sarajevskog
humora; a onda Zdravko kad ga ja upitah za juna~ko zdravlje, malo jasnijeg glasa veli:
Joj, samo da mi doktori ho}e re}i da me napala ona bolest sa tri slova pa da
zapalim cigaru ko ~ovjek! Govori mi to iz Trebinja pr{te}i od smijeha. No comment!

SUBOTA, 18. NOVEMBAR

U dva komentara dana{njeg Oslobo|enja se ~itateljima (sic!?) obja{njava, s jedne
strane, fenomen uspjeha Dnevnog avaza a, s druge, razlozi neuspjeha SDP-a BiH na
posljednjim izborima. Vrijeme je da neko objasni i uzroke fenomena Oslobo|enje:
kako su od ratnog lista godine u svijetu te novine postale tragikomi~na, neuredna,
nezanimljiva, neinformativna, rije~ju, jadna i bijedna tiskovina sa vi{emilionskim
dugovima?! Nikada, ni u jednoj medijsko-tr`i{noj utakmici, Avaz ne bi bio najtira`nija
dnevna novina da je kao konkurenciju umjesto ubogog Oslobo|enja imao neke medijski osvije{tene, kultivirane, anga`irane i informativno relevantne novine; u kojima se ne komentira i ne soli pamet
~itateljima, ne stavlja se kao prioritet politi~ka korektnost nego profesionalna kompetentnost. Oslobo|enje bi da
komentira, analizira, balansira, a ne da informira. Kakva strate{ka prednost za nepismeni, rogobatni Avaz!!

NEDJELJA, 19. NOVEMBAR

Kada je umro JOSIP BROZ TITO, sve televizije u tada{njoj SFRJ objavile su u ^ETIRI jednosatna nastavka razgovor {to ga je sa pokojnim najve}im sinom nekoliko mjeseci pred
smrt vodio briljantni novinar zagreba~kog Vjesnika, tako|er pokojni JO@A VLAHOVI]. Titu je
bilo dovoljno 4 sata da opri~a svojih fascinantnih 88 godina `ivota i rada. Frtalj stolje}a kasnije na Federalnoj televiziji penzionirani general SEFER HALILOVI] u {est nastavaka
obja{njava svoje pi{ljive dvije-tri godine komandovanja Armijom BiH. Mar{alu Brozu je trebalo 5 minuta da opri~a sedam neprijateljskih ofanziva, general Halilovi} bez dva sata ne mo`e
ispisati svoje nadljudske napore koje je ulo`io dok je tr~ao od svog {taba do Izetbegovi}evog kabineta - sve skupa
impresivnih 30-ak metara `ive vage. Tito je, me|utim, komandovao, kako je tvrdio, sa {akom jada, nenaoru`anom,
gladnom ruljom; Halilovi} veli da je ve} na po~eku rata pod njegovom komandom bilo 200 hiljada do zuba
naoru`anih patriota - na toj je izmi{ljotini Milo{evi} u Haagu temeljio svoju odbranu; srpski narod u BiH se morao
organizovati kako bi se suprotstavio pomahnitalim naoru`anim fanaticima pod komandom Sefera Halilovi}a!

PONEDJELJAK, 20. NOVEMBAR

ZORAN JANKOVI], novi gradona~elnik Ljubljane, {to je obe}ao uo~i izbora ispunio je: za
svoje suradnike u kapitalnim programima koje je najavio uvrstio je umjetni~ki, sportski, marketin{ki, privredni dream team glavnog grada Slovenije - glumca i re`isera Branka \uri}a,
~udesnu ko{arka{ku legendu Ale{a Pipana, muzi~ara Magnifica... Novi premijer Sarajeva
SAMIR SILAJD@I], koji je tokom rata dao zna~ajan doprinos medicinskoj nauci (radio na
stavljanju gipsa bolesnicima u ovda{njoj bolnici), kasnije na ~udesan na~in zavr{io Pravni
fakultet (a ko nije zavr{io tu smije{nu nau~nu instituciju ako ga nije udario tramvaj na
prelazu) najvjerovatnije }e za ministra kulture i sporta metnuti ELMEDINA KONAKOVI]A, ko{arka{a koji }e u analima
ovog sporta ostati upam}en po tome {to je u karijeri zabilje`io vi{e li~nih gre{aka nego ko{eva. Dodu{e, Konakovi}
se u oblasti kulture dokazao: poznaje ENISA BE[LAGI]A i ALMU ^ARD@I] u du{u, a nije lo{ ni sa BAHRIJOM
KA^APOROM!

UTORAK, 21. NOVEMBAR

Prije sedam dana bio mi ro|endan a danas godi{njica Daytona? Ne mogu da se
odlu~im {ta je od to dvoje tu`nije...

SRIJEDA, 22. NOVEMBAR

Krajem pro{le godine HUSREV SILAJD@I] sa sinom TARIKOM usmrtio u Sarajevu nekog mladi}a
- delinkventa. Sino} drugi Husrevov sin, 16-godi{nji Faruk, usmrtio no`em jo{ jednog mladi}a. Vrijeme
je da se Husrevov brat HARIS energi~nije zalo`i za reformu policije, izgradnju krovnih zakona; u protivnom }e ~lan Predsjedni{tva BiH zatra`iti ukidanje Republike Srpske. I na kraju bi Silajd`i}i mogli
masovno krenuti u o~ajni~ke samoubila~ke akcije.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

^OVI] U ZATVORU

DRAGAN ^OVI] - JED

ZLO^INA^KE ORGAN

ULAZAK U SUD
ZAVR[IO U
PRITVORSKOJ ]ELIJI:
Dragan ^ovi} odmah
nakon izricanje
presude preba~en
je u pritvorsku
jedinicu Suda BiH

Prema presudi Suda BiH, Draga

Lijanovi}ima da zarade milione, a d
6

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Spala knjiga na jedno slovo

DINI ^LAN OPASNE

NIZACIJE!
ZATVORSKI DANI
DRAGANA ^OVI]A

Maratonski sudski proces protiv zlo~ina~ke

organizacije, sastavljene od biv{eg ~lana
Predsjedni{tva BiH i lidera HDZ-a BiH DRAGANA
^OVI]A, ~etvorice bra}e Ivankovi}-Lijanovi},
predsjednika Ustavnog suda BiH MATE TADI]A i
profesora ZDRAVKA LU^I]A, pro{le je nedjelje na
SUDU BiH napokon okon~an: ^ovi} je osu|en na pet
godina zatvora a svi drugi ~lanovi organizacije su
oslobo|eni; na{a novinarka ukazuje na proturje~nosti,
nelogi~nosti i pravne nedosljednosti koje su ovaj
proces pratile od po~etka
Pi{e

Suzana Mijatovi}
ider HDZ-a BiH Dragan ^ovi}
koji je odlukom Dr`avnog suda u
petak, 17. novembra, progla{en
krivim i osu|en na petogodi{nju
kaznu zatvora, gotovo }e posve
sigurno ostati u pritvoru do kraja ovog
tjedna?! Iako su ~lanovi @albenog vije}a
Suda BiH u srijedu (22. novembra),
nalo`ili Sudskom vije}u da cijeli postupak vrati na ponovno odlu~ivanje, pro}i
}e najmanje 48 sati prije nego {to bude
poznato ho}e li ^ovi} drugostupanjsku
presudu ~ekati na slobodi, ili iza re{etaka.
Prema obrazlo`enju @albenog vije}a,
prvo rje{enje o odre|ivanju pritvora je
poni{teno zbog proceduralnih propusta,
odnosno, jer ~lanovi Sudskog vije}a

(Dragomir Vukoje, Georges Reniers i

predsjedavaju}i sudac Richard Gabelein)
nisu dali mogu}nost optu`enom i njegovoj obrani da se izjasne o prijedlogu
tu`itelja Jonathana Rattela koji je tra`io
^ovi}evo pritvaranje.

Lider HDZ-a
rekreira se
igraju}i
nogomet sa
Mom~ilom
Mandi}em

Premda nije o~ekivao da }e odmah

poslije izricanja presude biti sproveden u
pritvorsku jedinicu Suda BiH, Dragan
^ovi} se, barem prema tvrdnjama njegovih bli`ih prijatelja, dobro dr`ao. Iz
istih izvora tako|er doznajemo kako se
predsjednik HDZ-a ve} zbli`io s drugim
pritvorenicima, prije svih Mom~ilom
Mandi}em, te da je proteklih dana
zajedno s njima u pritvorskom dvori{tu
igrao nogomet i ko{arku. Tijekom vikenda,
pored odvjetnika Josipa Muselimovi}a,
^ovi}a su u pritvoru posjetile supruga i
mla|a k}erka.

HO]E LI ^OVI]
NA SLOBODU
Istodobno je @albeno vije}e uva`ilo i
primjedbe Tu`iteljstva da Dragan ^ovi}
nije Sud obavijestio kako u Hrvatskoj
(Makarska) posjeduje stan vrijedan 250
tisu}a KM, koji bi mogao poslu`iti kao
njegovo privremeno skloni{te u slu~aju
bjekstva. Imovinu u susjednoj Hrvatskoj
koja je, prema tvrdnjama odvjetnika
Josipa Muselimovi}a, u vlasni{tvu
obitelji njegove supruge Bernardice,
^ovi} je prije ~etiri godine kada se kandidirao
za
hrvatskog
~lana
Predsjedni{tva BiH, prijavio u imovin-

KADA NA SLOBODU: Dragan ^ovi}

an ^ovi} je nezakonito omogu}io

da oni toga uop}e nisu bili svjesni!?
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

^OVI] U ZATVORU

skom kartonu dostavljenom Centralnoj

izbornoj komisiji.
Dodajmo tome kako su i argumenti
koje je ameri~ki sudac Gabelein naveo
udovoljavaju}i zahtjevima tu`itelja
Rattela krajnje upitni.
Sudac Richard Gabelein je, naime,
rje{enje o odre|ivanju pritvora obrazlo`io
~injenicom da ^ovi}, pored bosanskohercegova~kog, ima i hrvatsko dr`avljanstvo, te da radi kao profesor na
Strojarskom fakultetu u Zagrebu, zbog
~ega postoji mogu}nost bijega. Koliko je
poznato, ^ovi} predaje samo na
Strojarskom fakultetu u Mostaru. Dragan
^ovi} je, kako doznajemo, pod zalog
stavio stan u Mostaru (u ulici Akademika
Ivana Zovke) i vikend ku}u u selu Ljuti
Dolac kod [irokog Brijega u kojoj trenutno `ive njegovi roditelji. Vrijednost
imovine koju je ^ovi} ponudio kao jamstvo za svoju slobodu procjenjuje se na oko
400.000 KM.

MO] I NEMO]
TU@ITELJA RATTELA
Su|enje lideru HDZ-a Draganu
^ovi}u, tada{njem predsjedniku Ustavnog
suda BiH Mati Tadi}u, profesoru Pravnog
fakulteta u Sarajevu Zdravku Lu~i}u i
vlasnicima Mesne industrije Lijanovi}i
Jozi, Mladenu, Jerki i Slavi Ivankovi}Lijanovi} zapo~elo je 11. oktobra 2005.,
nakon vi{emjese~ne istrage i saslu{anja
desetaka svjedoka od kojih su neki,
istodobno, imali i status osumnji~enika.
Istragu protiv hrvatske zlo~ina~ke organizacije zapo~eo je [ve|anin Mats
Matson koji je BiH napustio nenadano,
pod posve nejasnim okolnostima. I mada
se poslije Matsonovog povla~enja spekuliralo kako je stvarni razlog njegovog odlas-

PIROVA POBJEDA KANADSKOG TU@ITELJA:

Jonathan Rattel zadovoljan sudskom presudom

smatra da je pravda zadovoljena i da je

veoma va`no da se jedan {ef dr`ave
suo~io s licem pravde, ~injenica je kako
se iza ove floskule krije jo{ jedan te`ak
poraz Tu`iteljstva BiH. U tom smislu
valja podsjetiti da su se sedmorica
optu`enih teretila za vi{e te{kih kaznenih
djela, od organiziranog kriminala, zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti,
porezne utaje, do davanja mita i krivotvorenja isprava, te da ve}ina navoda iz
optu`nice, ni nakon saslu{anja oko
pedeset svjedoka i pregledanih na stotine
pisanih dokumenata, nije dokazana.
Kanadski je tu`itelj, izme|u ostalog,
optu`io bra}u Lijanovi}e da su Mati
Tadi}u dali mito od 200.000 eura, a
Draganu ^ovi}u kupili luksuzni mercedes

i stan u Londonu, ali ove optu`be nije

potkrijepio niti jednim materijalnim
dokazom. Podsjetimo, tako|er, da je sam
Rattel u zavr{nici su|enja tra`io da se
Draganu ^ovi}u i Mati Tadi}u izreknu
najvi{e kazne propisane zakonom,
navode}i kako njihovo sudjelovanje u
kaznenim djelima zahtijeva strogo
sankcioniranje?!
U obrazlo`enju prvostupanjske presude Dragan ^ovi} je progla{en krivim
prema tre}oj to~ki optu`nice, odnosno, jer
u vrijeme kada je bio na du`nosti federalnog ministra financija nije povukao
nezakonitu odluku prema kojoj je Mesna
industrija Lijanovi}i bila oslobo|ena
pla}anja posebnih pristojbi-prelevmana
na uvoz pile}eg mesa. Iako u presudi stoji

Financijski vje{tak Abid Hod`i} iznio je podatak da su Lijanovi}i i njihov

ka sukob s tada{njim {efom Posebnog
odjela za organizirani kriminal, privredni
kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH
Johnom McNairom, tvrdnje da {vedski
tu`itelj, navodno zbog nedostatka valjanih
dokaza, nije `elio podi}i optu`nicu, nikada nisu zvani~no potvr|ene. Matsa
Matsona je ubrzo zamijenio Kana|anin
Jonathan Rattel potpisuju}i prvu
optu`nicu protiv ^ovi}a, Tadi}a, Lu~i}a i
bra}e Ivankovi}-Lijanovi} koja je imala
~ak petnaest to~aka. U kona~noj verziji
~ija je zadnja izmjena, i to po nalogu predsjedavaju}eg Sudskog vije}a Richarda
Gabeleina, izvr{ena 19. septembra,
optu`nica je srezana na ukupno osam
to~aka.
I mada je tu`itelj Rattel komentiraju}i
posljednju presudu Suda BiH kazao kako

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

OSLOBO\EN OPTU@BI ZA
KORUPCIJU: Mate Tadi},
predsjednik Ustavnog suda BiH

Spala knjiga na jedno slovo

SPEKTAKL U [IROKOM BRIJEGU

Lijanovi}i osloba|anje
proslavili na fe{ti kojoj je
prisustvovalo 600 uzvanika!
Nakon {to su se u petak poslijepodne iz
Sarajeva vratili na [iroki Brijeg, bra}a Jozo,
Mladen, Slavo i Jerko Ivankovi}-Lijanovi}
priredili su veliko slavlje. Navodno da su
najpoznatiji {irokobrije{ki mesari ugostili
blizu 600 uzvanika i da je proslava trajala
sve do ranih jutarnjih sati narednog dana?!
No, budu}i da je tako velika fe{ta morala biti
organizirana barem dan ranije, ~ini se kako

Lijanovi}i uop}e nisu dvojili da }e biti

oslobo|eni te{kih optu`bi. Podsjetimo da su
bra}a Ivankovi}-Lijanovi}, i prije po~etka
predizborne kampanje, svoje strana~ke
kolege uvjeravali u povoljan ishod su|enja,
premda nije poznato na ~emu su temeljili
vlastiti optimizam kada je jo{ za trajanja sudskog procesa nepobitno utvr|eno da su federalni prora~un o{tetili za vi{e milijuna KM?!

da ~lanovi Sudskog vije}a nisu uvjereni

da je Dragan ^ovi} autor spornog akta
koji je donesen 23. juna 2000., suci su
utvrdili da je nekada{nji federalni ministar financija znao da se radilo o nezakonitom dokumentu. U tom je smislu
nagla{eno da ^ovi}, ni poslije upozorenja
biv{eg direktora Carinske uprave
Federacije BiH Fuada Kasumovi}a i ranijeg dr`avnog ministra vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa Mirsada Kurtovi}a,
odluku kojom su Lijanovi}i oslobo|eni
pla}anja prelevmana nije stavio van
snage. Na taj je na~in, navodi se u presudi, poduze}u Lijanovi}i pribavljena
imovinska korist ve}a od milijun i
856.000 KM, za koliko je o{te}en federalni prora~un. Kada su ostali optu`eni posrijedi, prema zaklju~ku ~lanova Sudskog
vije}a, Tu`iteljstvo nije dokazalo da su
oni bili povezani s Draganom ^ovi}em
radi ~injenja kaznenog djela?!

LIJANOVI]I SU
POKRALI SKORO 40
MILIONA MARAKA
I mada se, jednako kao i u slu~aju
Mom~ila Mandi}a na su|enju srpskoj
zlo~ina~koj dru`ini optu`enoj za financijske malverzacije u Privrednoj banci
Srpsko Sarajevo, ~ini da je relativno visoka kazna Draganu ^ovi}u trebala kompenzirati osloba|aju}e presude ostalim
optu`enima, posljednja odluka Suda BiH
naprosto nije logi~na. Odnosi se to, prije
svega, na poslovanje Lijanovi}a, budu}i
da je financijski vje{tak Abid Hod`i} u
svom svjedo~enju iznio podatak kako su
{irokobrije{ka bra}a i njihove tvrtke,
uvoze}i pile}e i pure}e meso na koje nisu
pla}ali pristojbe, o{tetili prora~un
Federacije BiH za ~ak 38,7 milijuna

LIJANOVI]I NEDU@NI: Brojna delegacija

rodbine i prijatelja stigla je u Sarajevo na
su|enje, a nakon toga burno proslavila
osloba|anje hercegova~kih biznismena

ove tvrtke o{tetili prora~un Federacije BiH za ~ak 38,7 milijuna maraka

PROFESOR NA SUDU:
Zdravko Lu~i}, profesor
Pravnog fakulteta, oslobo|en
je optu`bi za korupciju

maraka!!! Nalaz vje{taka Hod`i}a kasnije

je potvrdila i Seadeta Ceri}, biv{a
pomo}nica u Ministarstvu vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koja
je svjedo~ila kako su bra}a Ivankovi}Lijanovi}, osim federalnog, o{tetili i
prora~un Republike Hrvatske. Kako je
objasnila svjedokinja Ceri}, Lijanovi}i su
u Hrvatsku izvozili mesne prera|evine po
preferencijalnom re`imu, iako nisu koristili mesne sirovine proizvedene u BiH, {to
je bio uvjet za osloba|anje od pla}anja
pristojbi kod uvoza u susjednu dr`avu.
Sude}i, me|utim, prema zaklju~cima
~lanova Sudskog vije}a, bra}a Jozo,
Mladen, Slavo i Jerko Ivankovi}Lijanovi} su dugogodi{nje carinske prevare vr{ili u neznanju?!
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET

Sve {to sam rekao o ^avi}u, govorio sam i u kafani

i na ulici i na sjednici Glavnog odbora SDS-a
ADAM [UKALO, ~lan GO SDS-a

RED, RADMANOVI] I DISCIPLINA

Neboj{a Radmanovi} za
savjetnika postavio svog
budu}eg zeta Danila Petrovi}a!?
Nakon {to je na mjesto {efa kabineta postavio Miroslava
Vuji~i}a, doskora profesora povijesti iz Isto~nog Sarajeva i, dakako,
strana~kog kolegu iz SNSD-a, novoizabrani srpski ~lan
Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} imenovao je budu}eg
zeta Danila Petrovi}a svojim savjetnikom za analitiku?! I mada nije
posve jasno kakve }e to savjete ovaj analiti~ar davati novom {efu
(odnosno puncu), poznato je da je posao u dr`avnom Predsjedni{tvu
Petrovi} dobio netom nakon ozvani~enja zaruka s Radmanovi}evom
k}erkom Borjanom, ina~e novinarkom-urednicom banjalu~kih
Nezavisnih novina. No, ovdje nepotizmu u uredu srpskog ~lana
Predsjedni{tva BiH nije kraj. Rukovode}i se, valjda, istom
kadrovskom kombinatorikom, i Radmanovi}ev {ef kabineta Vuji~i}
nedavno je posao tajnice povjerio Nedi [ehovac, prvoj ro|aki svoje
vjerenice (i instruktorice aerobika) Bojane [ehovac. Ro|ake [ehovac su ranije radile u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, gdje
su zaposlene na preporuku ministra Branka Doki}a.
(S.M.)

POZDRAVNI GOVOR:
Neboj{a Radmanovi},
predsjednik Predsjedni{tva BiH

Neboj{a
Radmanovi}

DAYTON U P
a
in
d
o
g
t
s
e
a
n
a
d
e
J
NE DIRAJTE MI GLAVNICU

Premijer Posavske `upanije

Vinceti} sve kapitalne poslove
povjerio svojim poduze}ima!
Prije nego {to je izabran za predsjednika Skup{tine Posavske
`upanije, jo{ uvijek aktualni `upanijski premijer Ivo Vinceti} osigurao je dvjema svojim tvrtkama status odabranih dobavlja~a sve do

10

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

DELEGACIJA RS:
Dodik, [piri}, Jeli}

Unato~ svemu, siguran sam da nas ne}e jednog po

jednog otjerati preko granice
DRAGAN OVI], predsjednik HDZ-a BiH

Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini u

utorak, 21. novembra, u Narodnom pozori{tu u
Sarajevu organizirala je sve~anost u povodu
jedanaeste godi{njice potpisivanja Dejtonskog
mirovnog sporazuma. Ovom prilikom u Narodnom
pozori{tu okupila se lokalna i me|unarodna elita;
Uo~ljivo je bilo da nijedno lice, doma}e ili strano,
te ve~eri nije bilo previ{e sretno.

POZORI[TU
nametnutog mira
BIV[I PREDSJEDNIK
SUVI[AN: Sulejman
Tihi} nije imao
osiguranu stolicu u
Narodnom pozori{tu

31. jula 2007. Tako se na popisu povla{tenih poduze}a od kojih

korisnici prora~una Posavske `upanije mogu nabavljati robe, odnosno koristiti usluge, pored Vinceti}eve tvrtke IRASS, na{la i firma
Euro-plin u (su)vlasni{tvu `upanijskog premijera i njegovog partnera
Hasana Nurki}a. Prema dokumentaciji Ministarstva financija
Posavske `upanije od 24. augusta ove godine, tvrtka Euro-plin
odabrana je za nabavke plina (propan-butana), dok }e IRASS sve
prora~unske korisnike opskrbiti protupo`arnim aparatima. Ra~una
se da vrijednost ovih poslova prelazi sto tisu}a KM!
Kako je, me|utim, u ovom slu~aju posrijedi otvorena zlouporaba
slu`benog polo`aja i o~evidan sukob interesa, protiv Ive Vinceti}a je
nedavno Centralnoj izbornoj komisiji podnesena prijava. Dodajmo
tome kako poduzetni Vinceti}, osim tvrtki Euro-plin i IRASS, posjeduje i jedan od najluksuznijih ugostiteljskih objekata u Ora{ju. (S.M.)
MEDIJ I MLIJEKO

Tuzla uskoro dobiva

novi dnevni i sedmi~ni list
U Tuzli }e tokom decembra biti pokrenuta dva nova lista:
sedmi~nik Cafe i dnevnik Tuzlanski list. Nakon {to je po~etkom
pro{le godine definitivno uga{en Front slobode, poslije pet decenija
postojanja, Tuzla je skoro dvije godine bila bez i jednog printanog
medija, iako ovaj grad ima katedru novinarstva i svake godine
izbaci novih dvadesetak novinara. Sedmi~nik Cafe pokrenulo je
preduze}e Colosseum, firma k}erka Radija Kameleon, a iza cijeloga
projekta stoji vlasnik Kameleona Zlatko Berbi}, zet nekada{njeg
tuzlanskog gradona~elnika i tradicionalnog poslanika SDP-a u
Parlamentu BiH. Cafe }e u prvih nekoliko brojeva izlaziti dva puta
mjese~no, a od po~etka februara pre}i }e na sedmi~ni tempo
izla`enja. Bit }e besplatan i dijelit }e se po kafeima na cijeloj regiji,
a jednu polovinu novina }e ~initi reklame. Urednice ovog sedmi~nika
su Snje`ana Agi} i Kristina Gligorovi}. Prve tuzlanske dnevne
novine u historiji - Tuzlanski list, registrirao je Vahid Ibri{imovi},
ovda{nji poduzetnik koji je okupio
ekipu iskusnih novinara koji `ive i
rade u tuzlanskoj regiji, tako da
bi ovaj dnevnik trebao
po~eti izlaziti u prvim
sedmicama naredne
godine, a ekipa }e
biti okupljena ve}
sredinom decembra.
Prema na{im informacijama, urednik ovih novina
trebao bi biti Zvonimir
Banovi}, dugogodi{nji dopisnik
Slobodne Dalmacije. Interesantno je
da se uporedo sa spomenuta dva lista
na medijsku scenu poku{avaju probiti i
dvije televizije koje ~ekaju odluku Regulatorne agencije za komunikacije. Radi se o Televiziji Slon, vlasnika [abana Piri}a, koja je do
sada emitirala samo na kablovskoj mre`i, te Televizija Blicko, vlasnika Ahmeta Bajri}a Blicka, koji je u posljednje dvije godine sa
svojom TV produkcijom, koju vode Muhamed Kahrimanovi} i
Muhamed Berbi}, napravio svojevrstan bum. Radio Kameleon i
Radio Soli tako|er su zakupili po jedan TV kanal na kablovskoj
mre`i, tako da }e do kraja godine otpo~eti i njihov eksperimentalni
program.
(M. P.)

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET

Ne}u `rtvovati hrvatske interese zbog

komadi}a vlasti
BO@O LJUBI], predsjednik HDZ-a 1990.

TABUT TEMA

Knji`evnik Abdulah Sidran

nezadovoljan {to je prije
vremena otvorena knji`ara
s njegovim imenom
U Pura~i}u, gradi}u pet kilometara udaljenom od Lukavca, poznatom po stolje}u i po dugoj tradiciji odr`avanja va{ara, nedavno je
otvorena i prva knji`ara, tako da 6.000 stanovnika ovoga mjesta
kona~no u svom gradi}u mogu kupiti knjige, novine, {kolski pribor.
Iako se radi o nesvakida{njem doga|aju koji je obradovao mje{tane
Pura~i}a, ni{ta ne bi bilo ~udno, jer se radi o prosje~no snabdjevenoj
knji`ari, da prva pura~ka knji`ara nije dobila ime po najve}em `ivom
bosanskohercegova~kom pjesniku Abdulahu Sidranu! Kapital za
izgradnju knji`are Sidran investirao je dvadeset{estogodi{nji povratnik iz Iraka Adnan Ja{arevi}, a odluka da knji`ara dobije ovo ime
donijeta je zahvaljuju}i ~injenici da je Sidranova majka ro|ena upravo u Pura~i}u. Kada je Avdo ~uo da je knji`ara ponijela njegovo prezime, navodno se prvo obradovao, ali se onda rasplakao uz bocu
viskija, upla{en {to mlade` ne mo`e ~ekati ni da rahat umrem pa
da onda knji`arama i ulicama daje moje ime.
(M. P.)

AVAZOVO GR

Po nalogu bo{nja~ko-srpskog ob
Avaz oklevetao pogre{nog
Pro{le nedjelje Avaz je pod oznakom ekskluzivno objavio
tekst o pomaga~ima ha{kog bjegunca Stojana @upljanina, nekada{njeg ministra policije AR Krajina, kojeg je Tribunal optu`io za
ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti. Optu`nica protiv @upljanina podignuta je 14. marta 1999., ali je bila zape~a}ena do 13.
jula 2001. godine od kada se ovaj optu`enik nalazi u bjekstvu.
@upljanin je posljednjih godina mijenjao lokacije, uglavnom se
krio u Srbiji, a {pekulisalo se i da je uto~i{te na{ao u Rusiji.
Avaz ekskluzivno razotkriva njegove jatake, a imenom i
prezimenom i u tekstu pod naslovom U mre`i pomaga~a i obavje{taci iz RS proziva samo jednog obavje{tajca Predraga
]erani}a, biv{eg pripadnika obavje{tajne slu`be RS, a kasnije i
radnika OSA-e. Uz tekst objavljen je i dokaz - fotografija na
kojoj su @upljanin i ]erani} zajedno s osobom koja je novinarki
Avaza nepoznata (radi se o direktoru banjalu~ke izdava~ke ku}e
Besjeda Nenadu Novakovi}u) uz napomenu da je fotografija
snimljena 2002. godine u Gr~koj na Hilandaru.

ZA[TO JE SPORAN ]ERANI]

No, ne radi se o fotografiji snimljenoj 2002. godine, dakle,
kada je ve} obznanjena ha{ka optu`nica protiv @upljanina, nego
je ona nastala ~etiri godine ranije, 1998. godine.
Avazova ekskluzivna konstrukcija nije bila slu~ajna, niti je
bez razloga objavljena upravo pro{le nedjelje. Meta Avazovih
medijskih snajpera nije bio @upljanin nego ]erani}, koji je nekoliko dana prije objavljivanja ovog teksta na Sudu BiH dobio spor
sa dr`avnom obavje{tajnom slu`bom OSA iz koje je u decembru
2004. (kako Sud BiH zaklju~uje) nezakonito otpu{ten. Po nalogu
suda ]erani} je u narednih petnaest dana trebao biti vra}en na posao
i raspore|en na poslove u skladu sa njegovom stru~nom spremom
i radnim iskustvom, uz isplatu neispla}enih plata (18.653,70 KM).
Upravo to je razlog za{to se ]erani} na{ao na udaru Avaza
koji ~ak i ne krije da je (neistinite) podatke za ovaj tekst dobio

^A\O

PRI

NOVAKOVI]
O^EVI I NOVCI

@UPLJANIN
]ERANI]

Biha}ki policajac Nazif

Dervi{evi} dr`avnim novcem
pla}a privatni studij svoga sina
Posljednjeg dana oktobra ove godine, premijer Unsko-sanskog
Kantona Osman ^ehaji} potpisao je odluku kojom se iz bud`eta
kantona izdvaja 2.000 KM kako bi se studentu Mezenu
Dervi{evi}u putem Kantonalnog MUP-a pokrili tro{kovi putovanja
na relaciji Ankara-Sarajevo-Ankara (tro{kovi avionskih karata).
Mezen Dervi{evi} je ina~e student Policijske akademije u glavnom

12

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

HILANDAR 1998. GODINE:

Privredno-policijsko-diplomatska
delegacija RS

Sada vidim da gra|anima ne smeta {to ih

varaju svakakvi politi~ari
MIRNES AJANOVI], predsjednik BOSS-a

R^KO VJE[ANJE

bavje{tajnog dvojca D`uvo-Zari}

g ~ovjeka Predraga ]erani}a

RICA

KRIVI TRAG

Za{to OSA ne
istra`uje svog
radnika Trifka
Buhu!
Za{to izvori u sigurnosnim slu`bama, na koje se Avaz poziva,
informacije o Stojanu @upljaninu ne zatra`e od direktora terenskog
ureda OSA-e u Banjoj Luci Trifka Buhe, koji je tokom rata bio voza~
i tjelohranitelj ovoga ha{kog optu`enika. U periodu u kojem je, po
ha{koj optu`nici, @upljanin odgovoran za ratne zlo~ine, a radi se o
1992. i 1993. godini, Buha je bio njegova vjerna sjena, a s njim je
odr`avao kontakte i posljednjih godina kada se ovaj uveliko skrivao
od Tribunala. Buhinu vezu sa biv{im {efom pro{le godine je otkrila
i srbijanska BIA, naime, kontaktirao je sa njim telefonom {to je ova
slu`ba dokumentovala i o tome upoznala MUP RS. Tada je utvr|eno
i to da Buha ovaj kontakt nikada nije prijavio slu`bi. No, bez obzira
na svoju ratnu i poratnu vezu sa ovim zlo~incem Buha i dalje obavlja jednu od najodgovornijih funkcija u OSA-i.
od sigurnosnih slu`bi. Oni koji ga sada optu`uju za skrivanje
ratnih zlo~inaca, a rije~ je o visokopozicioniranim srpskim obavje{tajcima na ~elu sa zamjenikom direktora OSA Ristom
Zari}em, donedavno su mu upu}ivali prijetnje i optu`be da za
ra~un stranaca locira ha{ke bjegunce.
]erani} je dan nakon ovog medijskog udara poslao demanti
i fotokopiju paso{a na kojem se vidi da je gr~ku vizu za posjetu
Svetoj gori i Hilandaru dobio davne 1998. godine. U periodu od
17. do 20 novembra te godine on je zaista boravio na
Hilandaru sa delegacijom iz Republike Srpske u kojoj je
bio i @upljanin protiv koga tada nije bila podignuta ha{ka
optu`nica.

I MINISTAR ^A\O
SA @UPLJANINOM
Istoga dana kada je objavljen tekst, ]erani}a su
potra`ili inspektori MUP-a RS da uzmu izjavu i provjere
pisanje Avaza.
]erani} je lako dokazao da je fotografija nastala
1998. godine jer je sa~uvao ne samo tu, nego i mnoge
druge snimljene tada na Svetoj gori. I sre}om po
njega, a nesre}om po Avaz i OSA-u, uz @upljanina i
]erani}a tada su na fotografijama ovjekovje~eni i
sada{nji ambasador BiH u Misiji UN-a u New Yorku
Milo{ Prica, koji je u to vrijeme bio savjetnik predsjednice RS Biljane Plav{i}, ali i aktuelni ministar
policije RS Stanislav ^a|o koji je tada vodio firmu
Tehnograd u Lakta{ima. Oni }e imati priliku izjasniti se o tome, kao i o vremenu kada su fotografisani
jer }e ih ]erani} pozvati za svjedoke u tu`bi protiv
Avaza !

gradu Turske i nijedna policijska ili bilo koja druga

dr`avna institucija nema
obavezu snositi tro{kove
studiranja u inozemstvu.
Ova iznimka ima i
obja{njenje: Mezen je sin
Nazifa Dervi{evi}a,
ratnog policajca odanog
policijskoj strukturi
Mirsada Velad`i}a, koji
se nakon lije~enja od
ranjavanja u Njema~koj
vratio u Biha} i zaposlio
kao agent tada{nje
bo{nja~ke tajne slu`be
AID, kojom je rukovodio Hazim Feli},
sada{nji parlamentarni poslanik SDA u
dr`avnom
SVE PO ZAKONU: Vlada
Parlamentu. Kako je
Unsko-sanskog kantona svojom je
tata Nazif provjereni
odlukom pokrila nelegalnu
kadar, nije bilo ve}ih
isplatu putnih tro{kova studenta
problema da se
Mezena Dervi{evi}a
zaposli u
Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA) deta{man Biha} i da studiranje sina,
budu}eg policajca sa turskom diplomom, financira iz bud`eta USK-a.
Trenutno na Birou za zapo{ljavanje USK na posao ~ekaju 44
diplomirana kriminalista koji, i pored zavr{enog Kriminalisti~kog
fakulteta u Sarajevu, niti mogu dobiti posao u Krajini, niti ih bilo ko
finansira za eventualna studijska putovanja.
(A.B.)

RADON BLAMAZA

I Radon~i} oti{ao na
poklonjenje Dodiku u Lakta{e
Kada je prije nekoliko sedmica predsjednik SDA Sulejman Tihi}
s nekolicinom strana~kih kolega posjetio lidera SNSD-a Milorada
Dodika na njegovom privatnom imanju u Lakta{ima, sa stranica
Dnevnog avaza na Tihi}a se sru~ila kanonada najte`ih optu`bi i
uvreda. No, krajem protekle sedmice, u najstro`ijoj diskreciji,
Dodika je u Lakta{ima na privatnom imanju posjetio niko drugi do
Tihi}ev kriti~ar Fahrudin Radon~i}, vlasnik Avaza! Susret Dodika i
Radon~i}a aran`irao je @eljko Kopanja, vlasnik banjalu~kih
Nezavisnih novina i jedan od Dodikovih najintimnijih prijatelja. Kako
smo nezvani~no doznali, nakon detaljnog pretresanja politi~ke
scene BiH, Radon~i} je s Dodikom razgovarao i o biznisu. Navodno,
Dodik je zainteresiran da u Sarajevu izgradi poslovno-stambenu
zgradu koja bi slu`ila za smje{taj srpskih funkcionera izabranih u
dr`avnim institucijama BiH kao i za smje{taj posebnog biroa Vlade
RS preko kojeg bi se realizirali projekti namijenjeni srpskim povratnicima u Federaciju BiH. No, kako }e do izgradnje ove zgrade
prote}i jo{ dosta vremena, pretpostavljamo da je Radon~i} premijeru Dodiku kao privremeno rje{enje ponudio vlastite smje{tajne
kapacitete, kako u vlastitom hotelu Radon plaza, tako i u mnogobrojnim vilama izgra|enim nakon rata.
(A.M.)

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

13

MINI MARKET
SAFETE, DRIBLERE

Ho}e li se vje~iti funkcioner

Safet Halilovi} ponovo izboriti
za ministarsku fotelju
Dopredsjednik Stranke za BiH Safet Halilovi}, prvi put u
posljednjih desetak godina, mogao bi ostati bez neke od atraktivnih
funkcionerskih fotelja. U posljednjih nekoliko mandata Halilovi} je s
lako}om {etao s funkcije na funkciju: najprije je bio kantonalni ministar obrazovanja, potom predsjednik Federacije BiH, a posljednje
~etiri godine proveo je u fotelji dr`avnog ministra civilnih poslova.
Naredni ~etverogodi{nji mandat Halilovi} je namjeravo provesti u
debeloj hladovini - najbolje pla}enoj a najmanje zahtjevnoj funkciji
predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH. No, konce mu je
pomrsio njegov strana~ki kolega Beriz Belki} koji je istovremeno
kandidiran za predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta
BiH. Kako Stranci za BiH nikako ne mogu pripasti obje funkcije,
jedan od njih morao je odstupiti. Naravno, Halilovi} je uradio sve da
deblji kraj izvu~e Belki}, pa je, izme|u ostalog, pregovara~kom timu
SDA diskretno sugerirao da ne podr`e kandidaturu tog prononsiranog komunjare Belki}a. Na Halilovi}evu `alost, u me|uvremenu su
akcije komunjara u SDA poskupile pa danas bolje stoje nego akcije Stranke za BiH. U svakom slu~aju, Belki}ev izbor ni jednog trenutka nije doveden u pitanje dok }e se Halilovi} morati pomiriti s
~injenicom da }e naredne ~etiri godine biti obi~ni zastupnik, a to
zna~i gubitak slu`benog auta, kancelarije, sekretarice,
reprezentacije i drugih privilegija koje je u`ivao u minuloj deceniji.
(M.A.)

PRO ET DA LI JE 21. NOVEMBA

Dodik Schillinga vu~e za nos

MILENKO BRKI], predsjednik HNZ-a

CONTRA SPORAZUM, SRETAN D

KRE[IMIR ZUBAK
Predsjednik NHI-ja
Dejtonski sporazum je zaustavio
rat, iako je me|unarodna zajednica
mogla mnogo prije da intervenira i
prekine ratna djejstva. U Daytonu je
21. studenog zaustavljen rat i zbog
toga ovaj datum treba obilje`avati i
on je dobrodo{ao. Ipak, bilo bi bolje
da je do mira do{lo prije toga, jer je
me|unarodna zajednica imala takve
mo}i. Mogla je rat zaustaviti i poslije Wance-Owenovog plana, a i prije
toga je imala mogu}nosti da se vi{e anga`ira po tom pitanju.
Ovakav mirovni sporazum poslije rata ne mo`e biti trajno
rje{enje i potrebno je osigurati novo ustavno ure|enje koje }e
biti pravednije i efikasnije.

DA/NE

PETAR LUKOVI]
Novinar
Dan kada je potpisan ovakav
Dejtonski sporazum nije sre}an
datum za istoriju BiH. Mislim da je
Dejtonskim sporazumom Republika
Srpska dobila mnogo vi{e nego {to
bi se na bilo kojem moralnom planu
moglo o~ekivati od entiteta koji je
stvoren na masovonom zlo~inu.
Mislim da je ovaj sporazum jo{
davno prevazi|en i da je vrijeme da
BiH bude normalna dr`ava bez
vlasti entiteta koji danas taj isti po~injeni zlo~in slavi.

NE

HUSREF MUSEMI]
Trener FK Sarajevo

Safet Halilovi}

14

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Dan kada je potpisan Dejtonski

sporazum za mene je datum koji treba
slaviti, zato {to je taj sporazum zaustavio rat u ovoj dr`avi. Me|utim, ta
dobra strana Sporazuma koji je donio
mir sada je u sjenci ustavnog ure|enja
koje ne donosi napredak za ovu
zemlju. Mislim da je ovaj datum
zna~ajan u smislu zaustavljanja rata,
ali ustav koji je donio ko~i razvoj na{e
dr`ave i on se mora promijeniti kako bi BiH postala
funkcionalna zemlja.

DA

Samo moja `ena zna da li sam gori ili bolji

nakon {to sam opet izabran za reisa
MUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema

AR, KADA JE POTPISAN DEJTONSKI

DATUM U HISTORIJI BiH?
MATE GRANI]
Biv{i ministar vanjskih poslova
Republike Hrvatske
Mislim da je va`no da je
Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali
taj sporazum je bio kompromis velikih sila koje su se dogovorile oko
sadr`aja i prije po~etka pregovora.
Dogovorena su teritorijalna razgrani~enja, stvaranje dva entiteta, a u
Daytonu se razgovaralo o ustavnim
na~elima i nekim drugim pitanjima.
Osobno mislim da Dejtonski sporazum sada treba dogra|ivati i to je
zada}a predstavnika sva tri naroda i institucija u BiH, a pomo}
im mogu pru`iti instrumenti Dejtonskog sporazuma. Nije jednostavno re}i da li je to sretan datum u povijesti BiH, jer ovaj
sporazum ima dobrih i lo{ih strana. On jeste zaustavio rat, ali
BiH treba ne{to vi{e da bi u{la u europske integracije.

DA/NE

VEHID [EHI]
^lan Izborne komisije BiH
Kao gra|anin BiH moram re}i da je
za mene taj datum jako zna~ajan, kao i
za sve ostale gra|ane, jer je zaustavio
rat. Zbog toga imam posebnu odgovornost prema ameri~koj vladi koja je tu
bila najvi{e anga`irana. Potpisivanjem
Dejtonskog sporazuma stvorene su pretpostavke za normalan `ivot i mir. Da li
je taj sporazum sretno rije{io budu}nost
ove zemlje, pitanje je za raspravu, jer
njime nisu ponu|ena trajna rje{enja za funkcionisanje BiH, ali ipak
ovaj datum treba obilje`avati i on je jako zna~ajan za sve nas.

(HA)RIS SILAJD@I]

Poslije neprijatnog razgovora

s ambasadorima, Silajd`i} nije
do{ao na sve~anost povodom
11. obljetnice Dejtonskog
sporazuma
Bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i} bio je jedan
od rijetkih (ako ne i jedini!) bh. zvani~nik koji nije prisustvovao
sve~anosti u Narodnom pozori{tu BiH uprili~enoj povodom
jedanaeste godi{njice od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iznena|enje zbog Silajd`i}evog odsustva je tim ve}e ako se
zna da je upravo Silajd`i} jedan od najaktivnijih kreatora Dejtonskog
sporazuma.
Kako smo doznali, Silajd`i} se na sve~anosti nije pojavio zbog
krajnje neugodnog razgovora koji je nekoliko sati ranije imao s
ambasadorima dr`ava potpisnica Dejtonskog sporazuma.
Novoizabrane ~lanove Predsjedni{tva BiH ambasadori su upozorili
da je krajnje vrijeme da preuzmete odgovornost u svoje ruke a to,
pored ostalog, podrazumijeva i aktivno sudjelovanje u reformi
Ustava BiH. Ambasadori su sa `aljenjem istakli da je u aprilu odbijen paket ustavnih reformi dogovorenih uz pomo} me|unarodne
zajednice i da je sada red da doma}i politi~ari iza|u s vlastitim,
svakako boljim i op}eprihvatljivijim prijedlogom.
S puno razloga, Silajd`i} je ovu primjedbu ambasadora protuma~io kao kritiku upu}enu na njegov ra~un budu}i da ni {est mjeseci nakon {to je odbio aprilski paket ustavnih promjena nije iza{ao s
vlastitim, alternativnim prijedlogom ustavnih reformi.
(A.M.)

DA

NIKOLA SEKULOVI]
Predsjednik Skup{tine Op{tine Trebinje
Uslovno re~eno, potpisivanje
Dejtonskog sporazuma je sretan datum
za BiH jer je zaustavljen rat. Sje}am se
da su se ljudi tada radovali, a sada
jedanaest godina poslije svi kukaju.
Mislim da je do{lo vrijeme da se taj
sporazum doradi, ali tako da se obezbijedi ravnopravnost svih gra|ana i naroda u ovoj dr`avi. Ovaj koncept
dr`ave vi{e ne odgovara, jer je administracija preskupa. Ja sam za to da se
ukinu kantoni u Federaciji, te da se stvori jaka lokalna samouprava. Pri~ati o gra|anskoj BiH mo`e se samo u akademskim krugovima i to nije realno. Ipak, vrijeme je da se Dejtonski sporazum mijenja, iako je on jako bitan, jer je zaustavio rat.

DA

Haris Silajd`i}

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

15

DOSJE

Predsjednici

Pro{le nedjelje presudom Suda BiH na pet godina je osu|en i odmah potom
HDZ-a BiH svrstao u veliku galeriju ~lanova dr`avnog vrha na{e zemlje sa
Predsjedni{tva BiH mo`e se pohvalit

Prije 15 godina na ~elo dr`ave su do{li biv{

Pi{e

Adnan Buturovi}
zricanjem nepravomo}ne presude od
pet godina zatvora zbog zloupotrebe
slu`benog polo`aja, Dragan ^ovi} je
postao osmi demokratski izabrani
~lan Predsjedni{tva BiH koji se u
svom `ivotu sukobljavao sa zakonom.

Prije ^ovi}a, po sudskim klupama i

zatvorima sjedili su, ili jo{ sjede, Alija
Izetbegovi}, Fikret Abdi}, Franjo Boras,
Biljana Plav{i}, Mom~ilo Kraji{nik, Ante
Jelavi} i Mirko [arovi}. Politi~ki programi stranaka iz kojih su navedeni politi~ari
kandidirani za predstavnike Bosne i
Hercegovine pred svijetom, posebno su
isticali zalaganje za izgradnju i po{tivanje
zakona i pravne dr`ave. U borbi za ovaj

sveti politi~ki cilj, ovi ~lanovi

Predsjedni{tva su pretrpjeli te{ke
gubitke.

OD GLJIVE DO ALIJE
Na prvim vi{estrana~kim bh. izborima
u novembru 1990., od dvadesetak kandidata za Predsjedni{tvo RBiH, ~etvorica su
imala policijske i sudske dosjee. Jedan od
kandidata, slu`beno pjeva~ i autor narod-

Kontinuitet robija{a nastavili su PLAV[I]K

16

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Predsjednici iza re{etaka

iza re{etaka

pritvoren DRAGAN ^OVI], nekada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH; tako se lider

zatvorskim iskustvom u biografiji: u posljednjih 15 godina svaki drugi ~lan
ti da je robijao ili da jo{ uvijek robija

{i zatvorenici IZETBEGOVI], ABDI], BORAS

nih pjesama, Nazif Gljiva bio je
vi{estruko osu|ivan na zatvorske kazne
zbog d`eparenja i prevare. U
sedmero~lano Predsjedni{tvo BiH, bh.
narodi su tada izabrali trojicu biv{ih
zatvorenika; Aliju Izetbegovi}a (SDA),
Franju Borasa (HDZ) i Fikreta Abdi}a
(SDA).
Biografije prve dvojice bile su gotovo
identi~ne. Alija Izetbegovi} je prvi put

osu|en na vojnom sudu 1946.,

nezvani~no kao ~lan pokreta Mladi muslimani, a zvani~no kao vojni dezerter, na tri
godine zatvora. Dva mjeseca po
Izetbegovi}evom izlasku sa robije 1949.,
komunisti~ke vlasti pod vodstvom predsjednika Narodnog Prezidijuma NR BiH
Vlade [egrta izrekle su smrtne kazne
~etvorici vo|a teroristi~ke organizacije
Mladi muslimani, ~iji je ~lan bio i

Izetbegovi}. Umjesto progona zbog

navodnih antikomunisti~kih uvjerenja,
Izetbegovi} je odmah dobio posao u
dr`avnom preduze}u Niskogradnja - GP
Put, zavr{io pravni fakultet, 1958. dobio
stan od preduze}a i plaketu za posebne
zasluge kao {ef gradili{ta na hidrocentrali
Peru}ica kraj Nik{i}a.
U isto vrijeme kada je su|eno
Izetbegovi}u u Sarajevu, na deset godina

KA, KRAJI[NIK, JELAVI], [AROVI], ^OVI]!!

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

17

DOSJE

SARAJEVSKI SUDSKI SLU^AJEVI: Mirko [arovi}, Ante Jelavi} i Dragan ^ovi} su|eni su i pritvarani zbog kriminala u BiH

robije pred mostarskim vojnim sudom

Franjo Boras je osu|en zbog pomaganja
usta{kom re`imu zajedno sa tada{njim
mostarskim nadbiskupom Petrom ^ulom
koji je dobio dvanaest godina zatvora.
Me|utim, Boras je pu{ten nakon tri
godine i postavljen za pomo}nika direktora dr`avnog preduze}a Konstruktor u
Zenici koje }e ne{to kasnije u}i u sastav
@eljezare Zenica. Renesansa Izetbegovi}eve
i Borasove stru~ne pravni~ke karijere trajala
je koliko i drugi mandat predsjednika
Prezidijuma NRBiH \ure Pucara Starog,
koji je vladao od decembra 1953. do juna
1963. godine.
Kako su uzoriti vjernici Alija i Franjo
tokom re`ima koji je negirao Boga
prosperirali, otkrio je po~etkom 1992. u
ispovijesti za Slobodnu Bosnu jedan od
penzionisanih oficira KOS-a.
Samo su saradnici policijskih i
vojnih slu`bi koji su se dokazali u
obra~unu sa dr`avnim neprijateljima
mogli prosperirati. Na funkcije u
dr`avnim preduze}ima takvi ljudi su
dolazili pod uvjetom da i dalje sura|uju.
Tako je Franjo Boras pod {ifrom Split
236 pratio katoli~ki kler kako u rodnoj
Hercegovini tako i u Zenici, rekao je
nekoliko mjeseci pred po~etak rata za na{
list biv{i oficir KOS-a.
No, Borasova udba{ka pro{lost koja
ga je preporu~ila za predsjedni~kog kandidata ispred hrvatskog naroda na prvim
vi{estrana~kim izborima samo je logi~no
kadrovsko rje{enje njegovog strana~kog
{efa Mate Bobana, ina~e saradnika SDB-a
i KOS-a od 1971. godine. Naime, prema
dokumentima Op}inske konferencije
SSRN Imotski od 20. augusta/rujna 1973.

18

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Bobanu je opro{teno {to je kao ~lan

Osnovne organizacije Saveza komunista
Trg i direktor u poduze}u Napredak u
Imotskom imao izlaganja protiv ustavnih
amandmana Ustava SFRJ 1971. i {to je
pronevjerio i zloupotrijebio sredstva preduze}a, pa je, iako osu|en za kriminal,
poslije devet mjeseci, od dvije dosu|ene
godine, iza{ao na slobodu i postao saradnik komunisti~kih obavje{tajnih slu`bi
kao i njegov posilni Franjo Boras.
Zanimljivo je da je HDZ BiH u
posljednjih {est izbora za ~lanove
Predsjedni{tva BiH pored Borasa, uspio
progurati jo{ jednog suradnika komunisti~ke tajne slu`be koji je pratio kretanja po katoli~kom kleru, Ivu Miru
Jovi}a.
Prisje}aju}i se kriterija za imenovanje
kadrova na visoke predstavni~ke funkcije,
nekada{nji predsjednik Centralnog
komiteta SRBiH Dragutin Braco Kosovac
ka`e da je bilo nemogu}e u}i u Savez
komunista Jugoslavije sa kriminalnim
dosjeom, a ~lanstvo u SKJ je bio eliminatorni faktor za bilo kakvo kandidovanje
na najvi{u predstavni~ku funkciju u
republici.
Kada su nekada{nji antikomunisti i
suradnici komunisti~kih tajnih slu`bi
Alija i Franjo formirali nacionalisti~ke
stranke SDA i HDZ, bilo kakvo procesuiranje u socijalizmu bilo je progla{eno
borbom za slobodu vlastitog naroda, {to
je omogu}ilo predratnim d`eparima,
razbojnicima, kradljivcima, prevarantima, silovateljima i ubicama politi~ku
za{titu od sudskog progona. Alija i Franjo
su garantovali slobodu, a bo{nja~ki i
hrvatski kriminalci su zauzvrat garanto-

vali izborne pobjede i za{titu od politi~kih

protivnika. Ratni ~lan Predsjedni{tva BiH
dr. Mirko Pejanovi} u razgovoru za
Slobodnu Bosnu podsje}a da su poslije
izbora 1990. vo|e SDS-a Radovan
Karad`i} i Mom~ilo Kraji{nik izdejstvovali zamrzavanje sudskih postupaka
koji su protiv njih jo{ uvijek bili u toku i
koji nikada nisu okon~ani.

OVO JE ZATVOR
No, Izetbegovi}a i Borasa je povezivala jo{ jedna karakteristika: javno laganje. Po izlasku iz zatvora 1989.
Izetbegovi} daje prvi intervju u beogradskoj Borbi. Tvrde}i da mu ne pada na
pamet da se politi~ki anga`uje, ka`e:
Osje}anja su ostala ista samo su se malo
poja~ala; jo{ vi{e volim Jugoslaviju, jo{
manje volim vlast.
Koliko se Aliji gadila vlast, otkrio je
nedavno u svojoj knjizi jedan od osniva~a
i predsjednika SDA Hercegovine Ismet
Had`iosmanovi} u svojoj knjizi
Bo{nja~ko-hrvatski politi~ki obra~un,
objaviv{i dokumente prema kojima je
Izetbegovi} predsjedniku HR HercegBosne Mati Bobanu u novembru 1992.
uplatio ~etiri miliona njema~kih maraka
kako bi Franjo Boras i Mile Akmad`i} iz
Gruda dali Izetbegovi}u glasove i
legalizirali njegov tre}i mandat na mjestu
predsjednika Predsjedni{tva BiH.
Hrvatski kolega predsjednika Alije,
Franjo Boras, nagovorio je srpskog ~lana
tada{njeg Predsjedni{tva BiH Nikolu
Koljevi}a da se osmog januara 1992. sastanu u Banskim dvorima sa hrvatskim
predsjednikom Franjom Tu|manom
kako bi dogovorili podjelu Bosne i

Predsjednici iza re{etaka

FIKRET ABDI], ZATVOR KAO SUDBINA

Abdi} je zatvaran u
svakoj zemlji ~iji je bio
dr`avljanin
HA[KI PACIJENTI: Biljana Plav{i} I Mom~ilo
Kraji{nik procesuirani su i osu|eni za ratne
zlo~ine

Hercegovine. Petnaest dana nakon tajnog

sastanka sa Tu|manom koji su bh. mediji
uspjeli otkriti, Franjo Boras u intervjuu
Slobodnoj Bosni izjavljuje: Na sastanak
smo oti{li na prijedlog gospodina Nikole
Koljevi}a. Nikad nisam razmi{ljao o podjeli teritorije Bosne i Hercegovine. Isto
tako smatram da je njenu teritoriju
nemogu}e dijeliti po nacionalnim {avovima, rekao je tada Boras.
U knjizi transkripata tajnih razgovora
o podjeli BiH objavljenih 2005. vidi se {ta
je stvarno Franjo Boras govorio na sastanku sa Tu|manom osmog januara 1992.
godine:
Gospodine predsjedni~e, gospodin
Koljevi} je do{ao na ovaj sastanak na
moju inicijativu. I sada ta hrvatska dr`ava
BiH zaklju~uje konfederativni ugovor sa
ostale dvije dr`ave BiH, srpskom i muslimanskom. Jer, imamo mi koje{ta da u taj
ugovor, zajedni~ki, jer nebo, nebo se ne
mo`e podijeliti. A isto tako dr`ava,
hrvatska dr`ava BiH potpuno smostalno
prenosi neke poslove od zajedni~kog
interesa na Republiku Hrvatsku - vanjsko
zastupanje, zajedni~ke institucije
vanjskog zastupanja, obrane, monete ~ak
itd. Evo ja to tako polazim od toga, govorio je Franjo Boras.

Politika je samo servis za biznis i

ni{ta vi{e. Tako je u predizbornoj kampanji 1990. Fikret Abdi}, jedini ~lan
Predsjedni{tva koji je do sada osvojio preko
milion glasova gra|ana BiH, definirao pojam
politike. Ro|en u Donjoj Vidovskoj kraj
Velike Kladu{e, kao tre}e od trinaestoro
djece Zlate i Ha{ima Abdi}a, Fikret je prvu
imovinu stekao kada mu je supruga u miraz
donijela sedam hektara zemlje u njenom
rodnom selu Kajtezovi}i. No, Abdi}evo
dizanje iz porodi~nog siroma{tva bilo je
temeljeno na pravilu da su sva sredstva
dozvoljena ako je u pitanju zadr`avanje
poslovnog i finansijskog monopola nad
Krajinom. Kao dvadesetogodi{njak, Fikret je
1959. u{ao u SKJ i vanredno zavr{io
Poljoprivredni fakultet. Deset godina kasnije kao upravnik zemljoradni~ke zadruge
vodio je posao sa 26 zaposlenih ljudi. Sa
dolaskom Kraji{nika Hamdije Pozderca
1971. za predsjednika SRBiH, Abdi} po~inje
stvarati poljoprivredni kombinat koji }e
1989. zvani~no zapo{ljavati preko trinaest
hiljada radnika, imati 430 farmi u pedesetak kraji{kih sela, 52 fabrike i sedamnaest
hiljada kooperanata. Njegov mo}ni politi~ki
mecena Pozderac nakon Titove smrti 1980.
postao je zajedno sa jugoslavenskim premijerom Brankom Mikuli}em velika smetnja
velikosrpskim ciljevima u BiH. Kada
Pozderca nisu uspjeli sru{iti aferama

Vojislav [e{elj Brane Milju{ i

Sarajevskim procesom 1983 su|enjem
Aliji Izetbegovi}u i drugima, nadolaze}a
velikosrpska ma{inerija Slobodana
Milo{evi}a je polovicom 80-tih iskoristila
nezaja`ljivu `elju Fikreta Abdi}a za stvaranjem
monopola nad prehrambenom industrijom.
Abdi} je kao direktor Agrokomerca, prema
optu`nici, izdao mjenice bez pokri}a u iznosu od 400 miliona dolara i time upao u primarnu emisiju novca SFRJ.
Nakon odle`ane tri godine u zatvoru,
Abdi} se vratio kao heroj obe}av{i novi
privredni zamah Krajine. Nakon ulaska u
Predsjedni{tvo, Abdi} je sve politi~ke projekte podredio projektu Agrokomerca, pa
je tako postao laka roba za velikosrpske i
KOS-ovske projekte koji su mu obe}avali da
}e biti vladar Krajine. Iako je tvrdio da ga
kao ~lana Predsjedni{tva zanima ekonomski procvat cijele BiH, uskoro je postalo
jasno da je Abdi}eva opsesija Krajinom ja~a
i od ideje cjelovite BiH pa je 1993. proglasio
AP Zapadna Bosna.
Bio je saveznik Aliji Izetbegovi}u,
Slobodanu Milo{evi}u i Franji Tu|manu da
bi na kraju zavr{io kao ratni zlo~inac
osu|en na 20 godina na sudu u Karlovcu.
Za `ivotno djelo u oblasti privrede Abdi}
je dobio nagradu ZAVNOBiH-a, a za doprinos islamu nagradu Kralja Fejsala u
Saudijskoj Arabiji.
IZ ZATVORA U
PREDSJEDNI[TVO
BiH: Fikret Abdi}
i Alija Izetbegovi}
prvi su
demokratski
izabrani ~lanovi
dr`avnog vrha

VRA]ANJE NA JEDINO
PRAVO MJESTO
Polovicom 1991. u restoranu Kluba
delegata (sada{nja zgrada ameri~ke
ambasade u BiH) vrh Srpske demokratske
stranke raspravlja o tome kako izbje}i rat
sa muslimanskom i hrvatskom stranom.
Radovan Karad`i}, Biljana Plav{i},
Mom~ilo Kraji{nik i drugi slu{aju prijed23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

19

DOSJE

log Miladina Nedi}a, skup{tinskog zastupnika SDS-a sa Ozrena, koji je zbog

{irenja ~etni~ke ideologije i propagandnog materijala odle`ao osam godina
u Titovim zatvorima.
Ja imam rje{enje, gospodine
Karad`i}u. Predla`em da se svi oni koji
su bili u zatvoru prije ovih izbora vrate u
zatvor kako bi se izbjegao rat. Evo, ja prvi
pristajem da se vratim u }eliju, pa da se i
vi, gospodine Karad`i}u i vi, Momo, i
Alija, i Mate Boban, Fikret Abdi}, Franjo
Boras...i svi drugi vratimo dobrovoljno u
zatvor. Vjerujte mi, ja sam tek u zatvoru
shvatio koliko je Tito bio u pravu, govorio je Nedi} dok ga je Karad`i} nazivao
budalom i zahtijevao da sjedne i prekine
pri~ati.
Da je tada jedina `ena ~lan
Predsjedni{tva RBiH Biljana Plav{i} uspjela shvatiti Nedi}eve poruke, mo`da je
njen strana~ki kolega i kasniji ~lan

^LANOVI PREDSJEDNI[TVA BiH BEZ Z

@ivko Radi{i}
Jozo Kri`anovi}
Beriz
Belki}

Kre{imir
Zubak

Izetbegovi} je predsjedniku HR Herceg-Bosne

Mate Boban
Predsjedni{tva BiH Mom~ilo Kraji{nik
nikada ne bi povukao u ambis zlo~ina.
Ro|ena Tuzlanka Biljana, za razliku od
svinjogojca i poljoprivrednika Kraji{nika,
vukla je korijene od Dionisija Plav{i}a,
bogatog trgovca iz Visokog koji je 1936.
preselio u Sarajevo. No, velikosrpski
fa{izam i glad za vla{}u profesorice sarajevskog Prirodno-matemati~kog fakulteta
odveli su je na jedanaestogodi{nju robiju
zbog priznanja da je u~estvovala u etni~kom
~i{}enju nesrpskog `ivlja u BiH. Iako do
izbora za ~lana Predsjedni{tva RBiH
Plav{i}eva nije imala sukoba sa zakonom,
prema zavr{noj rije~i tu`ioca Marka
Harmona pred ha{kim Tribunalom
izre~enoj krajem februara 2003. godine,
Plav{i}eva se priklju~ila liderima i planerima srpskih ratnih zlo~ina jer je u njima vidjela jedini na~in za ostvarenje vlastitog cilja.
Optu`ena Biljana Plav{i} nije li~no
tukla nijednog zato~enika, niti je ikada
povukla obara~, a nije bila niti neki
birokrata srednjeg ranga koji je spreman

20

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

sprovoditi strate{ki cilj koji mu je prenijet

odozgo. Naprotiv, ona je bila jedna od
onih koji su izvr{ioce poveli putem
zlo~ina, i ona je u njima nadahnula osje}aj
da koriste}i kriminalna sredstva ostvaruju
njenu viziju etni~ki podijeljene Bosne. Sa
svog rukovode}eg polo`aja gospo|a
Plav{i} je podr`avala i odr`avala organe
dr`avne vlasti i vojne organe na lokalnom
i republi~kom nivou kroz koje je ostvarivan cilj prisilnog etni~kog razdvajanja
putem kampanje progona, zaklju~io je u
zavr{noj rije~i tu`ilac Harmon.
A suoptu`eni za ista krivi~na djela kao
i Plav{i}eva, ~lan Predsjedni{tva BiH
izabran na prvim poslijeratnim op}im
izborima 1996. Mom~ilo Kraji{nik za
sada je jedini primjer koliko je mogu}a
nadgradnja kriminogenog uma ako mu
se pru`i za{tita politi~kom kandidaturom.
Magistar ekonomije Kraji{nik svoju
kriminalnu karijeru po~eo je zloupotrebom funkcije pomo}nika finansijskog
direktora u preduze}u TAT-Energoinvest
sa koje je, potkradaju}i preduze}e, izgradio ku}u u naselju Zabr|e zbog ~ega je
osu|en na ~etiri godine robije. Na kraju
prve ratne godine Kraji{nik je ve} imao
stan u Beogradu, vilu i vo}njake u
Aran|elovcu, dok je ku}u na Palama

izgradio ne{to kasnije. Bez zadr`avanja

politi~ke mo}i, Kraji{nik nije vidio drugi
put kako bi zadr`ao mukom ste~eno
bogatstvo. Zato se i kandidovao za ~lana
Predsjedni{tva BiH 1996. godine.

HERCEGOVCI I
SARAJLIJE NA ^ELU
Kada sam kandidiran u ime HDZ-aa za
Predsjedni{tvo, niko nije vr{io provjere ili
postavljao kriterije za moju kandidaturu u
vrhu HDZ-aa. Ista je situacija bila u SDS-uu sa
Kraji{nikom. Iako su Izetbegovi} i Kraji{nik
bili na dijametralno suprotnim pozicijama,
ni na sastancima, ni u javnim istupima nikada jedan drugom nisu uputili uvredljivu
rije~. Dapa~e, obojica su bila toliko
kooperativna i bliska da je to bilo nevjerojatno po{to se rat tek zavr{io, prisje}a se u
razgovoru za na{ list tada{nji hrvatski ~lan
Predsjedni{tva BiH Kre{imir Zubak.
Iako je Carla del Ponte vodila istragu u
vezi s Izetbegovi}evom odgovorno{}u za
ratne zlo~ine, nije do~ekala da Kraji{nikovu
presudu od 27 godina zatvora u oktobru ove
godine njegov kolega iz Predsjedni{tva Alija
Izetbegovi} slu{a iza re{etaka u Haagu.
Teritorijalno, srpski ~lanovi Predsjedni{tva koji su do sada sudski gonjeni
dolaze sa podru~ja Sarajeva. Kraji{nik

Predsjednici iza re{etaka

ZATVORSKOG STA@A

SLOVENAKO-BOSANSKA
ISKUSTVA SA DEMOKRATIJOM

Slovenijom vladaju
koalicije a BiH je
prepu{tena nekontroliranim
nacionalisti~kim elitama

Mirko Pejanovi}

Fakulteti politi~kih nauka u Sarajevu i

Ljubljani nedavno su zavr{ili komparativno
nau~no istra`ivanje u projektu pod nazivom
Razvoj i karakter politi~kog pluralizma u
Sloveniji i BiH od 1989. do 2003..
Prema rezultatima istra`ivanja koje je za
na{ list prezentirao profesor sa FPN-a Mirko
Pejanovi}, na vlast u Sloveniji prilikom izbora dolaze politi~ke stranke koje formiraju
koalicije na osnovu idejne srodnosti
stranke politi~ke desnice, ljevice i centra.
Koalicije koje su od 1990. do 2003. vladale u
BiH nemaju nikakve veze sa politi~kom ideologijom ili usmjerenjem stranaka.
Nikada u tzv. bh. vi{estrana~ju na
vlasti nisu bile stranke koalicije ve}
stranke partneri. To zna~i da ni stranke
na vlasti ni u opoziciji nemaju nikakvu

odgovornost prema glasa~ima, zakonu

ili jedinstvenom cilju. Zato je Stranka
za BiH koja je u dr`avnom parlamentu
imala ve}inu glasala protiv amandmana, a da se to uop}e nije ticalo njihovih koalicionih partnera jer SBiH kao
i svaka druga parlamentarna stranka
odgovara sama sebi. Isti sistem je i kod
~lanova Predsjedni{tva BiH, oni odgovaraju samo svojim strankama.
Zaklju~ak istra`ivanja je da smo
umjesto jednopartijskog komunisti~kog re`ima dobili tropartijski nacionalisti~ki re`im sa tri elite. Tamo gdje
vladaju elite nema odgovornosti, pa
tako nema ni zajedni~kih institucija,
prije svega Predsjedni{tva BiH, ka`e dr.
Mirko Pejanovi}.

e Mati Bobanu u novembru 1992. uplatio ~etiri miliona njema~kih maraka

@ivko Radi{i} nije u svom `ivotu nikada
imao problema sa sudom. Dosada{nji
hrvatski ~lanovi Predsjedni{tva BiH, koji
su policijski i sudski tretirani, od Borasa
do Ante Jelavi}a i Dragana ^ovi}a, porijeklom su iz Hercegovine. Jedini koji je
pred zakonom ostao ~ist je Kre{imir
Zubak, rodom iz Doboja.
^lan Predsjedni{tva BiH u ime SDS-a
Mirko [arovi} (zamijenio Radi{i}a u
oktobru 2002.) prvo je u aprilu 2003. smijenjen od strane visokog predstavnika
Paddyja Ashdowna, da bi potom bio
optu`en za zloupotrebu slu`benog
polo`aja i udru`ivanje radi vr{enja
krivi~nih djela u predmetu Mom~ilo
Mandi} i drugi, ta~nije dijela optu`nice
koji se odnosi na Privrednu banku Srpsko
Sarajevo. Predratni pravnik u Famosu i
Unisu, ratni gradona~elnik Srpskog
Sarajeva i poratni predsjednik SDS-a
[arovi} ud`beni~ki je primjer osrednjeg
karijeriste koji se penjao po politi~kim
funkcijama u interesu strana~kih i finansijskih
lobija, kojima je trebao osigurati za{titu u
ratu ste~enog profita.
Iako je 27. oktobra ove godine
oslobo|en optu`bi i navodno je spreman
da progovori o doga|ajima koji su ga
doveli na optu`eni~ku klupu, [arovi}

trenutno ne smije istupati u medijima jer

mu je potvr|ena optu`nica za djelo
podmi}ivanja osobe koja je dala la`ni
iskaz. Gotovo identi~na stvar je i u
slu~ajevima Jelavi} i ^ovi}.
Poru~nik JNA Ante Jelavi} je pred
Sudom BiH osu|en na deset godina
zatvora zbog nezakonitog tro{enja
miliona KM koje su iz bud`eta susjedne
Hrvatske za potrebe hrvatske komponente
Vojske FBiH (ta~nije HVO-a) upla}ivane
u periodu 1997.-98. godina, kada je
Jelavi} bio ministar odbrane. Vjerovatno
u ovaj polo`aj Jelavi} nikada ne bi do{ao
da nije bio najbolja ponu|ena varijanta
Tu|manovog hercegova~kog dijela HDZ-a.
Sve svoje (po)ratno bogatstvo, vilu u rodnom selu, Mostaru i stan u Splitu Jelavi}
je stekao zahvaljuju}i poziciji {efa
Logisti~kog centra HVO-a u Grudama.
Danas 43-godi{nji Jelavi}, kojeg je tako|er
prije sudskog progona smijenio visoki
predstavnik Wolfgang Petritsch, u bijegu
je pred desetogodi{njom zatvorskom
kaznom jer sa pozicije ~lana Predsjedni{tva BiH nije ispunio o~ekivanja
hercegova~ke struje HDZ-a.
Ni ^ovi} ni drugi ljudi koje
spominjete krivi~na djela nisu napravili
kao ~lanovi Predsjedni{tva BiH, {to je vrlo

znakovito. Mislim da su se ti ljudi u

Predsjedni{tvu pojavili kada su za razne
strana~ke i poslovne lobije na svojim
ni`im funkcijama odradili profitabilne i
protivzakonite poslove. Mislim da je pozicija ~lana Predsjedni{tva vrlo te{ka jer se
nalazite pod stalnim pritiskom pojedinih
ljudi iz vlastite stranke ili stranke sa kojom
koalirate. Onda se zna desiti da vam ka`u:
izabran si na{om voljom, radi za nas ono
{to ti ka`emo. Sre}om, ja sam bio u sastavu Predsjedni{tva sa @ivkom Radi{i}em
i Jozom Kri`anovi}em s kojima sam
odmah uspostavio zajedni~ki jezik koji se
svodio na slijede}e: konsenzus mora postojati kada je u pitanju dr`avni interes,
dr`avna imovina i ugled BiH, ka`e za
Slobodnu Bosnu Beriz Belki}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH od februara
2002. do oktobra 2002. godine.
Koliko je Belki} u pravu, potvr|uje
upravo slu~aj Dragana ^ovi}a. Dok je
^ovi} osu|en na pet godina zatvora,
bra}a Jozo, Mladen, Jerko, Slavko
Lijanovi} su oslobo|eni odIvankovi}-L
govornosti iako su po prostoj logici milionski profitirali zbog carinskih olak{ica
koje je mesnoj industriji Lijanovi}
osigurao kao ministar finansija Vlade
FBiH Dragan ^ovi}.
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

21

ZLO^IN U SARAJEVU

LJETO U KOJEM SU
Po~etkom ove nedjelje u
Sarajevu je, ispred svoje
ku}e, na monstruozan
na~in, ni kriv ni du`an,
ubijen 24-godi{nji DINO
DRNDA; sarajevski
mediji i policija sakrili
su identitet maloljetnog
ubice FARUKA
SILAJD@I]A, a jedini
prihvatljiv razlog je
taj {to je rije~ o
16-godi{njem brati}u
bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH
HARISA SILAJD@I]A;
na{a novinarka otkriva
za{to se ve} godinama
zata{kavaju kriminal i
zlo~ini koje su po~inili
Silajd`i}ev brat Husrev i
njegovi sinovi
Pi{e

Vedrana Maglajlija
vadeset~etverogodi{nji
Sarajlija Dino Drnda preminuo
je 20. novembra od te{ke rane
koju mu je, prema policijskom
izvje{taju, no`em zadao
maloljetni F.S. Iako se Kantonalni MUP
diskretno trudio da ne otkrije identitet
ubice, a ve}ina sarajevskih medija ga u
tom podr`ala, ipak je ve} narednoga dana
javnost saznala da se iza tih inicijala krije
Faruk Silajd`i}, sin Husreva Silajd`i}a i
brati} novoizabranog ~lana Predsjedni{tva
BiH Harisa Silajd`i}a.

ALIBI ZA JEZIVE ZLO^INE

BRATA I NJEGOVIH SINOVA:
Haris Silajd`i} svog je brata
Husreva u ratu promovirao u
logisti~ara koji je raspolagao
milionima dolara pomo}i za BiH

Brat i brati}i Harisa Silajd`i}a ove su godin

22

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Kod amid`e Harisa

UBIJALI SILAJD@I]I

SMRT ISPRED RODNE KU]E: Mladi} Dino Drnda

ubijen je no`em od strane malodobnog Faruka
Silajd`i}a ispred porodi~ne avlije na Ba{~ar{iji

Kako navodi MUP Kantona Sarajevo,

te no}i do{lo je do tu~e izme|u {esnaestogodi{njeg Silajd`i}a i Drnde, nakon ~ega
je osumnji~eni nasrnuo na mladi}a i ubo
ga no`em u le|a. Navodno je do sukoba
do{lo jer je Faruk Silajd`i} ne{to dobacio
Drndi, nakon ~ega ga je ovaj udario.
Tragi~an zavr{etak tog sukoba bio je
Silajd`i}ev nasrtaj no`em kojim je Dini
Drndi zadao smrtonosnu ranu.

SMRTONOSNI
NO@ U LE\A
[esnaestogodi{nji Faruk je nakon
toga pobjegao sa mjesta zlo~ina, ali je
uhap{en tokom iste ve~eri i zadr`an u
pritvoru zbog osnovane sumnje da je
po~inio krivi~no djelo ubistva. Pored
Faruka Silajd`i}a, policija je privela i
devetnaestogodi{njeg Kenana D`elai}a
zbog sudjelovanja u tu~i. Iza re{etaka su se
na{li Muamer Hani} i Muamer Kalem
zbog toga {to nisu prijavili kazneno djelo
i po~inioca. Me|utim, otac ubijenog

HUSREV SILAJD@I], BRAT HARISOV

Kriminal Harisovog
brata prvi je otkrio
Fahrudin Radon~i}
Husrev Silajd`i}, brat bo{nja~kog ~lana
Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a, jo{
prije rata bio je evidentiran kao osoba
sklona kriminalu. Njegov predratni kriminalni dosje 1994. godine objavio je tada{nji
dvosedmi~nik Bo{nja~ki avaz, u vlasni{tvu
Fahrudina Radon~i}a, koji je, kako se kasnije ispostavilo, taj medijski manevar izvr{io
po nalogu obitelji Izetbegovi}. Kako je SB
ve} objavljivala, Husrev je po~etkom rata
bio zadu`en za raspodjelu pomo}i vlade
Pakistana vrijedne 25 miliona dolara, a
prema tvrdnjama Harisa Silajd`i}a, oru`je
koje je osigurao njegov brat Husrev
odbranilo je Sarajevo.

NA VRIJEME UPOZORAVALI NA
OPASNOG HARISOVOG BRATA: Alija
Izetbegovi} i Fahrudin Radon~i}

ne svirepo ubili dvojicu sarajevskih mladi}a!

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

23

ZLO^IN U SARAJEVU

mladi}a Salko Drnda za SB ka`e da su

Hani} i Kalem njihove kom{ije i da nisu
mogli vidjeti {ta se de{avalo te no}i. Njih
dvojica su privedeni samo da bi se stvorio
privid da policija ne{to radi. Da su oni vidjeli da Silajd`i} napada mog sina, sprije~ili
bi to, ka`e Salko Drnda, koji je pri~ao sa
dvojicom mladi}a nakon {to su pu{teni iz
pritvora. Rekli su mi da su ~itavu no} bili
u zatvoru i da su vidjeli kriminalca koji je
ubio mog sina. Prema njihovim rije~ima,
policajci su Silajd`i}u govorili da }e sve
biti u redu i da je on dobar de~ko. Ne mogu
da vjerujem u kakvoj mi dr`avi `ivimo.
Jedan obi~ni ubica je dobar samo zato {to
mu je amid`a Haris Silajd`i}!?, ogor~en
je otac svirepo ubijenog Dine Drnde, koji
je napadnut u ulici Ad`emovi}a kada je
oti{ao da baci sme}e.
Dino je oti{ao baciti sme}e, ali je
utr~ao u ku}u nekoliko minuta poslije.
Pani~no je rekao da ga je neki klinac ubo
no`em i pokazao nam ranu na le|ima.
Moja supruga i ja smo mislili da je rana
povr{inska i da je samo treba za{iti.
Istr~ao sam iz ku}e da prona|em tog
monstruma i njegovog prijatelja, za koje
mi je Dino rekao da ih nikad prije nije
vidio, ali na ulici ih vi{e nije bilo.
Poslije toga Dino Drnda je prevezen u
bolnicu Ko{evo gdje su doktori ustanovili
da mu je probijeno plu}no krilo. ^etrdeset
minuta nakon {to ga je Faruk Silajd`i}
ubo no`em, Dino je preminuo, a svjedoci
tvrde da je Silajd`i} za to vrijeme bio
ispred bolnice i ~ekao da vidi {ta }e se
dogoditi. Prema njihovim rije~ima,
negdje iza pono}i brati} osniva~a Stranke
za BiH sam se prijavio policiji zbog djela
koje je po~inio.

TRAGEDIJA
FAMILIJE DRNDA
Kako saznajemo iz MUP-a Kantona
Sarajevo, dan nakon toga (22. novembra)
privedena su jo{ dva mladi}a, B.A. i D.E.,
zbog sumnje da nisu prijavili kazneno
djelo i po~inioca. Iz MUP-a navode i da je
motiv za ubistvo jo{ uvijek nepoznat, dok
je, navodno, prema iskazu osumnji~enog
Silajd`i}a tu~u izazvao ubijeni jer je od
njih tra`io novac.
Roditelji Dine Drnde, Salko i Sadija,
ka`u da njihov sin nije poznavao
maloljetnog Faruka i njegovog prijatelja
D`enana, te da pisanja Dnevnog avaza da
je Dino ~esto vi|an sa osobama sklonim
konzumiranju i prodaji droge {to ga je
ko{talo glave nisu ta~na. To {to je
objavio Avaz je apsolutna la`, jer na{ sin
nikada nije imao problema s drogom.
Naj~e{}e je bio s prijateljima u na{oj ku}i
gdje su se igrali igrica na kompjuteru i
rijetko je izlazio. Sada se poku{ava
prikazati da je Dino bio problemati~an,

24

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

SILAJD@I]I KAO OP]A OPASNOST

Od no`a Tarika Silajd`i}a

te{ko stradao sin
generala Hamida Bahte
Kako saznajemo, su|enje Tariku
Silajd`i}u zbog krivi~nog djela ubistva jo{
uvijek je u toku, a sljede}e ro~i{te
zakazano je za po~etak decembra. Nakon
izlaska iz pritvora poslije napada na
Zumberija ^elju, protiv njega je policija podnijela i kaznenu prijavu zbog napada na
jednu osobu. Ina~e, ovaj sedamnaestogodi{njak ima podeblji policijski dosje zbog
napada, nasilni~kog pona{anja i plja~ki.
Pored ostalih zlodjela, ovaj je mladi}
optu`en i da je prije nekoliko mjeseci
no`em te{ko povrijedio sina penzioniranog
generala Armije BiH Hamida Bahte.
Prema rije~ima Olega ^avke, kantonalnog
tu`itelja u Sarajevu, u maloljetni~kim
postupcima ne postoji pojam optu`nice, ali
se pred sudijama za maloljetnike podi`e
adekvatan akt, koji se zove prijedlog za
izricanje kazne maloljetni~kog zatvora.
Maloljetniku mo`e biti izre~ena maksimalna
kazna od pet godina zatvora za najte`a
krivi~na djela.

OBITELJSKA
TRAGEDIJA
Faruk Silajd`i}
je te no}i ubio
tri osobe. Otkako
nam je oduzeo
na{eg jedinog
sina ni mi njegovi
roditelji vi{e
ne postojimo
samo da bi se jedan ~lan familije Silajd`i}
za{titio. Sigurna sam da se monstrumu
Faruku Silajd`i}u ne}e ni{ta desiti, a neka
se svi roditelji zapitaju da li je mo`da njihovo dijete sljede}a `rtva ovog nasilnika,
ogor~eno govori Sadija Drnda, dok nam
njen suprug pokazuje prostoriju u
potkrovlju koju je njihov sin jedinac
preure|ivao za sebe. Nekoliko sati prije
nego {to je ubijen, radio je u toj prostoriji i
govorio nam {ta jo{ sve treba srediti. Faruk
Silajd`i} je te no}i ubio tri osobe. Otkako
nam je oduzeo na{eg jedinog sina ni mi nje-

POKU[AJ UBISTVA
GENERALOVOG SINA: Tarik
Silajd`i} prije nekoliko mjeseci
te{ko je povrijedio sina generala
ARBiH Hamida Bahte

govi roditelji vi{e ne postojimo, zaklju~uju

o~ajni roditelji ubijenog mladi}a.
Ipak, ubistvo prije nekoliko no}i nije
prvo za koje se tereti neki ~lan porodice
Silajd`i}. U decembru pro{le godine drugi,
godinu dana stariji sin Husreva Silajd`i}a
Tarik po~inio je krivi~no djelo ubistva kada
je u njihov stan provalio dvadesetdvogodi{nji Zumberija ^eljo. Kako je pisao
na{ list, prilikom upada u stan ^eljo je
pretu~en i nekoliko sati poslije podlegao je
od te{kih povreda, navodno, nanesenih
tupim predmetom. U provali stana, osim
Zumberija, u~estvovao je i njegov maloljetni
brat, koji je uspio pobje}i kroz prozor.
Policija ga je uhapsila nedaleko od
Silajd`i}eve ku}e, a i kod njega su
ustanovljene lak{e tjelesne povrede. Prema
policijskim izvorima, stariji brat ^eljo je
prije toga tere}en za vi{estruka krivi~na
djela, najvi{e zbog kra|a i provala. Kako je
tada priop}eno iz MUP-a, nakon ove
provale upalio se alarm, te su Husrev i njegov tada {esnaestogodi{nji sin Tarik do{li u
stan gdje su zatekli bra}u ^eljo. Poslije
saslu{anja, otac Husrev Silajd`i} je pu{ten,
dok je maloljetni Tarik zadr`an u pritvoru
zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo
nano{enja te{kih tjelesnih povreda sa smrtnim posljedicama.

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320

e-mail: lutrija@bih.net.ba
www.lutrijabih.ba

LOTO 6 od 42
GARANTOVANI JACK POT
100.000 KM
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 28. novembra,
na FTV u 20 sati
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

25

POSTIZBORNA UKR[TENICA/, KRI@ALJKA/ISPUNJALKA

BiH BEZ VLA

Dodik ~eka da se dogovore Tihi} i Silajd`i}

Foto: Milutin Stoj~evi}

Dva mjeseca nakon

odr`anih izbora ne naziru
se konture nove vlasti u
BiH; na{ novinar
analizira pozadinu
rovovske bitke SDA i
Stranke za BiH oko
klju~nih resora energetike i
transporta - preko
kojih }e se u narednim
godinama odvijati glavnina
kapitalnih investicija

PARLAMENT NA ^

Pi{e

Asim Metiljevi}
zostanak dogovora oko raspodjele
izbornog plijena izme|u pobjednika
parlamentarnih izbora odr`anih prije
skoro dva mjeseca, sasvim je zasjenio mnogo va`niju manjkavost
budu}e koalicione vlasti: izostanak bilo
kakvog zajedni~kog programa, platforme
ili plana rada u narednom ~etverogodi{njem razdoblju. Po svemu sude}i,
obistinit }e se prijete}a najava lidera
SNSD-a Milorada Dodika da }e BiH
dobiti vladu s tehni~kim mandatom - a
to zna~i vladu bez osmi{ljene strategije i
jasnog cilja. Radit }e se od danas do sutra,
zapinjat }e na svakom ozbiljnijem problemu, gomilat }e se novi nesporazumi a
stari se ne}e rje{avati, ukratko, dobit
}emo vladu kao mehani~ki zbir razli~itih,
me|usobno suprotstavljenih programa i
ciljeva, vladu bez elementarne suglasnosti o makar najva`nijim op}edr`avnim projektima, poput reforme Ustava, izgradnje

PARLAMENT NA ^EKANJU: Prvo zasjedanje

novoizabrane Parlamentarne skup{tine BiH
odr`ano ove nedjelje pretvoreno je u farsu

autoceste, podizanja novih elektroenergetskih objekata, reforme policije itd.

RAT PRIRODNIH
SAVEZNIKA
Gotovo refleksno, uzroci za izostanak
zajedni~ke platforme poku{avaju se
objasniti golemom, reklo bi se nepremostivom provalijom izme|u dva klju~na
politi~ka igra~a: Milorada Dodika i
Harisa Silajd`i}a, koji svoju izbornu pob-

jedu prvenstveno duguju me|usobnoj

konfrontaciji. Idejna udaljenost izme|u
Dodika i Silajd`i}a je tolika da od njih
vi{e niko i ne o~ekuje dogovor ili kompromis nego }e se kao prvorazredni uspjeh slaviti i to {to }e koji put neobavezno
zajedno popiti kafu.
Dodikov i Silajd`i}ev koalicioni brak je
neprirodan i tu se vi{e ni{ta ne mo`e promijeniti, no stvari ne stoje bolje ni kada su u
pitanju prirodni saveznici, poput SDA i

Elektroprivredu BiH preuzima SDA - direktora

26

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Ko }e s kim

ADE
LADE

}, ^ovi} i Ljubi}

^EKANJU

Stranke za BiH ili pak dva HDZ-a od

kojih bi svaki i{ao u koaliciju i s crnim
|avolom - ako bi time bio eliminiran
rivalski HDZ! Dapa~e, sukobi izme|u
prirodnih saveznika u pravilu su
bespo{tedniji i okrutniji jer u njihovoj
pozadini ne stoje apstraktne idejne
razlike nego opipljivi materijalni
interesi.
Sasvim konkretno: SDA i
Stranka za BiH bez ikakvih prob-

SPORNA PRIVATIZACIJA ENERGOINVESTA

^ijim }e novcem menad`eri

kupiti Energoinvest
Krupan kamen spoticanja izme|u dvije
stranke svakako je i privatizacija
Energoinvesta, formalno zapo~eta jo{ prije
dvije godine. Energoinvest se naime
nalazi u krajnje specifi~nom polo`aju: internom me|ustrana~kom raspodjelom stavljen
je pod nadzor Stranke za BiH, no neke od
klju~nih poluga vlasti u kompaniji kontroliraju kadrovi SDA. Primjerice, Abdulharis
[eta, predsjednik Kantonalnog odbora
SDA, u Energoinvestu je zamjenik
generalnog direktora. No, javna je tajna da
je [eta puno skloniji lideru Stranke za BiH
Harisu Silajd`i}u nego vlastitom partijskom
{efu Sulejmanu Tihi}u, a ova neobi~na
~injenica dovodi se u kontekst predstoje}e
privatizacije Energoinvesta. Naime, za
kupovinu ve}inskog paketa dionica
Energoinvesta najvi{e je zainteresiran
menad`ment kompanije - dvadeset direktora i {efova kojima bi trebalo pripasti 51
posto dionica dok bi svim ostalim radnicima
(blizu 1.000) pripalo preostalih 16 posto
dionica. (Ostatak kapitala ranije je privatiziran javnim upisom dionica). Ovaj privatizacijski plan dobio je punu podr{ku vrha
Stranke za BiH, uklju~uju}i i njenog lidera
Harisa Silajd`i}a, no istovremeno nai{ao je
na rezerve, pa i otvoreno protivljenje

najve}eg broja federalnih ministara iz SDA

zbog krajnje nejasnog imovinskog bilansa
kompanije. Naime, Energoinvest je vlasnik
22 benzinske pumpe u Hrvatskoj, tre}ine
JUNAF-a (nekada{njeg Jugoslovenskog
naftovoda), vlasnik je dokumentacije o
istra`ivanju naftnih nalazi{ta u BiH, vlasnik
je nekoliko kompanija u inozemstvu i, {to je
osobito zna~ajno, potpisnik ugovora s
Rusijom o isporuci plina. Iako je s tako
nerije{enim imovinskim odnosima krajnje
rizi~no privatizirati kompaniju, Stranka za
BiH na tome }e insistirati i to }e nesumnjivo
dodatno zategnuti odnose me|u
koalicionim partnerima.

BORBA ZA DIREKTORSKU POZICIJU:

Ahmet Had`ipa{i},
odlaze}i premijer
Vlade Federacije i
vje~iti direktor
Elektroprivrede
Enver Kreso

a Envera Kresu zamijenit }e Ahmet Had`ipa{i}!

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

27

POSTIZBORNA UKR[TENICA/, KRI@ALJKA/ISPUNJALKA

lema }e se dogovoriti oko prijema BiH u

NATO ili pak oko ustavne reforme, ali }e
vra{ki te{ko pomiriti suprotstavljene
interese oko kontrole nad najva`nijim
nacionalnim resursima, poput energetike,
telekomunikacija i nekih velikih dr`avnih
preduze}a (poput Energoinvesta naprimjer).

HAD@IPA[I]
UMJESTO KRESE
Prema saznanjima Slobodne Bosne,
ubjedljivo najte`a idejna bitka izme|u
SDA i Stranke za BiH vodi se oko energetskog sektora pred kojim stoje najkrupnije investicije u poslijeratnoj BiH.
Inicijalnu kapislu me|ustrana~kog rata za
kontrolu nad energijom aktivirao je
federalni ministar industrije i energetike
Vahid He}o, koji je po nalogu energetskog lobija Stranke za BiH mjesec dana
pred izbore navrat-nanos inostranim partnerima razdijelio izgradnju desetak
najperspektivnijih energetskih objekata u
BiH. Rije~ je zapravo o cjelokupnom
neizgra|enom energetskom potencijalu
na dijelu BiH pod kontrolom Elektroprivrede BiH. Izgradnju osam od deset
hidro i termocentrala He}o je dodijelio
konzorciju austrijskih kompanija pod
nazivom APET, dok su dvije preostale
centrale dodijeljene sarajevskoj kompaniji
Intrade energija iza koje u cjelini stoji
slovenski interes i kapital. SDA izri~ito
zahtijeva da se sporna odluka ministra
He}e poni{ti te da se u redovnoj parlementarnoj proceduri prvo utvrde energetski prioriteti i strategija izgradnje novih elektrana,
pa tek onda izaberu eventualni strate{ki
partneri, ako se ocijeni da su neophodni. I
ne samo to: SDA izri~ito zahtijeva i da se
prekine vertikalni lanac Stranke za BiH u
energetici koji se prote`e od federalnog
Ministarstva energije do javnog poduze}a
Elektroprivreda BiH. Sasvim konkretno,
SDA zahtijeva jednu od ~elnih energetskih funkcija: ili u Elektroprivredi BiH ili
pak u federalnom Ministarstvu energetike.
Nezvani~no smo doznali da se u tom kontekstu kao vrlo ozbiljan kandidat za ~elnu
funkciju u Elektroprivredi BiH spominje
odlaze}i federalni premijer Ahmet
Had`ipa{i}, koji je odranije u sukobu s
direktorom Elektroprivrede BiH Enverom
Kresom. Gotovo neizostavno, u svakom
javnom istupu, Kreso zaka~i Had`ipa{i}a
pa ga je tako svojevremeno pogrdno nazvao Had`ivla{i} i Had`ifla{i}! No, ni
Had`ipa{i} mu nije ostajao du`an: nedavno
mu je javno poru~io da manje pri~a a vi{e
brine o milionskim gubicima Elektroprivrede BiH!
Vi{egodi{nja dominacija Stranke za
BiH nad energetskim sektorom, osim na
elektri~nu energiju, prote`e se i na naftni
sektor nad kojim je BiH, prodajom

28

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

RESOR TRANSPORTA PREUZIMA SBiH

Ned`ad Brankovi} kandidat

za federalnog premijera
Zanimljiva je i pozadina manevra s
federalnim ministrom prometa i komunikacija Ned`adom Brankovi}em, koji se sve
~e{}e spominje kao budu}i federalni premijer, a upu}eni tvrde da na Brankovi}evom
promaknu}u vi{e insistira Stranka za BiH
nego njegova SDA! Navodno, Stranka za BiH
po svaku se cijenu `eli doma}i federalnog, a
po mogu}nosti i dr`avnog resora prometa i
komunikacija preko kojih }e se odvijati sve
aktivnosti vezane za izgradnju autoceste 5c.
Osniva~ Stranke za BiH Haris Silajd`i} javno
je priznao kako posljednjih nekoliko godina
`ivi od konsultantskih (~itaj lobisti~kih) usluga koje pru`a turskoj gra|evinskoj kompaniji
Enka, ~iji su predstavnici u nekoliko navrata
ranije bh. vlastima nudili razli~itu vrstu
pomo}i kod izgradnje autoceste. No, sve se
uglavnom svodilo na pomo} kod kreditnog
zadu`ivanja BiH, te na pomo} kod izrade
dokumentacije, in`injeringa i nadzora. U
najkra}em, autocesta bi se gradila iz kredita,
Enki bi pripali najisplativiji poslovi dok bi
bosanska gra|evinska operativa bila
anga`irana na najmanje zahtjevnim, pa
dakle i najslabije pla}enim poslovima. Sve
ranije ponude Enke bh. vlasti su glatko

KRESO HAD@IPA[I]
Gotovo
neizostavno, u
svakom javnom
istupu, Kreso
zaka~i Had`ipa{i}a
pa ga je tako svojevremeno pogrdno nazvao
Had`ivla{i} i
Had`ifla{i}
Energopetrola , definitivno izgubila
suverenost. Iako je za finansijsku propast i
kasniju prodaju Energopetrola prvenstveno odgovorna Stranka za BiH, jer su i
direktor Energopetrola Namik Bu{atli} i
resorni ministar Izet @igi} a kasnije Vahid
He}o njeni kadrovi, svi negativni politi~ki
poeni zbog propasti i prodaje
Energopetrola pripisani su SDA. Vje{tim

odbijale, izme|u ostalog i zbog lo{eg

kreditnog rejtinga dr`ave, ali jo{ vi{e zbog
krajnje nepovoljne finansijske konstrukcije
cijelog aran`mana. No, ~im se uspostavi
nova vlast, Silajd`i} }e ponovo insistirati na
anga`manu Enke i zato mu je iznimno
va`no da kadrovski pokrije sve institucije i
resore odgovorne za izgradnju autoceste.
Premijer RS Milorad Dodik o~ito je pro~itao
namjere svog federalnog rivala, pa je blagovremeno izgradnju svog dijela autoputa
povjerio austrijskoj kompaniji Strabag.

U SVIM KOMBINACIJAMA:
Ned`ad Brankovi} vjerovatno }e
iz ministarske preseliti u fotelju
premijera Vlade Federacije

manevrom, dopredsjednik Vlade Gavrilo

Grahovac javnim protivljenjem prodaji
Energopetrola s vlastite Stranke za BiH
uspio je skinuti svu odgovornost i prevaliti
je na le|a koalicionih partnera iz SDA koji
su u cijeloj pri~i zapravo sasvim nedu`ni.

ENERGETSKA
DOMINACIJA
No, pri~a o izgradnji desetak novih
elektrana neuporedivo je ozbiljnija od prodaje uni{tenog Energopetrola. Rije~ je o
investiciji koja se procjenjuje na preko 3,5
milijardi eura ali i, {to je jo{ va`nije, o
ubjedljivo najva`nijem sektoru ~iji }e
razvoj umnogome odrediti ekonomsku
budu}nost dr`ave. BiH je naime jedina
balkanska dr`ava ~iji su elektroenergetski
potencijali ve}i od vlastitih tr`i{nih potreba: s izgra|enim novim elektranama BiH
}e raspolagati s ~etiri puta vi{e energije
po glavi stanovnika od balkanskog prosjeka! Ve} je ovih nekoliko podataka
dovoljno da se zaklju~i kako se sektor
energije mora izvu}i iz kand`i strana~kih
energetskih lobija i dovesti u ravan prvorazrednog op}enacionalnog intresa. No, to
ne}e i}i bez `estokih otpora i jo{ `e{}ih
me|ustrana~kih sukoba.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

29

SMJENA, A NE OSTAVKA

POVRATAK KARAD@I
Kalini}a, Vu~urevi}a,
Pro{le nedjelje sa politi~ke
scene u Republici Srpskoj
uklonjen je DRAGAN
^AVI], dugogodi{nji
predsjednik SDS-a i
donedavni predsjednik
ovoga entiteta; na{a
novinarka saznala je
najzna~ajnije detalje sa
dramati~ne sjednice vrha
SDS-a na kojoj je ^avi},
pod pritiscima strana~kih
jastrebova, kona~no i
definitivno kapitulirao
Pi{e

Suzana [a~i}
SDS nije stranka, to je pokret, ~esto
je govorio prvi predsjednik ove stranke i
optu`eni ratni zlo~inac Radovan
Karad`i}. Tako je i bilo proteklih petnaest
godina kada je SDS nadmo}no osvajao
najvi{e srpskih glasova. No, ubjedljiva
pobjeda SNSD-a Milorada Dodika na
ovogodi{njim izborima bila je i ubjedljivi
poraz SDS-a, koji }e mjesec dana kasnije
zapasti u najve}u strana~ku krizu u svojoj
politi~koj istoriji.

TRI RATNA DRUGA

(ZLO^INCA)
Mjesecima se ova kriza projektovala i
pripremala da bi kona~no bila lansirana
na sjednici Glavnog odbora ove stranke
odr`anoj pro{le nedjelje u Banjoj Luci
kada je izglasano nepovjerenje
Predsjedni{tvu, nakon ~ega je predsjednik

DUGOGODI[NJI SUKOB KULMINIRAO NAKON IZBORNOG PORAZA SDS-a: Dragan Kalini} i

Karad`i}evog nasljednika - ^avi} je prije dvije godine dobio prvu rundu, Kalini} je uzvratio

SDS-a Dragan ^avi} podnio ostavku. Sve

je ukazivalo da }e sjednica Glavnog odbora zavr{iti obra~unom. Naime, osim
~lanova ovog tijela na sjednici su se na{li
i nekada{nji osniva~i ove stranke Bo`idar
Vu~urevi} i Milovan Bjelica. Dok je
Bjelica dr`ao stranu Draganu ^avi}u
tvrde}i da je, bez obzira na izborni poraz,
veliki uspjeh to {to je stranku koja je bila
pod finansijskom blokadom uop{te izveo

na izbore, Bo`idar Vu~urevi} je do{ao na

sjednicu odlu~an da smijeni ^avi}a. Kao
pokri}e donio je pismo koje je potpisalo
48 ~lanova ove stranke, ~ak i dvojica koji
to vi{e nisu, u kojem potpisnici tra`e
smjenu svoga predsjednika optu`uju}i ga
za samovolju i diktaturu. Vu~urevi},
dugogodi{nji predsjednik trebinjskog
SDS-a, smijenjen je 2004. godine sa svih
du`nosti u stranci odlukom visokog pred-

Smjenu Dragana ^avi}a iz Beograda pripremao i

30

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Kako je sru{en Dragan ^avi}

I]EVIH JASTREBOVA
Ninkovi}a...
se predstavlja
agan Kalini}
Dr
a:
SSD
T
TE
ITI KONTINUI
Karad`i}a
KO ]E NASTAV
ik Radovana
dn
je
sl
na
i
rn
vo
iz
ni
di
je
o
ka
SUDBINA DRAGANA ^AVI]A

^avi} odbio Dodikovu

ponudu da preuzme
Vije}e ministara BiH

i Dragan ^avi} godinama se bore za poziciju

o u posljednjoj, najva`nijoj

stavnika u BiH Paddyja Ashdovna i od

tada se nije eksponirao u javnosti.
Smatra se tvrdolinija{em sa debljim
ratnim i kriminalnim dosjeom ba{ kao i
dobojski mo}nik, Karad`i}ev ratni ministar odbrane Milan Ninkovi}, koji je
tako|e potpisao ovu peticiju i bio jedan
od najglasnijih zagovornika ^avi}eve
smjene. Oni su svojevremeno ~inili
radikalni dio SDS-a koji je upravljao poli-

Dva dana prije

odr`avanja Glavnog odbora SDS-a na kojem je
bio prinu|en podnijeti
ostavku, ^avi} je definitivno odbio ponudu lidera SNSD-a Milorada
Dodika da preuzme
funkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara.
^avi} je ve} tada bio
NETRPELJIVOST
izlo`en velikim pritisciPRERASLA U
ma u stranci i nije smio
PARTNERSTVO:
pristati ni na kakvo
Milorad Dodik i
koaliranje sa Dodikom.
Dragan ^avi}
No, bez obzira {to je
odbio ponudu, ostao je
bez predsjedni~ke pozicije u stranci, a malo je vjerovatno da }e dobiti i neko
ambasadorsko mjesto ({to je bila njegova `elja) jer iza njega vi{e ne stoji vrh SDS-a. Uz
njega je ostalo tek nekoliko najbli`ih saradnika i biv{ih savjetnika kao {to su Tihomir
Gligi}, Ognjen Tadi} i Du{an Stoji~i}.

proveo ratni zlo~inac i kriminalac Dragan Kalini}

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

31

SMJENA, A NE OSTAVKA

ti~kim, finansijskim i kriminalnim

tokovima u Republici Srpskoj sve dok
nisu udaljeni iz politi~kog `ivota, a
Dragan ^avi} preuzeo stranku i nametnuo
joj novi imid`, daleko prihvatljiviji
me|unarodnoj zajednici.
Sve {to su pojedinci u stranci
prepri~avali me|u sobom preko no}i se
na{lo na stranicama novina, optu`be i
najte`e kvalifikacije na ra~un biv{eg
predsjednika po`urili su iznijeti ~ak i oni
koji su ~lanske karte SDS-a dobili tek
nedavno, te mlade` SDS-a, pa i oni koji
su se do tada predstavljali kao ^avi}evi
najbolji prijatelji poput Gorana Popovi}a,
biv{eg predsjednika gradskog odbora
SDS-a u Banjoj Luci koji je sa crne liste
EU i SAD-a skinut zahvaljuju}i upravo
^avi}evoj intervenciji kod me|unarodnih
zvani~nika. Kriti~ari su ^avi}u zamjerili
reforme koje je prihvatao pro{le godine,
ali najvi{e to {to je njihovog politi~kog
protivnika Milorada Dodika imenovao za
mandatara Vlade RS mada se ^avi}
branio tvrdnjma da je tako stabilizovao
politi~ku scenu u RS.
Kako smo ve} pisali u pro{lom broju,
iza ovog pu~a u SDS-u stoji biv{i predsjednik stranke Dragan Kalini} koji od
jula 2004. godine, kada mu je odlukom
Visokog predstavnika trajno zabranjeno
bavljenje politikom u BiH, `ivi u
Beogradu. To je potvrdio ~ak i Dragan
^avi} u kratkoj izjavi za javnost nakon
{to je podnio ostavku. Od tada se ^avi}
povukao iz javnosti, promijenio telefonski broj i nije se `elio ogla{avati prepustiv{i strana~kim kolegama da ispucaju sva
raspolo`iva oru`ja protiv njega. Kako
saznajemo, pravi odgovor namjerava dati
na sjednici Skup{tine stranke koja je
najavljena za decembar. Biv{i lider SDS-a
je ovih dana dobio i nekoliko prijetnji
telefonom od strane nekih krugova
unutar stranke zbog ~ega se obratio policiji i od tada je pod poja~anom policijskom za{titom.
Pitanje je za{to se politi~ki fosil kao
{to je Dragan Kalini} ponovo aktivirao i
kako namjerava djelovati kroz stranku
kada mu je trajno zabranjen politi~ki rad?
Naime, procijenio je da je ovo pravi
trenutak da oja~a svoju poziciju u stranci
jer ra~una da }e OHR zavr{iti svoj rad u
BiH 1. jula naredne godine, pa bi njemu,
odlaskom visokog predstavnika, bio
otvoren put za povratak u javni `ivot. Do
tada, strankom namjerava upravljati
preko svojih marioneta.
Kalini} je animirao sve one koji su
bili marginalizovani dok je ^avi} vodio
stranku, stare provjerene ratne kadrove
poput Vu~urevi}a i Ninkovi}a i propale
funkcionere kao {to je bijeljinski estradni
umjetnik Cvjetin Niki}, a za operaciona-

32

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

POSLJEDNJE PREDSJEDNIKOVO ISKU[ENJE

^avi} optu`io Kalini}a i

Vu~urevi}a da dugo
pripremaju pu~ u SDS-u
Biv{i predsjednik SDS-a ^avi} ogor~en je zbog svega {to su mu iza le|a napravile
strana~ke kolege na ~elu sa Draganom Kalini}em kako bi doveli do smjene Predsjedni{tva
stranke. Po njegovim saznanjima, prije sjednice Glavnog odbora u Banjoj Luci se pojavila
izvjesna grupa ljudi koji su vr{ili pritisak na ~lanove Glavnog odbora kako bi ga udaljili sa
funkcije, a odre|eni ljudi iz
MUP-a bili su direktno
uklju~eni u to lobiranje.
Niko od njih nije probijao led da bismo
pre`ivjeli i iza{li na
izbore kada je ra~un
SDS-a bio blokiran. O njihovom moralnom kredibilitetu govore i njihova
imena: Kalini}, Ninkovi}
i Vu~urevi} i svi drugi
koji su im se pridru`ili
~ekali su iz potaje priliku i vrebali. Znam da je
ova ekipa sve vrijeme
predizborne kampanje
na terenu radila protiv
POVRATAK OTPISANOG: Bo`idar Vu~urevi},
mene i stranke, rezimipredratno-ratni gazda Trebinja, odigrao je
rao je na kraju ogor~eni
klju~nu ulogu u ru{enju ^avi}a
^avi}.

lizaciju cijelog projekta iskoristio je

^avi}evog zamjenika Mladena Bosi}a,
koji je sada v.d. predsjednika stranke.

KALINI]
NE SMIJE U BiH
Kalini}, Karad`i}ev ratni ministar
zdravlja i poratni predsjednik Skup{tine
RS, u svojoj dugogodi{njoj politi~koj karijeri uvijek je demonstrirao krajnju
samoljubivost i nevjerovatnu ambiciju
kako bi se odr`ao na vlasti. Iako se ~inilo
da je 2004. zauvijek pora`en, sada se
vra}a sa jednom nerealnom idejom da
mo`e telefonom ili preko posrednika
voditi stranku, a u to je uvjerio i druge
koji su nasjeli na njegova ubje|ivanja da
treba ukloniti ^avi}a sa vrha SDS-a. Po
Kalini}evoj zamisli, stranku bi do njegovog velikog povratka vodio neko povjerljiv, ali ne pretjerano bitan i mada se
kao takav pominje Mladen Bosi}, po
na{im informacijama, to bi mogao biti
advokat Dragomir Dumi} iz Bijeljine,
kojeg je svojevremeno SDS kandidirao za
dr`avnog ministra odbrane, ali nije dobio
saglasnost me|unarodne zajednice pa je
to mjesto pripalo Nikoli Radovanovi}u.

Kalini}eva namjera je da, nakon {to

postavi Dumi}a, sjedi{te stranke preseli u
Bijeljinu ~ime bi imao potpuni uvid u
njen rad jer je Bijeljina tek sat vremena
udaljena od Beograda gdje on `ivi, a
strana~ke kru`oke organizirao bi, kao i do
sada, sa druge strane granice, u Sremskoj
Mitrovici.
Naime, Kalini} nije dolazio u BiH
jer je strahovao od hap{enja po{to je i
protiv njega vo|ena istraga za kriminal
u Privrednoj banci Srpsko Sarajevo koju
je vodio Sud BiH, a koja je rezultirala
optu`nicama protiv Mom~ila Mandi}a,
Mirka [arovi}a, Milorada Govedarice i
Milovana Bjelice. Iako je uredno dobijao sudske pozive, nije se udostojio
pojaviti se na saslu{anju mada je prvi
put u svoje ime poslao jednog banjalu~kog advokata.
Kako tvrde na{i izvori u ovoj stranci,
Kalini} }e svoje ideje te{ko provesti, a
ukoliko se desi da njegova frakcija pobijedi na narednoj Skup{tini, tada }e mnogi
istupiti iz ove stranke jer se sa tim budalama ni{ta ne}e mo}i uraditi. To }e zna~iti
podjelu ove stranke i definitivni razlaz
reformisanih i tvrdih nacionalista.

Svim gra|anima Bosne i Hercegovine ~estitamo

25. novembar - Dan dr`avnosti

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

33

ZASJEDANJE U KOZLUKU

ISTORIJSKI SPOR
I BRACIKE U KOZ

Pro{lonedjeljni televizijski dijalog premijera RS MILORADA D

Podrinje FADILA BANJANOVI]A imao je epilog tri dana ka
hiljadama gra|ana dao garancije da }e ispraviti vi{egod
vlasti RS provodile prema povratnici

NAS I KINEZA DVIJE HILJADE:

U Kozluku danas `ivi 2000
stanovnika svih nacionalnosti Bo{njaka, Srba, Hrvata, Roma,
a i poneki Kinez koji u ovom
selu prodaje robu

PODRINJSKA LEGENDA:
Fadil Banjanovi} Bracika,
predsjednik MZ Kozluk

Vlast u Banjoj Luci najodgovornija je za rje{avanje pro

34

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Milorad Dodik umjesto govora odr`ao rije~

RAZUM DODIKA
ZLUKU
DODIKA i lidera bo{nja~kih povratnika u
asnije u naselju Kozluk gdje je Dodik
di{nje (smi{ljene) nepravde koje su
ima Bo{njacima

PO[TUJEM TO [TO
BRACIKA RADI:
Milorad Dodik,
predsjednik Vlade RS

oblema svih svojih gra|ana, pa i povratnika Bo{njaka!

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

35

ZASJEDANJE U KOZLUKU

Pi{e

Dino Bajramovi}
Foto

Mario Ili~i}
dok je Fadil Banjanovi} Bracika,
predsjednik MZ Kozluk, i{~ekivao
premijera Republike Srpske Milorada Dodika, koji je posjetu ovom
selu obe}ao u emisiji Po{teno
govore}i urednice Du{ke Juri{i} na BHT
1 pro{log utorka, ministar za izbjeglice i
raseljena lica u Vladi RS Omer Brankovi}
i savjetnik premijera Miladin Dragi~evi}
svog {efa su ~ekali u kafi}u Duga. U to
vrijeme Kozlu~anin Hasan Jahi} [o{ka
nam je u skromnom ugostiteljskom
objektu Elma, preko puta tamo{nje
d`amije koja je sru{ena krajem 1992. i
djelimi~no je obnovljena, pri~ao da je
svim stanovnicima ove mjesne zajednice
vra}ena imovina, ali da jo{ 470 ku}a
zjape prazne, a njihovi vlasnici ve}inom
`ive u Be~u.

KOZLUK, IZME\U
BE^A I ZVORNIKA
U Kozluk sam se vratio 2000., a
pripreme za povratak trajale su tri
godine, govori Jahi} i dodaje da je iz
Kozluka protjeran 26. juna 1992., zajedno

Ali, i ja sam grlat, pa sam mu naveo pet, {est klju~nih pitanja koja su vez
sa jo{ 2.700 Bo{njaka koji su tog dana
deportovani sa podru~ja ove MZ: Potom
sam `ivio u Ma|arskoj i Njema~koj, a
danas sam ovdje, zajedno sa `enom i dva
sina. @ena i ja smo prije rata radili u
Osnovnoj {koli Petar Ko~i}, a danas tamo
ni kafu ne mo`emo popiti. Milorad Dodik
ima svojih dobrih strana, a koliko je zaista
dobar, vidje}emo u narednom periodu.
Prislu{kivali smo, zatim, razgovor koji je
Banjanovi} telefonom vodio sa Omerom
Brankovi}em. Pa, ministre, ja ne}u da
ulazim u Dugu, galamio je Bracika, a
koju minutu kasnije naveo nam je i
razloge zbog kojih Dugu zaobilazi u
{irokom luku: Vlasnik Duge zagradio je
dio mosta, napravio trotoar, prostro itison
po stepenicama, i sad ja treba tu da sjedim.
Ne, ja tu ne sjedim! Ipak, ne{to kasnije je
u{ao u taj kafi}, ali nisam sjedio, da bi
sa Dragi~evi}em i Brankovi}em dogovorio detalje vezane za posjetu premijera RS
Milorada Dodika Kozluku, u petak, 17.
novembra. U hodu, bolje re}i trku (taj
~ovjek ima energije ko da uran
doru~kuje, dobacuje neko), kazao nam je
da je Dodika u spomenutoj emisiji

36

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

MATIRANJE ETNI^KIH PODJELA

[ahovski klub Mineral

iz Kozluka moli za pomo}
[ahovski klub Mineral
registrovan je 1971., a svoj rad,
nakon rata, obnovio je 1998.
godine. Prva tabla ovog kluba
je Cvjetko Glibi}, koji je ujedno i
predsjednik kozlu~kih
penzionera. S ponosom isti~e da
je Kozluk nedavno posjetio velemajstor Emir Dizdarevi}, koji je
odigrao simultanku sa 14 {ahista
Minerala: Nemamo prostorija,
ali imamo dobru ekipu. @elimo
da omladina igra {ah i to nam
je osnovni cilj. Posebnu zahvalnost dugujemo [.K. Bosna
~iji su nam ~lanovi darovali
deset {ahovskih tabli i deset
satova. Putem Slobodne
Bosne pozivamo ih da
posjete Kozluk.

KASPAROV IZ KOZLUKA: Cvjetko

Glibi}, predsjednik [ahovskog kluba
Mineral i vo|a kozlu~kih penzionera

Milorad Dodik umjesto govora odr`ao rije~

SASTANAK U BE^U: Fadil

Banjanovi} Bracika, Milorad
Dodik i Omer Brankovi} u
Kozluku su dogovorili rje{avanje
klju~nih pitanja za stanovnike
ove podrinjske mjesne zajednice
ZAPO[LJAVA]EMO
I BO[NJAKE:
Zoran Stevanovi},
predsjednik Uprave
kompanije Vitinka

SRPSKI VANDALIZAM: D`amija u Kozluku

sru{ena je 1992. i djelimi~no je obnovljena

NIJEDNE NEMA BOLJE OD NA[E POLICIJE:

Milorad Dodik posebno je naglasio da
Vlada RS putem svojih organa `eli
obezbijediti sigurnu sredinu i okru`enje

zana za Kozluk, uva`avaju}i da je Milorad Dodik premijer mog entiteta RS

poku{ao dovesti na teren Vlade RS,
odnosno `elio mu je postaviti pitanja koja
jedino ta institucija mo`e rije{iti. Usput
nas je upoznao sa svojim zamjenikom
Perom Radi}em i ~lanom Savjeta MZ
Kozluk Radetom Josi}em, i nastavio:
Dodikova retorika je poznata: ~isto
hu{ka~ka, nacionalisti~ka, stalne pri~e o
homogenizaciji srpskog tijela, poziv na
referendum... [to je i logi~no, jer da bi
dobio utakmicu sa SDS-oom, on je to
morao upotrijebiti. Ali, i ja sam grlat, pa
sam mu naveo pet, {est klju~nih pitanja
koja su vezana za Kozluk, uva`avaju}i da
je Milorad Dodik premijer mog entiteta
RS. Postavio sam mu pitanje Vitinke ,
vodosnabdijevanja, Doma kulture, Elektrodistribucije , potom sam postavio
pitanje za{to je prilikom gradnje magisZvornik preskotralnog puta Bijeljina-Z
~en Kozluk u op{tini Zvornik, ali i za{to
su izvo|a~i radova zaobi{li Konjevi}
Polje u op{tini Bratunac, za{to je
presko~ena Kasaba u Mili}ima. Zato {to
tu ve}inom `ive Bo{njaci i ja ne vidim
drugi razlog! ^ak tvrdim i da su za te
puteve odobrena sredstva, ali pare su,
vjerovatno, ukradene.

Dok smo ~ekali Milorada Dodika, na

kozlu~koj petlji smo razgovarali sa Budimirom A}imovi}em, donedavno na~elnikom Op{tine Zvornik, a sada poslanikom u Narodnoj skup{tini RS.

DODIK NIJE
PRESKO^IO KOZLUK
Dvije godine sam proveo na funkciji
na~elnika Op{tine Zvornik i sa zadovoljstvom mogu re}i da sam jako dobro
sara|ivao sa ~elnim ljudima MZ Kozluk.
Napravljeno je dosta pomaka u normalizaciji
odnosa izme|u Bo{njaka i Srba, ulagali
smo u infrastrukturu, posebno ako govorimo o mjesnom vodovodu, u~inili smo
puno kada je u pitanju dobijanje japanske
donacije za ~i{}enje. Na`alost, najve}i
problem bio je i ostao - zapo{ljavanje.
Malo je preduze}a u Zvorniku koja
funkcioni{u. Nadam se da }e razgovor sa
Miloradom Dodikom i}i u tom smjeru. I
stvarno mi nije jasno za{to je presko~en
Kozluk kada se pravio magistralni put
Zvornik, ka`e A}imovi}. Iako
Bijeljina-Z
prijeratne stanovnike Kozluka A}imovi}
poziva da se vrate u svoje ku}e, problem
nezaposlenosti jo{ }e ih neko vrijeme

dr`ati daleko od njihovih domova. A,

mo`da se neki od njih i vrate kada se u
fabrici za proizvodnju mineralne vode i
bezalkoholnih pi}a Vitinka otvore radna
mjesta i za Bo{njake, kojih je prije rata
bilo zaposleno 95% od ukupnog broja
uposlenih radnika. Upravo zbog toga,
predsjednik Uprave Vitinke Zoran
Stevanovi} tog je dana bio na meti
Fadila Banjanovi}a. Na{ sukob traje tek
nekoliko dana, kada je Bracika javno, u
programu ku}e BHT 1, rekao da u Vitinki
nema zaposlen nijedan Bo{njak. To nije
ta~no, jer mi u radnim jedinicama u
Sarajevu i u Tuzli imamo jedanaest
Bo{njaka u stalnom radnom odnosu,
ka`e za SB Stevanovi}, koji je to isto
rekao i Fadilu Banjanovi}u dvadesetak
minuta ranije, a predsjednik MZ Kozluk
mu odgovorio: Da si ~inio dobro za BiH,
u Tuzli i u Sarajevu zaposlio bi jedanaest
Srba. Stevanovi} u nastavku na{eg razgovora tvrdi da je u Vitinku, od njegovog
dolaska 2002., u stalni radni odnos
primljeno samo osam novih radnika i
dodaje: I niko sa srednjom stru~nom
spremom, a na tri konkursa do sada nije
se prijavio nijedan Bo{njak. Prva dva
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

37

ZASJEDANJE U KOZLUKU

kamiona koja u|u u na{ krug vozi}e

Bo{njaci. Ve} sam obavio razgovor sa
voza~ima, Bo{njacima, i ti ljudi }e biti
primljeni. Od prodaje Vitinke nekoj
beogradskoj kompaniji, a postoje i takve
optu`be, ne}e biti ni{ta. Samo }emo
poku{ati prona}i ozbiljnog strate{kog
partnera. Jer, mi ne robujemo Beogradu.
Ja sam Zoran Stevanovi} ro|en u
Pa|inama, tri kilometra od Kozluka. Ja
sam Bosanac, sarajevski student, radio
sam prije rata u Kalesiji i nisam optere}en
ni~im nacionalnim, nisam u~estvovao u
ratu i realan sam ~ovjek. Pobijedio sam
koncept prema kojem je Vitinka trebala
biti srpska voda. Ja ho}u da Vitinka bude
bosanski brend. Do kraja godine
otvori}emo punionicu negazirane vode u
Ra{evu: bi}e primljeno pet Srba i pet
Bo{njaka povratnika, veli Zoran
Stevanovi}, vlasnik ~etvrtine imovine
Vitinke, u kojoj je danas zaposleno 150
radnika.

KONKRETNA I
SISTEMSKA POMO]
Milorad Dodik u Kozluk je do{ao u
10.25, a Fadil Banjanovi} do~ekao ga je
na kozlu~koj petlji rije~ima: Veoma nam
je drago {to ste do{li u na{ lijepi Kozluk.
Imate pozdrave od gra|ana svih nacionalnosti: Srba, Bo{njaka, Hrvata, Roma, a
ima i poneki Kinez koji prodaje robu.
Do{li su danas ovdje i poslanici, i direktori, ali, Boga mi, prava je rijetkost da
posjete Kozluk. A danas ih je privukla
Va{a pojava. Prije nego {to po~nemo sa
sastankom, htio bih Vam re}i da jedino
put kroz Kozluk nije ura|en, samo je
zakrpljen. Potom je Dodik upitao svog
savjetnika Miladina Dragi~evi}a gdje je
direktor preduze}a koje je izvodilo
radove na magistralnom putu BijeljinaZvornik. Dragi~evi} mu je odgovorio da
je direktor bio sprije~en da posjeti
Kozluk, a rije~ je o, kako smo ~uli ne{to
ranije, preduze}u Bijeljina putevi. Ovo
je narodni put i ne smije ga niko

DOBRO DO[O
PREDSJEDNI^E:
Srda~an susret
Milorada Dodika
i Fadila
Banjanovi}a na
kozlu~koj petlji

38

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

MILORAD DODIK, PREDSJEDNIK VLADE

REPUBLIKE SRPSKE

Niko ne smije da vas plja~ka!

Nakon sastanka u restoranu Be~, Fadil
Banjanovi} je izrazio zahvalnost Miloradu
Dodiku {to je posjetio Kozluk i naglasio da
je on prvi premijer RS koji je do{ao u
bo{nja~ko, povratni~ko mjesto. Dodik je,
pak, izjavio: Upoznat sam sa problemima Kozluka. Prije svega, `elim naglasiti
da Vlada RS putem svojih organa `eli
obezbijediti sigurnu sredinu i okru`enje.
Drago mi je da problema, kada je bezbjednosna situacija u pitanju, u Kozluku
nema. Problemi su, naravno, vezani za
uslove `ivota: put, vodovod, zapo{ljavanje, kanalizacija. Ono {to ve} danas,
urgentno, mo`emo uraditi, jeste put. Ja
sam ve} dao nalog da otpo~nu radovi na
dionici magistralnog puta kroz Kozluk.
Predsjednik Vlade RS govorio je i o drugom
velikom problemu mje{tana Kozluka, a to je
vodosnabdijevanje: Vlada RS u pro{loj je
godini, samo za povratni~ka naselja u
ovoj op{tini, {to zna~i i za Kozluk, izdvojila preko 300.000 KM podr{ke za
razne projekte. Da bi radovi na vodovodu u Kozluku bili zavr{eni, potrebno je
preskakati, rekao je Dodik: Potrudi}u
se da put kroz Kozluk bude saniran u {to
skorijem roku. A onda je Banjanovi} pozvao premijera RS u salu za sastanke, {to
je u ovom slu~aju bio restoran Be~, ~ije
ime, prema rije~ima predsjednika MZ
Kozluk, asocira na 2.000 prijeratnih
stanovnika Kozluka koji danas `ive u
glavnom gradu Austrije. Skupove gra|ana Kozluka, sastanke Savjeta na{e
mjesne zajednice dr`imo, prakti~no, pod
{ljivom, jer nemamo ni{ta, pa tako ni prostorije za sastanke, kazao nam je Bracika
na jutarnjoj kafi u Elmi: Dom kulture,
koji su gradili na{i roditelji i koji je vlas-

ISPUNI]U SVE [TO SAM

OBE]AO: Milorad Dodik

jo{ 50.000 KM. Ve} na sljede}oj sjednici Vlade RS bi}e odobrena i ova sredstva. Naravno, i Dom kulture, koji je vlasni{tvo naroda, treba biti vra}en na
upravljanje mjesnim organizacijama.
Moja Vlada }e rije{iti i to pitanje. Veoma
sam obradovan ~injenicom da ovdje
postoji zadruga Vo}ar, koja okuplja vi{e
od 1.600 zadrugara i imala je dobre
poslovne rezultate. U idu}oj godini
Vlada RS }e odobriti 60.000.000 KM za
podsticaj poljoprivrede, a dio tih podsticaja }e do}i i u Kozluk.
ni{tvo gra|ana Kozluka, sada je vlasni{tvo
nekog kabadahije koji je do{ao iz Ilija{a:
on se {iri, hoda, organizuje velikosrpske
nacionalne skupove, terevenke, pijan~enja
i ba{ ga briga. Za{to ja ne bih sumnjao da
dio novca od Doma kulture ide Radovanu
Karad`i}u? Osnovni sud u Zvorniku presudio je da se Dom kulture vrati gra|anima
Kozluka, i kaznio tog ~ovjeka sa 2.000
KM. Ni dan-ddanas ta odluka Suda se ne
po{tuje. Zna~i, gospodine Dodik, smijeni
predsjednika Osnovnog suda u Zvorniku.
Po zavr{etku sastanka u restoranu
Be~, Fadil Banjanovi} i Milorad Dodik
dali su izjave za medije, a potom je premijer RS otputovao u Beograd, na sastanak sa predsjednikom Republike Srbije
Borisom Tadi}em. Naravno, pro{ao je i
pored Doma kulture, koji je obavezna
tema u svakom razgovoru sa prvim
~ovjekom MZ Kozluk. Nama je otkinuto
srce, jer jebe{ Kozluk bez Doma kulture.
Imo si ranije ko{arku, fudbal, kino, kulturno-uumjetni~ko dru{tvo, dru`ila se
omladina. Ja danas nemam ni{ta, imam
samo drogu i kafi}, govori Bracika. Ako
Dodik ispuni obe}anje da }e Dom kulture
biti vra}en mje{tanima na upravljanje,
tada ne}e biti ni potrebe da Banjanovi}
junior, svr{eni srednjo{kolac koji tako|e
`ivi u Kozluku, svom ocu ka`e: Ma,
bje`i, babo, jebi se!

A TURSKU
embar je rok koji je odredila EU za
parsko-turskog sporazuma. Do
Turska mora otvoriti svoje zra~ne i
e Cipru, ukoliko `eli izbje}i prekid
h pregovora s Evropskom uniemijer Matti Vanhanen u svom je
kom sedmice u Helsinkiju najavio
ropska unija preispitati proces
upanja Uniji, ukoliko Turska ne
obaveze, odnosno ukoliko ne
razum s Ciprom. EU o~ekuje da
obaveze do 6. decembra kada bi
misija trebala predstaviti svoje pren ~ega }e Vije}e odlu~iti o prekidu
regovora s Turskom.
mijer
anen

NE ULAZI U
RTNERSTVO
ZA MIR
spunjenih obaveza o izru~enju ratte zbog drugih pitanja vezanih za
H, Srbija i Crne Gora ne}e krajem
Rigi biti pozvani u ~lanstvo
za mir. Protivljenje poti~e od
Dr`ava, najutjecajnije ~lanice, te
e, Nizozemske i Francuske koje ne
ove zemlje sve dok su glavni
ratne zlo~ine na slobodi, objavio je

Opskrba energijom pr
ovisnosti od uvoza go
Pi{e

Danka Savi}
vropske energetske potrebe
su sve ve}e, dok se njena
izvori{ta nafte i prirodnog
gasa u Sjevernom moru
smanjuju. Suo~ena sa
mogu}no{}u da }e uvoziti 70 odsto
potrebne energije tokom narednih 15
godina, Unija `eli da u~vrsti veze sa
snabdjeva~ima na koje se sada oslanja
i da istovremeno tra`i nove partnere i
nove vidove opskrbe, najavljuju
evropski zvani~nici. Evropski ministri
u Briselu su po~etkom sedmice razgovarali o nafti i gasu sa zvani~nicima iz
Norve{ke, Ukrajine, Nigerije i Azerbejd`ana, kao i s direktorima najve}ih
svjetskih petrolejskih korporacija,
~ime se EU po prvi put stavila u
polo`aj jedinstvenog predstavnika
Evrope u energetskim pitanjima.
Me|utim, evropski zvani~nici trebaju
tek sljede}eg marta odlu~iti kolika }e
ovla{}enja dati Evropskoj komisiji da
o nafti i gasu pregovara u ime bloka.
Zbog toga {to Evropska unija uvozi
gotovo polovicu svojih energenata ~ija cijena stalno raste, opskrba
energijom nametnula se kao prioritetno pitanje unutar EU. Jedan od ciljeva
je smanjenje potro{nje energije za
20% u idu}ih 15 godina, ali u skoroj
budu}nosti za EU je bitno osigurati
nesmetani dotok energije. Rusija je za
Evropu vrlo va`na, ali, smatraju u
EU, ne smije ostati i jedini partner, te
se tra`e ulaganja i u opskrbu energijom iz susjedstva. Povjerenica EU za
vanjske poslove Benita FerreroWaldner ka`e da to zna~i da treba
uklju~iti, gdje je to mogu}e, i principe
ugovora o energiji koji trenutno
pokrivaju zemlje koje imaju perspektive za pro{irenje i to na jugoistoku

SAMIT EU I RUSIJE
da osigura snabdije
energijom, Evropsk
ove sedmice po~et
s Rusijom i zvani~
dr`ava izvoznica n

bu, regenerativnu energij

novih tehnologija, al
nema definiranu unuta
vanjsku energetsku polit
U namjeri da osigura
energijom, Evropska uni
mice po~eti pregovore
zvani~nicima drugih dr`
nafte i gasa Evropsk

psku uniju zbog njene

otrebnih energenata!

poziv da u 2008. postane punopr

CIJENE EVROP
PLATE BUGAR
U Bugarskoj su cijene n
porasle u nekoliko navrata, a s
rasti i cijene hrane u vrijeme do
1. 1. 2007. godine, kada }e
Rumunjskom u}i u EU. Dodatna
primjene strogih pravila EU o sig
higijeni tako|er }e vrlo vjerojatno
Sigurno je da }e nakon 1. januara
cigareta, alkoholnih pi}a i goriv
umanjio {ok, porez na te proizvod
podizan da bi se uskladio s normam
njaci strahuju da }e vi{e cije
januara uzrokovati i porast
proizvoda.

ROYAL U UTR
PREDSJEDN
FRANCUSK

bnog gasa, ali mo`da }e

na da smanji o~ekivanja,
zbjegava da uklju~i enervinska pravila u novo
tnerstvo sa EU zbog toga
voje izvore nafte i gasa
uske kompanije. Poljska
, ve} zaprijetila da }e
na otvaranje pregovora

mijera Jaroslawa Kaczynskog da

odustane od veta na po~etak pregovora Evropske unije i Rusije o
strate{kom partnerstvu, tako da
Var{ava blokira dogovor dvadesetpetorice o pregovara~kom mandatu
za novi sporazum EU-Rusija, o
kojem bi pregovori trebali po~eti na
samitu krajem ove sedmice u

Pedesettrogodi{nja Segolene
la je daleko za sobom protuka
da{njega premijera Laurenta Fab
ministra financija Dominiquea S
te pobjedom na strana~kim izb
pro{le sedmice postala kand
cijalisti~ke partije (PS) za pred
cuske. Istovremeno, u vladaju}o
Nicolas Sarkozy se suo~ava
ana~kim otporom svojoj kandid
sjednika. UMP, stranka koju je r
desnicu 2002. osnovao sada{n
Jacques Chirac, svog }e kandi
januaru.
Segolene
Royal

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

VF Komerc izme|u Mercatora i Delta Konzuma Prom

PRODAJA VF KOMERCA NE DOLAZI U OBZIR

Ne namjeravam prodati VF komerc, izri~ito je naglasio
prije nekoliko dana njegov vlasnik Jasmin Selmanagi} svome
prijatelju koji je poku{ao provjeriti istinitost medijskih {pekulacija o navodnoj prodaji VF komerca srbijanskoj Delti i
hrvatskom Konzumu. Selmanagi} je me|utim potvrdio kontakte s Deltom i Konzumom ali, kako je rekao, rije~ je
isklju~ivo o ispitivanju mogu}nosti povezivanja biznisa a
nikako o prodaji kompanije.
Vijest o navodnoj prodaji VF komerca lansirana je
nekako istovremeno s po~etkom slu`benih pregovora o spajanju srbijanske Delte i hrvatskog Konzuma u jednu kompaniju. Kako je rije~ o dvjema vode}im trgovinskim kompanijma na hrvatskom odnosno srbijanskom tr`i{tu, njihovo spajanje simboli~no je nazvano velikim balkanskim brakom iz
ra~una. Iz obje kompanije odaslan je signal kako }e im prvi
prioritet nakon povezivanja biti {irenje na tr`i{te BiH na
kojem su i Delta i Konzum ve} prisutni, ali skoro simboli~no. Ta je najava uskoro de{ifrirana kao napad na VF
komerc - jedinu relevantnu trgovinsku kompaniju u privatnom vlasni{tvu koja bi mogla zadovoljiti goleme apetite
Delte i Konzuma. Naime, vode}u ulogu na tr`i{tu BiH

NE PRODAJEM VF
NI SRBIJANSKOJ
DELTI NI
HRVATSKOM
KONZUMU: Jasmin
Selmanagi}, vlasnik
VF komerca

42

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

imaju ~etiri trgovinska lanca - Interex, Mercator, VF komerc i

Grupa MIMS (s ~etiri maloprodajne mre`e - Merkur,
Dobrinja, Klas i MIMS). Od ova ~etiri trgovinska lanca,
sasvim izvjesno, tri nisu na prodaju - Mercator, Interex i
MIMS, pa je kao logi~no rje{enje ostao samo Selmanagi}ev
VF komerc sa svojih 11 {oping centara diljem BiH i trgovinskim udjelom od blizu 4 posto.
Pored trgovine kao primarne djelatnosti, Selmanagi} je
odnedavno zapo~eo proizvodnju gotovih bosanskih jela pod
robnom markom Jami a kako su ova jela u kratkom roku nai{la
na izvanredan prijem tr`i{ta, odlu~io je proizvodnju dodatno
pro{iriti, na {ta je djelimi~no usmjerio i nedavno odobreni
kredit EBRD-a od 25 miliona eura.
Nije te{ko pretpostaviti da Selmanagi} pod povezivanjem
biznisa prvenstveno podrazumijeva regionalni proboj brenda
Jami preko maloprodajne mre`e Delte i Konzuma.
Zauzvrat, u njegovim bi shopping centrima bili nagla{enije
zastupljeni robni favoriti Delte i Konzuma.
No, kako je Selmanagi} ~est gost u Sloveniji, u poslovnim
krugovima se {pekulira da o povezivanju biznisa paralelno
pregovara i s vlasnikom Mercatora Igorom Bav~arom.

SAMO DVIJE
PONUDE ZA
LEKOM SRPSKE
ar saobra}aja i veza Republike
Nedeljko ^ubrilovi} nije skrivao
ost pred novinarima zbog izneslabog interesa inostranih
a za kupovinu Telekoma Srpske.
su naime samo dvije ponude ma Austrije i Telekoma Srbije ndersku dokumentaciju otkupilo
stranih kompanija. Velike nade
je polagala u ponudu Telenora,
telekom operatera u usponu, ali
onuda iz neobja{njivih razloga
gla mada je ranije, upravo zbog
, tenderski rok bio prolongiran
a.
ar ^ubrilovi} je ponovio raniji
jera Milorada Dodika da se ne}e
rati ponude ispod 400 miliona
eliko je pitanje je li se i ijedna od
stigle ponude pribli`ila tom
ilju. Ra{ireno je naime uvjerenje
ustrijski i srbijanski telekomi
rali svoje ponude pri ~emu je
prepu{tena Telekomu Srbije
Telecom Austrija, ne{to ranije,
dobio licencu za tre}u GSM
Srbiji pa }e, po svemu sude}i,
Srpske pripasti dr`avnoj komko Drine.
ajna da takav razvoj doga|aja
u u dva federalna telekom operasu se s pravom upla{ili dolaska
ikog evropskog igra~a. No, ako
Srpske pripadne dr`avnom
usjedne Srbije, BH Telecom i
ogu mirno spavati budu}i da je
operater na sli~noj tehnolo{koj
ni na koji na~in ne bi mogao
ugroziti njihovu tr`i{nu poziciju.
a, rasprostranjeno je i uvjerenje
lekom Srbija nai{ao i na neetni~ku barijeru koja je u BiH
i{na ~injenica. Uostalom, takva
vojevremeno se isprije~ila ispred
ke pivare koja je dostavila

UNIQA, lider na austrijskom tr`i{tu osiguranja

s tr`i{nim udjelom od blizu 22 posto, bilje`i
izvanredne poslovne rezultate i na tr`i{tu
BiH. U prvih {est mjeseci ove godine
UNIQA je pove}ala prihod za nevjerovatnih 24,2 posto, {to je apsolutni
rekord na tr`i{tu BiH. Rast UNIQA-e
bio bi jo{ i ve}i da se uspjela pro{iriti
na cijelo tr`i{te BiH, odnosno i na
Republiku Srpsku koju za sada
pokriva simboli~no, preko mre`e
individualnih agenata. Ali, kako bi
uskoro od Vlade RS trebala dobiti
dozvolu za otvaranje vlastitih filijala,
UNIQA }e s jednakim poslovnim ambicijama nastupiti i na tr`i{tu manjeg entiteta.
Ubjedljivo najve}i rast UNIQA je zabilje`ila
u oblasti `ivotnog osiguranja (34,8 posto), te u oblasti
autorskog osiguranja (28,3 posto). No, najve}a o~ekivanja UNIQA v
zdravstvenog osiguranja koje jo{ ~eka zakonsko reguliranje.
Osim na tr`i{tu BiH, UNIQA je prisutna i u svim ostalim dr`avam
jugoistoka gdje tako|er bilje`i izvanredne poslovne rezultate i staln
trenutni broj osiguranika dostigao je 5,3 miliona a broj skloplj
prema{io je iznos od 12,5 miliona!
S ukupnom premijom od oko 4,7 milijardi eura ostvarenom u
UNIQA spada u sami vrh osiguravaju}ih dru{tava evropskog
Poslovna ekspanzija UNIQA-e zapo~ela je 2000. godine preuzim
ravaju}ih dru{tava u Italiji i Poljskoj. U BiH je prisutna od po~etka
kada je preuzela Raiffeisen osiguranje Sarajevo. Prostor Federacije
je pokrila sa 7 filijala i 16 poslovnica (13 zaposlenih), no s prelask
titetske linije, mre`a filijala i poslovnica u kratkom vremenu bit }e
~ime bi se UNIQA uvrstila me|u lidere na tr`i{tu osiguranja BiH.
SDI PER CAPITA ISPOD 150 DOLAR

Po prijemu direktnih stranih investicija (SDI) po glavi stanovnika B

na samom dnu evropske ljestvice. Lo{ije su plasirane samo tri dr`a
Makedonija i Moldavija. U 2005. godini priliv SDI po glavi stanovnika
150 dolara, skoro 40 dolara manje nego godinu ranije, a pad je nastavlje
2006. godini. Apsolutni rekorder po SDI je Ma|arska (350 dolara) mad
godine rekord ostvarila Hrvatska s 360 dolara. No, direktne strane
Hrvatskoj u posljednje dvije godine tako|er su dramati~no pale i trenutn
220 dolara per capita.

ara koji `ivi na relaciji Sarajevo

ul-Princeton, pi{e o negativnim
jama dijela bosanskog dru{tva
njegovom javnom anga`manu,
psiholo{ki portretira likove iz
ajevske intelektualne ~ar{ije

PRAVO
USPO

Pi{e

Nenad Filipovi}
i smo bili lavovi i gepardi, a iza nas mogu
}i samo {akali i hijene.
useppe Tommasi, posljednji
ncipe di Lampedusa i pisac Geparda.
eo sam objavljivati, i nau~nu prozu sensu stricto i
jistiku, jo{ 1981. godine. Posebno sam ~esto
avljivao u razdoblju 1987-1992. godine. Rat me je
veo da razmislim o svrsi objavljivanja i~ega {to nije
u~ni tekst, pisan za uski krug profesionalaca iz
ke. Tako ne{to sam zaklju~io nakon {to sam se uvjeljudi koje Orhan Pamuk pubertetsko-romanti~arski
sjetljivijima na Svijetu, nisu samo u stanju da orgae genocidne ratove, nego da nare|uju paljevine bibiv. Uni{tenje tolike bosanske kulturne ba{tine koje
sproveli oni koji su sebe vidjeli kao umjetni~ke
Barbarogenije i Anteje {to su u direktnom kontaktu
Bo`icom Poezijom, ljude od Dara, a ne od Znanja
g su misaonog bisera do{li beskrajno raubuju}i i
poruke poznate T. S. Eliotove postavke o odnosu
ividualnog talenta - uvjerilo me je da je pisati esejistiku
naj~e{}e isto {to i prosipati bisere pred nerast, veprove
a uzoriti primjerak goreopisane pseudoeliotov{tine vid.
Neki kaum, na priliku Grci, Dani, br. 163).

OGOVOR U D@EHENNEMU
mi je bilo jasno da ne treba objavljivati tokom rata.
vjeh na vlastitoj ko`i, uvidjeh koliko su i Andri} i
pravu isti~u}i princip da dok topovi grme, {tamparije

ELIAS CANETTI: Intelektualac koji je obilje`

dvadeseto stolje}e i ~iji su knji`evni dar, zn
tuma~enje pro{losti i dan danas aktuelni

pada~ima svojim poru~ujem

DIVIDUALNOST
I BIBLIOTEKU

o, Danila Ki{a da
[: Napadali su, po~est
iz srednje i vi{e
o Jevrejima, i to onim
da pi{e o onome
rao
ase. A Ki{ je odgova
kao ma~vanski
io
rod
se
zna te da bi, da
anin, pisao o ratarima
katunsko-nahijski ~ob
a ovaca

ista}i da su Senad Pe}anin i Ozren Kebo pokazali

ni~ki profesionalizam i svako po{tovanje moga au
{to se ne bi moglo re}i za jednu Pe}aninovu kolegic
kolegu mu. Ali, to je tema za druga~iji zapis. Ono
jeste da sam shvatio da su uredni~ka osionost i n
zan{tina jedan od glavnih uzroka propasti sarajev
publicisti~ke kulture. I to me je samo osna`ivalo u
da ne objavljujem esejistiku i publicistiku po
glasilima.
U me|uvremenu, prijatelji su mi stalno dodijava
za{to ne objavljujem u Sarajevu, i na bosanskom
takvog jednog razgovora, negdje u februaru 2005. g
jedne moje istra`iva~ke posjete Sarajevu, u bircuz
koji mi je dra`i od svih sastajali{ta vaskolike sara
mom vaktila{njem jaranu Senadu Avdi}u predlo`
Vi{e u {ali, no u zbilji, rekao sam Avdi}u: Care, ja
vao kod Tebe, ako bi Ti bio u stanju da ispo{tujje
jeve! A moji zahtjevi su bili: apsolutna sloboda u
po{tovanje integriteta mojih pogleda; objavljivan
integralnom obliku; nemogu}nost da lektor i{ta izm
progovori sa mnom o intervencijama koje predla`
se dogovor, ukoliko do njega do|e, zabilje`i na ka
no utana~i obavezuju}im, pravno valjanim, ugov
Avdi}, ~ovjek u ~ijim te Semezdina Mehmedinovi}
objavljivao jo{ 1987. godine, odmah je prihvatio s
jeve, te su dva na{a zajedni~ka prijatelja, oba ad
tavili ugovor o mojoj saradnji sa SB-om. O sve
otac nije imao pojma, jer u na{oj porodici
samostalno i prema vlastitoj savjesti, a ne na osn
iz Centrale. I to je sva istina o nastanku moje kolu
i `alost sarajevske ~ar{ije koja glavu razbija b
pitanjem pi{e li moja malenkost kolumne po nalo
Muhameda Filipovi}a ili, pak, Senada Avdi}a.
Budu}i da od sarajevske ~ar{ije, kulturne i
ni{ta ne tra`im niti je se bojim, te da mi je ugov
tovana sloboda vlastitog stava u kolumni, narav
tekstovi bili vehementni, a takvi }e i ostati. Sasvi
vati da se sarajevska ~ar{ija unezgodila i unere

me ni zaustaviti niti upla{i

gelmannu veli kako nerijetko mora da polemi{e sa

ne bi u dana{njoj eri politi~ke korektnosti dobro
esto da raspravljaju sa mojim gledanjima, ili da,
sofisti~ko-pamfletski izvr}u, pisci utuk na moje
vili su se prvenstveno ~injenicom ko mi je otac te
e vanj{tine, progla{avali su me genocidnim iskorjennskog Hrvatstva, pronosili la`i i o meni i o mojoj
, itd., itd... A sve to zato {to nisu bili u stanju da
ovore i na jedan moj stav ili da iznesu neko svoje
takvoj jednoj ostra{}enoj i sinhronizovanoj kampanu, izme|u ostalog, i moja prava na individualnost,
biblioteku. Takvim planskim i uigranim nasiljem me
u{utkati, te je potrebno ne{to i napisati o tome.

SARAJEVSKA
NTELEKTUALNA ^AR[IJA
na individualnost: Svako ko me iole poznaje zna da
dualista i nonkonformista. Jo{ u djetinjstvu su me
orci nali~ja tzv. dru{tvenog uspjeha koje sam gledao
m ljudima {to su paradirali kroz na{u ku}u. Sje}am se
briljantnog ~ovjeka koji je, jo{ kao mladi asistent,
u kriti~kih ~lanaka o tzv. samoupravnom socijalizsu ga podr`avali u toj donkihotovskoj akciji, ostavili
dilu, a Partija ga je isprepadala zatvorom, odnosno
kule i gradove ako se popravi. Biv{e sirotinjsko
k gladno i uvijek ne~ega `eljno, taj je ~ovjek prodao
za partijsko `e`eno zlato. No, kao izuzetno inteligeni tanko}utan ~ovjek, on je, u du{i, osje}ao ga|enje i
prema svojim dobro~initeljima. Jad je svoj mogao
no u alkoholu i briljantnim anegdotama o bosanskoj
ulturnoj vrhu{ki koje su, prete`no, bile plod njegove
memorati doga|aj. No, ti su spomenici usmene
bili toliko rje~it izvor o Jadu u kome smo `ivjeli; bio
k kada se, kako bi to rekao G. W. Bowersock, u
fiction i faction stapaju u jedno i nastaje Dubinska
ija.
tog ~ovjeka koji je, pred sami rat, u lavor ispljuvao
e, bila mi je memento kako je individualnost
e izbor, ukoliko ho}u duhovno da pre`ivim. Kada
am individualist, to zna~i i da sam kosmopolita, u
kosmopolitizam defini{u Martha C. Nussbaum i
Sen, jer Svijet smatram svojom istinskom
, a djelovanje na dobro drugih ljudi i Prirode svojom
o zna~i, me|utim, da sam i patriot i lokal-patriot, a ne
nacionalist, jer moj kosmopolitizam i moj lokalnadopunjuju jedno drugo. Oni su paralelne, jednako
inke, a ne sistem koncentri~nih krugova, u kome su
acija, Domovina navodno va`niji, jer su unutra{nji,
Svijeta kome je dodijeljena dekorativna uloga
a~a. Odan sam mojoj u`oj i {iroj porodici, i prii, to ne zna~i da sve te moje odanosti mogu uticati
{ljenje i pisanje. Kada pi{em, onda se pridr`avam
dividualizma. U tome sam uvijek imao podr{ku i
lja i moje porodice a posebno moga oca Nikada to

,
ho}e da vlada
preko svoga sin
Sarajevska ~ar{ija koja o drugima zaklju~uje na o
autoportreta, otkriva u mome pisanju mra~ni naum
Filipovi}a. To ide tako daleko da se ne libe da uni{ta
di{nja prijateljstva. Tako jedan pjesnik s kojim sam
proveo najgore dane rata, i u ~ijoj sam ku}i pojeo dost
i on u mojoj, te osoba o ~ijoj umjetnosti, i dan-danji,
mi{ljenje, u pijanstvu te u nastupu isplivavanja paran
nom ~ovjeku: Nisi Ti tu bitan, Ti si dobar zapravo. O
o borbi sa Tunjom i Rusmirom koji ho}e da vladaju
kulturom, pa eto sad upotrebljavaju i Tunjinog sin
Ne{to nebuloznije odavno nisam ~uo. Svako `iv,
zna, a o~ekivao sam da me re~eni pjesnik dobro poz
mene niko, pa ni ro|eni otac, ni na {ta ne mo`e natjera
ja u stanju formalno da gladujem da ne bih pristao na
da bih se dr`ao svoga mi{ljenja. Svako `iv ko, bilo ~a
prati sarajevsku intelektualnu i inu scenu, zna
malenkost, jo{ 1990. godine, ukazivala na mogu}
posljedice kombinacije ignorancije, arogancije i prazn
su se tako uspje{no vjen~ali u Ind`iliru Mahmut~ehaji
preciozi iz perenijalnog Hotela Rambouillet. Svako `iv
sarajevskoj sceni, zna da moj otac i Ind`ilir Mahmu
padaju razli~itim duhovnim, intelektualnim i politi~kim
svjetovima.
U`asno je ovakvo jedno isparanoisavanje nedu`nih
je re~eni pjesnik, a za koga isparanoisava~i dobro znaju
mom prijatelju. Jo{ je ogavnije kada se uzme na znanje
isparanoisava~, osoba koja vu~e konce i sind`ire ove p
svoje extenebrozne predikaonice, neko ko je godinama
a ne moj otac ili moja malenkost - prijateljevao, po
slikavao i pri svije}i blago dijelio sa ind`ilirskom precioz
javnost je zabrinuta ko stoji iza projekta: Tunjo ili S
Projekat su moje kolumne. A za sarajevsku
javnost moglo bi se re}i da nije intelektualna, a ni
mi. Jer da ima i zrnce intelekta, ne bi postavljala ta
da je ta javnost javnost onako kako Bog zapovi
javno uspitala {ta je zanima, a ne bi se slu`ila tajnim
i tra~evima. Sve ovo govori da u Sarajevu gotovo
individualizma ni intelektualnog anga`mana. Koter
grupe jesu plemena sa poglavicama na ~elu, tepala
nacionalno-svjesna ili gra|anska ili kon-soc libera
pojedinca ni za sli~icu na licitarskom srcu, a da
istinskom pojedincu.
Pravo na uspomene: Napadali su, po~esto, D
pi{e samo o Jevrejima, i to onim iz srednje i vi{e
A Ki{ je odgovarao da pi{e o onome {to dobro zn
se rodio kao ma~vanski seljak ili katunsko-nahi
pisao o ratarima i {i{a~ima ovaca Spo~itava mi s

ma, nego da sam pisao i o isto toliko premiloj Haam

om djetinjstvu u sepetareva~kom, malovaro{kom,
na{oj ku}noj a{~i-kaduni i `eni vrhunske pameti i m
miljeu; ne pada mi na pamet da branim Semezdinu
za koga u na{em rodu nije bila ni{ta manje vrijedn
vi}u da se sje}a, i u literaturi, odrastanja u ku}i
begovskog roda. Moje uspomene i zapisi nisu ro
komoratskoj pa boemsko-rokerskih priklju~enija
pasatisti~ki ki~, nego su pro`eti i kritikom i humoro
a mu na sarajevskoj Univerzi; ne pada mi na pamet
Aleksandru Hemonu da pi{e proze u kojima,
Jer, kako je moja rahmetli nena \ula govorila: Ne
{to se rodi kao beg.
talgi~no, evocira uspomene na porodi~ne rituale
Galicijana, a takve proze, kao ona o Hemonijadi NEIZLJE^IV PRIMITIVNI MENT
ugoslovenskih Hemon koji je uprili~io Hemonov
Pravo na biblioteku: Prigovara mi se da puno
i otac, jeste zapravo me|u najboljim njegovim
imam puno fusnota. (^injenica je, zapravo, da u
, itd., itd...
stovima ima jako malo citata strogo re~eno, te da
da mi prigovaraju da pi{em o begovima, tetkama i
note uvijek konkrektne, upu}uju}i na odre|eno
a, moji opada~i bi trebali da se potrude da razvide
potvrdu nekoj tvrdnji, a ne ukrasi tekstu, te da, k
i{em o istim tim begovima, tetkama i daid`inicamogu}e, navodim original djela.) Kad sam p
`i problem, jer da bi analizirali takvu esejistiku,
Shahabu Ahmedu, profesoru islamistike na Harva
o nu`no ne samo da znaju ne{to o literaturi, nego i
sa ~ega me obje|uju, moj prijatelj, ina~e vo
lamu, historiografiji, kulturnoj antropologiji itd.
stru~njak za historiju intelektualne cenzure i samoc
e zapise, meni su na stolu i u glavi Ibn Haldunova
se, onako ciceronovski ironi~no, nasmijao i rekao
istorije koja govori o bitnoj ulozi porodice u
kude, a zapravo te hvale.
istoriji i civilizovanom `ivotu; prosopografske
L. Namiera i Sir R. Symea; antropologija
I zaista sam u dobrom dru{tvu. Sarajevo je blati
Midhata Begi}a, Vanju Sutli}a, Tomislava Lada
rkova, Boasova, Ruth Benedict, Margareth Mead,
[ar~evi}a, Anastaziju-B
Belu [ubi}, Jasnu [am
aussova, Gellnerova; proza Tolstojeva, SaltikovLuki}a, Vladimira Pavlovi}a, Slobodana Blagojev
va, Zolina, V. Novakova, Krle`ina, Mannova,
Demirovi}a, Nerminu Kurspahi}... da citiraju, prev
sina, Canettijeva, Ki{ova itd. Ovako, poku{avaju}i da
nom rje~ju, da su preu~ili.
fikuju samo zato {to pi{em o begovatu, moji
Iza svega ovoga se krije palana~ki barbarogeni
no otkrivaju svoju staljinisti~ku prirodu, prirodu
antejski antiintelektualizam. Stvar
o, postoje nepo}udne teme.
Inspiracije, Epifanije, Provi|en
toga, iz takvog njihovog
g stava izbija dubinska,
tat vi{njeg dara, ponavljaju oni
ka, palana~ka, seoska, ~obans- GA\ENJE
razliku od u~enjaka, dolazi sa
vost prema aristokratiji i aris- PREMA SEBI
da razdu`i opanke na gradsko
Oni, sirotani, ne mogu pomo}i ni
navu~e {imike te da stekne ob
m frustracijama. Oni u svakom I SVIJETU
ne smije nikada izgubiti vezu
sanom ili govorenom, u kome se
kao Izvorom Nadahnu}a i Isti
Kao izuzetno
egovatu ili aristokratiji uop{te,
Da bi se taj dar sa~uvao, ne sm
ki maskirani prezir prema njima, inteligentan,
(N. Koljevi}).
ma, a taj navodni prezir nije ni{ta nadaren i
Ta je ideja, iz njema~ke d
Creuzera preko Gundolfa i S
o njihov samoprezir, uistinu tanko}utan
Heideggera pre{la Milo{u \
samofrustracija. Nametkov
Slijep~evi}u. Od Slijep~evi}a
nekrologij, knjiga prehvaljena ~ovjek, on je,
ko i zla, pravi je spomenik takvih u du{i, osje}ao
bra}a Koljevi}i, neizlje~ivo
malovaro{kih, frustracij i ga|enje i prema
ani da su premalo Dinarci te
ij; Nametak ima antibegovsku
preu~ili. Kasnije se takva jed
~ak i prema Safvet-bbegu sebi i prema
sebi vrlo klimava, ideja k
vjeku koga je volio (a takvih je svojim
fanisala, usahla i krepala u p
Be}kovi}a, R. P. Noga, Marka
) i po{tovao. Nema osobe koja je dobro~initeljima
T. Dutine, \. Sladoja... Oni
a u sarajevskom i bosanskom
je bila begovskog porijekla, da
moju upotrebu citat i fusnota,
avodna begovska oholost nije nabijana na nos.
nisu vi~ni ni bogdu jednu, trebali bi da poka`u da
e D`avid Husi} rekao: Ja kad sam sa sarajevskim
i parafraze u mojim napisima ne funkcioni{u. Nisu
d pera, uvijek krijem, ko zmija noge, da mi je mati rahfloskule o intertekstualnosti, metatekstualnosti i
hi}ka. U Beogradu sam Ivi Andri}u to odmah rekao i
branim svoj rad. Ovako, maliciozne, a u biti jadne
lubu knji`evnika u Francuskoj 7, odr`ao Mihizu i pjanopaske o meni kao o nekome ko se penje na brd

VODE]E OSIGURAVAJU]E DRU[TVO U BOSNI I HERCEGOVINI SVIM GRA\ANIMA,

SVOJIM KLIJENTIMA I POSLOVNIM PARTNERIMA @ELI

SRETAN DAN DR@AVNOSTI - 25. NOVEMBAR

SA ISKRENIM @ELJAMA ZA DOBRO ZDRAVLJE I LI^NU SRE]U.

48

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

49

POTCIJENJENA NOGOMETNA ZVIJEZDA IZ MOSKVE

Nogometni klub CSKA

iz Moskve, nekada{nji
sportski ponos
sovjetskog
komunisti~kog vodstva,
danas je ikona ruske
tajkunske oligarhije
novope~enih milijardera;
jedan od stubova najbogatijeg i najuspje{nijeg
ruskog sportskog koncerna je ELVIR RAHIMI],
30-godi{nji mladi} iz
@ivinica koji je uspio
odoljeti ruskoj, ali ne i
bh. nogometnoj mafiji

TRAJNO
IZGUBLJEN ZA
REPREZENTACIJU
BiH: Elvir Rahimi}
je uz Hasana
Salihamid`i}a
najtrofejniji i
najcjenjeniji
nogometa{ iz
BiH u Evropi

v
l
E
i
h
Ra

miljenik Vlad

Rahimi} za reprezentaciju BiH nik

ucjene reketa{a iz NS BiH pred
pre
50

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Elvir Rahimi}, najtrofejniji bh. nogometa{

Pi{e

NACIONALNI PONOS: Ruski

predsjednik Vladimir Putin uz
sve dr`avne po~asti u svojoj
rezidenciji primio je
rukovodstvo i
nogometa{e CSKA
nakon pro{logodi{njeg
osvajanja Kupa UEFA-e

vir
}
i
im

Nedim Hasi}
ogometa{i moskovskog CSKA
u pretposljednjem su kolu
ruskog nogometnog prvenstva
sa 4-0 pomeli Energiya
Vladivostok i tako osigurali
drugi uzastopni naslov prvaka. Prvi go
djelo je Daniela Carvalha, a brazilski
napada~ Wagner Love je dodao tri gola za
veliku pobjedu i nedosti`nu prednost od
tri boda ispred gradskih rivala Spartaka
samo jedno kolo prije kraja. ^ak i ako
Spartak dobije posljednju utakmicu a
CSKA izgubi, to na tabeli ne}e promijeniti
ni{ta, jer CSKA u svojoj statistici ima
upisan ve}i broj pobjeda.

dimira Putina

kad nije igrao nakon {to je odbio

edvo|enih Ahmedom Pa{ali}em
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

51

POTCIJENJENA NOGOMETNA ZVIJEZDA IZ MOSKVE

Jedan od najva`nijih kota~a u razornoj

moskovskoj nogometnoj ma{ini trenera
Valerija Gazajeva svakako je i na{ Elvir
Rahimi}, tridesetogodi{nji nogometa{
koji je sa ovim klubom osvojio tri naslova ruskih prvaka. Rahimi} iza sebe ima
impresivnu statistiku - u karijeri je osvojio ukupno devet naslova, uklju~uju}i
pehar pobjednika Kupa UEFA, uglavnom
igraju}i za jedan od najslavnijih ruskih
klubova, nekada{nji tim Sovjetske armije.
Brojke su neumoljive, uz Hasana
Salihamid`i}a i Elvira Balji}a, koji su sa
Bayernom i Realom osvajali naslove pobjednika Lige prvaka, Rahimi} je na{
najuspje{niji nogometa{ u protekloj
deceniji. No, ni jedan od njih trojice ne
igra za reprezentaciju. Balji} svojom, a
Salihamid`i} i Rahimi} voljom du`nosnika NS BiH, prije svega Ahmeda Pa{ali}a,
direktora nogometnih reprezentacija. Sa
Sli{kovi}em sam razgovarao samo jednom. Pa{ali} mi je slao poruke kada se
vra}ao iz Istanbula, gdje je bio na finalu
Lige prvaka , doslovce je u SMS-uu
napisao: Evo me na aerodromu, vra}am
se u Sarajevo, ako ho}e{ javi se. E, sad
bih ja trebao da zivkam njega, {to mi
nekako nije rezonski, ispri~ao je
Rahimi} i dodao: Sve je napravljeno da
jednostavno odustanem, {to sam i u~inio.
Dugo sam se lomio i onda shvatio da se
od mene `eli napraviti nekakav idiot.
Imam svoje ime i prezime, sve u karijeri
napravio sam bez reprezentacije, zahvaljuju}i jedino i isklju~ivo radu i ogromnom samopouzdanju. Nisam `elio da me
bilo ko blati. @ao mi je ako ljudi u BiH
misle da ne `elim igrati, ali zaista nije
tako. Ovi ljudi su prema meni nastupili
nekorektno, nisu me `eljeli i zbog toga ne
`elim nastupati za reprezentaciju.
Sli{kovi} je pokazao svoje lice, ako bi
do{ao neki drugi selektor, s kojim bih
mogao razgovarati normalno, odazvao
bih se. Ovako, samo ru{im neki sistem
koji u reprezentaciji odavno funkcioni{e i
jednostavno se ne bih uklopio.

CSKA - RUSKO
NOGOMETNO ^UDO
S obzirom da }e Pa{ali} najvjerovatnije i dalje obavljati direktorsku du`nost,
~ini se kako Rahimi}, jedan od najcjenjenijih
veznjaka Evrope, nikada ne}e zaigrati za
na{ nacionalni tim. No, izgleda da se on
oko toga vi{e mnogo ne sekira. Iako su se
za njega zanimali klubovi iz Belgije,
Njema~ke i Holandije, odlu~io je svoju
karijeru okon~ati tamo gdje ju je i izgradio - u Rusiji. Nakon nekoliko dana
razmi{ljanja, odlu~io sam potpisati novi
ugovor na jo{ dvije godine, kazao je ovih
dana Rahimi} i pojasnio: Shvatio sam
kako mi je najbolje ostati u Moskvi, jer

52

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

NOGOMET U RUSIJI

Omiljena igra~ka
raspojasanih tajkuna
Moskovski CSKA omiljeni je klub
ruskog predsjednika Vladimira Putina, a
brazilski napada~ Wagner Love njegov
najbolji nogometa{. Za razliku od CSKA,
ostali ruski timovi omiljena su igra~ka
tamo{njih novope~enih milionera, ljudi koji
su svoje bogatstvo stekli sumnjivom privatizacijom biv{ih dr`avnih preduze}a. Samo
u 2003. godini kompanija Romana
Abramovi~a je u CSKA ulo`ila 11 miliona
funti, poma`u}i tako nekada{njem timu
sovjetske vojske da svoj godi{nji bud`et
zaokru`i na 28 miliona funti. Ipak, ove
godine su primanja igra~a unekoliko
sam tu izgradio ime, va`an sam dio tima, a
i porodica u`iva u `ivotu ovdje. Kada
okon~amo prvenstvo i utakmice Lige prvaka, odmah se spremamo na odmor u Bosnu.
Jedva ~ekam da do|em ku}i, jer tu ipak
najvi{e u`ivam, u razgovorima sa rajom, sa
prijateljima sa kojima sam odrastao i sa
kojima sam i po~eo igrati nogomet.

NOGOMETNI
BISERI IZ @IVINICA
Nakon Denijala Piri}a ili Saliha
Delali}a, Elvir Rahimi} je vjerovatno
najuspje{niji nogometa{ rodom iz @ivinica. Ba{ kao i Piri}, ali i Boris @ivkovi} ili
Mirsad Be{lija, i Elvir je svoju karijeru
po~eo u lokalnom Slavenu. @ivkovi} je
stariji do njih, u ratu je oti{ao u Sarajevo i
sa njima igrao prvo prvenstvo BiH u
Zenici, dok su se Elvir i Be{lija tek kasnije odlu~ili potpisati ugovor sa viso~kom
Bosnom, prisje}a se Midhat Memi{evi},
nekada{nje lijevo krilo tuzlanske Slobode
i prvi Rahimi}ev trener. Ka`e kako su svi
odrasli u nekoliko stotina metara od stadiona i da se od prvih dana znalo da }e
sva trojica napraviti briljantnu nogometnu
karijeru. Elvir je uvijek bio najtalentiraniji. @ivkovi} je, recimo, uvijek imao
agresivnost i to mu je bila najja~a odlika,
dok je, s druge strane, Elvir bio lucidan
nogometa{ sa preciznim dodavanjima i
zadnjim pasovima. ^ak i sada kada igra
zadnjeg veznog, zna ~esto biti asistent
napada~ima, analizira Memi{evi}
fenomen Rahimi} i ne mo`e objasniti
kako ponajbolji vezni igra~ rukog fudbalskog giganta nije imao priliku zaigrati za
reprezentaciju BiH. Nije jasno ni meni ni
svim navija~ima, patriotima ove zemlje
koji znaju da je Elvir uvijek imao mjesta
u reprezentaciji, odlu~no }e Memi{evi}.

umanjena, jer je klub ulo`io 250 miliona

maraka u gradnju novog stadiona. Prije
dvije godine, moskovski je Spartak
potro{io skoro osam miliona funti kako bi
u svoje redove doveo napada~a
argentinske River Plate Fernanda
Cavenaghija. Ruski plinski gigant
Gazprom, koji pod svojom kontrolom dr`i
25 procenata svjetske proizvodnje plina,
finansijski podupire Zenith iz St.
Petersburga, a nedavno je obznanio kako
}e ubudu}e finansijski podr`avati i
njema~ki Schalke 04, klub iz srca industrijske Njema~ke.
Elvir je sa ljudima iz NS BiH uvijek
imao mnogo problema, jer su ga oni svojim izjavama i stalnim potcjenjivanjem
otjerali iz nacionalnog tima. On i kao
vrhunski igra~, ali i kao sjajna, skromna,
osoba ima mjesta u reprezentaciji, ali nije
kriv {to su se mnoge stvari prelamale
preko njegovih le|a, tvrdi Memi{evi},
zaklju~uju}i: Svi znaju da igra u vrhunskom evropskom klubu, ali je i pored
svega ostao veliki ~ovjek. Iako je obezbijedio svoju egzistenciju, kada do|e ku}i,
niko ko ga ne poznaje ne mo`e vjerovati
da je tako skroman i da ga novac i slava ni
najmanje nisu promijenili. I to je jedan od
razloga njegovog uspjeha. Sa Memi{evi}evim se mi{ljenjem sla`e i Emir
Spahi}, nogometa{ lokalnih rivala,
moskovskog Torpeda, koji ka`e kako je
njegov prijatelj Elvir jedan od najzahvalnijih igra~a koje je ikada gledao u svom

Elvir Rahimi}, najtrofejniji bh. nogometa{

`ivotu. Dovoljno govori ~injenica da je

on od 30 prvenstvenih odigrao 29 utakmica i nevjerovatno je o kako se kvalitetnom
nogometa{u radi, poja{njava Spahi}.
Tu`an sam kad pomislim koliko bi nama
u reprezentaciji takav igra~ zna~io. Zlatan
Bajramovi}, primjerice, stremi ka igri
naprijed i Elvir bi mogao puno posla
napraviti nazad, u na{oj veznoj liniji obojica su klasni evropski nogometa{i
kakve malo koja selekcija ima u svom
rasporedu. No, za njega, kao i za mnoge
druge u reprezentaciji nema mjesta, a
znamo svi zbog koga i za{to.

OD ^E^ENIJE DO
MOSKVE
Elvir Rahimi} je iz @ivinica, preko
austrijskog Stayera, do{ao u Dagestan, a

ODLU^NO NE
IZ MOSKVE
Sli{kovi} je
pokazao svoje
lice, ako bi do{ao
neki drugi
selektor, s kojim
bih mogao
razgovarati
normalno,
odazvao bih se

STRPLJIV, UPORAN
RAD: Elvir Rahimi}
jedan je od stubova
mo}nog bogatog CSKA

ELVIR RAHIMI] - JEDNA KARIJERA

Briljantni uspjeh skromnog

de~ka iz @ivinica
Elvira Rahimi}a se s pravom mo`e
nazvati nogometnim nomadom. Ro|en je u
@ivinicama, ~etvrtog aprila 1976. godine i u
ovom je gradi}u po~eo graditi svoju
nogometnu karijeru, u lokalnom Slavenu.
Godine 1995. prelazi u viso~ku Bosnu,
odakle dvije sezone kasnije prvo odlazi u
slovena~ki Faktor iz Ljubljane, a zatim u
austrijski SK Vorwrts Steyr. Ovom je klubu
pomogao da se plasira u prvu austrijsku
Bundesligu. Dvije sezone kasnije, u ljeto
1999. godine, odlazi u Anzhi Makhachkala s
kojim se iste sezone plasirao u prvu rusku
ligu, a sezonu kasnije osvaja ~etvrto
na svom ruskom putu prvo je stigao u
Anzhi iz Makhachkale, grad smje{ten
izme|u ratnih boji{ta ^e~enije i bogatih
naftnih polja kaspijskog bazena. Nakon
dvije iznimno uspje{ne sezone u
Makhachkali, Rahimi}a je moskovski
CSKA kupio kao jedno od najve}ih
poja~anja u klupskoj historiji. Momak
koji je svojim izvanrednim igrama otvorio vrata ruskog nogometa koloniji bh.
nogometa{a, ve} je dugo najbolji zadnji
vezni igra~ ruske lige. CSKA je za
Rahimi}a dagestanskom klubu, na ime
obe{te}enja, platila milion i pol dolara.
Nije ni ~udo, ogroman novac ruskih
tajkuna, ali i mafija{a upumpan u
tamo{nje klubove u~inio je svoje. U rukama vode}ih li~nosti ruskog biznisa, ali i
podzemlja le`i klju~ finansijske sigurnosti ruskih klubova i za to postoji zaista
mnogo primjera. Kada je dagestanski
Anzhi u pitanju, novac dolazi od kavkaskih
kompanija koje se bave eksploatiranjem
gasa i nafte, ali i mo}ne, takozvane kavijar-mafije, koja je svoje prste duboko
uplela i u politiku. Na ~elu najmo}nijeg
ruskog kluba, moskovskog Spartaka, stoji
Oleg Romantsev, a na dresovima njegove
ekipe zapisano je LUKOIL - to je logo
najmo}nije ruske naftne kompanije, koja
je stvarni vlasnik kluba. Ova je kompanija osnovana 1991. godine i u svega nekoliko godina uspjela je ra{iriti posao na
cijelu Rusiju, ali i 25 zemalja svijeta.
Sredinom 1998. godine osnovan je
LUKOIL sportski klub, koji u svom
okrilju okuplja tim Formule 3, zatim
vaterpolo i rukometni tim, a generalni je
sponzor
ruske
`enske
skija{ke
reprezentacije. I, naravno, Spartaka.
Kompanija zapo{ljava 120 hiljada radnika, a njen vlasnik je Vagim Alekperov,

mjesto. Dvije sezone kasnije, sa klupskim

suigra~em Predragom Ran|elovi}em,
potpisuje za moskovski CSKA, s kojim ima
fantasti~nu sezonu, pauzirav{i svega dvije
utakmice u godini u kojoj je osvojio prvi
naslov prvaka Rusije s novim klubom. Sa
CSKA je do sada osvojio tri naslova prvaka
Rusije, dva ruska Kupa, dva Superkupa i
naslov osvaja~a Kupa Uefa u sezoni
2004/05. Zanimljivo je da je Rahimi}a
Anzhi iz Austrije doveo uz obe{te}enje od
122 hiljade eura, da bi ga dvije godine kasnije prodao u CSKA uz zaradu od 600 procenata!
~ovjek ~ije je bogatstvo procijenjeno na
vi{e od tri milijarde dolara. Naravno da i
pored mnogo ulo`enog novca ruski
nogomet pati od bolesti karakteristi~nih
za sve zemlje u tranziciji. Naj~e{}i spominjani su slu~ajevi namje{tanja utakmica,
takozvano dogovorniye, no javna su svjedo~enja o tome izuzetno rijetka. Nakon
{to je prije nekoliko dana CSKA osvojio
drugi zaredom naslov prvaka, pojavile su
se ponovo pri~e o namje{tanju utakmica,
ali i stimuliranju ekipa koje su igrale utakmice protiv njihovih direktnih rivala.
Uostalom, takve je spekulacije potvrdio i
sam predsjednik ruskog kluba, smatraju}i
da u tome nije bilo ni~ega lo{eg. Davao
sam nov~ane poticaje i ne vidim ni{ta lo{e
u tome, {tovi{e, spreman sam re}i
poreznicima gdje je i{ao novac. Radilo se
samo u legalnim stimulansima koje daju i
na{i suparnici, no ja to javno mogu re}i,
kazao je Jevgenij Giner. Iako stimulacije
igra~ima drugih klubova nisu slu`beno
zabranjene, FIFA i UEFA to smatraju krajnje neeti~nim i protivnim pravilima igre.
Pored toga, mnogi u Rusiji smatraju da se
taj vojni~ki klub slu`io podmi}ivanjem
sudija i ~injenicom da je upravo Giner {ef
cijele lige. Te se pri~e uvijek pojave
nakon prvenstva, no za mene naslov prvaka koji je osvojio CSKA nije nikakvo
iznena|enje. Vi{e bi me iznenadilo da je
pored njih ili Spartaka i Torpeda naslov
osvojio neko drugi, poja{njava nam
Emir Spahi}, zaklju~uju}i: O
namje{tanju se mnogo pri~a ovih dana, no
ja ne `elim ulaziti u te {pekulacije.
^injenica je da je CSKA igra~ki mo}na
ekipa {to dokazuju njihovi rezultati u Ligi
prvaka, tako da sam uvjeren da su naslov
osvojili na terenu. Sve ostalo je manje
va`no.
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

53

KO JE MU[KARAC IZA BRKOVA

BORAT MAKE ROCKS:

U ameri~kom
magazinu Rolling
Stone Sacha Baron
Cohen po prvi put
ispri~ao je detalje iz
svog privatnog `ivota

Borat je dokazao da `ivim

54

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Sacha Baron Cohen, najpopularniji komi~ar dana{njice

Britanski komi~ar SACHA BARON COHEN, koji se {irom svijeta proslavio pod
umjetni~kim imenom BORAT, u ekskluzivnom intervjuu za ameri~ki magazin
ROLLING STONE po prvi put je pristao da govori u svoje ime a ne kao jedan od
svojih likova; SB objavljuje najzanimljivije dijelove ovog razgovora u kojem slavni
komi~ar govori o svom jevrejskom porijeklu, {alama na ra~un antisemitizma i
holokausta, te {ta zaista misli o `enama, Kazahstanu i homoseksualcima

INTIMNA ISPOVIJEST
SLAVNOG KOMI^ARA
Pi{e

Adisa ^e~o
meri~ki magazin Rolling Stone u
najnovijem broju objavio je
intervju sa Sachom Baronom
Cohenom, najpopularnijim
komi~arem dana{njice. Po prvi
put u posljednjih osam godina od kako se
proslavio, najprije u Britaniji, a zatim i
{irom svijeta, Sacha Baron Cohen pristao
je da govori kao stvarna li~nost, a ne kao
jedan od likova koji su ga proslavili
(voditelj hip-hoper Ali G, kazahstanski
novinar Borat ili feminizirani austrijski
modni reporter Brno).

RAVNODU[NOST
VODI U HOLOKAUST
O slavnom komi~aru se zna vrlo
malo, a on ne samo da ne govori o svom
privatnom `ivotu, nego uop{te ne pristaje
na razgovore u kojima bi morao odbaciti
bri`ljivo izgra|ivane maske svojih
bizarnih junaka. ^ak se i na pres konferenciji povodom premijere filma
Talladega Nights u kojem je glumio
sporednu ulogu francuskog voza~a formule 1, Cohen pravio da ne razumije
pitanja i nije izlazio iz lika. Me|utim,
sa novinarom Rolling Stonea Neilom
Straussom razgovarao je prijatni, na
momente srame`ljivi intelektualac sa britanskim akcentom, umoran od cijele
halabuke oko Borata. Sacha Baron

Cohen ro|en je u Londonu, otac mu je

vlasnik butika u centru Londona, a majka
i devedesetogodi{nja baka (koja `ivi u
Izraelu i obo`ava Sachine emisije)
instruktorke joge i fitnesa. Zaru~nica mu
je izraelska glumica Isla Fisher, zapa`ena
po ulozi u komediji Wedding Crashers.
Cohenu je veoma stalo do mi{ljenja
svakog gledaoca i jo{ uvijek je zabrinut da
li }e publika {irom svijeta razumjeti njegove {ale i da li }e njegov anti-antisemitizam biti ispravno protuma~en. Cohen je i
sam tradicionalni Jevrej koji jede
isklju~ivo ko{er hranu i ne radi subotom,
ali se u isto vrijeme rado {ali na ra~un
Jevreja i holokausta. Meni Borat slu`i
kao sredstvo, alatka da u ljudima
probudim ono najgore. On je sam antisemita i onda se ljudi pred njim opuste,
otkriju svoje predrasude i poka`u ili da su
antisemiti ili da antisemitizam jednostavno toleri{u. Baci Jevreja u jamu (pjesma koju Cohen uz op{te odobravanje u
jednoj epizodi serije pjeva u countrywestern baru u Americi, op. pr.) bio je
veoma kontroverzan ske~ zbog kojeg su
mi neki ~lanovi jevrejske zajednice prebacivali da ohrabrujem antisemitizam.
Meni je ta scena otkrila ne{to interesantno.
Pitao sam se da li su ljudi iz tog bara zaista
antisemite ili su samo indiferentni prema
antisemitizmu jer ih ne zanima. I tad sam
se sjetio ne~ega {to sam u~io na fakultetu,
jednog histori~ara Tre}eg Reicha, Iana
Kershawa. On je rekao da je put do
Auschwitza bio poplo~an ravnodu{no{}u.

Znam da nije ba{ zahvalno biti komi~ar

koji se {ali na ra~un holokausta, ali veoma
je interesantna teza da svi Nijemci uop{te
nisu morali mrziti Jevreje. Dovoljno je
bilo da su ravnodu{ni prema tu|oj mr`nji.
Ljudi su danas zastra{uju}e ravnodu{ni
prema tu|oj mr`nji, a ja sam htio pokazati koliko je apsurdno mrziti bilo koju
grupu, svejedno jesu li to Jevreji, Crnci ili
bilo ko drugi, veli Cohen.
U kino hitu Borat, filmu koji mnogi
smatraju komedijom decenije, glumilo je
samo petoro profesonalnih glumaca, me|u
kojima je i Huey Hewis, porno glumac, u
ulozi Boratovog sina. U filmu se pojavljuje i
Pamela Anderson (Boratov predmet
obo`avanja), koju surovi brko na jednoj promociji strpa u vre}u i odnese sa sobom preko
ramena. Utvr|eno je me|utim da je Pamela
imala dogovor sa Sachom i pristala na ovu
malu {aradu. Ostalo su bili obi~ni ljudi koje
Borat sre}e putuju}i Amerikom. Svi oni potpisali su nabrzinu ugovor o tome kako za
odre|eni honorar pristaju da se pojave u
dokumentarnom filmu. Tako su, ne znaju}i,
dali dozvolu da ih Sacha Baron Cohen
prika`e u najgorem mogu}em svjetlu: kao
rasiste, homofobe, antisemite i ksenofobe.

SAKRIVAM
SE IZA LIKOVA
Ipak, sve vrijeme snimanja bio je
anga`ovan advokat, koji je ~lanovima
filmske ekipe rekao koje scene ipak ne
smiju iskoristiti jer se kasnije ne bi mogli
odbraniti od tu`bi. Svako ko je pogledao

mo u primitivnom svijetu
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

55

KO JE MU[KARAC IZA BRKOVA

film te{ko mo`e zamisliti {ta je bilo na

cenzurisanim snimcima. Nakon
svjetske premijere, Cohen je dao veliki
broj intervjua, nastupao u bezbrojnim
emisijama, ali uvijek kao Borat: Stra{no
sam iscrpljen nakon svega. Ako se stalno
pojavljuje{ kao komi~ni lik, svi o~ekuju
da si svaki put u`asno duhovit.
On je, me|utim, u stvarnom `ivotu
sasvim druga~iji od likova koje glumi.
Dok kao Ali G hladnokrvno pita englesku
nogometnu zvijezdu Davida Beckhama
da li bi ti imao i{ta protiv da me tvoja
supruga Victoria podoji?, u stvarnosti je
nesiguran i oklijeva oko svake re~enice
koju izgovori. Na pitanje kako bi se on
sna{ao u situacijama koje njegova alter ega
prire|uju sagovornicima, Cohen odgovara:
Bilo bi mi te{ko. Ovako se mo`e{ sakriti
iza lika i uraditi stvari koje se ina~e ne bi
usudio i koje nisu u tvojoj prirodi.
Ni na sceni Sacha nije uvijek bio tako
samopouzdan kao danas. Nakon {to je
diplomirao historiju na Cambridgeu,

BORAT
ZA MASE
Meni Borat slu`i
kao sredstvo, alatka
da u ljudima
probudim ono najgore. On je sam antisemita i onda se ljudi
pred njim opuste
Cohen je dao sebi pet godina da uspije
kao komi~ar. Rekao sam sebi, ako ne
uspijem za pet godina i ne po~nem od
toga zara|ivati, posta}u advokat ili tako
ne{to. Me|utim, nije bilo lako. Radio sam
male emisije za lokalnu televiziju, sa
bud`etom od ~etrdeset funti mjese~no

DR@AVNI NEPRIJATELJ BROJ JEDAN

Vjerujem u inteligenciju
svoje publike
Iako nakon premijere filma Borat
britanski komi~ar Cohen svakodnevno
do`ivljava kritike i prijetnje, ipak mu najte`e
padaju problemi sa kazahstanskom vladom
koja ga je htjela tu`iti zbog naru{avanja
imid`a zemlje. Na po~etku njihove kritike
nije shvatao ozbiljno i sam je, kao Borat,
tvrdio: Nemam nikakve veze sa tim
gospodinom Cohenom i podr`avam
moju vladu u odluci da tu`i tog Jevreja.
Ali sada po prvi put Cohen javno priznaje da
mu u takvim momentima nije bilo jednostavno i obja{njava: Bizarna mi je ta
situacija da mene neko progla{ava
dr`avnim neprijateljem broj jedan! Bio
sam iznena|en reakcijama kazahstanske vlade jer sam sve vrijeme
vjerovao u publiku i bio siguran da }e

56

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

ona shvatiti kako ja predstavljam fiktivnu zemlju! Jedini motiv mi je bio da

isprovociram ljude i pustim ih da se
predaju svojim predrasudama.
Kazahstan smo izabrali zato {to je to
zemlja o kojoj niko ni{ta ne zna, tako da
smo se mogli poigrati sa stereotipima
koje ljudi imaju o zemljama nastalim
raspadom Sovjetskog Saveza. Ja ne
ismijavam Kazahstan! Ja ismijavam
ljude koji mogu povjerovati u to da mo`e
postojati onakav Kazahstan kakav ja
opisujem: ljude koji vjeruju da postoji
zemlja u kojoj homoseksualci nose
plave {e{ire, `ene `ive u kavezima, svi
piju fermentirani konjski urin, a granica
polne zrelosti je podignuta na devet
godina.

(oko 120 KM, op. pr.) i publikom od

pedesetak ljudi. Pro{le su ~etiri godine i
deset mjeseci a ja nisam bio postigao
ni{ta. Vra}ao sam se sa bratove svadbe u
Australiji i svratio na Tajland da se
odmorim. Razmi{ljao sam o tome da
ostanem na Tajlandu zauvijek jer mogu
fino `ivjeti od funte i po na dan. Tad mi je
zazvonio mobitel - moj agent me zvao na
audiciju gdje se tra`io voditelj
humoristi~ke emisije. Toliko puta su me
odbijali da sam se dvoumio da li da
uop{te odem na audiciju.
Oti{ao je, odu{evio producente svojim
nastupom kao Ali G, i tako je po~eo
Cohenov vrtoglavi uspon. U njegovoj
emisiji gostovali su najpopularniji, najbogatiji i najugledniji Britanci, a gledanost
je nezaustavljivo rasla. I za ameri~ku televiziju HBO je snimio dvije sezone emisije Ali G nakon ~ega je uslijedila ponuda
za dugometra`ni film Borat. Bud`et je bio
18 miliona dolara a samo u prvoj sedmici
prikazivanja film je zaradio blizu 30
miliona dolara. Gledanosti filma doprinijeli
su i stalni Boratovi nastupi koji su predstava
za sebe, uvijek precizno osmi{ljeni uz
pomo} iskusnog tima komi~ara.
Borat je sniman u unutra{njosti
Amerike, u gradi}ima gdje ima najmanje
kablovske televizije, kako bi se osiguralo
da sagovornici nikad nisu ~uli za Sachu
Barona Cohena. Danas, me|utim, milioni
ljudi znaju njegovo lice i skoro nemogu}e
je na}i dio Amerike ili Evrope u kojem bi
ljudi nasjeli na folove tobo`njeg kazahstanskog novinara Borata. Zato }e
ubudu}e, ka`e Cohen, snimati uglavnom
inscenirane ske~eve u studiju sa drugim
glumcima. Producenti studija Universal
Pictures Cohenu su ve} ponudili 42,5
miliona dolara za cjelove~ernji film
Brno u kojem bi glavna zvijezda bio austrijski gay novinar koji intervjui{e ljude iz
svijeta mode i jo{ brutalnije nego Borat
prikazuje glupost svojih sagovornika.
Sve {to pouzdano znam je da mi sad
treba odmor, a nakon toga }u vidjeti da li
}u snimati sljede}i film i da li }e to biti
Brno ili neki novi lik, ka`e Cohen.

OMER HALILHOD@I]:
godine Autom
Europe, jedan od na
specijaliziranih m
Evropi, Halilhod
uvrstio je na
najva`nijih aut

OSTARAC U VRHU AUTO

Mostarac OMER HALILHOD@I] (43), koji je prije petnaestak godina
anstvu zapo~eo svoj uspje{ni poslovni put, danas je [EF DIZAJNA
utomobilskog giganta MITSUBISHIJA, a po izboru eksperata spad
}e dizajnere u svjetskoj automobilskoj industriji; na{em novinaru g
om zahtjevnom dizajnerskom radu, svojim poslovnim iskustvima iz
NA, brojnim me|unarodnim nagradama i daljnjem razvoju mo}nih l
Pi{e

Nedim Hasi}
iko veliki japanski koncern
tsubishi u mjesecima koji slie povrati svoje izgubljeno

jedan }e Mostarac biti svakako najzaslu`niji za takav uspjeh. Omer

Halilhod`i}, {ef dizajna Mitsubishija,
svojim je potpisom ovjerio Colt,
najva`niji Mitsubishijev model na iznimno zahtjevnom i probirljivom evropskom
tr`i{tu, koje samo u Njema~koj godi{nje

jim izvanrednim dizajno

okretanje Mitsubishija ka
formi kreiranja automobila
nikakvo ~udo {to je u julu
Automotive News Europ
najcjenjenijih specijalizirani
Evropi, Halilhod`i}evo im

KE INDUSTRIJE U SVIJE
ANSKE
OCIJE
{e me
alo to {to
nci nikada ne
zuju nikakve
cije, s njima
na{ svi|a li im
ojekat ili ne.
mi je
lo da to

propratilo tvrdnjom kako bi Halilhod`i}

morao postati prvi ~ovjek ovog japanskog
industrijskog giganta!

TALENAT DOKAZAN
U VOLKSWAGENU
Omer Halilhod`i} ro|en je u Mostaru
prije 43 godine, a svoj je dizajnerski put
zapo~eo sredinom 80-ih godina pro{log
stolje}a u Sarajevu, gdje je na Akademiji
likovnih umjetnosti studirao industrijski
dizajn. Odmah po dobivanju diplome,
1989. godine, zaradio je Bernardi,
najcjenjeniju evropsku nagradu za mlade
dizajnere, kao jedini diplomac iz tada{nje
Jugoslavije.

Nijemca Leisnera, oti{ao je u

posjetu Volkswagenovom
studiju. Sje}am se da smo
kancelariju i dvojica ljudi su
pregledali moje radove
Halilhod`i}. Kada su ih pre
su iz kancelarije. Mislio sam
re}i mi da se vratim ku}i, n
po {efa studija, koji je pono
radove i odmah mi ponudio p
Pustili su me da se vratim k
tek kada sam im obe}ao da
vratiti u Njema~ku. Ome
napustiti svoj posao u Herc
gdje je radio na kreiranju m
oti}i oku{ati se u Njema~

kao malo terensko vozilo.

a smo isprva pravili na platformi
la, no kada je u firmu iz Audija
rdinand Piech, odlu~eno je da
veliko terensko vozilo, SUV,
danas ta vrsta vozila naziva.
ogu kazati da sam iznimno
to sam radio sa Piechom, posebkom koji ima visoko mjesto u
automobilske industrije. [est
Halilhod`i} radio u
ovim studijima, da bi se, na
atelja, odlu~io pre}i u dizajne Mitsubishija. Tada su u
i pre{li neki moji prijatelji, koji
malo mnogo iskustva i povukli
sobom. Moram priznati da je
i{e privuklo to {to mi je studio
ku}i, tako da sam se najvi{e
odlu~io na odlazak iz VW-aa,
Halilhod`i}.
m u japanski koncern
se, kako ka`e, dugo morao
a japanski mentalitet i na~in
jvi{e me smetalo to {to Japanci
pokazuju nikakve emocije, s
zna{ svi|a li im se projekat ili
mi je trebalo da to nau~im.
atio i kako je automobilska
amo djeli} ovog ogromnog
koncerna. Mitsubishi je
korporacija koja pod svojim
ima najve}e japanske banke,
mpaniju Nikon. Oni prave, po
orbene avione F-115 i F-116,
Automobili su samo dio pri~e i
od, recimo, Toyote, njima nikao stalo da su njihovi automobili
aniji. No, sada se i to mijenja i
ma je zadatak vra}anja
ija me|u najpo`eljnije marke u
a{njava Omer Halilhod`i}.

T IZME\U BiH,
A^KE I JAPANA
godine pravi haos u svijetu
ma izazvalo pojavljivanje jubigeneracije Mitsubishijevog
cer Evolution X. Doslovce se
mobilska industrija digla na
su prve fotografije ovoga
le svijet, a nemalo ~u|enje
~injenica da je otac ovog
upravo Omer Halilhod`i}

g
u svijetu automobilsk
industrije
Pored Omera Halilhod`i}a, prvog
~ovjeka dizajnerskog tima japanskog
Mitsubishija, jo{ je nekolicina Bosanaca i Hercegovaca zauzela istaknuta mjesta u razvojnim studijima
giganata svjetske automobilske industrije. Sarajlija Kemal Curi} jedan je
od najzaslu`nijih za fantasti~an
interijer nove generacije Fordovog
bestselera Focusa, a njegov je
dizajnerski potpis i na Fordovom
novom modelu nazvanom Iosis.

Osim Curi}a, u Njema~koj

dvojica za Volkswagen izn
in`injera, Sarajlija D`emal Sjen
@egarac. U Sjedinjenim je
Dr`avama Amina Horozi}, ko
po okon~anju studija dobila va
velikoj korporaciji Daimler Chry
od Omerovih najboljih prijate
suradnika je i Srbijanac Gora
dizajner rodom iz Aleksinca, ko
dizajnerski potpisao prekras
model Modena.

svjetsko tr`i{te, no iako su mnogi to

o~ekivali, ne}e se ipak upustiti u trku sa
gigantima, iz premium klase, kakvi su
Mercedes, Audi ili BMW.
Mi mo`emo zamisliti auto kakav
`elimo, no ipak je kona~na rije~ na
in`injerima koji odlu~uju u kakvom }e se
ono obliku pojaviti na tr`i{tu, poja{njava
nam Halilhod`i}, dodaju}i kako je
duga~ak put od njegove zamisli do
kona~ne verzije automobila. ^itav taj
proces sastoji se iz nekoliko faza, samo

model od gline, napravlj

omjeru, ko{ta oko 200 hiljaad
svota sra~unat rizik. Pro
mjeseci dok ne do|emo d
`eljenog oblika automobila,
se desiti da pred sami po~e
nje {efovi odustanu od tog m
sav taj na{ trud i rad pada u
Na{ sugovornik ka`e d
manje svi|a dizajn novih au
pomalo podsje}a na konfek
dalje postoje umjetnici ~iji
cijeni. Nekada je ta italijan
na posebnoj cijeni, no da
Pinifarina radi za Kinezee
Halilhod`i}. Meni se, rec
svi|a rad Chrisa Bangle
modelima BMW -aa. Iako
kritiziraju, ja ga cijenim je
koji provociraju. U posljedn
jeme zaista svi|a kako izgl
Citroena, koji se nakon god
je pravio ba{ ru`ne automo
velika vrata sa svojim eks
dizajnom.
Sa suprugom i sed
sinom, Omer `ivi u njema~
gdje je nedavno odlu~io i ku
u njoj ne provodi mno
uglavnom je u avionu
Njema~ke ka Japanu. Voli
posao i u`ivam u njemu, al
{to ~esto odsustvujem iz ku}
dovoljno vremena koje m
svojoj porodici, ka`e

MITSUBISHI
CARSTVO
Mitsubishi je
ogromna korporacija koja pod
svojim okriljem
ima najve}e
japanske banke

Balkanska rapsodija

SIBIRSKI TIGROVI NA
CRNOGORSKOM KAMENJARU
Zlo `ivi tamo gdje je
ljudska slabost i glupost
Gubitak kontrole - to je bio odgovor Johna
Carpenthera na novinarsko pitanje koje je glasilo: {ta vas najvi{e pla{i? O Carpentherovom
rediteljskom umije}u mogu}e je sporiti se - ja
recimo dr`im kako je ovaj Hawksov u~enik
~esto trapav i sav odve} B-movie da bi se u njegovim filmovima moglo u`ivati - ali mu jedno
valja priznati: u strah se razumio. Neka su mu
filmovi - a jesu - imali stotine mana: oni su u
nama izazivali strah, o{tar i leden kao no` u ruci
Michaela Mayersa, slasher ubice iz njegovog
Petka trinaestog.
Stvar koja je pla{ila Carpenthera, pla{i i
mene. Pod gubitkom kontrole sam oduvijek
nekako mislio ne na doslovnu kontrolu nad zbivanjima, koliko na mogu}nost da zbivanja razumijem. Jer ja ne `elim kontrolisati zbivanja,
nego sebe u tim zbivanjima. Sebe nikada nisam
vidio kao nekoga ko kreira stvarnost i istoriju,
nego tek kao nekoga ko tu stvarnost i istoriju trpi. A stvari je lako otrpjeti, kada ih razumije{,
kada zna{ odgovor na pitanje: za{to?
A {ta kada se stvari de{avaju, gaze te kao
kamion ili voz van kontrole, ru{e te i nastavljaju svoju putanju, koju ne vidi{, i za koju ne zna{
gdje po~inje i gdje zavr{ava? Takav sam ja: sve
ono na {to mogu zalijepiti etiketu racionalno,
bi}u u stanju i prihvatiti, u krajnjem podnijeti.
Sve izvan toga je ili metafizi~ko, {to `elim ali
ne uspijevam dose}i, ili iracionalno, ~ega se
pla{im i ~ega se klonim.
oli~ina iracionalnosti koja me okru`uje
otkako `ivim u Crnoj Gori moja je vje~na
vatra Pakla. Mu~i me, i od nje ne mogu
ute}i. Na~in na koji ovi ljudi razmi{ljaju moj je
Pakao.
Koliko sam se puta pitao: je li to zlo, ili
samo obi~na ljudska glupost? I nije li to,
napokon, isto - nije li glupost samo zlo? Je li
onaj ko je obukao uniformu, sjeo u kamion i
oti{ao me|u one koji su bombardovali ljude u
redovima za vodu u Sarajevu, ili pu{tali krv da
te~e kao skarletni vodopadi niz obronke brda

Za{to su moje
kom{ije u Ulcinju
vjerovale da ljudi
u Bosni ubijaju
sami sebe, da
bi napakostili
srpskom narodu
koji se od
Vukovara, preko
Dubrovnika do
Sarajeva
neprekidno
brani, dodu{e
svojim
tenkovima
na tu|im
teritorijama zbog gluposti,
ili zla?

62

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Pi{e

Andrej Nikolaidis

oko Fo~e - je li taj bio samo glup, ili zao? Je li

obi~ni, poslu{ni gra|anin postao obi~ni
poslu{ni vojnik jedne zlo~ina~ke vojske zato
{to je bio glup, ili zao? Za{to je povjerovao u
srpsku ratnu propagandu, za koju je svako sa
elementarnom sposobno{}u za logi~ko
prosu|ivanje mogao, vi{e - morao prosuditi da
je la`? Za{to je povjerovao: jer je bio glup, ili
zato {to je bio zao? Za{to su moje kom{ije u
Ulcinju vjerovale da ljudi u Bosni ubijaju sami
sebe, da bi napakostili srpskom narodu koji se
od Vukovara, preko Dubrovnika do Sarajeva
neprekidno brani, dodu{e svojim tenkovima na
tu|im teritorijama? Zbog gluposti, ili zla? Zato
{to su povjerovali, ili su odabrali da povjeruju?
Ili je, ipak mislim, to jedno: jer zlo `ivi tamo
gdje je ljudska slabost i glupost.
me|uvremenu, nije se mnogo napredovalo. Ista misaona matrica omogu}ava
ovda{nje bezumlje. Kada je policija
nedavno u Tuzima kraj Podgorice pohapsila
neke Albance zbog optu`bi za planiranje teroristi~kih napada, koji su podrazumijevali i
dizanje u vazduh d`amije u Tuzima, jedne od
ovda{njih dnevnih novina objavile su da iza
~itave teroristi~ke mre`e stoji Al Kaida i
Osama bin Laden li~no. Njima je to prosto
logi~no. Jasno: logi~no je da Bin Laden minira
d`amije, kao {to je bilo logi~no da Bosanci
sami sebe granatiraju. Kada `ivite u okru`enju
koje se rukovodi takvom logikom, {ta vama,
koji sa njima ne dijelite radosti gluposti, preostaje nego da se, logi~no, zamaknete? Ali eto:
volja za `ivotom naj~e{}e nadja~a zdrav
razum. Tom odnosu snaga, napokon, dugujemo
svoje `ivote.
Na granici Crne Gore sa Hercegovinom
uhvatili ljude koji su u zemlju poku{avali
prokrijum~ariti - sibirske tigrove. Ljude poslali
u zatvor, tigrove u policijsku stanicu. Pro{lo
dan-dva, i policajci se sjetili da u Crnoj Gori
nema zoolo{kog vrta. A tigrovi golemi, treba to
nahraniti. Pa policajci shvate da ih je po{tovanje zakona, kao i obi~no, uvalilo u nevolje.

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

Stoga oslobode krijum~are i vrate im

tigrove.
U Podgorici, Kombinat aluminijuma
radi punom parom. I pritom pojede gotovo pola elektri~ne energije koju Crna
Gora potro{i. Vlada se obavezala da }e
KAP-u struju prodavati po povla{tenim
cijenama. A kako Crna Gora struju
velikim dijelom uvozi, to zna~i: po cijeni

ni`oj od one po kojoj struju kupuje.

Manjak koji u transakciji sa KAP-om
napravi Elektroprivreda, pla}aju ostali
potro{a~i. Dakle: da bi KAP tro{io jeftinu struju, baba u Gusinju tro{i skupu.
Rusi koji su kupili KAP sada bi da kupe
termoelektranu u Pljevljima, koja proizvede dobar dio onoga {to Crna Gora ne
uvozi. Pa stoga Rusi sa Vladom naprave

KOLEKTIVNA PARANOJA

Sve na{e teorije zavjere

U pozno ljeto 1992. mladi ~ovjek, briljantni podgori~ki student prava, iznio mi
je tajni CIA-in plan za uni{tenje Srbije i
Crne Gore. Imao sam samo jedno pitanje:
kako je taj plan tajni, ako ga zna{ ti, i evo
ga povjerava{ meni? Nije me razumio.
Gledao me je sa sa`aljenjem, u pogledu
sam mu vidio da je pomislio: glupi
Bosanac. U to vrijeme, gra|ani Srbije i
Crne Gore svakodnevno su otkrivali tajne

ameri~ke planove - bila je to neka vrsta

nacionalnog sporta. Neko bi to nazvao
kolektivnom paranojom. Onome koji vjeruje u teoriju zavjere, svi njeni elementi
izgledaju kao posve logi~ni. U teoriji zavjere sve se poklapa. Stoga je nemogu}e
provjeriti jesu li ti ljudi bili u pravu kada su
raskrinkavali ameri~ke tajne planove za
uni{tenje njihove zemlje. Nemogu}e, jer
su ti planovi bili i ostali - tajni.

ovakav dogovor: vi nama prodate

Pljevlja. Mi u Pljevljima proizvodimo
struju, koju ste vi obavezni da kupite po
lajpci{koj, odnosno skupoj tarifi. Onda
vi tu istu struju kao jeftinu opet prodate
nama za potrebe KAP-a. Kada bi se
slu`io formalnom logikom, koja je, kako
smo vidjeli, vrlo nepouzdano sredstvo za
tuma~enje zbivanja u Crnoj Gori, ~ovjek
bi zaklju~io da se radi o nevi|enom
lopovluku. Ali crnogorsko-ruska ljubav
izmi~e razumu.
remenom, ipak, ~ovjek shvati:
prosvije}ena despotija razuma
ranjiva je. Razumom pokori{
ne{to od ovoga svijeta. To je tvoje carstvo. Ali po rubovima carstva uvijek se
{unjaju neki varvari. Sibirski tigrovi na
crnogorskom kamenjaru su tu da upozore na onu mrvu iracionalnosti koja
postoji u svakoj na{oj racionalnoj predstavi o svijetu, rekoh sebi. I kada je
razum trijumfovao, po rubovima carstva koje smo umom osvojili oduvijek su
se {unjali tigrovi, tihi, nepozvani, prijete}i i iracionalni.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

63

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
HENRIK IBSEN
Drame

Povodom stote godi{njice od smrti norve{kog

dramskog pisca Henrika Ibsena, jednog od osniva~a
drame u modernom smislu i prvih pisaca koji su u
dramu devetnaestog vijeka uveli teme iz svakodnevnog `ivota, zeni~ka izdava~ka ku}a Vrijeme objavila je tri njegove drame: Stubovi dru{tva, Lutkina ku}a (Nora) i Divlja
patka. Ibsenove drame zasnovane su na psiholo{koj napetosti, vi{e nego
na klasi~nom dramskom konfliktu, a pored vrijednosti koje imaju u historiji knji`evnosti kao va`na prekretnica prema modernoj drami i teatru,
one su i danas aktuelne kao mo}na kritika konformizma, uskogrudosti i
pogubne malogra|an{tine. Cijena je 15 KM.
GNTER GRASS
Dok lju{tim luk

Iako se znalo da je za vrijeme Drugog

svjetskog rata bio u njema~koj vojsci,
nedavno priznanje njema~kog nobelovca
Gntera Grassa da je bio pripadnik elitnih
SS jedinica, {okiralo je svjetsku javnost.
Grass je tvrdio da ranije nije imao snage da
progovori o toj svojoj, duboko potisnutoj traumi. U autobiografiji Dok lju{tim luk (V.B.Z.,
Zagreb, 2006.) veliki njema~ki knji`evnik izme|u ostalog govori i o
sticaju okolnosti zbog kojih je postao esesovac. Cijena je 49 KM.
IGOR MANDI]
Sebi pod ko`u

U nehoti~noj autobiografiji Sebi pod ko`u:

dnevni~ki pabirci VIII. 003.- VIII. 004., (Profil,
Zagreb, 2006.), nastaloj od dnevnika koji je
vodio godinu dana, Igor Mandi} razotkriva
najbolnije detalje iz svog `ivota. Nemilosrdan,
kakav je obi~no prema svojim oponentima,
Mandi} je ovaj put prema sebi dok analizira svoj javni anga`man i
shvata koliko je zbog njega `rtvovao privatni `ivot. Cijena je 33 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

z 1. Richard Dawkins: The God Delusion
z 2. James Patterson: Cross
z 3. Amy Sedaris: I Like You
z 4. Lemony Snicket: The End
z 5. Nicholas Sparks: Dear John

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BIH (Klub knjige Vrijeme Zenica):

z 1. Orhan Pamuk: Zovem se Crvena
z 2. Sulejman Bugari: Vratimo se gospodaru
z 3. Paulo Coelho: Zahir
z 4. Ned`ad Ibri{imovi}: Vje~nik
z 5. Tajib Salih: Sezona seobe na sjever

64

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Deena }e ljudi shvatiti tek u

narednom stolje}u
DEJAN MILI^EVI], reditelj

KNJI@EVNA KRITIKA: Antologija

savremene iranske kratke pri~e Bazar
kaligrafa (V.B.Z., Zagreb, 2006.) i
Savremena iranska knji`evnost
(Kulturni centar Irana, Sarajevo, 2006.)

DVIJE KOMPATIBILNE
KNJIGE
Pi{e:

Adisa ^e~o

Antologija savremene iranske kratke pri~e Bazar kaligrafa u

prevodu i izboru stola~kog pjesnika i prevodioca Muamera
Kodri}a iznimno je zna~ajan prozor u malo poznatu i kod nas
rijetko prevo|enu savremenu perzijsku kni`evnost. Posebna
nepoznanica je proza savremenih iranskih pisaca koja je dugo u
perzijskoj knji`evnosti bila zanemarivana i koja nastaje tek
posljednjih {ezdesetak godina.
Ve}ina iranskih
proznih pisaca
`ivjela je i dijelom
se {kolovala u
zapadnoj Evropi,
te je otud uticaj
evropske
knji`evnosti neminovan. Ali ono {to
pri~e sabrane u
Bazaru kaligrafa
ZAGREBA^KO I SARAJEVSKO
~ini nepogre{ivo
IZDANJE: ^itaoci `eljni kod nas malo
iranskim su ambipoznate savremene iranske knji`evnosti
jent, likovi, burna
ne}e pogrije{ititi odlu~e li se za
politi~ka previranja
uporedno ~itanje obje ove knjige
u ~ijoj sjeni se pri~e
de{avaju, te atmosfera zasi}ena va`no{}u sakralnog i
marginalizirano{}u sekularnog.
Bilo da pi{u o bra~nim sva|ama ili policijskoj torturi, iranski
autori su duboko svjesni pisanih i nepisanih zakona koji vladuju u
njihovoj zemlji. I dok jedni otvoreno uspostavljaju ironijsku distancu i kriti~ki se odnose prema savremenom iranskom dru{tvu
(Sejjid Mehdi [od`ai, Mohsen Makhmalbaf ili ponajbolji od svih
Reza Amirhani), drugi fokus prebacuju na intimne pri~e i samo
naizgled apoliti~ne zaplete (pri~a Kurban Davuda Gaffarzadegana,
ili Postoji brak i brak Sejjida Muhammeda Ali D`emalzade).
Ono {to ovoj antologiji nedostaje su kratke biografije autora i
podaci o vremenu nastanka pri~a koji bi ~itaocu mogli olak{ati
eventualno uo~avanje nekih trendova, uticaja, i op}enito razumijevanje ovakve proze koja je te{ko odvojiva od dru{tvenog konteksta u kojem nastaje.
Taj nedostatak me|utim nadokna|en je u jednoj drugoj
(vizuelno i grafi~ki ne toliko savr{enoj) knjizi koja je gotovo
paralelno sa Bazarom kaligrafa objavljena u Sarajevu. Zbornik
nazvan Savremena iranska knji`evnost (Kulturni centar
Ambasade Islamske Republike Iran, Sarajevo, 2006.) donosi
ve}inu pri~a objavljenih u zagreba~kom izdanju, ali i neke druge,
tu su zatim pjesme u rimi i slobodnom stihu savremenih iranskih
pjesnika i pjesnikinja, te osnovne informacije o autorima i zbirkama iz kojih su preuzeti tekstovi u ovoj knjizi. Prire|iva~i i prevodioci Savremene iranske knji`evnosti su Muamer Kodri} i
Ahmed Zild`i}, a ova knjiga je savr{eno kompatibilna sa
Bazarom kaligrafa. ^itaoci `eljni kod nas malo poznate
savremene iranske knji`evnosti ne}e pogrije{ititi odlu~e li se za
uporedno ~itanje obje ove knjige.

Cvijanovi}, Vesna Trivali},

Seka Aleksi}...

BIJEDA
BIJANSKOG FILMA
Pi{e:

Mirsad Kli~i}

n e najve}a turbo folk zvijezda u Srbiji. Kada je prije

dina prodao du{u |avolu, u~inio je to zbog slave
ste}i u rock and rollu. Ali, vremenom je RNR u

BAKER
Luke & An
Wilson

Filmska porodica W
Andrew i Owen) udru`i
filmskoj komediji kao re
naristi~ki i gluma~ki trio
luzera i sanjara koji pok
svoju djevojku i spasiti s
stara~kom domu od izra
iskori{tavanja. Na trenutke, Pri~a o Wendellu Bakeru
izgledati zanimljivo, ali samo na trenutke.
OMEN 6
John Moo

MI NISMO AN\ELI:
Dokaz da je srbijanska
kinematografija u dubokom blatu

out, pa je Dorijan zastranio u turbo folk. S druge

arko je tinejd`er, frontmen benda TV Moroni, kojem
ba Fender Telecaster, te studio gdje bi snimio album.
opkladi An|ela i \avola, Marko i Dorijan }e
jesta...
etak filmske pri~e Rock and Roll uzvra}a udarac,
i dio srbijanskog serijala Mi nismo an|eli. Serijala
bio duboko u {und onoga trenutka kada je njegov
n Dragojevi} odlu~io da gledaocima u nastavcima
besnu komediju. Samoprogla{eni filmski genije
jevi} ovoga puta odlu~io je rediteljsku stolicu
Petru Pa{i}u, a on (Dragojevi}) zadovoljio se
m i producentskim anga`manom.
rezultat je mizeran ~ak i za balkanske turbo-folk
oji u tre}em nastavku nisu uspjeli prona}i ni djeli}
An|ela, poslijeratnog srbijanskog kino hita. Rije~ je
filmskom boflu i propagandi turbo-folk histerije,
kodnevno zapljuskuje sa srbijanskih TV ekrana i
jugoslovenskih epigona.
ovoj ~injenici dodaju nevje{ta re`ija, o~ajna scenaa i tragikomi~na imitacija holivudske produkcije,
o za{to je tre}i nastavak An|ela zaslu`io da se na|e u
ih filmskih ostvarenja snimljenih tokom i nakon rata
na koliko-toliko svijetla ta~ka u ovom filmskom

Omen 666 je jo{ jedn

o |avolu koji `eli ovladat
Ovoga puta rije~ je o rem
sedamdesetih godina. M
John Moore (Iza neprija
nije uspio od ovakvog {ti
zanimljiv film. Naprotiv, n
dosadno ostvarenje. Liev
Julia Stiles su apsolutn
tor kao glavni glumci ovog pod navodnicima horor fi
POSEJD
Wolfgang Pe

U novogodi{njoj no
obru{i na luksuzni brod
a dok tone nekolicina p
poku{ava se izvu}i van
u morskim dubinama.
Wolfgang Petersen im
morskim filmovima (
Oluja svih oluja), tako
Posejdon prili~no redit
dotjerao. Ta~no onolik
to scenarij dopu{tao, te taman toliko da film bude g

AMERI^KI BOX OFFICE

z 1. Happy Feet (George Miller)
z 2. Casino Royale (Martin Campbell)
z 3. Borat (Larry Charles)
z 4. The Santa Clause 3 (Michael Lembeck)
z 5. Flushed Away (David Bowers, Sam Fell)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

KULT MARKET
MUZI^KI IZLOG
BILLY IDOL
Happy Holidays

Album bo`i}nih pjesama

Happy Holidays krajem
novembra objavi}e Billy
Idol. Na album su uvr{tene
melodije kao {to su Santa
Claus Is Coming To Town,
Let It Snow, White
Christmas, Silver Bells, ali u
verzijama koje su sli~ne
originalima, a ne u ve} odavno prepoznatljivom ritmu legendarnog
Idola.
AIR
Pocket Symphony

Po~etkom
marta sljede}e
godine svoj novi,
~etvrti po redu,
studijski album
objavi}e francuski
duo Air. Prvi CD
Aira nakon 2004. i
albuma Talkie
Walkie, producirao je Nigel Godrich, a gosti su Jarvis Cocker i
Neil Hannon, ~lan Divine Comedyja. Naziv novog projekta koji }e
sadr`avati dvanaest pjesama je Pocket Symphony.
LCD SOUNDSYSTEM
Sound Of Silver

James Murphy koji

nastupa pod imenom LCD
Soundsystem, tako|e u martu
sljede}e godine, objavi}e svoj
novi album Sound Of Silver.
Nakon prvijenca koji je
promovisan pro{le godine,
ovo }e biti njegov drugi
studijski CD, na kojem
}e biti objavljeno devet
pjesama.

TOP LISTA (iz TOP 40 BH Radija 1)

z 1. Koop: Koop Islands Blues
z 2. Coldcut: Walk a mile
z 3. Teddybears feat. Mad Cobra: Cobrastyle
z 4. Phoenix: Consolation Prizes
z 5. She wants revenge: Tear you apart
z 6. Cassius: Toop Toop
z 7. Shine Toy Guns: Le Disko
z 8. Amy Winehouse: Rehab
z 9. Datarock: Computer Camp Love
z 10. CSS: Lets make love and listen to Death From Above

66

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Na press konferenciji za novinare...

AMRA HOD@I], novinarka FTV-a

MUZIKA: Zabranjeno pu{enje;

Hodi da ti ~iko ne{to da

DALEKO OD
[EJTANA
Pi{e:

Dino Bajramovi}

Pri~u o novom, osmom studijskom albumu grupe Zabranjeno

pu{enje - Hodi da ti ~iko ne{to da, zapo~e}emo parafrazom stiha
iz pjesme Fild`an vi{ka Davora Su~i}a Sule: Ako solidan album
nai|e, jebiga... A, solidan zna~i da je ^iko u donjem domu
ukupne diskografije Zabranjenog pu{enja.
Da je frontmen Zabranjenog pu{enja devetnaest pjesama koje
su objavljene na duplom CD-u skratio za devet i ostatak
uvrstio na jedan disk, ^iko bi bio dobar album. Od onih devet
koje nikako nije trebalo uvrstiti na ovaj album, na prvom mjestu
je Igra~ s brojem 2. Ova pjesma napisana je prije skoro ~etvrt
vijeka i nije na{la mjesto na prethodnih sedam albuma, pa nije
jasno za{to je i sada. Dosadna i pretjerano duga, ova skoro
petominutna pjesma nalazi se na disku broj dva. A sa prvog diska
obavezno je trebao izbaciti pjesmu Mali mota~ jointa, koja bi
mo`da i bila interesantna da je objavljena u vrijeme Pi{onje i
@uge u paklu droge, koju je Sula napisao kada mu je bilo 27, a
sada su mu, ipak, 44 godine. Pa tako, recimo, ni stih iz te pjesme:
Motam ga tebi,
da prifura{ toj
trebi... danas
nema smisla.
Nejasno je i
za{to se Sejo
Sexon odlu~io
za nastupe na
Splitskom festivalu i Izboru bh.
predstavnika za
U DONJEM DOMU:
Eurosong, ali
Novi album
jo{ je nejasnije
Zabranjenog
za{to je na
pu{enja - Hodi da
pro{li album
ti ~iko ne{to da
uvrstio pjesmu
najgori je u njihovoj
Splitska
karijeri
princeza, te na
ovaj Agregat, sa
Eurosonga. Iako slatka i benigna pjesmica, Agregat je ipak trebao
ostati negdje u arhivi. Sula je i na ovom albumu nostalgi~an,
prisje}a se vremena kada je Bog hodao zemljom, raje s
Ko{eva, ulice Fuada Mid`i}a i, zaista je ta tematika dosadila i
Bogu koji je hodao zemljom i narodu.
Ali, ^iko ima i svoje realne kvalitete. Tu su, prije svega,
prekrasna posveta njegovom ocu Laku no} Stari, te Takvim sjajem, koju je napisao Arsen Dedi}. Album otvaraju i zatvaraju
pjesme sa soundtracka filma Nafaka, za koje je tekstove napisao
Nenad Veli~kovi}: energi~na i odli~no aran`irana Nema vi{e i
Domovina, kojoj zvu~nu sliku itekako uljep{avaju zagreba~ke
Arabeske koje pjevaju ilahiju Kad procvatu behari. Kao
kvalitetne kompozicije sa novog albuma Zabranjenog pu{enja
treba izdvojiti i Pred zatvorenim {ankom, hibrid stonesovskog
uvoda i lukavo upakovane violine u aran`man, {to je jo{ od albuma Agent tajne sile provjereni recept Seje Sexona, te melanholi~nu Dobro dvori{te.
U ovda{njim dnevnim novinama objavljen je tekst pod
naslovom ^iko bolji od [ejtana. Ali, daleko je ^iko od [ejtana.
Kao Nedjelja kad je oti{ao Hase.

Ja sam uvijek bila ispred vremena {to se ti~e mode

BRANKA SOVRLI], pjeva~ica

PREKO GRANICE: Sajam

umjetni~ke fotografije u Parizu

^AROBNJACI
IZ FINSKE
Pi{e:

Adisa ^e~o

Na ovogodi{njem, desetom jubilarnom Sajmu umjetni~ke

fotografije u Parizu izlagalo je sto {est izlaga~a iz dvadeset i
jedne zemlje, a u ~etiri dana koliko je trajao (od 16. do 19.
novembra) sajam je posjetilo preko ~etrdeset hiljada ljudi.
Posebna senzacija ove godine bili su mladi finski fotografi
~ija su djela privla~ila najvi{e privatnih kolekcionara i predstavnika galerija iz razli~itih krajeva svijeta. U Parizu su za vrijeme sajma po~ela odu{evljena govorkanja o novoj i svje`oj
helsin{koj {koli umjetni~ke fotografije ~ijim se utemeljiteljem i
guruom smatra fotograf i profesor Timothy Persons.
U intervjuu za njema~ki Spiegel, Persons obja{njava uspjeh
svojih studenata: Moja metoda sastoji se u tome da biv{e studente koji su se afirmisali i imaju mnogo iskustva privolim da
svoja znanja prenose mla|im kolegama i pomognu im da na|u
svoj sopstveni izraz. Finska je mala zemlja od svega pet miliona
stanovnika i da bismo pa`nju svjetske javnosti na bilo kojem
polju privukli na sebe, neminovno je da radimo svi zajedno.
Personsu ni najmanje ne smeta pronala`enje zajedni~kog
nazivnika za radove njegovih sljedbenika: Nije pogre{no imenovati ovu zajedni~ku poetiku helsin{kom {kolom: postoji neka
tanka zajedni~ka nit a to je konceptualna osnova, vidljiva u
ve}ini najva`nijih radova mojih studenata. Kad Tiina Itkonen
fotografira Eskime na Grenlandu ili kad Joakim Eskildsen
istra`uje kulturu Roma koji `ive u razli~itim zemljama, oni oboje
u stvari prikazuju kako se ljudi osje}aju, `ive, ~emu se nadaju...
U februaru idu}e godine trebao bi se pojaviti i katalog sa
najzna~ajnijim fotografijama helsin{ke {kole. Svima onima koji
nisu u prilici da pogledaju ili kupe originale, ova luksuzna publikacija }e omogu}iti da u`ivaju u neobi~nim fotografijama finskih majstora. Cijena kataloga je 70 KM a izdava~ je Hatje
Cantz.

LI^NA KARTA
TIMOTHY PERSONS
Guru helsin{ke
{kole

Otac finskog fotografskog

~uda Timothy Persons ro|en je
1954. godine. Odrastao je u
Californiji gdje je i studirao
umjetnost. Danas predaje na
helsin{kom Univerzitetu za
umjetnost i dizajn, a gostuju}i je
predava~ na univerzitetima u
Berlinu, Stockholmu i Los Angelesu.
SAJAM U PARIZU
Susret umjetnika
i kupaca

Ve} desetu
godinu zaredom u
Parizu se polovinom
novembra odr`ava
sajam umjetni~ke
fotografije. Ideja
organizatora je da
se predstave
najzna~ajnije stare
i najatraktivnije
savremene fotografije. Neke fotografije nastaju namjenski da bi
bile prikazane na sajmu, a cilj sajma je spojiti na jednom mjestu
umjetnike i zainteresovane kupce.
NORDIJCI POASNI
GOSTI
Slike sa sjevera

Pet zemalja po~asnih gostiju na ovogodi{njem sajmu Paris Photo su Danska,

Finska, Island, Norve{ka i [vedska. Na
nekoliko kolektivnih i samostalnih izlo`bi
u okviru sajma predstavljeno je ~etrnaest fotografa od kojih su najmla|i bili
dvadestogodi{nji studenti iz Helsinkija.
DVANAEST HILJADA EURA
BMW-ova nagrada

Na 10.
pari{kom sajmu je
tre}u godinu zaredom dodijeljena
BMW-ova nagrada
za najbolju umjetni~ku fotografiju.
Nagradu u iznosu
od 12.000 eura
ovaj put je dobio
[vicarac Mathieu
BernardReymond za fotografiju untitled nr. 89.
NOVA I SVJE@A HELSIN[KA [KOLA: Fotografije koje
prikazuju ljudske emocije
23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET

Zrinjski je od prvog napada po~eo

napadati gol protivnika
IVANA VIDMAR, novinarka BHT1

SPORT: Vlati trave

PETA BRZINA
AUTOMOBILI
Aston Martin

Aston Martin V8 Vantage

Roadster bi trebao pomo}i Fordu
da se djelomi~no izvu~e iz financijske krize u koju je zapao.
Prekrasni britanski roadster
gra|en je uporedo sa coupeovskom izvedbom zbog ~ega je
zadr`ao njegove osnovne zna~ajke i mogu}nosti. Uprkos ne{to
ve}oj masi zbog oja~anja na {asiji, roadster bi trebao do stotke
sprintati za pribli`no isto vrijeme kao i coupe, ne{to vi{e od pet
sekundi, te postizati maksimalnu brzinu od 280 km/h.
MOTOCIKLI
Kawasaki ER6-n

Kawasaki je predstavio
zapanjuju}i ER6-n, namijenjen i mu{kim i `enskim
zaljubljenicima u naked
klasu. Novi ER6-n je u`itak
za oko i vo`nju.
Ukomponirana ergonomija savr{eno odgovara {irokoj paleti
voza~a. Pokretan je paralelnim 2-cilindri~nim, 4-taktnim agregatom s vodenim hla|enjem. S obujmom od 649 ccm i snagom od
72 KS najve}a brzina ovog Kawasakija ozbiljno se primi~e brojci
od 200 km/h.
DESIGN
Mazda Nagare

BOSANSKA TRAVA
NA SAN SIRU
Pi{e:

Nedim Hasi}

Ovih je dana, iz pogona kompanije Tamaris, smje{tene u

Lakta{ima nadomak Banje Luke, put [vedske krenuo prvi kontingent travnatih tepiha, a vrijednost posla procijenjena je na ~etrdeset hiljada eura. Kompanija iz Lakta{a jedini je proizvo|a~ travnatih terena u na{oj zemlji, a pored njih proizvode i sve vrste
sadnica i ukrasnog bilja. Me|utim, posao po kojem su postali
poznati i van granica na{e zemlje svakako je sanacija travnjaka
na stadionu u Milanu koji svake nedjelje koriste nogometa{i
Intera i Milana. Zahvaljuju}i poslovnim prijateljima iz Hrvatske,
koji su nas preporu~ili Italijanima, dobili smo taj posao, ka`e
nam Milorad Janjetovi}, direktor Tamarisa. Na{om je travom
renoviran dio terena i na stadionu su prezadovoljni obavljenim
poslom. Ovaj im je posao otvorio vrata suradnji sa partnerima
{irom Evrope, trava iz Lakta{a danas je na stadionu splitskog
Hajduka, ali i na golf terenima kakav je i onaj u Sarajevu, u VF
golf klubu. Ponosni smo i na to {to smo dobili neke velike
poslove u Sarajevu, od kojih je najve}i onaj na ure|enju d`amije
Kralja Fahda, oko koje smo postavili pedeset hiljada kvadrata
trave, ka`e Janjetovi}, dodaju}i kako je trava iz Tamarisovih
pogona ve} nakon petnaest dana spremna za postavljanje. Pored
toga, na{a je trava jedinstvena, jer ne postoji mogu}nost da uz
nju raste korov, ~im se postavi, na njoj se odmah mogu igrati
utakmice i to je jedan od razloga zbog kojeg su na{i tereni iznimno tra`eni u svijetu. Tamaris postoji ve} dvadesetak godina i
najve}i dio svojih poslova realizira u inozemstvu, uglavnom u
[vedskoj, Rusiji i Njema~koj. Nedavno su u Rusiji potpisali

Mazda je objavila
opskurnu fotografiju
njezina koncepta koji }e
debitirati na salonu u
Los Angelesu. Za razliku od tri dosada{nja
koncepta predstavljena
na minulim autosalonima - Sassou, Senku i Kabura - Mazda
Nagare pokazuje dizajnerske smjernice kojima }e se japanski
proizvo|a~ kretati prilikom osmi{ljavanja novih serijskih modela. U
Mazdi su dosta {krti na informacijama. Tvrde kako je dizajn
ve}inom za~et na igri svjetla i sjene kojima se nastojalo unaprijediti dosada{nju Mazdinu Zoom-Zoom filozofiju.
FAN SHOP
DFW Elite Auto

Teksa{ka firma DFW

Elite Auto nudi atraktivni
program putem kojeg se
klijentu nudi da za manje
od 1.000 dolara provede
jedan dan za
upravlja~em ne jednog, ve} pet atraktivnih bolida. Program 2000
HP Tour obuhva}aju Aston Martin V8 Vantage, Chevrolet Corvette
Z06, Ferrari F430, Lamborghini Gallardo i Porsche. Korisnik se s
ergelom vrijednom vi{e od milion dolara dru`i oko dva i pol sata,
odnosno 30 minuta po automobilu.

68

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

STADION SAN SIRO/GIUSEPPE MEAZZA: Travnjak

milanskih nogometnih divova Intera i Milana, uredila je
uspje{na kompanija Tamaris iz Lakta{a

ugovor vrijedan milion i po eura, te u [vedsku isporu~ili nekoliko travnatih podloga za golf terene uzgojenih na vlastitim planta`ama. Veliko nam je tr`i{te i ^e{ka, Slova~ka, ka`e
Janjetovi} i zaklju~uje: Trenutno u proizvodnom ciklusu imamo
vi{e od {est stotina hiljada sadnica, a planiramo da ih imamo
milion. To svakako podrazumijeva da }emo morati, pored
sada{njih 95, zaposliti jo{ toliko radnika.

Ovog puta nagrada za "BH muzi~ki Oskar" }e

biti bakrorez sa motivima cvije}a
NAZIF GLJIVA, pjeva~

NAUKA I EKOLOGIJA: Kineski lije~nici

TRANSPLANTACIJA
LJUDSKIH ORGANA
Pi{e:

Edin Avdi}

Kineski zvani~nici kona~no su odlu~ili potvrditi ta~nost

medijskih izvje{taja i me|unarodnih humanitarnih organizacija
da Narodna Republika Kina u medicinske svrhe koristi organe
pogubljenih osu|enika. Zbog ove ~injenice zvani~ni Peking godinama je bio izlo`en kritikama zapadnih diplomata i lije~nika, koji
su uporno tvrdili da se radi o elementarnom kr{enju ljudskih
prava i medicinske etike, a {to su kineske vlasti progla{avale
antikineskom propagandom i {pekulacijama.
Politi~ki autoriteti
u Kini odlu~ili su,
dakle, promijeniti
dosada{nju praksu, pa
su tako priznali
spomenute navode
isti~u}i da se transplantacija organa
isklju~ivo obavlja uz
pismeni pristanak
osu|enika na smrtnu
kaznu ili njihove rodbine. Najve}i dio
organa za transplantaciju dobijamo
od `rtava saobra}ajnih
nesre}a, ali u stalnom
porastu je i broj donatora koji su osu|eni
na smrtnu kaznu.
Naravno, to ~inimo
samo pod uslovom da
osu|enik ili njegova
rodbina pristane
u~initi ovu humanu
gestu koja spa{ava
`ivote hiljada kineskih
gra|ana, obja{njava
zamjenik ministra
zdravstva NR Kine
Huang Yiefu.
Prema zvani~nim
KINESKA HIRURGIJA: Kineske
medicinskim
podacivlasti priznale su da koriste organe
ma, u Kini se godi{nje
osu|enika na smrtnu kaznu
izvr{i 11.000 ovakvih
operativnih zahvata, dok na spasonosnu transplantaciju organa
~eka milion i po kineskih pacijenata. Me|utim, jo{ uvijek ostaje
nepoznato koliko je kineskih osu|enika dobrovoljno pristalo
darovati svoje organe zbog ~ega Svjetska zdravstvena organizacija od kineskih vlasti zahtijeva da javno prezentuje cjelokupan
spisak zatvorskih dobrotvora.
U novom izvje{taju Amnesty Internationala navedeno je da je
samo tokom pro{le godine u Kini izvr{eno najmanje 1.800 smrtnih kazni, iako druge nevladine organizacije u svijetu smatraju da
je taj broj znatno ve}i: od 5.000 do 7.000 smrtnih kazni godi{nje.
Tako|er, udru`enja za za{titu ljudskih prava isti~u da se u Kini
svakodnevno odvija nelegalna trgovina ljudskim organima, te da
su ovaj monstruozni biznis vrijedan stotine miliona eura godi{nje
uklju~eni brojni kineski politi~ari, policajci i lije~nici.

NOVA OTKRI]A
BRITANSKI POKUSI
Spasonosno cjepivo

Britanski nau~nici razvili su cjepivo koje uz pomo} imunolo{kog sistema pacijenta, obja{njavaju lije~nici,
mo`e uni{titi razvoj karcinoma bubrega. Prva ohrabruju}a testiranja proveli
su na 150 dobrovoljaca, a u narednoj
fazi bi}e uklju~eno 850 pacijenata.
Britanski nau~nici nadaju se da }e se
njihovo istra`ivanje pokazati apsolutno djelotvornim do 2015. i da
}e rezultirati novim terapijama protiv raznih oblika karcinoma.
ZDRAVSTVENI BILTEN
Za{tita djece

Obilje`avaju}i Me|unarodni dan djeteta (20. novembar), Ujedinjene nacije istakle su da je {irom svijeta tri stotine miliona
maloljetnih osoba primorano da obavlja
te{ke fizi~ke poslove, te da je izlo`eno
tjelesnom, psiholo{kom, verbalnom i
seksualnom nasilju. Prema UN statistici, ~ak 60 posto ovih nesretnih dje~aka i
djevoj~ica za mizerne nadnice radi u uslovima iznimno opasnim po
njihovo zdravlje.
LIJE^NI^KI ANGA@MAN
Medicina i terorizam

Na samitu Foruma za
saradnju Azije i Pacifika, koji je
odr`an u vijetnamskoj prijestolnici Hanoju, jedna od glavnih
tema bila je za{tita hrane i vode
pred teroristi~kim prijetnjama.
Ameri~ki, ruski, kineski i japanski predstavnici istakli su da je
prijeko potrebno uvesti dodatne mjere za{tite me|unarodnog lanca
trgovine hranom i vodom, te dodatno obu~iti medicinske timove za
pomo} `rtvama terorizma u svijetu.
SR^ANI I MO@DANI UDARI
Glavni uzro~nici

Godinu dana nakon

pro`ivljenog sr~anog ili
mo`danog udara `ene imaju
ve}i rizik za smrt nego
mu{karci, zaklju~ak je holandskih nau~nika. Oni su pratili
reakciju 22.000 pacijenata oba
spola, a osnovni cilj je uvo|enje
novih oblika lije~ni~ke terapije.
Smanjena fizi~ka aktivnost,
masna hrana, cigarete, alkohol i
stres glavni su uzro~nici sr~anih
i mo`danih udara, autoritativno
isti~u holandski nau~nici.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
EROTSKI GLOBUS
EVROPSKA UNIJA
Policijska reakcija

Novopokrenuta akcija
udru`enih policijskih snaga
Evropske unije ve} na po~etku
urodila je pozitivnim rezultatima
kada je rije~ o razbijanju lanca
prostitucije u EU. Proteklih dana
razbijeno je desetak mafija{kih
lo`a, koje su stotine `ena iz
isto~ne Evrope koristile kao seksualno roblje, a me|u `rtvama
nalazio se i veliki broj maloljetnica. Evropska policija najavila je da
}e nastaviti energi~nu akciju protiv nelegalne prostitucije.
LIBIJSKI SUD
Optu`eni~ka klupa

Libijski sud potvrdio je da }e

presuda protiv jednog ljekara iz
Palestine i pet medicinskih sestara iz
Bugarske biti izre~ena 19. decembra
ove godine. Oni su optu`eni da su
svjesno i namjerno HIV virusom
zarazili 450 djece u Libiji, a ovaj
slu~aj tema je svjetskih medija od 2000. godine. Optu`enima prijeti smrtna kazna, ali njihova odbrana kategori~no tvrdi da su njihovi klijenti nevini i da je rije~ o montiranom sudskom procesu.
KINESKI KOMUNISTI
Gayevi i lezbijke

Samo nekoliko dana nakon {to je u

Pekingu otvorena klinika u kojoj gra|ani
mogu da se anonimno podvrgnu testovima
na sidu i druge spolno prenosive bolesti,
kineski politi~ari ponovo su aktuelizirali
rasprave o polo`aju gayeva i lezbijki u
Kini. Progresivni kineski komunisti isti~u
da je sazrilo vrijeme da homoseksualci
kona~no prestanu biti gra|ani drugog
reda, te navode kako je to potrebno u~initi i zbog imid`a Kine u
demokratskom svijetu.
EVROPSKI ZAKONI
Italijanski skandal

Tridesettrogodi{nja italijanska nastavnica pokrenula

je novi val politi~kih i pravnih
rasprava u vezi sa seksualnim iskori{tavanjem maloljetnih osoba. Nakon {to je ovih
dana zate~ena kako
zadovoljava ma{tu svoja tri
u~enika u razredu, pohotna nastavnica policiji je tako|er priznala
da odr`ava seksualne kontakte sa 14-godi{njim u~enikom. Zbog
sli~nih slu~ajeva pravni stru~njaci razmatraju prijedlog
poo{travanja kaznenih mjera u EU.

70

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Ka{ika ne pokazuje ni sihire, ni bolnicu. Pona{a

se kako ona `eli. Bezobrazluk!
AZIRA, proro~ica

CRVENI FENJER: @ivot u Pakistanu

[ERIJATSKI ZAKONI
Pi{e:

Edin Avdi}

Narodna skup{tina Islamske Republike Pakistana ve}inom

glasova izglasala je nepriznavanje odluke {erijatskih sudova po
pitanju preljube i silovanja. Da bi novi zakon stupio na snagu,
potrebno je da ga odobri Gornji dom Parlamenta i pakistanski
predsjednik Perez Mu{araf, koji je zagovornik progresivne ideje
da se silovanje procesuira isklju~ivo na gra|anskim sudovima.
Ova politi~ko-pravna inicijativa nai{la je na odobravanje
me|unarodnih organizacija za za{titu ljudskih prava, koje argumentovano tvrde da su silovane pakistanske `ene pred {erijatskim
zakonom obespravljene i da se na {erijatskim sudovima dodatno
poni`avaju. Osim dugotrajnih i mukotrpnih ispitivanja `rtve, ona
tako|er mora za svjedoke imati ~etiri mu{karca. No, u naj~e{}em
broju slu~ajeva, seksualni nasilnici progla{avaju se nevinim,
odnosno silovane `ene optu`uju se za preljubu, a za {to je
propisana kazna kamenovanja ili bi~evanja.
Tako|er, u Pakistanu se
svake godine zabilje`i stotine `ena sa te{kim invaliditetom jer ih njihovi
supruzi, rodbina, susjedi ili
fanatizovani islamisti svojevoljno i neka`njeno
osu|uju na razne brutalne
na~ine me|u kojima je
najrasprostranjenije prosipanje kiseline u lice silovane
`ene ili preljubnice. U
velikom broju slu~ajeva
silovane Pakistanke su,
navodi se u me|unarodnim
izvje{tajima, uz indirektnu
podr{ku {erijatskih sudova
izlo`ene na milost i nemilost
javnosti, koja ih progla{ava
odgovornim za seksualno
zavo|enje mu{karaca, to jeste
optu`uje ih da su same
prouzrokovale seksualno
nasilni{tvo!? Psiholozi i psihijatri
kategori~no tvrde da se upravo
zbog ovog dru{tvenog licemjerstva konstantno bilje`i porast
samoubistava `ena u ovoj
150-milionskoj azijskoj
dr`avi.
Prema policijskoj
statistici, u Pakistanu se
svakog dana zabilje`i
petnaestak silovanja,
me|utim, tek neznatan
broj siled`ija {erijatski
sudovi progla{avaju
krivim za po~injeni
seksualni zlo~in. I pored
@ENE U PAKISTANU: [erijatski
sudovi naj~e{}e su na strani
ove porazne ~injenice,
seksualnih nasilnika, dok `rtve
islamski autoriteti u
silovanja podvrgavaju
Pakistanu `estoko se
psihi~kom i fizi~kom nasilju
protive ograni~avanju
{erijatskih zakona.

Aci Lukasu niko ne mo`e pri}i jer u`asno smrdi. Nije ni

~udo kad nosi samo jedne ko`ne pantalone
MILO[ BOJANI], pjeva~

MADE IN BiH: Na{i knji`evnici na

Meetingu u Saint-Nazaireu

BH. INFO

^ITANJE DALJINE
Pi{e:

Dino Bajramovi}

U francuskom gradu Saint-Nazaireu odr`ani su, od 16. do 19.

novembra, ~etvrti me|unarodni knji`evni susreti - Meeting.
Organizator ove knji`evne smotre je Maisons des crivains
Etrangers et des traducteurs (Ku}a inostranih pisaca i prevodilaca) iz tog grada, a prije deset godina pokrenuli su i ~asopis Meet,
~iji je osnovni cilj zbli`avanje dviju geografski udaljenih
knji`evnosti.
Ove godine, redakcija desetog broja ~asopisa predstavila je
sarajevske i pisce grada Meksika, a taj broj objavljen je tokom
knji`evnih susreta Meeting, govori za Slobodnu Bosnu Vi{nja
Mijatovi}, realizator projekta Francuskog kulturnog centra Andr
Malraux: Na ideju da se predstave sarajevski pisci, Partick
Deville, pisac i direktor Maisons des crivains Etrangers et des
traducteursa, do{ao je tokom boravka u Sarajevu, na

U prodaji {irom BiH je prvi studijski

album tuzlanske reggae grupe Defence Baga Music. Izdava~ je Hayat Production, a
distributer za Hrvatsku i Sloveniju je
diskografska ku}a Menart iz Zagreba. Na
albumu je objavljeno trinaest pjesama, a
Defence }e uskoro po~eti i koncertno
promovisati Baga Music.

Na lokalitetu Krivoglavci kod Vogo{}e

nedavno je prona|ena velika kamena plo~a
sa jednim od najreprezentativnijih natpisa
iz rimskog perioda na podru~ju BiH, a tim
stru~njaka sa Filozofskog fakulteta, predvo|en profesorom Enverom Imamovi}em,
na{ao je i veliki broj drugih vrijednih
arheolo{kih artefakata.

Na Dan dr`avnosti BiH, 25. novembra,

firma Linden organizova}e koncert Mostar
Sevdah Reuniona; mjesto odr`avanja je
Me|unarodni centar za djecu i omladinu
Novo Sarajevo. Gosti na koncertu su
pjeva~ica Amira Medunjanin i {ef
orkestra Ko~ani Neat Veliov.

Aleksandar
Hemon

ZBLI@AVANJE DVIJU
GEOGRAFSKI UDALJENIH
KNJI@EVNOSTI: Aleksandar
Hemon i Nenad Veli~kovi}
(prvi zdesna) zajedno sa
meksi~kim piscima sudjelovali
su na me|unarodnim
knji`evnim susretima Meeting u Saint-Nazaireu

ovogodi{njim Evropskim knji`evnim susretima u organizaciji

na{eg Centra. Svaki broj ~asopisa Meet predstavi ~itaocima i
francuskim izdava~ima panoramu savremenog izraza dvije
geografski udaljene zemlje, i na francuskom i na maternjem
jeziku pisaca. Tako su 2005. ~ast da budu predstavljeni imali
knji`evnici Sao Paola i Cape Towna, a prije toga pisci Pekinga i
Istanbula, Berlina i Karakasa, Skoplja i Montevidea...
Nakon ~itanja tekstova sarajevskih pisaca koji su objavljeni u
desetom broju ~asopisa Meet, redakcija ~asopisa odlu~ila je pozvati tri pisca iz Sarajeva koji su pisali na temu ^itanje daljine za
Knji`evne susrete u Saint-Nazairu: Nenada Veli~kovi}a,
Aleksandra Hemona i Faruka [ehi}a. Veoma sam zadovoljna
prijemom na{ih pisaca, okruglim stolovima na kojima su
u~estvovali zajedno sa meksi~kim, francuskim i inim piscima, i
mislim da je ideja ro|ena tokom Evropskih knji`evnih susreta u
Sarajevu, da Meet i Centar Andr Malraux zajedno ne{to ostvare,
uspjela u potpunosti, ka`e Vi{nja Mijatovi}.
U knji`evnoj reviji Meet, pored trojice spomenutih knji`evnika, pisali su i Miljenko Jergovi}, D`evad Karahasan, Semezdin
Mehmedinovi}, Senadin Musabegovi}...

Jedan od najpoznatijih evropskih

simfonijskih orkestara, Deutsches
Symphonie Orchester Berlin, odr`a}e 26.
novembra u Narodnom pozori{tu Sarajevo
svoj prvi koncert u glavnom gradu BiH.
Koncert je umjetni~ki dar Sarajevskoj operi
koja obilje`ava 60 godina svog djelovanja.

Od 28. novembra do 4. decembra u

Sarajevu }e biti organizovan 2. internacionalni muzi~ki festival Bosna. Gosti
Sarajeva tih dana }e biti Colorado String
Quartet, Mykola Suk, Ursula Oppens i
Jerome Lowenthal. Svi koncerti }e biti
odr`ani u Bo{nja~kom institutu.

Splitski muzi~ar Zlatan Stipi{i}

Gibonni naredni koncert u Sarajevu
zakazao je za 7. decembar u Olimpijskoj
dvorani Zetra. Nastup u Sarajevu je u
okviru turneje na kojoj promovi{e svoj
posljednji studijski album Unca Fibre.
Po~etak koncerta zakazan je za 20 sati.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

71

Dr. UGO VLAISAVLJEVI],

profesor na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu

U ^ETIR
GRA\ANSTVO JE PRISVOJENO
NACIONALIZMA VE]INSKIH N

NIJEDNA IDEOLOGIJA
NE BI TREBALA PRO]I:
Prof. dr. Ugo Vlaisavljevi}

U utorak, 21. novembra, svoju novu knjigu promovisao je Ugo

Vlaisavljevi}, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu. Naslov
knjige je Etnopolitika i gra|anstvo, a objavio ju je Dijalog iz Mostara.
Knjiga je nastala od priloga koji su posljednjih {est godina
pisani za me|unarodne skupove, a kasnije objavljeni kao ~lanci u
svjetskim i doma}im ~asopisima i zbornicima, govori za SB Ugo
Vlaisavljevi}, Ve}ina je izvorno napisana na engleskom i
francuskom jeziku, a ~lanci su objavljeni jo{ i na talijanskom
jeziku. Tako ovaj zbornik ~lanaka iz politi~ke filozofije koristi
dvostruku distancu od na{e politi~ke i dru{tvene svakodnevnice
kojom se uglavnom bavi: tekstovi su najprije bili upu}eni
stranim sugovornicima u raspravama i okruglim stolovima, a
pisani su s ambicijom postizanja {to objektivnijeg filozofskoznanstvenog pristupa.
Ugo Vlaisavljevi} ka`e i da se trudio ne prigrliti nijednu ideologiju, ne zbog toga {to sam se dr`ao postmoderne krilatice da
sve mo`e pro}i nego radije znanstvenog stava da nijedna ideologija ne bi trebala pro}i i dodaje: Zanimala me je prije svega
etnopolitika kao dominantni oblik vladaju}e politike. Ideja-vodilja
ZLATKO TOP^I], knji`evnik

NAJDRA@A MI JE NAGRADA KOJA NOSI IME ALIJE ISAKOVI]A

Dobitnik ste ovogodi{nje Nagrade Alija
Isakovi} za originalni dramski tekst, koju dodjeljuje BZK Preporod.
Dobio sam do sada 12 prvih nagrada na anonimnim
konkursima za radio drame, pozori{ne drame i filmske
scenarije u rasponu od ta~no tri decenije, ali mi je
ova, iz vi{e razloga, najdra`a. Prvo, jer nosi ime Alije
Isakovi}a, ~ovjeka koji mi je bio prijatelj, ~ovjeka koji
je bio recenzent moje prve knjige, zbirke noveleta
@ivotno pitanje i koji mi je tako, te daleke 1981., otvorio vrata u knji`evnost. Mene, kao pozori{nog ~ovjeka,
veseli i ~injenica da je ovaj bijenalni anonimni konkurs
pobudio interes toliko mnogo autora da se uop}e bave
pisanjem za teatar. Sujeti godi i to {to je odluka `irija
bila jednoglasna, uz opasku da je moja Gola ko`a, u
konkurenciji nekoliko dobrih drama, superiorno najbolja. Ova dvo~inka je dramatizacija istoimenog romana
koji je objavio Buybook.
Koja je tema Gole ko`e?
Bosanski rat iz vizure trinaestogodi{njeg dje~aka
Alena, koji je ro|en, ne kao plod ljubavi, nego mr`nje,
i pripada ~itavom jednom novom ne`eljenom i bezimenom narodu. Potraga za identitetom, potraga za
biolo{kim roditeljima, koji ga, svako iz svojih razloga,
ne `ele - njega, ~istog, u svemu nevinog,
neumije{anog u tu|i grijeh, to je ta pri~a pikarskog
tipa, sa puno, barem intencionalno, smijeha kroz
suze.

72

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

RI OKA
Razgovarao: Dino

Bajramovi}

NEKAD I SAD
DRAGAN MARINKOVI]
glumac

Godina 1996. i deset godina poslije

OD STRANE
NARODA
knjige jeste da je
etnopolitika starija
od etnonacionalizma.
Ve}i dio priloga je
pisan s uvjerenjem
da je gra|anstvo
istinska instanca
kritike ove
sveprisutne politike
etni~kog identiteta,
ali sam kasnije
posustao u tom
uvjerenju s
otkri}em, koje
vjerujem da mi je
nametnuto dosljednim istra`ivanjem,
da je gra|anstvo kod nas uvijek ve} prisvojeno i podvrgnuto
od strane nacionalizma ve}inskih naroda, naime onih koji u
postoje}oj dr`avi ili entitetu vide svoju naciju-dr`avu.
SAMIR FAZLI], direktor
Naklade Zoro

IMAMO NAJAKTUELNIJE
KNJIGE
Ve} je stara vijest da
je u Sarajevu otvoren
klub/knji`ara Naklade
Zoro, a novost je veliki
broj naslova koji }e u va{
prostor sti}i za nekoliko
dana.
Od sljede}e sedmice
ima}emo veliki izbor naslova
koji su se pojavili na
nedavno odr`anim sajmovima knjiga u Beogradu i
Zagrebu. Trenutno imamo
pet hiljada naslova, a taj broj }e za nekoliko dana biti uve}an za
otprilike 1.500. Imamo i najaktuelnije knjige, kao {to su Snijeg i
Istanbul nobelovca Orhana Pamuka, Elijahovu stolicu Sarajlije
Igora [tiksa, koji je za taj roman nedavno u Hrvatskoj dobio
Nagradu Ksaver Gjalski, potom Hitlerovu tajnu oru`ja itd.

Dragan Marinkovi} ro|en je 1969. u Sarajevu. Prijemni ispit na

Odsjeku za glumu sarajevske Akademije scenskih umjetnosti
polo`io je 1992., a diplomirao je ~etiri godine kasnije.
Igrao je, izme|u ostalih, u filmovima Kod amid`e Idriza Pjera
@alice, zatim Welcome To Sarajevo, Iza neprijateljskih linija, italijanskim ostvarenjima Soldati di pacce i Zima crvenih gusaka, filmovima iz francuske produkcije Heroji i Ako me zaboravi{... Od
predstava u kojima je igrao izdvoji}emo San ljetne no}i (na fotografiji iznad ovog teksta scena je iz te predstave), Macbeth, Richard III,
Pelikan, Gospo|ica Julija, Bli`e, Bolest mlade`i, Sarajevske skice,
Ubojstvo u no}nom vlaku. U oktobru je imao premijeru predstave
Zagonetne varijacije, a po~etkom novembra i predstave Grad od
snova, koju je radio u Narodnom pozori{tu Tuzla. Voditelj je emisije
Niko kao ja koja se emituje na TV OBN.
Stalni je ~lan Dramskog ansambla Kamernog teatra 55.

Koje pogodnosti nudite potencijalnim kupcima u

va{oj knji`ari?
Na odre|ene knjige mo`e se dobiti popust od 10 do 20
posto. Mo`e se popiti kafa, prelistati knjiga, a uskoro }emo
organizovati promocije, izlo`be...

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

73

bogom Feren
od najboljih nogometa{a svih vremena, Ma|ar Ferenc Pu{ka{ preminuo
o{loga petka u 79. godini, u bolnici u Budimpe{ti. Pu{ka{ se posljednjih
godina borio s Alzhajmerovom bole{}u, a zbog ozbiljnosti situacije od sepra se nalazio na odjelu intenzivne njege u jednoj klinici u Budimpe{ti.
ednjih dana stanje mu se naglo pogor{alo i lije~nici ga, na`alost, nisu uspan ranije, u Mostaru je ovaj svijet napustio i Mostarac Sulejman Sula
dnju veliku bitku u 77. godini `ivota legendarni Sula nije dobio, njegov je
u {oku, a navija~ima Vele`a ostalo je sje}anje na velikog ~ovjeka,
boema koji je ostavio dubok trag ne samo u Vele`u nego i u Hajduku,
ezni~aru... Sulejman Rebac je bio igra~ Vele`a kada je ovaj klub po~eo
mjesto na karti biv{e dr`ave. Bio je ~lan ekipe koja je 1952. godine igrala
a ulazak u tada{nju prvu ligu protiv Proletera iz Zrenjanina u Osijeku.
o dvostruki strijelac ekipe Vele`a koja je odigrala prvu me|unarodnu utakMostaru protiv selekcije grada Brna 1948. godine. Nakon igra~ke karijere
ac u sezoni 68/69. preuzima kormilo Vele`a. Kao trener Ro|enih ostat }e
o tvorac nezaboravne generacije koja je dva puta bila viceprvak biv{e
tih vremena se pamti legendarni trio Bajevi}, Mari}, Vladi}, pamte se
al Had`iabdi}, ^oli}, Primorac, Pecelj, Topi}... Posljednjih godina Sula
bitku sa bole{~u, koju na`alost nije dobio, a njegov Vele` dodijelio mu je
diplomu za `ivotno djelo. S druge strane, legendarni nogometa{
ke konjice tokom karijere je igrao za samo dva kluba, ali i dvije
e. Od 1943. do 1956. bio je ~lan Kispesti Honveda, u ~ijim redovima je
pogodaka u 354 nastupa, dok je u Real Madridu igrao od 1956. do 1967.
9 nastupa postigao je 154 pogotka. U dresu kraljevskog kluba tri puta je
rvaka, a posebno je ostala upam}ena njegova predstava iz finala 1960.
e u pobjedi protiv Eintrachta (7:3) postigao ~etiri pogotka, dok su preostadjelo Alfreda Di Stefana. Pu{ka{ je bio predvodnik ma|arske zlatne
a je 1953. na Wembleyu deklasirala Englesku 6:3. Bila je to prva pobjeda
mom~adi protiv Gordog Albiona u engleskom nogometnom hramu. Ovo je
dija, ne samo za njegovu porodicu i nas prijatelje, ve} i za cijeli
gomet. Napustio nas je ~ovjek koji je proslavio ovu zemlju i ovaj
o je Pu{ka{ev suigra~ Jeno Buzanszky. Nakon {to je preminuo Pu{ka{,
ra~a iz slavne ma|arske Lake konjice, koja je godinama vladala svijetom,
o su Jeno Buzanszky (83) i vratar Gyula Grocsics (80). Pod vodstvom
ava Sebesa, Ferenc Pu{ka{, Zoltan Czibor, Sandor Kocsis, Nandor
ezsef Bozsik, Jeno Buzanszky, Gyula Grosics... od 1952. do 1954. godine
utakmice bez poraza, {to je rekord koji i danas traje. U tom su nizu slavgodine, potom su razbili Engleze na Wembleyu (6:3) postav{i prva nebriad koja je slavila u tom nogometnom hramu, dok su u uzvratu u
edam mjeseci kasnije istog suparnika porazili 7:1. Veliki niz prekinula je
ma~ka pobjedom u finalu SP-a 1954. godine. Nakon te utakmice Ma|ari su
utakmica bez poraza, postav{i prva mom~ad koja je svladala SSSR na nje. Novu seriju prekinula je Turska 1956. godine, a zlatna generacija se ras| k
l ij
T
di t d ti i d i i i {li
li

ogom Sula...

Zapisi iz mrtvog doma

ALTERNATIVNA MINISTARSTVA
Pi{e

Sead Fetahagi}

Prevagnulo je kada
sam zaprijetio da je
Haris Silajd`i} sto
posto za Bosnu i
Hercegovinu, pa
njegov drugar
Gavrilo Grahovac
treba da rukovodi
humanizmom. A zna
se da Gavro humano
dijeli pare po svom
li~nom ispravnom
kriterijumu, a
{irokog srca
potpoma`e
renesansu na{e
kinematografije, {to
mu je za taj napor i
Mirsad Purivatra
dodijelio filmsku
lentu
76

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

ugo vremena na{a se komisija sastaje u jednoj birtiji, radi naporno da bi pomogla na{im
politi~arima. Mi smo svjesni da od prevelikih
obaveza na{i rukovodioci ne mogu sti}i da cijelu
na{u zbilju stave pod svoje nadle`nosti, pa smo
osnovali komisiju koja }e im u tome pomo}i. Pod
konsocijacijskim uputama Ivana Lovrenovi}a,
komisija je podijeljena po nacionalnom paritetu od
~etiri ~lana, pa se tu nalaze @ika, Ante i moja
malenkost, a Mo{o, koji predstavlja ostale, rijetko
prisustvuje sesijama po{to je veoma zauzet u
drugim tijelima, ponekim s vidnim invaliditetom.
Mi smo miroljubivi, tolerantni, donosimo odluke
konsenzusom, a ina~e se ne podnosimo i ne
dru`imo.
Treba napomenuti da ovu na{u komisiju nije
izabrao narod, jer je poznato da je narod jedna
stoka grdna, pa {to da nas stoka bira, nego smo
sami sebe odabrali. Bilo je veoma naporno ve} na
samom po~etku kad smo uspostavljali jedno tijelo
koje }e se brinuti za humanizam i renesansu. Brzo
smo se dogovorili da na ~elo tih novih ministarstava moraju do}i oprobani kadrovi. Ali je rad zapeo
na pitanju koga staviti na ~elo, jer je svako od nas
predlagao svog ministra smatraju}i da je njegov
narod sto posto human i u cijelosti za renesansu.
Prevagnulo je kada sam zaprijetio da je Haris
Silajd`i} sto posto za BiH, pa njegov drugar
Gavrilo Grahovac treba da rukovodi humanizmom. A zna se da Gavro humano dijeli pare po
svom li~nom ispravnom kriterijumu, a {irokog srca
potpoma`e renesansu na{e kinematografije, {to
mu je za taj napor i Mirsad Purivatra dodijelio
filmsku lentu.

ako|e je bilo te{ko za izbor ministra za kanalizaciju. Zaista je bilo sposobnih kadrova o
kojima smo vodili diskusiju, kao {to su Vahid
He}o, Dragan Vranki} ili Ahmet Had`ipa{i}, jer
svaki od njih poznaje sve kanale kako nam roba
ulazi, koji su kanali da se neko pouzdan zaposli za
savjetnika. Pa ipak je prevagnula sr~ana borba Ive
Mire Jovi}a za kanalizaciju televizije, te smo njega
stavili na ~elo, neka i dalje kopa kanale, mo`da
jednog dana kroz njih proteknu fekalije, na veliku
radost {irokih narodnih masa.
Nije se o~ekivalo da niko nema prijedlog za
ministra za higijenu. Ispalo je da smo svi ~isti, da
svi peremo ruke od svega, te nam higijena do|e
kao vi{ak. Pa ipak iz civilizacijskih i moralnih
razloga ostali smo na odluci da nam je ministar
higijene potreban. Bili smo u pat poziciji, jer nismo
znali nikoga ko bi ~istio po na{im avlijama, jer je
poznato da je kod nas sve ~isto, uz neke anomalije kra|e ponekog miliona maraka. Na kraju snage

neko slu~ajno pomenu Dragana ^avi}a, pa ga

izglasasmo. ^ovjek je po~i{}en iz njegove Srpske
demokratske stranke, pa na svom primjeru zna
kako se ~isti. Mada ne raspola`emo nikakvim
bud`etom, odlu~ili smo da Draganu kupimo metlu,
pa kako mu je volja, neka metlom ~isti kud stigne
ili neka je uzja{e.
Za razliku od higijene, ministara za numizmatiku bilo je koliko ho}e{. Prijedlozi su plju{tali na
sve strane. O svakom kandidatu se govorilo kako
veoma vje{to skuplja numizmatiku u raznim svjetskim bankama, govorilo se o tome kako su mnoge
od tih zbirki impresivne. Pa ipak kakvom zbirkom
numizmatike raspola`e Fahrudin Radon~i}, koji je
od ni~ega stvorio impresivno djelo, nije ga se
moglo presko~iti. Pa neka zavidnici puknu, ali
uskoro }e Fahro zagospodariti svim zbirkama.
o{ao je na red jedan resor relaksiraju}i.
Uveli smo kao novitet ministarstvo za vojnu
muziku. Kao prvo smatramo da vojsku treba
raspustiti, samo d`abe jede, a time se pribli`avamo namjerama Milorada Dodika, {to je
dobro, jer tog gospodina iz sela Lakta{i ne treba
ljutiti. A nikada nam muzike nije dosta, mada nam
je glazba raspu{tena, treba uvesti malo vojne discipline. Ja sam odmah predlagao da vojna muzika
zasvira na svadbi mog {kolskog druga Damira
Lisca, neka bude veselo i {enluk, jer je safatao
pionirku Snje`u. Ali jo{ se uvijek ne zna ko }e
puhati u rog, a ko u bo{nja~ku trubu, mada je tom
mjestu najbli`i Senad Had`ifejzovi}. Nikola
[piri} bi mogao da udara na talambase, a Bo`o
Ljubi} da udara u bubanj kako su Hrvati napa}en
narod, neka se ~uje {to dalje. Ostalo je jo{ da
izaberemo dirigenta, mada po meni Ibro Spahi}
nema konkurenta, voli ~ovjek parade, a uvijek
veselo izgleda, veselo nam Ibro bio!
Jo{ nismo do{li do sporta, to je idu}i resor koji
}emo oformiti. Da se ja pitam, uveo bih pljuvanje
udalj. Istina je da se tom disciplinom mnogi bave,
ali su rezultati skromni. Najvi{e je u tome postigao
Marko Ve{ovi}, samo ga treba upozoriti da ta disciplina nije pljuvanje uvis, jer se u tom slu~aju pljuva~ka mo`e brzo vratiti. Na~uo sam da neki
~lanovi moje komisije ho}e na to mjesto da predlo`e Fahrudina Radon~i}a, ali mada ~ovjek umije
tim sportom da se bavi, nije u redu da zauzme dva
resora. Ali {ta ga zna{, Fahro ima ~ak i u na{oj
nezavisnoj komisiji veliki uticaj. Pa ne znam {ta
}emo ako osnujemo ministarsvo za lobiranje, koga
}emo tu postaviti?!
Na{a komisija i dalje prima prijedloge. Cilj
nam je da u izvjesnoj budu}nosti svi budemo
zaposleni u ministarstvima.

Reagiranja

Nezim Halilovi}
Muderris - Uredni{tvu

Ogor~en sam zbog

teksta Iranska
Severina!
(Put oko svijeta za 7 dana:
Iranska Severina; SB br.
522)

Po{tovani,
U Slobodnoj Bosni, broj 522, od
16. novembra 2006. godine, na dvolisnici, na stranama 74. i 75. je objavljen
tekst Iranska Severina. Pored tog {to je
tekst sam po sebi sporan i tendenciozan,
objavljene su fotografije iranske glumice
Zahre Amir Ebrahini i njenog biv{eg
momka, u ~inu bludni~enja, a u pozadini
je lik imama Homeinija, lidera Iranske
revolucije.
Zgra`avam se nad objavljivanjem
pomenutog ~lanka u ovoj formi i
izra`avam svoje protivljenje da se bilo
koji musliman, a posebno onaj koji je
simbol prijateljskog naroda Irana stavi u
sli~an kontekst.
Pomenuti ~lanak je za svaku osudu,
posebno {to je objavljen u bosanskom
mediju, koji bi trebao cijeniti svesrdnu
pomo} Iranske Republike Iran i iranskog
naroda, u odbrani od agresija na BiH,
kao i pomo} koju pru`a u provedbi
Aneksa VII Dajtonskog mirovnog sporazuma.
S po{tovanjem,
Nezim Halilovi} Muderris
*

Ambasada Islamske
Republike Iran Uredni{tvu

Slobodna Bosna
uvrijedila je
70 miliona Iranaca!
(Put oko svijeta za 7 dana:
Iranska Severina; SB
br.522)

Po{tovani,
Cijene}i va`nu ulogu medija u korektnom informisanju javnog mnijenja i

stavljaju}i akcenat na suzdr`avanje od

vrije|anja i kr{enja prava drugih, posebno vjerskih lidera, `elimo obavijesiti da
je u Slobodnoj Bosni, broj 522 od
16.11.2006., na stranicama 74 i 75
objavljen tekst pod naslovom Iranska
Severina. U ovom tekstu je na uvredljiv
na~in, pored vulgarnih i nemoralnih
fotografija, objavljena slika osniva~a
Islamske Republike Iran.
Ovaj podmukao i neumjesan gest
predstavlja vrije|anje visoko cijenjene
li~nosti koja je bila simbol morala i
duhovnosti i koja u`iva po{tovanje 70
miliona Iranaca kao i muslimana drugih
zemlja, a isto tako i prijateljske zemlje
Bosne i Hercegovine.
@alosno je {to Slobodna Bosna,
suprotno normama i kodeksima
pona{anja pisanih medija, vrije|a
cijenjene vjerske li~nosti.
Ambasada Islamske Republike Iran,
izra`avaju}i o{tar protest, izri~ito zahtijeva izvinjenje ovog magazina u prvom
narednom broju kako bi bila otklonjena
nanesena {teta. U suprotnom, slu~aj }e
biti proslije|en pravnim instancama.

Zabrinjavaju}e je da Ambasada
Islamske Republike Irana u Sarajevu reagira na fotografiju kojom je do~arana
svakodnevnica Teherana, ali zato ne reagira na mogu}nost da Zahra Amir
Ebrahimi skon~a u zatvoru samo zato {to
je odlu~ila kamerom zabilje`iti svoj
ljubavni akt, ne reagira na istragu tzv.
moralne policije ili na ~injenicu da se
Zahrin biv{i momak ne smije vratiti u
Iran jer ga zbog snimke na kojoj vodi
ljubav sa svojom djevojkom ~eka sudska
kazna zbog nedoli~ne upotrebe video
kamere!?
Zbog toga vas upu}ujemo da svoje
reagiranje proslijedite, recimo, Reutersu,
njema~kom Der Spiegelu ili engleskom
Guardianu, a ne na adresu Slobodne
Bosne. Sre}om, u BiH su `ene i
mu{karci ravnopravni, njihove seksualne
sklonosti ili na~in na koji ih upra`njavaju
nisu niti }e ikad biti podmukao i neumjesan gest, kao {to ne}e biti ni tema reagiranja diplomatskog kora.
S po{tovanjem,
Uredni{tvo SB

Uz izraze po{tovanja!
Ured za odnose sa javno{}u
Ambasada Islamske Republike Iran
*

Uredni{tvo - Ambasadi
Islamske Republike Iran

Reagiranje
proslijedite
Guardianu,
Der Spiegelu
ili Reutersu!
Po{tovani,
Na{a rubrika Put oko svijeta za 7
dana koncipirana je tako da uz najbolje fotografije svjetskih agencija
prezentira najzanimljivije pri~e
vode}ih (stranih) medija koje su
obilje`ile nedjelju. Tako je u na{em
pro{lom broju objavljena i pri~a koju
su prenijeli svi svjetski mediji, a ti~e
se medijskog, politi~kog i sudskog
lin~a nad `enom koja nije u~inila ni{ta
drugo do u`ivala u `ivotu sa ~ovjekom
u kojeg je zaljubljena.

Salko Kalajd`i} Uredni{tvu

Sa~uvajmo
vodeno blago
i eko sistem BiH!
(Teku}a agresija na BiH;
SB br. 522)

Po{tovani,
Osim Slobodne Bosne niko od
medija u BiH ozbiljno ne izvje{tava o
uni{tavanju bh. flore i faune, odnosno
veli~anstvenog prirodnog okoli{a na{e
dr`ave. Dodu{e, prof. dr. Ibrahim
Bu{atlija s Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu javno je upozorio da je
mogu} ~ak i sna`an zemljotres u slu~aju
da divovska koli~ina vode u akumulacionim (Bora~-Bjelimi}i) jezerima
uni{titi branu, a ta kataklizma dovela bi
u opasnost stotine hiljada stanovnika
nizvodno od Neretve ka moru. U
ovakvom dramati~nom razvoju doga|aja
ne bi bila po{te|ena ni Hrvatska, jer bi
njeno pu~anstvo bilo ugro`eno u
Metkovi}u.

23. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja

Gospodin Ramo Trnka, ~lan

Komisije za dodjelu koncesije za izgradnju hidrocentrala na Neretvi, ka`e da su
svi stanovnici Bjelimi}a i Glavati~eva
glasali za izgradnju hidrocentrala, a to bi
trebalo da zna~i da su {irom otvorena
vrata za dono{enje zakonske odluke,
pogotovo kad su za to mje{tani na ~ijoj
}e se zemlji graditi centrale!? Mada postoje alternative da se centrale uop{te ne
izgra|uju i da se sa~uva prirodna sredina
doline Neretve, ipak su preovladale
klasi~ne dezinformacije mjesnog
stanovni{tva da }e investitor da uveze
najsavremeniju opremu iz Evrope koja
}e da usisava vlagu i maglu, to jeste da
uop{te ne}e biti alarmantnih promjena
klime!? Ta ekspertna tvrdnja, pak, ~ak
i kod laika mo`e proizvesti samo
podsmijeh.
Na`alost, brojno lokalno
stanovni{tvo ne}e da ~uju glas ekologa,
koji sa ciljem sa sa~uvaju Neretvu imaju
niz prijedloga. Jedan od njih je gradnja
u~inkovitih i malih poto~nih hidrocentrala i vjetrenja~a, a koje bi bile u vlasni{tvu i pod kontrolom lokalnog
stanovni{tva. Tako|er, na taj na~in novac
zara|en od ovoga posla ne bi zavr{avao
u inostranstvu nego u BiH, a rije~ je o
stotinama miliona maraka. I to ne
ra~unaju}i na, recimo, uzgoj ribljeg
fonda za koji su zainteresovani norve{ki
biznismeni, koji znaju da cijene i unov~e
kvalitet prirodnog blaga BiH. Tako|er, u
ovom matemati~kom prora~unu ne
ra~unam(o) ni na kori{tenje ljekovitog
bilja, koje se mo`e uzgajati i proizvoditi
pod kontrolom Bosnalijeka iz
Sarajeva.

78

SLOBODNA BOSNA 23. 11. 2006.

Sve (ne)nabrojano ne samo da bi

za{titilo eko sistem BiH, nego bi na{im
gra|anima omogu}ilo sigurnu egzistenciju u budu}nosti. Upravo zbog toga
podr`avam sve javne inicijative o za{titi
prirodnog blaga u BiH.
S po{tovanjem,
Salko Kalajd`i}
*

Amar Zuli} - Uredni{tvu

Nisam ~lan
zlo~ina~ke
organizacije!
(Automafija...; SB br. 500)

Po{tovani,
Nisam li~nost iz crne hronike, niti
sam ~lan zlo~ina~ke organizacije, ka`e
Amar Zuli} - momak protiv kojeg je
podignuta optu`nica u kojoj se tereti za
kra|u skupocjenih automobila.
Ne `elim da se moje ime blati, niti da
se daju fotografije u javnost. Previ{e je
to, ka`e momak koji ima ~vrst alibi za
djelo koje mu se stavlja na teret a to je
Rje{enje o izdr`anoj kazni u KPD Zenica
u trajanju od 16 mjeseci. Pred kraj
izdr`avanja kazne pozvan sam u
Sarajevo kod tu`itelja Olega ^avke koji

vodi slu~aj. U svojoj izjavi sam tada

jasno i glasno izjavio da nisam nikakav
~lan tzv. zlo~ina~ke organizacije, niti da
mi je ko poznat od osoba koje se spominju u djelu. Ni jedan dokaz nije postojao
(rekla kazala), pa zar se time slu`e ljudi
u sudstvu. Je li to pravno i zakonski
~ime se slu`i u Tu`ila{tvu.
Odle`ao sam kaznu zatvora za koju
tako|e nije postojao ni jedan jedini
dokaz o mojoj krivnji, a za {ta je veoma
zaslu`an inspektor Suljo Ikovi}, i njegov
pomo}nik, istra`itelj Vrabac Nedim koji
su tako vje{to inscenirali razbojni{tvo, a
na `alost u svemu tome Tu`ila{tvo ih je
podr`alo, {to i danas isto ~ine, samo {to
ovaj put nisam siguran ko stoji iza tog i
ko mi ne da bar malo mira i slobode koju
sam jedva ~ekao slu`e}i kaznu.
Tu`ila{tvo i sud me uporno pozivaju na
izja{njenje o krivnji. Kako da se izjasnim
o ne~emu o ~emu nemam nikakve veze
tj. auto-mafiji.
Ne}u stati, ka`e Amar Zuli}, dok ne
istjeram pravdu na vidjelo, a jo{ manje
da se predam, jer vidim da u ovoj dr`avi,
na`alost, nema pravde pa kome da se
predam i doka`em svoju nevinost. @ao
mi je to {to je nepravda u~injena prema
meni te{ko naru{ila zdravlje moga oca,
koji je u ovom gradu poznat kao velika
legenda, glumac i ~ovjek koji je me|u
prvima stao u odbranu ovoga na{eg
grada, a do`ivio je da mu se o sinu govori kao zlo~incu organizacije. Mogu
samo re}i da je zlo~inac onaj ko je to
izjavio.
S po{tovanjem,
Amar Zuli}