ROSALIND KRAUSS: The Orignality of the Avant-garde

Avangardni umjetnik je u prvih sto godina svoga postojanja nosio razne

maske : od revolucionara, anarhista, estete, mistika... i takoer je iznosio
kroz svoj rad razliita uvjerenja. Ali jedino je jedna stvar kod avangardnog
umjetnika uvijek ista, a to je tema originalnosti!!
Pritom se ovdje pod originalnosti ne misli samo na revolt protiv tradicije,
koji se najvie istie kod futurista koji obeavaju da e oistiti Italiju od
muzeja koji je prekrivaju i koji su kao bezbrojna groblja. Vie od odbijanja
i nestanka tradicije, avangardna originalnost je shvaena kao novi
poetak, novo roenje koje nema predaka. Ovakva originalnost koja
poiva na apsolutnom samoostvarenju ( self-creation) , a koju zagovaraju
futuristi u svom prvom manifestu, je ono to se smatra kao model za ono
to Rozalinda misli pod pojmom originalnosti meu avangardama ranih
dvadesetih godina prolog stoljea. Polazak od samog sebe takoer nudi
priliku za kontinuiranom regeneracijom, jer iv je samo onaj koji
odbacuje svoja jueranja uvjerenja.
Polazak

od

samog

sebe

je

nain

apsolutnog

razdvajanja

izmeu

sadanjosti doivljene iznova i prolosti ispunjene tradicijom.

Ali sad...koliko god da sama avangarda poiva na originalnosti, u samoj
umjetnikoj praksi se vide neka ponavljanja. Jedan motiv je najbolji
primjer za to, a to je mrea (reetka?).
Taj motiv su u svom radu koristili Malevich, Mondrian, Lger, kao i
Picasso, Schwitters, Cornell, Reinhardt i Johns...- mrea omoguuje vie
strukturalnih mogunosti to je ini nasljedno podlonom ( oliti ga bogom
danom) za avangardne umjetnike. Ono to je kod tog motiva mree
najbitnije je to ne doputa govor, odaje dojam tiine i to na nain kao da
namjerno

odbija

govoriti.

Statinost

mree,

manjak

hijerarhije

kompoziciji, centralnosti, naglaava ne samo nereferencijalnost, nego je

mrea zapravo neprijateljski nastrojena prema narativnosti!!
Ne dozvoljava govor u domeni vizualnog, a rezultat je tiina.
Ta mrea to funkcionira kao barikada protiv narativnosti i titi sliku od
svih vanjskih utjecaja tako da nema nikakvih naznaka usporedivosti s bilo

im iz vanjskog svijeta postie takvu novootkrivenu tiinu koju su mnogi

umjetnici smatrali poetkom umjetnosti.
Mnogi su umjetnici otkrivali mreu i ona je uvijek bila novo, jedinstveno
otkrie.
Pazite sad luzera , ovako kae Rozalinda: i kao to je mrea bila
stereotip koji se konstantno iznova otkrivao, jo je vei paradoks da je ona
bila zatvor u kojem su se zarobljeni umjetnici osjeali najslobodnijima!!...
kako ih je samo jo kasnije posrala... kae kao da mrea ne omoguava
preveliku slobodu u stvaranju, a i nitko se ne moe pohvaliti da ju je on
stvorio, tako da kad je ona malo prouila karijere tih koji su stalno
koristili tu mreu skuila je da se nisu ba razvijali kao umjetnici i da su
se uvukli u to na nain da se stalno ponavljaju pa je tu kao primjer stavila
Mondriana, Albersa, Reindhardta i Agnes Martina.
Ve smo rekli da avangardni umjetnik na prvo mjesto stavlja originalnost
kao svoje pravo, i kad uzima sebe kao polaznu toku pri stvaranju djela to
je kao garancija originalnosti djela, jer kao svaki je ovjek jedinstven. i
sad on pokuava ostvariti tu svoju originalnost na primjeru mree, al eto
zajeba -on nije izumitelj motiva mree, al opet ni ne zna se tko je, zato to
je motiv star ka Biblija, hihi.
I logino i strukturalno motiv mree moe biti samo PONAVLJAN, i to
vie umjetnik radi na toj mrei jo se vie ponavlja i tako su se zapleli u
paradoksalnoj situaciji originalnog pnavljanja.

*
Eto tu ona razglaba o originalnosti na tom primjeru mree, ja mislin da
san izvukla poantu, ima tu iza na 2 stranice jo di ona spominje povrinu
slike i mreu al je toliko komplicirano da mi je bilo teko i prevest a
kamoli shvatit, i jo jedan primjer di spominje neku umjetnicu i govori o
toj originalnosti al mislin da je ovo tu najbitnije, a ako neko ba oe bit
nadobudan nek sam pogleda , to je jo jedna stranica, jer ja ve lagano
gubin ivce!

Sretno svima!!!!