You are on page 1of 6

starine rame0.

qxd

23.8.2005

11:33

Page 1

Fra Mato Topi}


RAMSKE STARINE

starine rame0.qxd

23.8.2005

11:33

Page 2

Izdava~i:

Franjeva~ki samostan Rama [}it


Svjetlo rije~i Sarajevo

Za izdava~e:

Fra Mato Topi}


Fra Miljenko Petri~evi}

Grafi~ko oblikovanje:

Fra Tomislav Brkovi}

Lektura:

S. Terezija Antunovi}

Recenzenti:

Astrida Bugarski
Fra Ivan [ar~evi}

Naslovna stranica:

Stjepan Oska, Ramske narodne no{nje

Tisak:

Grafotisak Grude

CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
39 (=164.42) (497.6 Rama)
TOPI], Mato
Ramske starine / Mato Topi}. - Sarajevo :
Svjetlo rije~i ; Rama : Franjeva~ki samostan
Rama-[}it, 2005. - 413 str. : ilustr. ; 24 cm
Bibliografija: str. 409-410
ISBN 9958-741-43-1
COBISS.BH-ID 14394886

starine rame0.qxd

23.8.2005

11:33

Page 3

Fra Mato Topi}

RAMSKE STARINE

Rama Sarajevo, 2005.

starine rame1.qxd

22.8.2005

15:31

Page 291

MJERE
Ramljaci su imali svoje posebne nazive i za najrazli~itije vrste mjera. Iako su neki nazivi poznati i u drugim
krajevima, ve}ina je ipak specifi~na za ovo podneblje.
Duljina se mjerila sljede}im mjerama:
Prst je mjera od 2 do 3 cm. To je ustvari irina jednoga prsta koja nije bila precizno odre|ena. ^esto je u govoru za mjerenje spominjana mjera od jedan, dva ili tri
prsta.
[aka je proizvoljna irina jedne skupljene ake, ne
ra~unaju}i palac.
Podlanica proizvoljna irina dlana polo`ena na mjernu
povrinu sa svih pet prstiju.
Rogua je duljina raspona izme|u palca i ka`iprsta.
Pedalj je duljina raspona izme|u palca i srednjeg
prsta.
Lakat je mjera duljine ruke do lakta.
Korak je prosje~an raskorak mukarca, duljine od 1 do
1,5 metra.
Dr`alica je mjera standardne dr`alice za sjekiru.
Koristila se naj~e}e kao mjera u umi kod sje~e gra|e.
Arin je mjera duljine izme|u 65 i 75 cm. Naj~e}e se
koristila kod tkanja.
Raak je proizvoljna duljina naprave za namatanje
pre|e, raka. Bio je veliki i mali raak. Ali redovito bi se
spominjala duljina velikoga raka, oko 1,5 metar.
Raak za oputu bio je duga~ak oko 2 metra.

Ra{ak za pre|u

Povrina je imala sljede}e mjerne jedinice:


Postap je povrina jednog kopa~a koju bi mogao
uskopati bez odmaranja.
Duak je povrina koju te`ak mo`e uzorati do doru~ka.
Te`ak ili motika u vinogradu je povrina zemlje koju
ora~ mo`e uzorati za jedan dan.
@etelica je povrina zemlje koju bi `etelica mogla
po`njeti za jedan dan.
Kosac je povrina livade koju bi kosac mogao pokositi
za jedan dan.
Kupelica je povrina livade koju bi jedna kupelica
mogla pokupiti za jedan dan. Jedna kupelica je mogla
pokupiti povrinu od dva kosca, ako bi netko vilao sjeno.
Stup je neprecizna mjera za uski a izdu`eni komad
zemlje.
Dulum je mjera od 1000 ~etvornih metara.
291

starine rame1.qxd

22.8.2005

15:31

Page 292

Te`ina se mjerila sljede}im mjernim


jedinicama:
Deka je te`ina od jednog dekagrama koja
se vagala na maloj vagi, tereziji. Ovom preciznom mjerom se mjerio duhan, kava, e}er
i drugi skupocjeniji proizvodi.
Kuzo je mjera koja obuhva}a te`inu od
jednog kilograma. Pravljen je od brezove
kore koja bi presavijanjem ~inila jednu
manju jednokratnu posudu.
U kuzo su se brale jagode, vriskinje
(borovnice).
Oka je mjera od 5/4 kg. Prije kilograma
sve se mjerilo na oke. I kantari su bili
ba`dareni na mjerne jedinice oke. Postoji i
uzre~ica: Oka na momka. To zna~i da je oka
pe~enog mesa i oka vina bila mjera za
pravoga momka.
Guzica ljiva je mjera koritena u govoru
uglavnom za vo}e. Kada bi na vo}ki bilo
toliko ljiva ili nekog drugog vo}a koliko bi jedan ~ovjek
mogao odjednom pojesti to bi ozna~avalo ovu mjeru.
Destak je mjera drvenog suda za `ito koji je vagao
deset oka po ~emu je i dobio ime destak. Sli~na ili ista
mjera je i vari}ak, posuda za `ito veli~ine destaka neto
druga~ijeg oblika.
Torba je te`ina kolika se mogla ponijeti u
jednoj tkanoj naprtnja~i, torbi. Bilo je
razli~itih veli~ina, ali u torbu je proizvoljno
moglo stati petnaestak oka.
Bisage je mjera koja je mogla stati u dvodijelnu torbu preba~enu preko konja u koju se
s obje strane tovarila ista te`ina tereta. U
prosje~no velike bisage moglo je stati preko
trideset oka, a u neke mnogo vie.
Strana je te`ina od pet destaka koja se
tovarila na jednu stranu konja.
Metrenja~a je velika vre}a koja se tovarila
na jednu stranu konja.
Arar je ve}i od metrenja~e, pun arar kao
jedna strana natovarena na konja tovarila se
samo na posebno velike i sna`ne konje.
Tovar je te`ina od dvije strane, ili metrenja~e ili arara koje je konj mogao ponijeti.
292

Terezija

Bisage

starine rame1.qxd

22.8.2005

15:31

Page 293

Vrijeme se mjerilo razli~itim pojavama iz prirode prema kojima su se ljudi ravnali kao prema jednoj vrsti sata:
Cigar duhana je vrijeme koje traje koliko je potrebno
da se ispui cigareta do kraja.
Dok rosa ne izaje jest vrijeme koje je potrebno da bi
izalo sunce.
Popasak je vremenski rok koji obuhva}a pau ovaca do
ja~eg zagrijavanja sunca.
Dok sunce kroz bad`u zagrije je vrijeme kada sunce
bude nasred neba i kroz bad`u na krovu poput sun~anog
sata obasjava odre|enu to~ku kraj ognjita u ku}i.
Vazdanak je vrijeme u kojem se blago ~uva izvan sela,
od jutra do predve~er.
Od zvizde do zvizde je vrijeme aktivnog rada poslenika na njivi, od svitanja do smrkavanja.
Od Jurjeva do Miolja dana je razdoblje u godini pod
kojim se podrazumijevalo aktivno djelovanje u polju ili na
njivi, vrijeme od sjetve do ubiranja plodova.

Ramske torbe

293

You might also like