Suvremena psihologija 18 (2015), 1, 5-19

Izvorni znanstveni lanak - UDK 159.922.5

POSLOVNA POELJNOST KANDIDATA I KANDIDATKINJA

JESU LI TJELESNO ATRAKTIVNIJI UJEDNO I POELJNIJI?
Laura Grdovi

Antuna Barca 3G, 23 000 Zadar

grdovic.l89@gmail.com

Matilda Nikoli

Odjel za psihologiju, Sveuilite u Zadru

Obala kralja Petra Kreimira IV, 2, 23 000 Zadar
mnikolic@unizd.hr

Ljiljana Gregov

Odjel za psihologiju, Sveuilite u Zadru

Obala kralja Petra Kreimira IV, 2, 23 000 Zadar
ljgregov@unizd.hr

Saetak
Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi utjee li fizika atraktivnost kandidata na procjenu njihove poslovne poeljnosti i to uzimajui u obzir spol kandidata, vrstu posla,
u smislu (ne)vanosti tjelesne atraktivnosti za uspjenost na tom poslu, te spol onoga
tko vrednuje potencijalne kandidate. U istraivanju je sudjelovalo 135 ispitanika, studenata i maturanata, od ega 84 ene i 51 mukarac u dobi od 18 do 27 godina. Prije
provoenja glavnog dijela ispitivanja provedeno je predispitivanje s ciljem odabira
kandidata i kandidatkinja razliite razine atraktivnosti i dva spolno neutralna posla
(jedan za ije je uspjeno obavljanje bitan tjelesni izgled tv-voditelj i jedan za koji
tjelesni izgled nije bitan profesor matematike).
Rezultati upuuju na to da odnos tjelesne atraktivnosti i poslovne poeljnosti
nije tako jednostavan, odnosno treba ga gledati u kontekstu faktora vrste posla i spola
kandidata. Izbor kandidata za posao profesora matematike nije odreen fizikim izgledom, dok on utjee na izbor kandidatkinja, na nain da su najpoeljnije neatraktivne
kandidatkinje. Kod posla tv-voditelja, odnosno posla kod kojeg uspjenost ovisi o
izgledu, s porastom atraktivnosti raste poslovna poeljnost, kako za kandidate tako i za
kandidatkinje. Spol kandidata je imao bitnu ulogu prilikom vrednovanja kandidata za
posao profesora matematike, pri emu se preferiraju mukarci u odnosu na ene, dok
je za posao tv-voditelja presudnu ulogu imala tjelesna atraktivnost. Mukarci i ene
se slau u procjenama neatraktivnih kandidata i kandidatkinja, no njihove procjene se
razlikuju kada je rije o prosjenima i atraktivnima. Smjer razlika je takav da su ene
pozitivnije vrednovale mukarce, a mukarci ene.
Kljune rijei: poslovna poeljnost, tjelesna atraktivnost, spol kandidata, selekcija

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

UVOD
Za vrijeme socijalnih interakcija tjelesni izgled osobe je, uz spol, jedna od najuoljivijih osobina koju zamjeujemo. Upravo zbog te uoljivosti odnosno dostupnosti, tjelesni izgled ima veliku ulogu u stvaranju prvog dojma, koji esto ukljuuje i
neke druge domene, npr. osobine linosti. Poznato je da su jo i stari Grci vjerovali
da postoji poveznica izmeu ljepote i pozitivnih kvaliteta osobe, pa tako iz 6. st. pr.
Kr. potjee Saphhin fragment u kojem se navodi teza Lijepo je dobro, a upravo
ta teza je najee istraivan stereotip vezan za tjelesnu privlanost te je u brojnim
dosadanjim istraivanjima ovakva pretpostavka i potvrena (Langlois, Kalakasin,
Rubenstein, Lrson, Hallam i Smoot, 2000). Jedno od najpoznatijih i najcitiranijih
istraivanja na temu percepcije ljudi da tjelesno atraktivni pojedinci ujedno imaju
i iroki spektar pozitivnih karakteristika linosti jest ono koje su provele Dion,
Berscheid i Walster (1972). U ovom klasinom istraivanju o stereotipima proizalim iz fizike atraktivnosti ispitanicima su date fotografije pojedinaca koji su procijenjeni kao nisko, srednje ili visoko atraktivni te je utvreno da su ove procjene bile
povezane ne samo s procijenjenim crtama linosti, ve i s predvianjima vezanima
za zadovoljstvo brakom i uspjenost u karijeri. Istraivanje je iniciralo i cijeli niz
drugih istraivaa na ispitivanje stereotipa nastalih na osnovi tjelesne atraktivnosti,
a veina njih se slae s postojanjem stereotipa lijepo je dobro, koji predstavlja snano izraen i generalan fenomen koji je prisutan u razliitim situacijama odnosno
domenama drutvenog djelovanja kao to su obrazovanje, sudstvo, zapoljavanje i
sl. (npr. Riniolo, Johnson, Sherman i Misso, 2006; Mazzella i Feingold, 1994; Nicklin i Roch, 2008).
Budui da je ispitivanje fenomena tjelesne atraktivnosti postalo popularno jo
60-ih godina prolog stoljea, do danas je proveden velik broj istraivanja na ovu
temu tako da je napravljeno i nekoliko meta-analitikih studija. Jedna od njih je ona
Langloisa i suradnika (2000), iz koje se moe zakljuiti da: postoje inter- i intra-kulturalna slaganja oko toga tko je, a tko nije tjelesno atraktivan; atraktivni pojedinci,
bilo da je rije o djeci ili odraslima, pozitivnije su vrednovani (kod procjenjivanja
akademske uspjenosti, socijalne prilagodbe, interpersonalnih kompetencija, radnih kompetencija) ak i od strane pojedinaca koji ih poznaju; prema atraktivnijim
pojedincima ljudi se bolje ponaaju u smislu pridavanja vee panje, spremnosti da
im pomognu i sl.
Bitno je naglasiti da veina ljudi ne priznaje postojanje ovog fenomena te izjavljuju da na njihove stavove i ponaanje prema drugim ljudima kljunu ulogu imaju
osobine linosti, a ne tjelesni izgled. Ipak, kada te iste osobe sudjeluju u ispitivanju
u kojem se na prikriven nain ispituje utjecaj tjelesnog izgleda, pokazuje se da je njihovo ponaanje suprotno od onog to tvrde, odnosno i kod njih je prisutan fenomen
stvaranja openitog dojma iskljuivo na osnovi tjelesnog izgleda (Patzer, 1985).
Nadalje, jo jedan dokaz koji ide u prilog injenici da ljudi nastoje negirati postojanje fenomena tjelesne atraktivnosti je prisutnost izraza kao to su Ljepota je

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

u oima promatraa, Ljepota dolazi iznutra, Odijelo ne ini ovjeka i sl. Inaice
ovakvih izraza postoje i u drugim kulturama, odnosno nisu svojstvene samo naoj
kulturi. Meutim, rezultati meta-analize Langloisa i sur. (2000) dovode u pitanje
opravdanost ovakvih izreka budui da su rezultati pokazali da atraktivnost utjee na
stvaranje dojmova nevezanih za fiziki izgled.
Atraktivnost u kontekstu zapoljavanja
Postojanje stereotipa Lijepo je dobro moe imati razne i dalekosene posljedice, ovisno u kojem se kontekstu odnosno drutvenoj domeni javlja, a u ovom radu
naglasak je na podruju zapoljavanja. Zastupljenost ovog stereotipa, koji zapravo
prelazi u diskriminaciju, na tritu rada moe dovesti do velikih ekonomskih gubitaka jer odluke koje se donose na temelju imbenika nebitnih za sam posao za posljedicu imaju oslabljenu organizacijsku uinkovitost. Zanimljivo je da su istraivanja
koja su se bavila ovom tematikom objavljivana prvenstveno u psihologijskim asopisima, no ne i u asopisima specijaliziranima za podruje menadmenta, vjerojatno
zbog nedostatka interesa koji je proizlazio iz miljenja da je utjecaj fizike atraktivnosti u radnom okruenju trivijalan i nedosljedan (Morow, 1990). Ipak, pregled
dosadanjih istraivanja pokazuje da postoji znatan broj empirijskih dokaza kako
tjelesna atraktivnost utjee na odluke o zapoljavanju i to u smjeru da atraktivniji
pojedinci imaju veu vjerojatnost zapoljavanja (Watkins i Johnston, 2000), da ih se
procjenjuje kao bolje kvalificirane (Drogosz i Levy, 1996; Raza i Carpenter, 1987)
i da se preporuuje da im se daju vea poetna primanja (Jackson, 1983),a postoje
i istraivanja u kojima je utvreno da atraktivniji ljudi u prosjeku i kasnije tijekom
karijere imaju vea primanja (Averett i Korenman, 1996; Cawley, 2004; Hamermesch i Bidle, 1994). Meutim, odnos tjelesne atraktivnosti i zapoljavanja, odnosno
selekcijskih postupaka, nije tako jednostavan i moe se bolje shvatiti ako se u obzir
uzmu i faktori poput vrste posla, spola, dobi, karakteristika onog tko procjenjuje i sl.
I sami smo svjedoci da postoje neka zanimanja kod kojih je zastupljenost tjelesno atraktivnih pojedinaca izrazito visoka. Najee se radi o zanimanjima koja
ukljuuju kontakt s drugima ljudima ili izloenost njima, kao npr. zanimanje tvvoditelja. Logino je pretpostaviti da kod nekih zanimanja, npr. prodava, atraktivnost uistinu moe utjecati na krajnji uinak (McElroy i DeCarol, 1999). Meutim,
problem moe nastati kada takva pristranost postoji i kod poslova kod kojih tjelesni
izgled nije u relaciji s uinkovitou. Zanimljivo je spomenuti da, kada je u pitanju
zakonodavstvo, postoje jasne odrednice prema kojima je zabranjena diskriminacija
s obzirom na spol, rasu, etniku pripadnost, dob, brani status, politiku opredijeljenost, ali ne i s obzirom na tjelesnu atraktivnost, koja je zaobila zakonske regulative
i u svijetu (Watkins i Johnston, 2000) i kod nas u Republici Hrvatskoj (Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08). Uzmu li se u obzir rezultati istraivanja, moe
se zakljuiti da pravno zanemarivanje faktora tjelesne atraktivnosti nije opravdano.

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

Razliiti istraivai (Morrow, 1990; Raza i Carpenter, 1987; Umberson i Hughes,

1987) bavili su se stvaranjem modela pomou kojih je mogue predvidjeti ishod
selekcijskog postupka. U svim tim modelima tjelesna atraktivnost je bitan faktor u
donoenju konane odluke.
Ipak, treba naglasiti da postoje i istraivanja koja su pokazala da u odreenim
situacijama tjelesna atraktivnost moe biti nedostatak, a ne prednost. Tako se, na primjer, ene koje su tjelesno atraktivnije smatraju manje prikladnima od neatraktivnih
za poslove koji se stereotipno smatraju mukim poslovima (Johnson, Podratz,
Dipboye i Gibbons, 2010). Ova pojava poznata je pod nazivom Lijepo je loe
efekt (Heilman i Saruwatrai, 1979), koji nastaje kao posljedica inkongruentnosti
izmeu percipiranih vjetina, povezanih s rodnom ulogom i percipirane prirode
zahtjeva posla. Bez obzira na to to postojanje ovog efekta nije na tako konzistentan nain utvreno u razliitim istraivanja kao efekt Lijepo je dobro potakao je
istraivae na traganje i za nekim drugim faktorima koji mogu utjecati na odnos
tjelesne atraktivnosti i ishoda selekcijskih postupaka. Kada je rije samo o spolu
kandidata kao faktoru koji utjee na selekcijski postupak, pri tome zanemarujui
interakcijski efekt s faktorom vrste posla, moe se rei da ranija istraivanja Abbas,
Hamead i Waheed (2011) pokazuju da se u principu mukarci preferiraju u odnosu
na ene, ali i da su ene u odnosu na mukarce vie evaluirane u terminima tjelesne
atraktivnosti. Iako se ovaj podatak o spolnoj diskriminaciji pri zapoljavanju moe
uiniti kao neto to je u meuvremenu iezlo i da taj fenomen vie ne postoji, u
izvjeu Svjetskog ekonomskog foruma iz 2013. godine navodi se da je spolna diskriminacija jo uvijek prisutna te da su u zadnjih deset godina napravljeni minimalni
pomaci u otklanjanju ovog problema. Ovdje valja istaknuti da je meu analiziranim
zemljama bila i Hrvatska. Osim spola kandidata na selekcijski ishod moe utjecati
i spol procjenjivaa, s tim da su istraivanja u kojima se tragalo za odgovorom na
pitanje kakav je utjecaj spola procjenjivaa, gotovo uvijek raena na nain da se ova
varijabla promatrala u kontekstu kongruentnosti sa spolom kandidata. Tako su, na
primjer, Cole, Feild i Giles (2004) u terenskom istraivanju utvrdili kako prilikom
procjene kvalifikacija kandidata dolazi do interakcijskog djelovanja spola procjenjivaa i spola kandidata, odnosno mukarci su bili skloniji boljem vrednovanju ena,
a ene boljem vrednovanju mukaraca. Ipak, navedeno istraivanje se metodoloki
znaajno razlikovalo od ovog istraivanja. U njemu su se procjenjivali radno iskustvo, dodatne aktivnosti (nevezane za sam posao) i akademska postignua, odnosno
procjenjivae se nije pitalo koga bi zapravo zaposlili. Jo je jedna bitna razlika zbog
koje se ne mogu vui paralele s ovim istraivanjem, a ona se odnosi na injenicu
da veina poslova koji su uzimani u obzir nisu bili spolno neutralni poslovi kakvi
su koriteni u ovom istraivanju. Nadalje, Posthuma, Morgeson i Campion (2002)
u svom preglednom radu u kojem su obuhvatili 278 istraivanja o selekcijskim intervjuima, istiu da demografska slinost procjenjivaa i kandidata, koja ukljuuje
i njihov spol, ima malen i nekonzistentan utjecaj na samu procjenu. Iz navedenog
je vidljivo da postoji velik broj faktora koji utjeu na izbor u selekcijskim postupci8

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

ma, a rijetke su studije u kojima je istodobno prisutno vie od dva faktora. Najee
ispitivani faktori su atraktivnost i spol kandidata. U ovom istraivanju obuhvaena
su ak etiri faktora, pa se uz atraktivnost i spol kandidata, pokualo utvrditi kako
vrsta posla i spol procjenjivaa utjeu na izbor kandidata.
Dakle, cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi utjee li tjelesna atraktivnost na procjenu poslovne poeljnosti i to uzimajui u obzir spol kandidata, vrstu posla u smislu (ne)vanosti tjelesne atraktivnosti za uspjenost na tom poslu te spol onoga tko
vrednuje potencijalne kandidate. U skladu s brojnim istraivanjima koja su potvrdila postojanje stereotipa Lijepo je dobro moe se oekivati da e atraktivniji
kandidati i kandidatkinje biti poslovno poeljniji od neatraktivnih, bez obzira na
to je li atraktivnost vana za uspjenost na tom poslu ili ne. Kod posla za koji se
smatra da je tjelesna atraktivnost vana odnosno da se odraava na uspjenost, efekt
tjelesne atraktivnosti mogao bi biti izraeniji u odnosu na posao za koji je tjelesna
atraktivnost nebitna. Kada je rije o spolu kandidata pretpostavljeno je da e mukarci biti poslovno poeljniji u odnosu na ene jer istraivanja pokazuju da je ak
i danas spolna diskriminacija jo uvijek, na alost, prisutna, ali i da e tjelesna (ne)
atraktivnost u veoj mjeri moderirati izbor kandidatkinja u odnosu na kandidate.
U skladu s rezultatima nekih prijanjih istraivanja (Posthuma i sur., 2002) moe
se takoer pretpostaviti da spol procjenjivaa nee utjecati na procjenu poslovne
poeljnosti kandidata.
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
Predispitivanje
Predispitivanje, u kojem je sudjelovalo 46 ispitanika studenata (23 mukarca
i 23 ene, dobi 19-27 godina), provedeno je s ciljem odabira dva spolno neutralna
posla, odnosno poslova koje jednako esto obavljaju mukarci i ene. Jedno od
njih je trebalo biti zanimanje za koje je vaan tjelesni izgled, a drugo za koje je
tjelesni izgled nebitan. Nadalje, predispitivanje je imalo za cilj odabrati kandidate i kandidatkinje razliite razine atraktivnosti (atraktivni, prosjeno atraktivni i
neatraktivni).S odabirom spolno neutralnih poslova nastojao se kontrolirati utjecaj
(ne)kongruentnosti izmeu spola kandidata i spola koji se preferira za odreeni posao na odnos tjelesne atraktivnosti i poslovne poeljnosti kandidata, budui da se
u ranijim istraivanjima utvrdilo da tjelesna atraktivnost ima negativan utjecaj kod
kandidatkinja koje su se prijavljivale na posao koji se smatra prikladnijim za mukarce. Za odabir poslova i kandidata i kandidatkinja koriteni su upitnici procjena.
Prilikom procjene poslova zadatak ispitanika je bio da na listi od 30 poslova, za svaki od njih procijeni u kolikoj mjeri je po njegovu miljenju za taj posao bitna fizika
atraktivnost na skali od 1-2 (1 - nije bitna, 2 - bitna), te da procijeni koliko odreeni
posao smatra poslom koji je prikladniji mukarcima odnosno enama s obzirom na

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

zahtjeve obavljanja samog posla. Konkretno, trebali su subjektivno procijeniti u kolikom postotku odreeni posao u RH obavljaju mukarci, a u kolikom ene. Izmeu
10 poslova koji su procijenjeni kao poslovi koje jednako esto obavljaju mukarci
i ene (50% za oba spola), odabran je jedan za koji su ispitanici procijenili da za
njegovo obavljanje nije bitna tjelesna atraktivnost (M = 1,24) i to je bio posao profesora/ice matematike, i jedan za koji su procijenili da je tjelesna atraktivnost bitna
(M = 1,91), posao tv-voditelja/ice.
Prilikom procjene kandidata ispitanici su trebali procijeniti 20 fotografija mukaraca i 20 fotografija ena na skali od 1-6 (1- neatraktivan/na, 6 vrlo atraktivan/
na) po tome koliko ih smatraju atraktivnima. Cilj je bio za svaki posao odabrati po
dvije fotografije (mukarac i ena) za svaku kategoriju atraktivnosti (atraktivan,
prosjeno atraktivan i neatraktivan), dakle ukupno 12 fotografija. Aritmetike sredine procjena za atraktivne kandidate bile su vee od 4,5; za prosjeno atraktivne
bile su u rasponu od 3-3,5; dok su za neatraktivne kandidate aritmetike sredine
bile manje od 2,5. Budui da je atraktivnost kljuna varijabla u ovom istraivanju,
bilo je bitno provjeriti da se procjene atraktivnosti kandidata i kandidatkinja unutar
pojedine kategorije ne razlikuju. Dakle, za svaku kategoriju atraktivnosti (tri kategorije) izabrane su po 4 fotografije (jedan mukarac i jedna ena za posao profesora/
ice matematike i jedan mukarac i jedna ena za posao tv-voditelja/ice) za koje nije
utvrena razlika u visini procjena atraktivnosti.
Glavno ispitivanje
Ispitanici
U glavnom dijelu ovog ispitivanja sudjelovali su studenti Sveuilita u Zadru i
maturanti zadarskih gimnazija, njih ukupno 135, od ega 84 ene i 51 mukarac u
dobi od 18 do 27 godina.
Instrumenti i postupak
S obzirom na to da su na osnovi predispitivanja odabrani poslovi profesora/
ice matematike i tv-voditelja/ice, za njih su sastavljeni oglasi za posao. Nadalje,
koriteno je 12 ekvivalentnih, s obzirom na obrazovanje i radno iskustvo, ivotopisa kandidata i kandidatkinja kojima su po sluaju pridruene fotografije izabrane u prvom dijelu istraivanja. est ivotopisa se odnosilo na prijavu za posao
profesora/ice matematike, a est na prijavu za posao tv-voditelja/ice. Po dolasku
ispitanika prezentiran mu je jedan od dva oglasa za posao (za posao profesora/ice
matematike ili tv-voditelja/ice). Zadatak ispitanika bio je da ga proita. Nakon toga
mu je prezentirano est ivotopisa kandidata i kandidatkinja koje je trebao detaljno
prouiti jer je sljedei zadatak bio da ispuni upitnik procjene kandidata odnosno da

10

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

kandidate rangira s obzirom na poslovnu poeljnost, tj. odgovori na pitanje kojeg

bi kandidata/kandidatkinju primio na posao. Prvi rang je dobivao kandidat odnosno
kandidatkinja koji/a je poslovno najpoeljniji/a, a esti rang onaj kandidat odnosno
kandidatkinja ija je poslovna poeljnost najmanja. Nakon ovoga se sve ponavljalo
s drugim oglasom za posao (jednim od dva gore navedena) odnosno s drugih est
ivotopisa, te na kraju rangiranjem kandidata/kandidatkinja za taj posao. Polovina
ispitanika je prvo procjenjivala kandidate koji su se prijavili na oglas za posao
profesora/ice matematike pa zatim one koji su se prijavili na oglas za posao tv-voditelja/ice, dok je slijed situacija kod druge polovine ispitanika bio obrnut. Redoslijed
prezentiranja ivotopisa unutar svake situacije variran je po sluaju. Ispitivanje se
provodilo u grupama do 20 ispitanika i bilo je tipa papir-olovka. Ispitanicima je u
prosjeku trebalo oko 10 minuta da zavre sa zadacima rangiranja, no vrijeme nije
bilo ogranieno i mogli su zadatak obavljati onoliko dugo koliko su eljeli.
REZULTATI I RASPRAVA
Budui da su rezultati ovog istraivanja prikazani kao rangovi u obradi rezultata, koritena je neparametrijska statistika, odnosno testovi, i to Friedmanov test, test
predznaka i Mann-Whitneyev U test, ovisno o tome da li su se usporeivala dva ili
vie uzoraka i ovisno o kakvim je uzorcima rije, zavisnim ili nezavisnim. Bitno je
napomenuti da manji rang predstavlja veu poslovnu poeljnost kandidata i u tom
smislu bolji rezultat, odnosno oni kandidati za koje se veu manji rangovi prije
se biraju od onih kojima su dodijeljeni vei rangovi.
Utjecaj atraktivnosti na poslovnu poeljnost kandidata i kandidatkinja
Radno mjesto profesora matematike
Kada je rije o kandidatima, moe se rei da razina atraktivnosti nema utjecaja na vjerojatnost primanja na radno mjesto profesora matematike, to je i logino budui da je rije o poslu za koji se smatra da tjelesni izgled nema utjecaja na
uspjenost u radu (Tablica 1 i Tablica 2).Meutim, kandidatkinje se ipak vrednuju
na poneto drugaiji nain u odnosu na kandidate, koji je uz to poprilino neobian
ako se usporeuje s rezultatima dosadanjih istraivanja. Ne iznenauje podatak da
je efekt atraktivnosti naen samo za kategoriju kandidatkinja, no ne i kandidata s
obzirom na injenicu da se ene openito vie vrednuju kroz tjelesni izgled. Ono
to je pomalo iznenaujue je smjer razlika u poslovnoj poeljnosti kandidatkinja u
odnosu na njihovu razinu atraktivnosti. Neatraktivne kandidatkinje su poslovno najpoeljnija kategorija (Tablica 1 i Tablica 2). Njih procjenjivai izabiru prije atraktivnih i prosjeno atraktivnih kandidatkinja bez obzira na to to se radi o poslu kod

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

11

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

Tablica 1. Prosjeni rangovi kandidata i kandidatkinja razliite razine atraktivnosti prilikom izbora na posao za radna mjesta profesora i tv-voditelja te pripadajui Friedmanovi
testovi (N = 135, df = 2)
Mneatraktivni

Mprosjeni

Matraktivni

X2

2,91

2,92

3,16

3,511

0,173

3,71

4,17

4,13

11,015

0,044

4,08

3,44

2,69

39,396

0,000

4,02

3,82

2,99

22,824

0,000

Radno mjesto

Spol

Profesor/ica

Tv-voditelj/ica

Tablica 2. Prikaz rezultata testa predznaka razlike u poslovnoj poeljnosti unutar kategorija kandidata i kandidatkinja za radna mjesta profesora i tv-voditelja
Profesor matematike
Spol

Parovi usporedbe

neatraktivni vs. prosjeni

neatraktivni vs. atraktivni
prosjeni vs. atraktivni

neatraktivne vs. prosjene

neatraktivne vs. atraktivne
prosjene vs. atraktivne

v<V
(%)

51,11
58,52
54,07

0,172
1,793
0,861

0,863
0,068
0,389

60,18
60,02
51,85

2,069
2,002
0,344

0,038
0,044
0,731

Tv-voditelj
v<V
(%)

36,30
26,67
34,07

3,098
5,336
3,615

0,002
0,000
0,000

45,93
32,09
34,81

0,861
4,060
3,443

0,389
0,000
0,000

kojeg ne bi trebao postojati efekt atraktivnosti na uspjenost u njegovu obavljanju.

Dakle, u ovom sluaju atraktivnost je odreeni nedostatak, to je u literaturi poznato
pod nazivom Lijepo je loe efekt, za koji je utvreno da se, izmeu ostalog, moe
javiti i kod poslova koji zahtijevaju vei stupanj intelektualnih sposobnosti, a posao
profesora matematike vjerojatno spada upravo u takvu kategoriju poslova.
Radno mjesto tv-voditelja
S porastom atraktivnosti kandidata raste i vjerojatnost njihova primanja na posao za radno mjesto tv-voditelja. Atraktivniji kandidati su poeljniji u odnosu na
prosjeno atraktivne i neatraktivne kandidate, dok su prosjeno atraktivni poeljniji od neatraktivnih. Vjerojatnost primanja na posao kandidatkinja razliite razine
atraktivnosti mijenja se na isti nain kao i kod kandidata, odnosno to je kandidatkinja atraktivnija, raste vjerojatnost njena primanja na posao. Oito je efekt atraktivnosti izraeniji kada je rije o radnom mjestu tv-voditelja u odnosu na radno mjesto
profesora matematike, to je i u skladu s oekivanjima budui da je to radno mjesto
procijenjeno kao ono kod kojeg je fiziki izgled bitan za uspjeh u radu.

12

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

Utjecaj spola kandidata i procjenjivaa na poslovnu poeljnost

kandidata i kandidatkinja
Utjecaj spola kandidata i kandidatkinja na njihovu poslovnu poeljnost
Radno mjesto profesora matematike
Usporedbom poeljnosti primanja kandidata i kandidatkinja na radno mjesto
profesora matematike dobiveno je da su kandidati poeljniji od kandidatkinja. Pri
tome nije vano kojoj kategoriji atraktivnosti pojedinci pripadaju (Tablica 3). Moe
se kazati da se ovdje oito radi o spolnoj diskriminaciji, toliko izraenoj da ni efekt
atraktivnosti nije uspio moderirati utjecaj spola kandidata na njihovu poslovnu poeljnost. Naalost pretpostavka o postojanju spolne diskriminacije je potvrena i
ovim ispitivanjem. Ovakav ishod je jo vie iznenaujui uzme li se u obzir injenica da su u istraivanju koriteni samo oni poslovi za koje je prethodno u predispitivanju utvreno da ih jednako esto obavljaju mukarci i ene, ali je isto tako
u skladu s ve utvrenim negativnim efektom koji atraktivnost ima kada je rije o
kandidatkinjama.
Radno mjesto tv-voditelja
Kada se radi o radnom mjestu tv-voditelja, kod kojeg je uspjenost u tom poslu prema procjenama iz predispitivanja, ali i prema rezultatima nekih dosadanjih
istraivanja uvjetovana tjelesnim izgledom, rezultati upuuju na to da izbor kandidata u ovom istraivanju prvenstveno ovisi o atraktivnosti, a ne o spolu kandidata.
Dakle, nije naena razlika u poslovnoj poeljnosti kandidata i kandidatkinja iste
razine atraktivnosti (Tablica 4). Neatraktivni kandidati ne razlikuju se od neatrakTablica 3. Prikaz rezultata testa predznaka testiranje razlika u poslovnoj poeljnosti kandidata u odnosu na kandidatkinje za radna mjesta profesora matematike i tv-voditelja
Profesor matematike
Kandidati vs. kandidatkinje

v<V
(%)

Neatraktivni vs. neatraktivne

Neatraktivni vs. prosjene
Neatraktivni vs. atraktivne
Prosjeni vs. neatraktivne
Prosjeni vs. prosjene
Prosjeni vs. atraktivne
Atraktivni vs. neatraktivne
Atraktivni vs. prosjene
Atraktivni vs. atraktivne

61,48
68,89
68,89
64,93
70,37
69,63
59,26
71,11
66,67

2,582
4,303
4,303
3,369
4,648
4,475
2,064
4,820
3,787

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

Tv-voditelj
p

v<V
(%)

0,009
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,038
0,000
0,000

51,11
45,92
32,09
60,00
57,04
42,22
68,89
66,67
57,04

0,172
0,861
4,060
2,238
1,549
1,721
4,303
3,787
1,549

0,863
0,389
0,000
0,025
0,121
0,085
0,000
0,000
0,121

13

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

tivnih kandidatkinja, prosjeno atraktivni kandidati od prosjeno atraktivnih kandidatkinja, a atraktivni kandidati od atraktivnih kandidatkinja. Kada se usporeuju
kandidati i kandidatkinje razliitih razina atraktivnosti, prednost imaju oni koji su
tjelesno atraktivniji, bez obzira na spol.
Utjecaj spola procjenjivaa na poslovnu poeljnost kandidata i kandidatkinja
Za ispitivanje razlika u procjenama poslovne poeljnosti kandidata s obzirom
na spol procjenjivaa koriteni su Mann-Whitneyevi U testovi.
Zanimljiv ishod ovog istraivanja je upravo razlika u procjenama kandidata i
kandidatkinja koje daju mukarci i ene, tonije smjer tih razlika.
Radno mjesto profesora matematike
ene i mukarci znaajno se razlikuju u procjenama atraktivnih kandidata za
radno mjesto profesora matematike, dok je za prosjeno atraktivne kandidatkinje
razlika u procjenama mukaraca i ena rubno neznaajna (Tablica 4). Smjer navedene razlike, odnosno trenda je takav da su ene sklone boljem procjenjivanju
mukaraca odnosno kandidata, dok mukarci boljima odnosno poslovno poeljnijima procjenjuju kandidatkinje. Oito da pretpostavka o neznaajnom utjecaju spola
procjenjivaa nije potvrena.
Radno mjesto tv-voditelja
Poslovna poeljnost kandidata za radno mjesto tv-voditelja takoer se razlikuje
ovisno o tome da li ih procjenjuju mukarci ili ene. Prosjeno atraktivni kandidati
su pozitivnije vrednovani od strane ena, dok su atraktivne kandidatkinje pozitivni-

Tablica 4. Mann-Whitneyev U test Razlike u procjenama poslovne poeljnosti kandidata

i kandidatkinja razliite razine atraktivnosti procjenjivaica i procjenjivaa za radna mjesta profesora matematike i tv-voditelja
Profesor

Tv-voditelj

Spol

Atraktivnost

M1

M2

M1

M2

neatraktivni
prosjeni
atraktivni

-1,806
0,738
-2,597

,071
,460
,009

2,68
3,00
2,85

3,29
2,78
3,67

0,220
-2,669
-1,286

,826
,008
,199

4,11
3,16
2,60

4,04
3,90
2,84

neatraktivni
prosjeni
atraktivni

1,164
1,923
1,135

,244
,054
,257

3,83
4,37
4,26

3,51
3,84
3,90

-1,268
0,272
4,545

,205
,786
,000

3,87
3,85
3,49

4,26
3,77
2,16

1 procjenjivaice
2 - procjenjivai

14

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

je vrednovane od strane mukaraca (Tablica 4). Iz navedenog proizlazi da je nalaz

o pozitivnijem vrednovanju suprotnog spola konzistentan budui da je utvren kod
oba radna mjesta. Iz Tablice 4 vidljivo je da su mukarci i ene zapravo suglasni
u svojim procjenama kada se radi o neatraktivnim kandidatima i kandidatkinjama,
no razlike se javljaju kod procjenjivanja atraktivnijih osoba (prosjeno atraktivnih i
atraktivnih). Ovakvi rezultati vjerojatno bi se mogli objasniti prisutnou ljubomore
kod procjenjivaa oba spola.
Generalno se moe rei da rezultati ovog istraivanja potvruju da je pronaen utjecaj atraktivnosti na procjenu poslovne poeljnosti kandidata i kandidatkinja
kada je rije o poslu tv-voditelja, to se moglo i oekivati jer uspjenost u ovom
poslu ovisi o fizikom izgledu. Meutim, za posao profesora matematike taj efekt
nije pronaen kada je rije o kandidatima, to znai da ne moemo govoriti o postojanju efekta Lijepo je dobro, dok je kod kandidatkinja utvren upravo suprotan
efekt, tzv. Lijepo je loe efekt. Razlog zbog kojeg je dolo do ovakvih rezultata
kada je rije o kandidatkinjama je vjerojatno taj to se posao profesora matematike,
neovisno o tome to je s obzirom na rezultate predispitivanja definiran kao spolno
neutralan posao, stereotipno doivljava kao posao primjereniji za mukarce. I u nekim ranijim istraivanjima je utvreno da se kod tzv. maskulinih poslova prije biraju
neatraktivne ene jer je u tom sluaju njihova femininost potisnuta (Johnson i sur.,
2010). Rezultati takoer upuuju na postojanje spolne diskriminacije kada je rije
o izboru kandidata za posao profesora matematike, to je u skladu s pretpostavkom
ovog istraivanja baziranoj na recentnim podacima o prisutnosti spolne diskriminacije bez obzira na sve veu liberalizaciju trita rada odnosno sve manju podjelu na
tipino muke i enske poslove te na sve vei trend prisutnosti ena u svijetu rada. U
skladu s navedenim doprinos ovog istraivanja odnosi se upravo na dokaz kako jo
uvijek postoje razne vrste predrasuda (bazirane na tjelesnom izgledu i spolu) koje
utjeu na selekcijski postupak te da bi u svrhu njihova eliminiranja o takvim stvarima trebalo voditi rauna i uiniti selekcijski postupak to je mogue objektivnijim.
To se, na primjer, moe postii to je mogue veom standardizacijom postupka
selekcije koji bi ukljuivao velik broj objektivnih parametara na osnovi kojih bi se
donosila konana odluka. Zanimljivo je da rezultati ovog istraivanja pokazuju da
spol kandidata nije jedini izvor pristranosti, ve to moe biti i spol procjenjivaa.
Naime, utvreno je kako postoji intraseksualna kompeticija prilikom vrednovanja
kandidata, to je takoer smjernica za daljnja istraivanja.
Na kraju je potrebno spomenuti neke nedostatke samog istraivanja. Vjerojatno
je osnovni nedostatak koji se namee onaj vezan uz koritenje studenata i maturanata kao procjenjivaa kandidata, odnosno ispitanika koji nisu pravi poslodavci ili
osobe koje rade selekciju prilikom zapoljavanja. Openito su istraivanja na ovu
temu raena na studentskim populacijama, a kao opravdanje se najee navode
rezultati istraivanja Bernsteina, Hakela i Harlana (1975), prema kojem su studenti i profesionalni intervjueri imali gotovo identine procjene kandidata. Nadalje,
Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

15

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

miljenja smo da pitanje postavljeno u predispitivanju u svrhu odabira spolno neutralnih poslova nije formulirano na optimalan nain, jer su odabrani poslovi koje
jednako esto obavljaju mukarci i ene. To to se nekim zanimanjem podjednako
bave mukarci i ene, ne znai nuno da ih ostali smatraju jednako uspjenima u
tom zanimanju. Preporuka za neka budua istraivanja je da se pitanje formulira kao
Bi li ovaj posao, po Vaem miljenu, bolje obavljao mukarac ili ena? Kao prednost se moe istaknuti koritena metodologija u sklopu koje su procjenjivai trebali
rangirati sve potencijalne kandidate, to je zapravo vrlo slino realnim situacijama
u kojima poslodavac proita ivotopise svih kandidata i meusobno ih usporeuje.
Ipak, kako su ivotopisi koriteni u ovom istraivanju izjednaeni, te su se razlike
u poslovnoj poeljnosti mogle pripisati iskljuivo razlikama u tjelesnom izgledu na
fotografijama koje su pridruene ivotopisima, zbog vremenski bliske usporedbe
ekstremno razliito atraktivnih osoba mogue je da je dolo do umjetnog poveanja
efekta atraktivnosti na poslovnu poeljnost.
U buduim istraivanjima poeljno bi bilo ukljuiti ivotopise razliite kvalitete i onda ispitivati efekt atraktivnosti. Takoer bi bilo dobro kontrolirati facijalne
ekspresije osoba na fotografijama te u ulozi procjenitelja pokuati angairati prave
poslodavce. Vanost istraivanja koja se bave ili e se baviti ovom i slinom tematikom ogleda se u injenici da se u oglasima za posao sve ee trai dostavljanje
fotografije, kao obvezne stavke ivotopisa. Mogunost da ta ista fotografija bar donekle utjee na ishod selekcijskog postupka, a rezultati ovog istraivanja upuuju
na to da bi mogla, bitan je razlog bavljenja ovom problematikom.
ZAKLJUAK
Kada je rije o utjecaju atraktivnosti na poslovnu poeljnost, moe se rei da
odnos ovih dviju varijabli nije tako jednostavan i dosljedan, odnosno treba ga se
gledati u kontekstu faktora vrste posla i spola kandidata. Izbor kandidata za posao profesora matematike nije odreen tjelesnim izgledom, dok on utjee na izbor
kandidatkinja. Meutim, razlike nisu dobivene u smjeru da s poveanjem atraktivnosti raste poslovna poeljnost, ve je utvreno da su najpoeljnije neatraktivne
kandidatkinje. Kod posla tv-voditelja, odnosno posla kod kojeg uspjenost ovisi o
izgledu, s porastom atraktivnosti raste poslovna poeljnost, kako za kandidate tako
i za kandidatkinje.
Spol kandidata ima bitnu ulogu kada je rije o prijavama kandidata za posao
profesora matematike, i u tom sluaju su mukarci u apsolutnoj prednosti u odnosu
na ene, tj. mukarac iz bilo koje kategorije atraktivnosti procijenjen je kao poslovno poeljniji od ene iz isto tako bilo koje kategorije atraktivnosti. Moglo bi se rei
da se za ovaj posao bilo koji mukarac procjenjuje boljim od bilo koje ene. S druge
strane, za posao tv-voditelja presudan faktor je bila atraktivnost, a ne spol kandidata.

16

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

Spol procjenjivaa se takoer pokazao bitnim za procjenu poslovne poeljnosti.

Mukarci i ene se slau u procjenama neatraktivnih kandidata i kandidatkinja, no
njihove procjene se razlikuju kada je rije o prosjenim i atraktivnim. Smjer razlika
je takav da su ene pozitivnije vrednovale mukarce, a mukarci ene.
LITERATURA
Abbas, Q., Hamead, A., Waheed, A. (2011). Gender Discrimination and Its Effect on Employee Performance/Productivity. International Journal of Humanities and Social Science, 1, 170-176.
Averett, S., Korenman, S. (1996). The economic reality of the beauty myth. Journal of Human Resources, 31, 304-330.
Bernstein, V. Hakel, M.D., Harlan, A. (1975). The college student as interviewer: a threat to
generalizability. Journal of Applied Psychology, 60, 266-268.
Cawley, J. (2004). The impact of obesity on wages. Journal of Human Resources, 39, 541474.
Cole, M.S., Field, H.S., Giles, W.F. (2004). Interaction of Recruiter and Applicant Gender
in Resume Evaluation: A Field Study. Sex Roles, 51, 597-608.
Dion, K., Berscheid, E., Walster, E. (1977). What is beautiful is good. Journal of Personality
and Social Psychology, 24, 285-290.
Dipboye, R.L., Fromkin, H.L., Wilback, K. (1975). Relative importance of applicant sex,
attractiveness and scholastic standing in evaluation of job applicant resumes. Journal
of Applied Psychology, 60, 285-290.
Drogosz, L.M., Levy, P.E. (1996). Another look at the effects of appearance, gender and job
type on performance-based decisions. Psychology of Women Quarterly, 20, 437-445.
Hamermesch, D.S., Biddle, J.E. (1994). Beauty and the labor market. American Economic
Review, 84, 1174-1194.
Heilman, M.E., Saruwatari, L.R. (1979). When beauty is beastly: The effects of appearance
and sex on evaluations of job applicants for managerial and nonmanagerial jobs. Organizational Behaviour and Human Performance, 23, 360-372.
Jackson, L.A. (1983). The influence of sex, physical attractiveness, sex role, and occupational sex-linkage on perceptions of occupational suitability. Journal of Applied Social
Psychology, 13, 31-44.
Johnson, S.K., Podratz, K.E., Dipboye, R.L., Gibbons, E. (2010). Physical Attractiveness
Biases in Ratings of Employment Suitability: Tracking Down the Beauty is Beastly
Effect. The Journal of Social Psychology, 150, 301-318.
Langlois, J.H., Kalakasin, L., Rubenstein, A.J., Larson, A., Hallam, M., Smoot, M. (2000).
Maxims or Myths of Beauty? A Meta-Analytic and Theoretical Review. Psychological
Bulletin, 126, 390-423.
Mazzella, R., Feingold, A. (1994). The effects of physical attractiveness, race, socioeconomic status, and gender of defendants and victims on judgments of mock jurors: A metaanalysis. Journal of Applied Social Psychology, 24, 1315-1344.

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

17

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

McElroy, J.C., DeCarol, T.E. (1999). Physical attractiveness on cognitive evaluations of
saleswomens performance. Journal of Marketing Theory and Practice, 7, 84-100.
Morrow, P. C. (1990). Physical attractiveness and decision making. Journal of Management,
16, 45-60.
Nicklin, J.M., Roch, S.G. (2008). Biases influencing recommendation letter contents: Physical attractiveness and gender. Journal of Applied Social Psychology, 38, 3053-3074.
Patzer G.L. (1985). The Physical attractiveness Phenomena. New York: Plenum Press.
Posthuma, R.A., Morgeson, F.P., Campion, M.A. (2002). Beyond employment interview
validity: A comprehensive narrative review of recent research and trends over time.
Personnel Psychology, 55, 1-81.
Raza, S.M., Carpenter, B.N. (1987). A model of hiring decisions in real employment interviews. Journal of Applied Psychology, 72, 596-603.
Riniolo, T.C., Johnson, T.C., Sherman T.R., Misso, J. (2006). Hot or not: Do professors
perceived as physically attractive receive higher student evaluations? The Journal of
General Psychology, 133, 19-35.
Umberson, D., Hughes, M. (1987). The impact of physical attractiveness on achievement
and psychological wellbeing. Social Psychology Quarterly, 50, 227-236.
Watkins. L.M., Johnston, L. (2000). Screening job applicants: The impact of physical attractiveness and application quality. International Journal of Selection and Assessment, 8,
76-84.
World Economic Forum (2013). The Global Gender Gap Report. Geneva: World Economic
Forum.

JOB DESIRABILITY OF MALE AND FEMALE CANDIDATES

ARE PHYSICALLY MORE ATTRACTIVE ALSO MORE
PREFERRED?
Summary
The aim of this study was to determine whether physical attractiveness influences
the assessment of candidates job desirability, taking into consideration the candidates
gender, type of work, in terms of (un)importance of physical attractiveness for success
on the job, and gender of those who evaluate potential candidates.
The study involved a sample of 135 subjects from the graduate and student population, of whom 84 were women and 51 men, aged 18-27. Prior to conducting the
main part of the study, preliminary testing was carried out with the goal of selecting
male and female candidates of different level of attractiveness and two gender neutral
jobs (one whose successful performance depends on physical appearance television
presenter, and one that does not math teacher).
Results show that the relationship between attractiveness and job desirability of
candidates should be viewed in the context of type of job and gender of candidates. The
selection of male candidates for the job of math teacher is not determined by physical

18

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 18 (2015), 1, 5-19

appearance, but physical appearance was important for the selection of female candidates. It was found that the most desirable are unattractive candidates. For positions in
which success depends on attractiveness, with an increase in attractiveness, the probability of selecting a candidate (male and female) also grows. Furthermore, for the job
of math teacher, male candidates were preferred in relation to female, regardless of
their level of attractiveness. For the selection of television presenters, attractiveness
was a crucial factor. Men and women agree on estimates of unattractive male and female candidates, but their estimates vary when it comes to the average and attractive
candidates. Difference is such that women more positively assess male candidates and
men the opposite.
Key words: job desirability, physical attractiveness, gender of candidates, selection

Primljeno: 18. 11. 2014.

Naklada Slap, 2015. Sva prava pridrana.

19