Uzroci klimatskih promjena

Klimatske promjene su posljedica prirodnih varijacija uzrokovanih astronomskim,

fizikalnim i kemijskim imbenicima. U posljednje vrijme znanstvene spoznaje
upozoravaju da na promjenu klime utjee ovjek, odnosno da je globalno
zatopljenje posljedica poveane koncentracije staklenikih plinova u atmosferi.
Zbog oekivanog porasta temperature, mogla bi se povisiti razina mora,
promijeniti koliina oborina, ppoveati uestalost sua i poplava.
Izgaranje foslinih goriva dominantan je izvor emise staklenikih plinova.
Miljenje je strunjaka da su klimatske promjene nepovratan proces. Zbog toga
ve u trenutku poduzimanja akcije postoje kumulativni efekti, to znai da to se
kasnije krene u poduzimanje mjera, to e biti potrebnije dastinije mjere.
Temeljno naelo koje je prihvaeno u meunarodnom odgovoru ns klimatske
promjene jest preventivno djelovanje, a podarzumijeva da nesigurnost u
prognoziranju rizika ne bi smjela biti razlogom za ekanje.

Stanje i utjecaji
Temperatura
Globalna srednja temperatura zraka u 20. st. Porasla je oko 0.6C
Porast razine mora
Globalno zatopljenje uzrokuje zagrijavanje oceana, posljedica toga je termika
ekspanzija i topljenje polarnog leda i gleera to razlog podizanja razine mora.
Podaci o praenju razine mora pokazuju porast od 0,1 do 0,2 m u 20 st.
Posljedice porasta razine mora: gubitak zemljita, ekonomske tete, mogue
preseljenje milijuna ljudi; Plavljenja niskih povrina, poveanje saliniteta, plitkih
ua, ugroavanje izvora pite vode.
Oborine i vodni resursi
U prosjeku na sjevernoj hemisferi koliina oborina u posljednjoj dekadi 20 st.
Porasla je 0,5-1%. klimatski modeli pokazuju kako e porasti globalne prosjene
koliine oborina, s porastom u Europi.

Doprinos globalnom zatopljenju i koncentracija staklenikih plinova

Doprinos staklenikih plinova globalnom zatopljenju ovisi o njihovoj koncentraciji
u atmosferi, vremenu zadravanja u atmosferi i njihovu svojstvu da apsorbiraju
zraenje. Tako su na primjer spojevi klorofluorougljikovodika (CFC) u atmosferi u
vrlo malim koncentracijama, ali su znaaji jer je njihovo vrijeme zadravanja oko
100 godina, tako da svaka molekula ima stakleniki efekt nekoliko tisua puta
vei od jedne molekule ugljikovog dioksida. Za usporedbu utjecaja razliitih
plinova obino se sluimo veliinom globalni potencijal zatopljenja (GWP), pri
emu se uzima da CO2 ima GWP 1.
Glavni antropogeni izvori emisije:
1. Izgaranje fosilnih goriva, sjea uma i promjene u iskoritavanju zemljita,
proizvodnja cementa- emisija CO2

2. Izgaranja goriva, proizvodnja i transport plina, ivotinje, riina polja,

odlagalite otpada, izgaranja biomase, otpadana voda- emisija CH 4
3. Industrija, rashladni ureaji, aerosoli, pjenaste mase, otapala- halogeni
spojevi
4. Gnojenje zemljita, proizvodnja kiseline, izgaranje biomase, izgaranje
fosilnih goriva- N2O
Osim gore navedenih plinova, globalnom zatopljenju pridonosi i troposferski ozon

Ublaenje klimatskih promjena

Odgovor svijeta
Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime prihvaena je na skupu u Rio de Janeiru
1992. Prema konvenciji zemlje potpisnice su se obvezale da e zadrati emisije
staklenikih plinova na razini iz 1990. godine.
Vrlo brzo se pokazalo kako prihvaene obveze iz Konvencije nee biti dovoljne za
stabilizaciju koncentracije staklenikih plinova. Prvi korak u nastojanju na
smanjenju emisije staklenikih plinova je protokol iz Kyota 1997. kojim se
smanjuje emisija ukupno 5 % u razdoblju od 2008.-2012
Tehniki i ekonomski potencijali za smanjenje emisije staklenikih plinova
Poveanje enrgetske uinkovitosti u proizvodnji, prijenosu i potronji energije
Uporaba obnovljivih izvora energije
Zamjena goriva s veim sadrajem ugljika gorivima manjeg sadraja ugljika
Primjena novih tehnologija s malom emisijom CO 2 i drugih staklenikih plinova.
Nuklearna energija
Politika i instrumenti
Jedan od osnovnih principa u izgradnji politike je plaa oneista, to se
operativno provodi plaanjem pristojba na emisiju, gorivo ili proizvode.

Ljudsko zdravlje i okoli

Suvremeno ovjeanstvo izloeno je trajnim opasnostima od oneienja okolia.
Izvor tvari koje oneiuju okoli razliiti su, ali stupanj njihove prisutnosti ovisi
ostupnju razvoja tehnologije u industrijskoj proizvodnji, poljoprivredi, prometu i
dr.

Podjela oneistaa (polutanata)

Prema:
Primarno mjesto oneienja
Voda, zrak, tlo, hrana
Priroda oneienja
Kemijska, fizikalna, bioloka
Podrijetlo oneienja
Prirodno, antropogeno

Izvori antropogenog oneienja

Izgaranje fosilnih goriva, otpadni produkti u industrijskoj proizvodnji, komunalni
otpad, otpadni produkti u poljoprivrednoj proizvodnji, djelovanje ratne tehnike i
bojnih otrova.

Ksenobiotici, otrovi i otrovnost

Suvremeno oneienje okolia prelazi lokalne okvire i postalo je globalni
problem.
Znanost poznaje oko 2 milijuna kemijskih otrovnih spojeva, od kojih se vie od
100 000 rabe u kuanstvu.
Tvari koje nemaju ni hranidbene ni gradbene uloge u nekom organizmu, a ne
mogu se koristiit ni za dobivanje energije nazivamo ksenobiotici. Meu
ksenobioticima postoje kem. Tvari koje unesene u tijelo, djeluju tetno na
normalne fizioloke procese i uzrokuju oteenja. Tkave tvari nazivamo otrovom
ili toksikantom.
Toksinost neke kemijske tvari jest njezino svojstvo da izaziva tetne uinke u
organizmu
Stupanj otrovnosti(toksicitet)- koliina otrrova koja ubija 50% otrovanih jedinki
Kronino trovanje- duga ekspozicija otrovu; Akutno trovanje-naglo, najee
jednokratno izlaganje otrovu.

Perzistentnost i detoksikacija
Otrovi se mogu razgraditi i detoksicirati abiotiki djelovanjem ultraljubiastih
zraka Suneve svjetlosti (fotoliza), vodom(hidroliza),toplinom(termoliza), tj.
Oksidacijskim i redukcijskom reakcijama. Razgradnja polutanata u prirodi zbiva se
i biotiki djelovanjem prilagoeni mikroorganizama i viih organizama.
Podjela otrova prem perzistentnosti:
1.
2.
3.
4.

Vrlo postojani- dulje od 2 god

Postojani-od 6 mjeseci do 2 god
Umjereno postojani- od 1 mjeseca do 6 mjeseci
Slabo postojane- manje od mjesec dana

Putovi unosa otrova u tijelo

1.
2.
3.
4.

Kroz dini sustav

Kroz kou i vanjske sluznice
Kroz probavni sustav
Parenteralno

Neki otrovi e u kontaktu s kloridnom kiselinom postati neotrovnima, ali postoi i

opsanost da neki manje otrovni spojevi postanu jae otrovni

Oneienje okolia otrovima

Oneienje okolia definiramo kao svaku promjenu fizikih, kemijskih i biolokih
karakteristika osnovnih sastavnia okolia, to dovodi do naruavanja zakonitosti u
ekosustavu, temeljenim na mehanizmima samoregulacije.

Zbrinjavanje otpada
Pod pojmom otpad razumije se kruti otpad. Tekui otpad te radiokatvni otpad
pripadaju u vrste otpada koje se zbog svojih svojstava, naina uklanjanja
pojmovno ne pripadaju u grupu krutog otpada.
Otpad- predmeti i stvari koje je fizika ili pravna osoba odbacila, namjerava ili
mora odbaciti
Otpad prema mjestu nastanka:
1. Komunalni otpad- otpad iz kuanstva
2. Tehnoloki otpad- otpad koji nastaje u proizvodnji
Otpad po svojim svojstvima:
1. Opasni otpad- sadrava tvari koje su: eksplozivne, reaktivne, toksine itd.
2. Inertni otpad- koji uope ne sadrava ili vrlo malo sadrava tvari koje
podlijeu fizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji pa ne ugroava okoli
Kao sinonim za otpad esto se koristi smee, koji se inae oznaava pomijeani
otpad iz kuanstva.

Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom- podrazumijeva ekonomski i po okoli razumno
upravljanje cjelokupnim ivotnim vijekom/ciklusom otpada
Organizirano skupljanje otpada je prvi korak gospodarenja otpadom

Obrada otpada
Mehaniko-bioloka obrada
Osnovni princip sastoji se u izdvajanju pojedinih vrsta otpada koji se mogu
sirovinski iskoristiti kasnijom biolokom obradom , pri emu se razgrauju lako
razgradivi dijelovi. Tako se smanjuje i potreban deponijski volumen, esto se
postie smanjenje volumena od 50-70%
Kao bioloki postupci razgradnje u obzir dolaze kompostiranje i fermentacija.
Kompostiiirrranje jjje primjer aerobnog postupka bioloke obrade,,, pri emu se
dobiva kompost, a fermentacija je anaerobni postupak, pri emu se proizvodi
bioplin.
Kompostiranje
Aerobna bioloka obrada- kompostiranje obavlja se u slobodno nasutim hrpama
organskog otpada koji se prevre, rastresa i prema potrebi vlai
Fermentacija
Anaerobna bioloka obrada otpada- fermentacija. Rjee se primjenjuje u obradi
krutog otpada, a ee u obradi mujeva iz ureaja za proiivanje otpadnih voda i
nekih drugih vrsta industrijskog otpada. Bioplin, kao glavni produkt fermentacije
ima 60% ogrjevne moi prirodnog plina
Termika obrada
Termika obrada je djelotvoran, ali relativno skuplji nain obrade komunalnog
otpada. Udio termike obrade otpada u ukupnoj obradi komunalnog otpada raste
u razvijenim zemljama i nerijetko se njome zbrine 50% ukupnih koliina
komunalnog otpada.

Osnovne vrste termike obrade otpada jesu:

1. Spaljivanje, pri emu osloboena energija slui za proizvodnju elektrine i
toplinske energije
2. Piroliza(otplinjavanje/tinjanje-termika razgradnja organskih komponenata
bez prisutnosti odnosno uz kontrolirani dotok zraka)kao proizvod se
dobivaju pirolitiki plinovi, ijim se izgaranjem dobiva energija
Sa stajalita okolia, spaljivanje je, uz uvjet maksimalnog ienja dimnih plinova
te iskoritavanju osloboene energije, jedno od najprihvatljivijih rjeenja.

Odlaganje
Dvije kategorije deponija:
1. Za zahtjevnije otpad- sve vrste komunalnog otpada i neke vrste
industrijskog
2. Za manje zahtjevniji otpad
Odlagalita moraju imati osigurano brtvljenje s donje i gornje strane , prihvat i
proienje procjednih voda i osiguran sustav otplinjavanja s mogunosti uporabe
deponijskog plina.

Politika zatite okolia

Zadaa i ciljevi politike zatite okolia
Zadaa je politike zatite okolia i zatite prirode ouvati sve za ivot potrebne
sastavnice ive i ineive prirode, zabraniti ili smanjiti tetne utjecaje na okoli,
osigurati trajno gospodarenje opim prirodnim dobrima, zatiti vrijedne
krajobrazne prostore od tetnih djelatnosti, ouvati pojedine ekosustave, kao i
ugroene biljne i ivotinjske vrste

Ideja odrivog razvoja

1972. Stockholm- prva meunarodna konferencija na kojoj su se traila rjeenja
za usklaivanje gospodarskog razvoja, rasta svjetskog puanstva i ouvanja
okolia
1992. Rio- agenda 21- sredinji dokument koji obrazlae politiku zatite okolia u
4 poglavlja
Agenda 21 vie je nego zatia okolia jer se njome nastoji osigurati ne samo
zdravi okoli nego i trajno odriv i pravedni gospodarski, socijalni i kulturni razvoj
na Zemlji.
Odrivi razvoj je razvoj koji podmiruje dananje potrebe bez okrnjavanja
mogunosti buduih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.