o-, **,1:\qt-,.

"-___1,F

Hordy,Schilgen

TI I ONA
M L A D I E pFl E M A D J E V O J C I
'

DFIUGO IZ DANJ E
'{

ZAGREB

1944

PR,ISTUP HBVATSKOM

IZDANJU

pruda m\a'd'i6wrazno'
.(J tsriemn, ka"d'ase u na,io! lttera,tutt
urstna pow$', lwko dn se olada prem'd d'ieuojci', a djettojci lta'ko
d,a se ulada premn' mtadnnu, dolazi' oua, kniiga.
Izailla,ie (l,osad'u os&n1'1tvlh iezi,ka,' a suq' iu ie kratrka
obsi,pala h,ualamw c rekl,u, d'a ie nuibol'ii priiuteli i' swuietnt'k
r;Iwdiiw w pi,taniu, o lc'oiett' ovisr, w niegwu 1ittotu Deornq'
n+no'go. - Prema sudu kriti,ke, o1)q,ie knit'ga neito zasebno
- jed,i,na suoie urste. Ona suestrano i, pregled'no prwEa teo'
rijw d,etikutnoga pibunla, zd,rwEenogs moralont', psi'hol'ogi'iom'
q, vue to na osnouici, oeh'koga i'zkustaa' - JaJiaiotogiiom,
9naladeniu *am'o'gd' pi'tania,
snoie' stgurnost, pod'punost
niedno'st
i' otmierwst izraEaia.u nai'
knitge,
te
pred,nosti,s% aue
gouo,rd
s wLnogo rq"zwnlpuanld'
stoarima.
trfuii,ga
detikatrnji,m
m,lad,ena,6hepsihe, te s nxnogo takta, a r,z suega pouiwuania ne
ratlct se totiko rad'oznnlost koti,ko pobwdn uolii u borbt Ba tdps'l
itsta i,iuota.
Ooa je kniiga mumcenjena mladi6w, d,ok Xe po'sebna kniiga
namtenjena djeuojci,.
Hruatski je pneooil' uieran rauoTnt"lcu,a il,ielo ie uel'tkoga
prijatel'ju oml,a(l,r,new Samobo'w, raur'utiu1eg uiitelia u m. Mi''
Iana Lnnga, brata poko'jnog btskupa, Izda,pai mu ouont pri:l't'
hom oil srca aahvuljuje na trudu.

T I S K A R AM A T I C EH R V A T S K IAHK A D E M I E A R.A Z A G R EIB

LICA
54
T.

UVOD
Dragi moj mladi prijatelju! Hajde d.a razgovaramo o, ozbiljnorn pitanju. Pitanje"je pade ueoma ozbiljno. O tome, kako
odgovori5 na to' ozbilj,no pitanje, ovisi veoma mnogo. pravi
6e ti odgovbr na ovo, pitanje d,onietr mir, ponosnu samosviest,
da si se poni,o viteZki, a i sreiu bez kajanja. Krivi odgovor
na p'ostavljeno, pitanje ob,teretit 6e ti savjest, a moile tebi, a
po tebi i mnogim drugim donieti jada i nevolja.
To je pitanje, koje ne moZe5 nfuako, mirnoi6i. Mora| prema
njemu zauzeti prije ili kasnije odredeni stav. VaZno je, da
promislii u mirnim dasovima, kako 6e5 se odluditi, i da ne prepusti5 odgovor dasovitom p,od"raiaj{r.
A nije lako dati pravi o'd"govor. Mnogostruki se utj,ecaji
namedu, da te zavedu na stranpruticu, gdje ti prie,ti propast.
vabe te sjetilni uiilci. Tko Zeli da
ihu
Zivotnog neizkustva i
i. mladeZ ve6inorn
ne misli na uZasne posljedice, kamo je moZe da dovede, a sigurno i dovodi samo jedan nepno,rrr^i5ljeniko,ra,k. Da' su bili
na stranputici, to, gdjekoji tek onda uvide, kad se nadu na
razvalinarna varave sre6e, koju su sami skrivili i koja im
sada zatvara p'ut k pravol' sre6i. Mjesto oiekivane raclosti iivota, nadu gorku bo,l, mjesto sre6e duBerrne muke.
tk

Poput vjeraog i odanog prijatelja ho6u da ti budem pratiocern. Ne rnora5 me sliepo s,Iiediti. Zetirnr,,,da sarn wurd,i,i L
upozna1, korje je pravo, rje6enje pitanja, pa da ga samosviestno iz unutrainjeg uvjerenja muZevno provede5.
Ho6u da obradim iz seks,ualnog pitanja samo stav rnladi6a prema djevojci.
PISAC
.

POGLED U NACRT STVOBITEIJEVE

PROVIDNO,STI
U cielorn planu providnosti Stvoniteljeve vlada nadelo:
Sto, rnoZe Bog proizvesti p,o dmgomq ne dini Sarn; On se
sluZi stvore,njima, da pos,tigne svoje ciljeve. Sviet je neopisivo mudra umjetnina, u ko'joj u podetku stvorene sile i sposobnosti uviek ianova djeluju i raaploduju, a da kod toga
ne mora sudjelovati izravn'o Stvoritelj sam.
Posebna je pojava u vanjskorn vidljivorn svietu dovjek,
jer on je jeclino sloibodno bi6e. Sva se druga stvorenja instinktivno poko,ravaju zakonima tako', da se u njihovu djelovanjru
nakane Stvonitelja po,s,tizavaju naravnom nuZdom. dovjek se
nasuprot moZe da odludi, da li 6e se pokoriti zakonu ili ne 6e.
Bog ipak znadLei u-zp*'kos dovjedjoj slobod.i postidi svoj
cilj. On je postavio u dovjedju narav nagon i dao je podraZaje, kofi taiko snaZno djeluju na volju dovjeka, da se stvarno
dovjek ovorne nagonu i podraZaju.ob6enito ne moZe orprieti.
Zlu po,rabu je stnogo zab,ranio, jer se njom.e osruj,ecuju BoZji
planovi. Bog je jo5 uredio i to, da teZke po,sljedice odvra6ajru
.dovjeka od zle upotre,be.
Kako nam pripovieda najstarij,a poviest svieta, stvo'rio
je Bog jedan Zenitbeni par ljudi. Ocl ovoga se para mora da
rode svi ljudi. Zato, je Bog stavio u dovjedju narav spo$obnost davati Zivot, tlrugim ljudima. dudesno je od Boga uredeno, da dovjek, kao i Zivortinja, raClanjern niSrta ne gubi, a
od njega rodena djeca u re"dovitim prilikama isto su tako
savr5ena kao i o,n sam.
Planovi se BoZji mogu sarno, onda posti6i, ako se ljutli
sluZe ovim svo,jim sposobnostima- Istina je, da su radositi' roditeljske liepe i diste, ali djeca sru uz to teret i briga, a iestoput muka i Zalost roditeljima. Radi toga'bi rnroglo biti, da
se mnogi ljucli pla5e Zenitbe a tirne ;bi se ljurtski rod iawgao
pogibli da izumre. ZaLo * Bo[ pobrinuo, da se ljudi u ve6ini
odluduju za Lenilbrt. U nadinu, kako je o,n to udinio,, odituje
se rnudrotst i dobrota Boija, kojo.j se dovjek mora diviti. Sve

je tako uredeno, da se visoki planovi BoZji postignu, a dovjek

u njima ima vrelo distih zemaljskih rados'ti.
Bog je stvorio mui,a i Zenu posve razlidne. Cielo njihovo
bi6e, njihov karakter i mi5ljenje, tako su razlllni, da bi dsvjek mogaor re6i, da muZ ima drugdij'u duSLrnego,Zena. Ali to
ne s,toji. Nema muZkih i Zenskih du5a, ve6 samo ljudskih duga, _
i te su u svih ljudi jednake. Raalidnost bi6a ima svojm osnovu
i temelj jedino u razliditim svojstvima tiela. Kada Bog stvara
duSu i uda,Lrnj'uje u klicu, tada je ved ta du5a takva, da 6e
misliti i osjeiati na nadin muZa ili Lene, ve6 prema torne, kako
se klica raavije u muZko, ili Zensko tielo. Po organima naune,
koji su klici spolno, svojstveni, proizvode se tajanstveni sokovi (hor,moni) te se takozvanorn >unutra5njom sekre,cijom<<
prenose u krv; a ona pro,izvodi razlidne sklono'sti, sposobnosti
i duhovne ootrebe.
U novije se vrierhe podelo iztraLivati duhovnu sklonos't
mui,a i Zene. Najsigrurniji je rezultat postignut kotl muzke i
Zenske Sko ske omla.dine, bududi da. ta o,mladina prima istu.
naobra^zbu i ima jednaku naudnu osnovu. Posiuuda je utvrttena
dinjenica, da udenice daleko nadma5ujru udenike revno56u ir
udenju, u samom polaZenju predavanja. . Posvuda su im morali priznati obseZni i brZi dar shva6anj,a i opaZanja, i do,suditi im uglavnorn bolji uspjeh na izpitima. U drugim smjerovima bio jer rezultat ze. udenike p,ovoljnij,i. Najjasnije se to
pokazalo u odrgovorima, ko,ji su bili sistematski postavljbni na
nizozemskim sve'udili5tirna, a koji se s'laZu s opaZanjima i na
drugim udiliBtima. Postavila se rnno,ga pitanja, koja je trebalo
iztrai,tti,. Uzeta su u pretres, saimo o,na pitanja, u ko.j,ima su
se sloZili muZki i Zenski iztraLivad,i. Pitanja su bila:
a) Obdenita sposrohnost: Ono; '5to je naudeno, proBiriti
vlastitim umovanjern ili vlastitim rzLralivanjem; b) Znanstvena lektira, neovisrna od zahtjeva sarhoga iu4.ita-; c) Kritika
onoga, Sto je naudeno, proditano, te o tome izre6i vlastiti sud;
d) Posve stvarni interes za znarrstven;a pitanja; e) Uredno
polaZenje predavanja i vjeibi; f) Razuman (ne6kolski) nadin
udenja; C) Mod prosudivanja; h) Logika; i) Abstrakcija; k)
Bogatstvo kornbiniranja; l) Samosta,lnost u iztrallanjg;
rn)
Veselje u vlastitorn iztraZivanjru; h) Znanstveno d"jelovanje
nakon dovr5enoga studija.

U tom pfikazu dinjenica pokazuju brojevi prve linije, u

koliho su sludajeva bili povoljniji rez;ultati za udeni,ke; u drugoj liniji prikazuje se, u demu su udenice nadvisile udenike, a
u ,tredern se pokazuju jednaki rezultati.
ab

cd

ef8

ik

Im

51 44 46 40 1 45 27 47 40 34 37 34 34
0 1 0 1 0 0 3 0
0 7 2 454
378155L4559572'1
.1
Prema tome prikazu, uzprkos vanredno velike gorljivoudenice ob6enito u pozadini u poredbi prema udenistoje
sti,
cima u predmetima abstraktnim i logidkim, i u mi3ljenju bez
osje6aja. Ova dinjenica dorka'zuje, kako je obidno Zena, daleko
od teoretskih znanosti. A i po,viestna je dinjenica, da se samo
muZevi nalaze na listini najve6ih majstora na poljru glasbe,
slikanstva, plastike i dramatike; premcla ie i Lena dala ha
tom poljtr znatnih urno'tvorina. Do'sada nije Zena pokazala kakovu vanrednu srtvaraladku djelatnoBt na svim spomenutim
poljima.
Prekorai,ili bismo obseg ove knjige, cla iznosirno' potanke
razlike izmettu duSe,vnih razlil<a Lene i m'r.rZa,koje se odituju
Lr cielom bi6u, u nastojanju, i svemu radu: Za,ta sam pokazao
tek ukratko samro,najvaZniju razliku, ko'ja je izvor svim dmgima. Bog je prema najrazliditijtm zadatama pruZio svalorne
osobitost, koja rnu je potre;bna za njegovor d"jelovanje.
IduL pl<azuie svojiu zada1tt, u vanjskom djelatnom stvaranju. Ova ga potide da odkriva sile prirode,.te ih tr)odvrgava.
sebi, da pronalazi, 'o,rganizi,ra, ko,nstrrrira, da bude stvaraladki
djelatan. U tu mu je wrhu po,treban rtrieaan, prorni5ljen, o3tar
raz,urr', koji ga vodi neutrudivo i uztrajno k cilju, te se ne
da upla"Biti teill<ofiama, nego jo3 snainije ide za tim, da ih
svlada. Njegovd mu je djeto, sve i kadar je za nj se Zrtvovati.
Posve tlrugdrjru zadartv namienio je Stvoritelj Zeni. {'Tjena
ie z.ada6a,materinstvo, koje je veEe vz ku6u, a prema to'me je
posve. naravno, da su njene sve brige usredotodene za' ciehr
ku6u i napose u to, da rlorn udini milim i ilragim ffiti;.r i
djeci. Ove duZnosti izi,skuju posve drmgdije sposohnosti nego
dielatnost muZa. Upravo je dudno, kako je Bog srce ileie nakitio dudesniur svojstvima, koje rnoZemo rgodrw oznaditi jednom rieiju
>materinstvo<."Ova
nesebidnost, spremnost na
I

odricanje, Zrtve, odanost nebesku uztrpljivost, dobrotu, obzir

i brigu za najmanje, ono milo uZivljavanje u sve, Bto,trpi muZ
i djeca, a sa Zeljorn da pomogne, smiluje se, tje3i, liedi,,obraduje.
Sve snr to, vlastitorsti sr.dca, to je blago, iakost Zene, .!oja
nije nikada zadovoljnija, nego kad moZe podpr-rno razviti sve
ove osebine. Ona radi vi5e duvstvom svoga srdca, rlego razumorn. Zato 6e Lena raaumni s:trd svoga muLa, koli joj se desto
dini oStar i strog, svojirn blagim nadinorn popraviti i nadopuniti.
Sada razumijemo, za5to' Zena u pitanjima po,sve znanstvenim, u ko,jima od.lu6.uje samo hladatt razun', destoputa daleko
stoji iza svoga muZa. Dogada se, da se sud njenoga raz;ulnra
brzo' poremeti i mienja, kada je po,tresu osjedaji srdca. ZaLa
Zena pnkazuje malo ili gotovo nikakva iateresa za teoretska
raamaLranja, za distu logiku, za misli bez osje6aja, koje nemaju nikakva dodira s praktidnim Zivotom". Sve ove vlastito*
sti-i.karakteristike rmrZa daleko su od nje, jer se ne odazivlju srdcu njezinu.
Promotrimo li dublje zadalu icne, brzo 6euro opaziti u
nje najrazvije.niju sposobnost, da bude majkom, t. j. da trpi,
preg'ara, brine se za druge. A u tom ba3 i stoji prava ljubav,
za koju veli pjesnik: >Ah, zar ne Zivi ljubav od sarnopriegora
i kriZeva, a od ljubavi zar ne Zivi i sam L:ott?<< Bto bi bio
Livst bez mate,rinstva? Sudbina je svakoga dovjeka povezana
s tolikim potrebama, bolima i gordinama. desto se nemilosrdni ud.arci s'r.rdbineru5e na biednog stanovnika ove zemjle.
Bo,rba je i.ivota desto,put o5tra i okruLna. SnaZni biievi desto
biduju talo, da bi se jedva, mogli snos.tti, kada ne bi bilo plemenitih Zena s njihovim njeZni,rn, osje6ajnim sydceirn, kojim
nas tjeBe, hrabre, poma.Zu, podiZu i lie{e,-pa zaboravljaj'u6i
same sebe h:tvuju se i tako unose u Zivot snagu i jakost.
Zato punim pravom nazivlju materinstvo, o,l"u nesebidnu, poZrtvovnu, od.anu ljubav, kn:lorn Livota.
'
Ali je S,tvoritelj dao Leni jo6 i t. zv. intuiciju, t. j. neku
vfstu gledanja: Lena bez sviestnih razloga o,sje6a ono, 5to je
pravo. O'na brZe nego muZ shva6a zbilju i istinu. Upravo se
valja 6uditi, koi.ikorn sigurnoS6u i jasno,6orn zna prava iena
jednim pogledorn progledati rrwi,a i iapravno ga prosuditi.
destoput Livi mtfi,viSe u svietu onih misli, koje sam stvara, dok
10

nogama na tlu zbiljskog LivoIa' Ona

le,na stoji o;bidno'obje'ma
o'sjedaj onoga duvstva, zal<o1e
n" rfti neoibidno'fin i siguran
5to' se pristoji' pitaj pleznati,
sigurno
>ZeliB
li
.'"fi E""tit":
menite Lene<<.
'---l
mudro ured'io'
Ouo je razlidnu vlastitost Stvoritelj veo{na
vezani jedlo
su
oni
popunjuju;
.ier s na taj nadin muZ i Lena
z-a":il
ona'
dati
svur.i od njih moZe dmgorne
l"':'
ria ;;;;
bi oboje
Kada
muZu'
jL
drugarica
pornagadica,
da
iinu *r^
veza, koja ih ujedi'
l-uii itt" vlastltosti, manjkala bi ova
protivnici' Konjedno
konkurenti,
drugome
,r:":., t" bi biii
je, istina' ntr'Zdan
Korrkurencija
je
borba.
gotova
turencija
naptezaniima'
ouj.t ttup""dka, jer na,s vo'di neprestano novim
o'sniva \a tza'
Zivort'
bradni
se
Sre6an
bolje.
neSto
dinirno
da
popunjavanju,' jer svaki od njih pruZa svorne Zenid:u*o*
onda'
ilitto* drugu ono, dega ovajr nema' a za Eim Eezne' Pa i
p'ozivu
ob6em
ona
6e
udati,
ako se djevojka ne moZe ili ne ie
Zene diniti veoma mnogg, u demu joj ne moze konkurirati
p'osve
muZkarac. Ali u onorn d.asu,kada ona ZeIi da nastupi u
da hao'
obidno
mora
muZu,
konkurent
p'oslovima
kao
nruZkim
stane. ona trioae i u torne da bude pornogadica i savjetnica
'obid'no 6e prorni5ljen razum muZa
ntuLu; sarno suparnic'u Zerru
potisnuti sa svoga borbenog polja. Ima, istina, izuzetak-a, koji
pa
pohazuju u svojim sklonostima vi5e muZkaradki nadiir'
potvrduju
samo
izuzetci
zato i preziru Zenitbu. No i ovakovi
pravilo.
Radi svo'jih osobito,sti postavljen je po otlre'dbi BoZjoj muZ
pocl
glavo,rn obitelji. To je Bog izridno naloZio: >Ti 6eB biti
(Gen'
16')
3,
tobom'<
nad'
vladati
on
6e
vla56u rrnlevom i
Zato nikakova Zenska emancipacija ne moZe tu S;to bitno prornieniti. Sama je Majka Bozla 1o izkusila, kada se ancleo dvaput javio,Josipu, da ga upoaori na bieg u Egipat te na povratak u domovinu. Ovo gospo'd,stvo muZevljevo ne smije se iz'
jednaditi s tiranstvom. Kad sv. Pava,o' ponovno veli Zenama:
>Bud.ite posluBne muZevima<, to svaki pqt pridodaje: >MuZevi'
a
ljubite svoje Zene!<<Gospo'dstvo muZa osniva se na ljubavi'
premda
tada je Lena, zaisLa obvezana da se poko'ri m'uZu
moZcla drugdije misli. Prava se Zena ne osjeda nikada sretnija'
a
nego, kada ser posve poruzdaje q svo'ga m'tia i njega slu3a'
on je Stuje, te njeZno i o'bzirno s njom pos'tupa; ona SosPoduje nad njirn svojom ljubavi.

11

Ne moZe se opisati, kako se blagotvorno

i sredno dadu
povezati vlastitosti Lene i muZa
u braku. Djelovanja ovog izjednade,nja mogu se lakSe pro,Zivjeti
i iutjeti, ,"S_ioirroipisati i prikazati. MuL osje6a potrebu,
da se nekomu izpripo_
vieda o onomq Sto mu se dogodilo,
Sto g" ti5ti, Sto ga po_
krede. On teEi z,a milim razum]."""r:"*,
za priznanjem svoga
djelovanja, za su6uti, za pobudom.
kr;
se povrati ku6i na_
kon teZkoga rada, borbi i Zivotnih
t"a, ZJi;;;";;,
u kojern moLe d.ati sebe, kakav ""erlfif.u,
lesi, s, svim svojim slabo6ama i nedostatcima. U svom p"i:ui"i:"
uiAi t""to samo takmaca, zavidnika. Tu Ee

mudrim
ue"_._Jllu:Hffid?l3"r,ffJJ:j#:TlTj

grjeBke, i suzdrZav'a od
nepromi5i:""ii, f.*r.".
Upravo je dudno,, kako blagotvorno,
umirljivo i utje6ljivo
*oZ:
djeluje na muLa mudra, plemenita
du5a Zenina. Sve
-9?
o'ne ideje, koje joj iznosi njen rnJ, prihvaia
svojim
Ul
ih oplemenjene opet vra6,a. IzgLeda,
kao da se "ri."*,
T"
rnuZeve
misli, koliko se pruteZu na o,bie ljudste
odno5aje (ne na disto
znansrvene probleme), mgraju najprije
unoniti u Zenski nadin,
mi*ljenja, da s,teknu vriednost
^ ,le#t"st.
Sarn je veliki
Windhorst iskreno priznao, kak,o je
;;";,
Zena imala veliko
ude56e na svemu, ito je on poOra_rollrrr"o,
a Bis,ma,rck je
iskreno rekao, da sve Sto je
g"*t*,
*o*u .Ou.zahvali svojoj Zeni.
""
Ne srnijemo zaboraviti, da Lena
mzvija pravo, i vlastito
svol'e djelovanje u obitelji, tako da
se destoput za nju u javnosti i ne zna. po, savje,tovanju muZa.
i u odgoj,r.rdjece moZe
njezin rad pd kulturnoj, vriednosti
,ruarrilti djelatnost mnLa,
premda ja:rrnost to i ne ,opa?a.
U poredbi m,uZevih i Zeninih vlastitosti
nije mogu6e cd._
rediti korne pripada prednost. Kad.a bisrno
ob,oje stavili ua istu
tezulju,- to bi prema riedima rnodernog psinttoga
joS uvi"i.
pros,talo veliko pitanje, na diju bi
se stranu nagnula tezulja.
I kada bi se na6an muZkarac, koji
bi malo cienio Z"^, ufr,
na sebi zapaZa sposobnosti, tl5ifr njegova
1!o
Zena nema, on
bi
dakaza:o,,da
nedostaje.time
r""i]rrili,
-inu
""r"ri-f*":u'
du5evne predirosti. Jednaho bi bilo ludo,
t<aaa Ul neka dje_
vojka, stide6i sp svCIjih osebina i Zef"ei'it,
sakriti, nastojala
da, bude slidna nauiu. Ona bl se
time odrekla najUoljega i
Zenskom bi6u, i ne bi nikada stekla
onoga, za dim sama
:L-"
teii-

12

Premda je, prema osebinama Zenske prirode, djelovanje

Zene posve drugdije nego djelovanje muZa, ipak se ne smiju
ni na koji nadin potlcieniti prednosrti Zene. Ove stroje za, obie
dobro upo'redo S onima muZa, pade mogu ih i nadvisiti. Istina,
djelatnost muZa vi5e je namienjena javnosti, ali bi bila kratkovidnost, ka.da bismo, vriednos,t nekoga d.jelovanja pnosudivali samo s toga stanovi5ta. Prema tornu krivorn, IaZnorn i povr3norn pnecjenjivanjv zna se duti izjava: >Djevojka!< Ovak'o,moLe da rnisli onaj, koji nernd razumievanja za neptocjenive i nenado'knadive sposobnosti Zene i koji sve pr.osuduje
prema vanjskoj pojavi.
Najljep5e se i najznadajnije iztiie prekoristno djelovanje
Zenske u braku, gdje Zena od muZa primljeni Zivot duva, hrani, brani i od.gaja. Tako biva svagdje u Zivotu. A.Sto bi bilo
od tolikih velikih djela muZevA, kada ih ne bi Zena duvala,
branila, poljepSavala i odrZavala na Zivo,tu. One su od neizrecive vriednosti i prednos,ti: kao uditeljice, zabavi5tne uditeljice, djevojke za djecu, bolnidarke, socijalne pomo6nice, kuhar:ice i t. d. Nebrojene Zenske sile u razlidnim zvanjima ljutlskoga druZtva i te kako su vrstne porno6nice muZevir.na,. te
podupiru njihovo djelovanje, a o,sim toga moZe svaka djevojka
da svojorn lid.no,sti vanredno, utjede na svoju okolinu.
Od ve,oma je velike vaZnosti, da dobijei mudro razumievanje za Zensku osebn'ost i njezine prednosti, pa po tome djevojku i Zenu pno,suctuje5s njene prave strane, p,o unutra5njoj
njenoj vried,nrosti, a ne po.vanjiskoj po,javi. Jednako je vaZno,
da spoznaS, kakav i sAm rnora^Sbiti, da u svoje vrieme dadei
svojoj zakonito,j Zeni ono, Sto ona od tebe odekuje. Zena se
samo onda mo,Ze6utjeti sretna u braku, ako ima muZa, kojega
iskreno Stuje, i ako se to Stovanje osniva na ple,menitim o,sebinama, Stor ih zapaia u njegovo'j, plemenitoj, njeZnoj i obzirnoj ljubavi. Mnogi mladidi ve6 u mlatlosti, u godlnarna svo'ga
razvilka, razarajw svoju kasniju bradnru sre6u i sre6u svoje
Zene, jer su gdjekada upravo, brutalni prerna svojim roditeIjima, bradi, rodacima. Oni misle, d.a sve mora biti samo njima
i samo onako kako oni ho6e, premcla. je upravo zadafra muLa',
da u nesebidnoj, obzirnoj, plemenito,j, njeZnoj, briZnoj ljiubavi
sve svoje znanje i djelovanje usmjeri k sreci dmgih.
Osebnosti muikoga i Zenskoga bi6a odituju se ved u djetrnjoj dobi i'razviju se unatod istoj okolini i uzajamno,rn saobra6aju s bra6om i sestrama sve jade i jaie, dok se konadno

13

u zrelom mladidu i procvaloj djevol.ci

ne pokaZu u svoj svojoj
ljepoti.
Mladid osjeia potreb,u da bude aktivan,
da radi, da
stvara. Svagdje izkuSav.a svoju snagu, syoju mo6.
Neprestano
iztraZuje, snuje, razmi*lja, Sto bi jedno6 "*oS;
a"-'r.ili.
Osje6a silu, da ude u Zivot, d.a pok_aZesvoju odvaZnost,
da se
izvrgne pogibrima, d.a svladava teilkol.e, I
kraj sve svole div_
I lje naravi i opore 6udi, znade
biti upravo njezno
?"3."i,
podpuni vitez prema svojim ses,tranra.
"A"rl ,"rr:"i.,
Slu5a njihou"
a daje im se i voditi. Djevojka pak nikada
nije sretnija i za_
dovoljnija, nego kad igta ulogu majke, doma6ice.
Nj;;,
;;_
klonost ide ku6nim poslovima i ve6 u igri
s beborn odkriva rr
malorn sve one osebnosti, koje 6e je
kasnije res,iti kao briLnrt
majku. Ona se rado naslanja na oica,,u
kojega gleda sa svim
poditanjem i trudi se, da ga
na svaki rnogu6i na.din razveseri.
mudroji svojo,j providnosti stavio je StvoriteiJ,
o ,lrrtog
dovjeka naravnu sklonost, koja snaZno privladi
osoUu 5ednogl"
spola k osobi drugoga spola. Bila bi bludnl.a,
kada bi ovu sklo.
nost smatrali kao jednostavni nagro,n,koji
se
samo svojom
Zestinom pokazuje .na raztle nadine
i raznim ljudima.
Ve6
sama okolnost, Stortaj nagon obuzima tielo
i duh, dokazom je,
da se u njem,' mogu razlikovati razbd,ite strane.
s nekim modernim psihologom usvajamo misao, da
se spolni nagon sa_
stoji uglavnom od tri elementa, ali pustirno
s vida pilanje o
opravdanosti ove diobe u troje. prihvatimo je
i mi t<ao najpodesniju, jer se p,o ovom tumadenju mnogo
toga vanredno jasno
j slvar1o ]noZe protumaditi. Ova tri elJmenta, koji se odituju
kod pojedinca u razliditim mje5avinama,
taj psilio og naiii
ovako:
a) du5evni nagon t. j. ietja ljubiti
i biti ljubljen;
b) prirodni nagon, koji je ,l' ii"t,r, Le
teZi samo za tje_
.
,lesnim, rjetilnim .:iLitkom;
c) nagon za razplodom t. j. tei.nja za vlastitom
cljecom.
Posljedica je zada6,e,Sto je ima muL
u braku, da je u
njega prirodni nagon snaZno razvijen,
do[<.taj nagon u nor_
ma-lno razvijenoj, nepokvarenoj djevoj,ci po,sve
miruje.
Ona
redovno nerna p,ojma o nome, Sto mlada
dovjeka SA:.k"d;
tako strastveno mudi i ne sluti unutarnju Zestinu
togu=rugoor.
l\{ode se prirodni nagon i u njioj proin,ua'iti
i narasti do stra5ne
sile. Znameniti autoriteti izrekorn uvjeravaju,
da se to aog"d_,
samo utje,cajem vanjskih faktora,
kao na pr. lektire, ,i"go_
74

vora, kina, zavodnika i t. d., ako inade nije i u nje ne'pravilna

naklonost. Prema tsme snosi stra"Snu o'dgovornost svaki onaj,
koji zavede distu djevojku, u njoj pnobutti strasti, otme jtoj
djevojatko dostojanstvo i izvrgne je razno'rrstnim stra5nim
pcsljed.icanra. A ne manje bezboZno radi i onaj, koji je kri1'ss, d& jedno,6.pata djevojka sve dublje pada.
Du3elrni je'nagon u djevojke puno jade razvijen nego u
mly'karca. Normalna. djevojka Eezne za odvaZnim, jakim, p'oduzetnim muZem, kornu 6e o,na biti draga, u koga 6e, se ugledati, pod dijom 6e se obranom dutjeti sigurna, kraj kojega 6e
biti zaSti6ena. Njojr je uglarrnorn sarno do toga, cla je muZ kaoff
ravnopravnu drugaricu ljubi i s njorn liepo, pro'sfi1pa.
I u rnuikarcu se nafazi ovaj] d.u5evni nagon, te se u mladi6al to snaZnije oytaka,Sto je bolje mladi6 znao obuzdati prirodni nagom. Ried je Boija: >Nije dobro,muiu, da je sam, nadinirno mu drugaricu Zivota<, a ta i danas vriecli. Plemenito
oilrastao' mlatlid 6uti pornalo p'razninu u svojem Zivotri. On
LeLi za drugaricorn, za ko,f,nt6e' se brinuti, za nju se irtvovati,
kojoj mo,ra kraj njega biti dobro, kojol on Zlli biti vjerni lf
clrug Zivota, viteZki branitelj,, snaZan pomo6ni,k, a koja 6e nquff
veclrimfi
s druge strane svojim blagim, dobrim, nasmijanim,
ga
svorrl i
koja
6e
zasladivaiti
Zivot,
ko,ja
6e
razumjeti,
bi6em
njeJl
nadzirati
pratiti
6e
njegov
racl,
koja
i
zanirnanjem
du5om
gov rad i tje5iti ga u teZkim na"porirna i u odludnim ia,sovirn
L:ota. Njemu ie posao biti dvostruko lakSi, kada zna, tla rad
za draga svoj'tr Zenu, kraj koje nalazi nakon rnudnoga dnevJ
nog rada blagotvorni o,c[mor.
A i nagon za razplo'dorn ie u djevojke znatno snaZttiji
negoli w muLa, jer to oclgovara njezinu pozivu za materinsffo.
Frava je Zena tek onala zaalovoljna, kada moZe o'stvariti ma
bilo na ko'ji nadin svoje materins'tvo u neseibidnorn railu i brizi
za. obde tlobno.
S ne5to' pretjerivanja rfloLe se doista re6i: >Svaka. fiil-rca
u- njoj' kao d.a dr36e za djetetom<. Jeclan od prvih autoriteta
u seksualnom pitanju veli: >Zena, koja ne 6e djece, nep'rirodan je stvor!< Ali i u muLuleLi ova ista tvZnja za djecom, u
kojroj lsli kao u poto,meima cla dalje Zivi, koja treba da postanu njegov drugi, bolji Ja.
Ovaj od tri elementa u razliiitim
mjeBavinama sastaYtjen spolni nag:on, driema u no,rmalnorn djetetu. Prernda se
ve6 u d.jetinjoj dobi jasno" odituju rnuZke i Zenske vlastitosti,
15

to se ipak jo5 ne moZe govoriti o pravom spolno,m osje6anju,

osirn ako je ovo osjedanje bolerstnom sklonosti ili vanjskim
podra-Zajem prije reda probueteno. Kod normalnoga dovjeka
podinje se budenje spo,lnog nagona - u poietku posve usrpar,'ano, nejasno - tek na ulazu u godine tjelesnog razvitka, puberteta, a to je posljedica ve6 prije spornernutih sekrecija
(unutra5njeg izludivanja). To je naime doba, *u kojem treba
da se diete razvije u mladi6a ili cljevoiku.
Prva je posljedica ovo,ga prirodnog dozrievanja 1 tome,
da se mladi6i i djevojke, koji su se dosada mirno zajedno
igrali, 6ute odb,ojni jedno prema drugorne, kako to znadajno
veli Schiller: >Od djevojke se oholo odvra6a djedak<. On Bad
s prezirom i o'malova4avanjem gleda na slaibijm djevojku.
Odu5evljava se za junadka djela, te voli one igre, u kojirrna
m&e pokazati odvaZnost i snagu. Djevojl<a se naprotiv 6uti
za.badena divljim i bezoMrnim
djedakovim vladanjern;
ona
voli kblo s pjevanjem, ali i ona sa svoje strane glecla gnjevno
i prezirno toga >neotesanca(<,
I ovu je radidnost Stvoritelj
mud.ro ureclio. Oclieljeni
jedno od drugoga val;'a 6" mladi6 i djevojka poo,clrastu, te se
svako u svoj'is1 osobitostima posve razviju, a da se ne $metaj,u i da miBljenje jed.noga ne utiie na drrrgoga. Sarno se tako
moZe mladil razviti u po'drpunadovjeka, a djeiojka u podpunu
Zenu. Sarno podpuni muZevi i podp,une Zene rnogu jedno ttrugqrne u bra,ku uzajamno pruiati ono za di,m deznu oboje. Zato
se s pravorn- zahlieva od,ieljeni, razdvojeni odgoj, jer je to u
interes,r.rsame omladine. Neka joj se ne uzkrati posebni nadin
ranritka, iz kojega 6e mo6i crpsti snagu za o'nu osobitu zada6u, koja joj je kasnije namienjena.
Odraslogn dobom djeluju unutra^Fnje sekreeije sve jade
na mszak i du5evnu djelatnost. Slidno, kako u travnju oluje
navieBtaju skonr pro,lje6e, tako, se spolni nagon opaZa u buri
i oluji. U mlada je dovjeka, kada je joB u razv,itlu, sve karo
u vrienju, a ranpnloEenje se brzo mienja. pograbi ga neodrbdena, nejasna t&nja, o kojoj ne zna dati raduna. Sarn je sebi
zagonetan. Arko' se razvttak kre,ie noqrnalnim putem, kol.i kao
preduvjet traLi, da se d.ovjek bavi redovitim ozbiljnim radorn,
tada se malo'po,malo bistri unmtra5njost i na mjesto nejasnog
leznula nasturpa pomalo spo,lni nagon, koji se kod pojedinca
pokaauje u razlithoj sna"zi. Neki su sv:jim zvanidnim poslo.
vima tako zabavljeni, da jedva i promi5ljaju o svolrr unutraj-

niem Zivotu. Drugi doista o'sje6aju neko unutra^5nje nezadonije jasan. U gdiekouotjrtuo, premda im dublji uzrok tome
pro,buditi i opet nanovo razplam1im prilikama moZe se nagon
'satt,
tako da to posve obuzr\oe mladenadko srdce'
Najrazliditije okolnosti mogu dati povoda, da se u srdcu
li se ova
orobudi sklo'nost za osobi'r drug:oga spola. Uzvtati
da
ni opipresretni'
preblaZeni,
ne
se
3to
su
oboje
to
,'sklonost,
vreme'na'
pjesnici
pjevali
naroda
i
svih
sve
niesu
li
sati. Sto
d.a o,pi3u sreiu mlade ljubavi. Samo'sviest, da smije3 ljubljeno
lti6e zvati,posve i jbdino svojim, biti od njega ljubljen, liurbav
vzvra\atit napunja oboje prevelikorn rado'56u. Sma.traju se
najsrednij,im ljudima na kugli zemaljskoj i dfre, da njihovoj
sre6i vi3e ni5ta ne treba. Sve, 6to' mora.ju da Zrtvuju radi ljubljene osobe, dini im se gotovo ni6ta prema onome, 5to su
ciobili.
Oni iele
Ljubav ih vodi posve prirodno do sjedinjenja.
biti zajedno. Ako to nika[<,one mogu' tada im barern misli lete
od jednoga k drugomu. Razstanak d.onosi bo i teZnju za lju'
bljenim bi6em, te znacle teko 'muditi srdce, da opo di5e ne mari
ni za Sto drugo. Vru6om Zeljo,m Eewttt za daso'm, kada 6e re
opet silruZiti. Ljubav ih nagoni i dalje, da svoju naklonost
tzkazujtt poljubcirna i nemaju mira tako dugo, dok ne. docte
do onoga podpunog odanog sjedinjenja u braku, koje je Bog
odredio.
Posebni, zadnji cilj, koji Leli Bog po,sti6i sa spo'lnim nagonom u dovjeku, iest - diete. To se za'p,ravo ne moZe dosta
jasno shvatiti; koni.dni cilj razlidnosti, rrrula i i,end, glavni cilj
l;ubavi sa svom njenorn poezijorii i sre6orn, kao i Zenitbe sa
svo,m sre6rom i radostima, nije zadovoljavanje vlastitim Zeljama, niti lidni uLltak, niti dobrobit
Zenitbenih drugova.
Glavna. je stvar d.iete. Sve ide za tim, da se djetetu dade Zivot.
Nije dakle ovo, kako, neki misld, manje ili viSe ugodni pridodataft bradne radosti, ve6 je to pravi i glavni cilj, Zenitbe. Ako
dakle ne[<i mladi6 oduti sklono'st prema nekoj djevojci, ako je
sretan i blaZen, Bto ju je na6ao i da je moile nrati svojom, ako
rnu srdce izpunja neizreciva radorst, te dfii, tla njegovoj sredi
niSta vi5e ne treba: tada mora biti sviesfan, da mu sve to nije
dano radi njega sarnoga, ve| zafio, d.a ga sve to privladi k Zenitbi, d.a postane otcem svoga djeteta.
Tad.a 6e pod t'o,pli"tn
zraka,ma ovoga presjajnog $rnca uzajamne ljubavi
muZa i
zene porasti i procvasti njeZne biljke ljuttskih bi6a.

16

Tr, i, ona P

t7

a
Istina, mnogi misle stupajudi u brak sarno na li6ne interese, koji ih dekaju; ali se ipak veiina Zeni radi uzajarnne
naklonosti. Gdjeilroji se ZeIe obskrb'iti, a drugi do6i do bogatstva i dnugih zemaljrskih interesa, le zato stupajtu u Zenitbu.
Oni, ko,j,i manje plemenirto, rnisle, drZe, da su njihovi sjetilni
uiitci ono jedino radi dega s;u za Zenitbonr teZili. Ali >svi putovi vode q Rinn<, i l<raj majrazliditijih razloga, koji ljude pri'tode na skla,panje braka, ipak je od svih najvaZniji onaj, Sto.
ga je Bog otlredi,o: blagoslov djece, ob6enito o,siguran..
Ne srnijerno, zaboraviti, da je sav razviLal< spoln:oga nagona, p'oievSi od. njegova kdriena t. j. razlidnosrti (sporsobnorsti
duha), sklonosti i p,otrebe uzajatmnog nadopunjavanja, pa do'
prorbudene haklo,no,sti i s're6e zarudnika i do tihe sre6e bradnih drugova - da je sve to Bog htio, i Svojo,m voljorn postavio u narav dovjeka. Nije to rnoilda ne5to, 5to su toboZe te,k
ljudi odkrili i neBtro'na5li, Sto Bog nije nakanio. Na pwo,me
listu Sv. Pisrna stoji napis,ano: >MuZ 6e ostaviti otca svojega
i majku svoju i.privimlti se Zernisvo,joj i b'it 6e dvoje u jedno'lro
tielu.<<(Gen. 2, 24).
U isto vrierne ima b,laZenstvo ove zernaljske ljubavi jo6
jedno viFe znadenje: on'o,morra b'iti dovjeku dokaa i slutnja jo5r
mno,g:ovede i blaZenije ljubavi, koja je kadra dovjeka usre6iti
ne samo iasovito i nepodp'r.rno,,nego, i vjedno, savr5eno, a to,
je lj'ubav k Bogu. U >Pjesrni nad p,j'es,rnarna<opjevana je
tetnja du5e za Bogom i sne6.au posjedovanjnr Bo,ga, potl sliIrcym zarudnidkih odnoBaja. Teinja je ljudskoga srdca preduboka, a da bi je mogla trajino zas'irtiti zernailjska ljubav. I sre6a
i najsretnijih Zenitbenih drugova biva pomu6ena ljmdskirm slabo,6ama, raznovrshrim uclarcirna s,uclbine, bo,lestima,, brigarna,.
kriZevima, a srnr6u se oibra6a u tugu i Zalost. I za,Lotreba da
se duh d.igne, te odekuje podp'uno' izpunjenje svoga ljubavnog
Eeznuta istom na drugom svietu u Bogu.

NE

SMIJDS!

Karko smo ve6 prije vidjeli, dovjek je slobodan. Dok

sva druga bi6a na zernlji pfivode nuZdnim instinktima
cilju, Sto' ga je Bog odredio,, dovjerk treba da se odluduje,
sviestno i po, vlastito'j otl'luci svoje slobodne volje. On
sam da upravlja svoljim nagnudima i nagoninea, te se
18

ravnaLi po sv'ojoj uvictavnosti i vlastitim razumom. Ip'ak ne

smije da shva6a svo'ju samo'stalnost tako, kao da ima absolutno p,ravo diniti sve 5to ho6e. On mora da poStuje red,, Sto
ga je Stvoritelj' stavio u njegovu narav. On .- Bog i Stvo'ritelj
--- t oji je i njega sh/orrio, koji. zato' i nairbolje poz,naje lljegovu
11arav- On mm je u Svojoj, d,obroti jasno oznadi'o taj red i
javlja mu ga po glasru savjesti. Jedino ovaj red rnoZe privoditi
dovjeka pravoj sre6i, kojm mu je Gorspodin Bog p'reodred"io.
Sarno,je ono Bog zabranio, Sto je i'ovjedanstvu Stetno. Bila bi
ludost, kada bi dovjek traZio svoju sredu na p'utovima, koje
mu je Sveznaju6i sarno zato zabranio, jer ga vode u propast.
Bog je naSe pranoditelje Ada'ma i Evu tako stvorio, cla
su imali podpunu vlast nad niZom naravi. To je bil,o stanje,
koje je usavr5avalo nliihovu narav, jer nije bitn'o pripadalo
samoj naravi. Bog ih je Liz,ljubavi i dobrot'e uzdigao u ovaj
vi5i red. Morali $u sarrui svo'jorn slob'oclnom voljom ovu pred '
nost zasluZiti sebi i svo,jem potomstvu podlaZu6i se Njegovoj
svetoj volj,i. Ali jer su sagrieBili protiv BoZjega zakoma, izagnani su blIi i'z raja i powa6eni u ono stanje, koje je o'dgovaralo njihovoj naravi..
Nigdje se nije posljedica iztodnoga grieha na5ih praroditelja tako znadajno i stra5no oditovala kao na. spo nom poclrudju. Prirodni nagon, taj nizki elemenat spolnoga nago'na,
kojri je snaZno, iazvijen u mladi6a, nije kao Zivotinjsiki nagon,
lroji je 'vez,anna s'tblno' vrieme i granice, ve6 je, slobod"an od
svake unutra5nje sarnoradne zapreke, te valja d,a njim upravlja i oa ga obuzdava duh 6ovjeka. Ali taj se nagon ne da
Iako ravnati i upravljati; napro,tiv orn se diZe protiv gospodstva" duha, nas'to,ji ortresti ga sa seiberi sarn duh serb,ip'okoriti.
Neprestano podraZuje, sili, laslka duhu. Tisu6u p'uta odbijen,
navaljuje. ponovo neslornljeno(n snago,m. Da, on i osili sam
od setre i moZe narasti do silne snage. Pri tom proZme LivEani
sistern, d.uhovni Livot,'La}';o da cleloga dovjeka osvo'ji neko
silno deznu6e, nagorr ga obruzrne.i s'ili da p,opusti.
Spoln'i nagon.moZe da bud.e silno podraZen-vanjskim sjetilnim utiscima. Cieli lik osobe d.rugoga spola, vlasi, odi, Iice,
gor/or mogu da na nj snaZno,utjedu. Os,irn toga manje, ili vi6e
svies,tno Zivi u osobi Zenskoga spo'la Zelja, da se dopane rntti''
xarcu i da ga privude seibi. Vanjsko odievanje, nakit kose'
nJezino p,udranje i Sminrkanje, parfumi,
porgledi, hod,, cielo
vanjisko vlad"a,nje; destopmt je sve to upereno safiIo ovo'me

19

ciju. Zato je ve6 u po,sve normalnim prilikama nuZdno mnogo

opreznosti, svladava,nja i iudoredne snage, da odolimo svim
zamkama strasti.
>NaZalost< - veli liepo jedan od prvih rs,tmdnjaka na
tom polju - >naBa kultura ne samo, Sto nije potis,ngta prirodne seksualne odnorse,nego.ih je djelomice'svojim navikarna
teZho povriedila i na svoj nadin umjet ro tznakazia.. . Zaboravljaju6i prirodni cilj spolnoga nagona, ljudska ga je kultura uzgojila za umjetni uitital< i izmislila sva mogu6a srealstva, da p'ovisi osjetni uZitak i da mu dade izrrnjenu. . . Moderna je umjetnos't. prije svega pos ala u mnogome.vanred.no
pomo6no sredstvo,' za. podraLivanje o'sjetnih uZitaka ili boije
rodeno, postala je save'zniconr bezsramne literature. Licemjernom srdb,om protiv onih, ko'ji drugdije misle, izn'ose se desto
lmta najnevjerojatnija erotska podraZajna s,redstva pod krinkorn umjetnos,ti, i javn'ost se torne dudi. . . Jeclnorn rjed.ju,
umjetni uzgoj priro'dnoga rmrZko,g nagona posrtao,je prava visoka Skola opadind . .,. Nerna nikakve sumnje, da se nep,restanim novim umjetnirn podraZivanje,m (na sve mo'gule izrrri5ljene nadine i iz,mjene, koji objekte seks.ualnih teZnja umnaLaju i privladlvo ih fornri,raju) poZuda sve vi5e raspiruje. . .
Ovakova urnjetno izvodena seksualna podraZivanja radaju
medu muZkarcirna o,gavne obidaje, koji prouzrokuju najgo,re
posljedice. Mnogi mladi6i misle, da se mo,raju izZivjeti, jer
>inade ne bi b,ili pravi muZe,vi.< Ovo luttaikci utVaranje po,staje
j'od ve6e time, 5to onoga, koji nije vjeSt u seksualnim stvar.ima, i ne zna ni3ta o njima, ili se tih stvari s,tidi, otvoreno
'
izsmjehivaju.<
>Ako se normalni stupanj, uzrujavanja seksualnog nagona stalno umjetno podraZuje,. bez abzira na vi3i 6udoredni
cilj, nego samo na oenovi Zivotinjsil<e putenosti, tada se u du5i
pojedinca stvaraju i otlrazuju slitke, koje se nazivlju >pomografija<. Sva je fantazija ovakovih ljud,i tr)repuna. poiudnih
predodbi takor, da je nji,rna orznadeno sve njihovo miSljenje i
osje6anje. U najneduZnijim stvarirrna nalaze, ovakovi ljudi sablaZnjive, ponajde36e prljave seksualne odnoiaje. Zenu smatraj'u samo predrneto,m sdksualnog uZivanja. . . NajniZe stvari
gotovo su jedini predrne,t mi3ljenja i razgovora ovakovih ljudi.
Svaki ovakav 6ovjerlc hoce tla na.dvisi drugorga, i svu nji
vje*tinu na torm potlrudju nad.ilazi samo njihova duhovna pustod i neznanje na svim ostalim podruCjima. . . Ovo opisi

20

moLe l nekima krugovima izgledati pretjerano, ier finije i

boljemu sklone naravi 6ine tu poput noja i s gnju5enjem od,,,rataju odi od ovakve kalitLe, te je se instiktivno' klo'ne<.
Narnjerice sam potanko iznio riedi ovoga priznatog strudnjaka, koji u tim stvarima ne stoj;i na kato'lidkorn sitan'o\ri5tu,
te nije iavrgnut sumnji radi pristranosti ili tjesnognrdno'sti.
Up'ralrc u na5e yrierne mnogo, se tazd.raLuje nagon nelorojenim utjecajima. Ne6udoredni razgovori, knjige, slike, slikonisi, kazali5ta, >tingel-tangel< plesovi, zabave, odievanja,
r-rkratko reieno: sav Zivot i rad, gotovo izkljudivo na osjetnim
uLltc'rma osrroManoga svieta, budi i nep'restano poalrazuie
spolni nagon. Time on p,ostaje sve buntovniji i bezobzirniji, te
moie kao svaka druga prirodna mo6 pro'izvesti srtra"Snoz:lo'
Spolni je nago,n upravo sliep i teZi jetlino za lim' da po,stigne
svoj cilj. Ni5.a mu nije stalo do sreie pojedinca,-vq6 teZi samo
z.q ostvarenjern svoje .srtrasiti,
Ni za Sto drugo on se ne b,rine, niti za pravu dobrobit
izabranog pojedinca, a joi manje za clobro drugih. Njemu je
svejedno, da li je ono, za d'im dezne, ruZno, spasno' prosto ili
nije. Ne zna ni za kal<ove obzite, ve6 samo za vlastito udovoljavanje, makar bilo ne znam u derrur. Ho6e Ii tom stra,56u dovjek oslabiti na tielu i clu3i ili zauv,iek propasti; da li se time
pokapa njegova Zivotna sre6a; da li 6e time druge baciti u neizkazantt nesre6u, a safiioga sebe'oZigo'sati rugtrom i sramotom;
ho6e li unes,nediti obitelj, a djecu, rode'nu izvan braka, oLig,o'
sati Zigo,m sramote i izi'lollltLih u Zivotu biedi" i nevolji; da li
ie se odtuda radati silna sablazan, a uni5titi neizrecivo mlrogo
Cobra, ili ga spriediti; Sto otcu i majci tim putem p'riprema
brigu i jad; Sto im Zivotnu rado'st naprunja Zudju, te irn kopa
i prije reda grob: - prema s\re,mu je to'mu Epolni nagon hlaclan, samo ako se zad:ov'olje njogove strasti. Nije zadovoljan,,
ako mu se rnalo popusti; on zahtieva neo'granideno zadovoljavanje svih svojih Zelja. Pred njrim nema, mira, ni ornajl tkoi zadovolji dasoviti njegov zabiliev; na,gon postaje jo5 tlrzkiii i
naprasitiji. Nesre,6a, koju je prorlzroillov'ao, njega se narprosto
i:c ti6e; s;r.rze,ko,je je proi.io, ne srqek ,avaju ga. P'roSnje i
molbe ne mogu ga porrukati, da pusti svoju Zrtvu ni onda,
kada ju je dotjerao clo slo'rna tjelesnih i tluSe,rnih sila. Tai
lragon li5ava d"ovjeka shvadanja sve,ga uzviSenoga, oga.d"i mu
vjeru, jedinu joi silu, koja bi ga mogla oteti ovoj kaljuZi. Po-

2t

teirnni mu svie'tlo vjere, zviezdu ufanja, te ga goni u no6 odaja,

u vjednu D,r'opast.
Nerna bezilu5nijega, sebidnijega,,okrutnijega i bezobraznijeg silnika nego Storjer spolni nagon, ako zavlada dovjekom.
On bi rnorao kao i svaka rno6 ljudske naravi, ravnati se duhom. Jedino tada, i sarno tada, rnoZe prerna svom odreitenju
usrediti dovjeka u,braku, kako ga Bog ho6e, i biti mu izvorom
plemenitih radosti i duboke sre6e. rliepo se mo'gu ovdje primieniti riedi p,jesnikove: Blagotvorna je sila vatre,- kada dovjek njo,me ,vlada. Al.i j,ao, kad ta sila bjesni, raste bez odpora.
Bl,agodat nam je ognja dar,
Kom' kroti,t, duuat ga je mar;
Ali je stra1na sila t'a,
Kail, negue skrha, otme m,ah.

( Sch.iller-Trnshi.)

Sada pravo shva6a3 smisao, opravd"arno.st, da, upravo

nuZdu Seste i devete zapovietli BoZje. Isti onaj Borg, koji je
stavio spo,lni nagon u ljudsku narav, dovikuje nam sa svim
>>Nesmt je\ popuEtati spolnomw nagonu
svojim autoriteto.m:
na, ned,opuiteni, ywttn! Ja sam tt, d,ao wu pl,emenrtu, uzur,Senu,
mo6, ila daje$ di,oot djecr,, i aato Xe ne smijei: zlorabiti,.<<To je
smisao BoZjih zapoviedi. Nije Bog dao radosti i uiitke, koji
su sdruZeni. sa zadovoljavanjem nagonA, sarno radi tih uZitaka,
' ve6 njima Ze i skloniti ljucle na Zenitb'u. BoZji se planovi ne bi
mogli c,stvariti, kad bi bilo dopu3teno stvarati ovakve u-Zitke
dakle smije
izvan Lenitbe. Zato je Bog to zabrari,io. dovjek
spolni nagon zadovoljavati jedino prema odreitenom ciiju u
pravoj, valjanoj, d.opu3tenoj Zenitbi.
Prema tome sitoji3 sada pred odludnirn pitanjern: Ho6eB Ii
vr5iti BoZje zapovied.i ili ne? Valja s,e opredie,liti. Ne.rna dovjeka, koji bi rnogao os'tati pasivan. Valja se radikalno odluditi. Veliki d.io ku5nja, kojima se moramo pod.vr6i na zemlji,
sastoji ba5 u to,me, da zanzmemo izpravno stanovi3te prema
Sestoj i devetoj zapovied.i BoZjo'j. dovjek smije i u Lenilbi zadovoljiti spolni nagon onako, kako je Bog odredio, a inade
rrror& se odreii svakoga svojevolj,nog zaclovoljavanja. Nemapo
prava da radim,o po svojoj volji. Bog je Gospodar! On ima
neogranid.epu vlast da ,rtdule zapoviedi, a narna se nanae6eneodkl,oniva duZnost da se Njegovo,j volji podvrgavamo.
Zovemo neiistim sve orlo u dem.tko po,pusti spolnorn nagonu na nedopu5teni nadin. Spasitelj je re,kao: >Sva,tko tko
22

pogleda Lenu sa Zeljom u srdcu, udinio ie s njom preljub u

=lro-" srdcu.< (Mt. 5, 28.) Time je Spasitelj oznadio nedopusvojim
Btenom ved samu sviestnu i svojevoljnu Zelju, n'ati
popu$tati
dru,go'ga
dakle
osobu
spola,
sa,rrn'oj
Zelji
vlasnidtvo'rn
srdca ili duBevno'm nag'o'nu, ako se ne radi o dopuBtenorn posjedu Zene u braku. Sklonost, da osobu drugoga Elola zo\rsmo
svojom svojinom, isto je ta&o spolne naravi te bi izpunjenje
ovakove Lelie, po prirodnoj nuZdi, d.ovetrodo sarnoga. spo'lnog
sjedinjenja. Ne sirnijemo zaboraviti, da je du3evni nagon, isto
tako kao i prinodni naSo'n, ele,rnenat spolnoga nagona, te je
kao takav s nj'im unutra$nje i bitno po\7ezan te stoji s njim u
izmjenidno,rn o,clnoBajutako, da je u jadem podraZajm jednoga
pogibao da se i dragi razdrai.i. Nije time reEeno, da se to
svagda otlmah dogacta, eesto nastu,pa du5evni na,gqn najprije
sam. On teZi posve naravno' za konadnim pqtlpuni'rn posjedom
ljubljene osobe, a to, je moguCe samo. istodobnirn zadovorljen;em prirodnog nagona. Rad.i toga se smije d.u3e'vnornnagonu
poprrrsrtitisamo ortda, ako mu je eilj, b,rakom dopusteni, posje'I:
osobe drugo'ga, sp,ola. Zato je zabranjeno cla odje6om,, rie'dima
ili vladanjern budirno u dnrgima tarkove nedopu3tene Zelje.
Danas se desto s,luZerjedj'u >erotika< i pod tom riedi razumidvaju des,top'ut svaku vrstu du5evne sklonosti p,rema drugoj osobi. -Riei >sel<rsualnost<upotrebljavaju kao oznaku nagona, koji se o'd,ituie sjetilnim podraZajima i Lebi za spolnirn.
zadovoljavanjern. P-rema ovomu nadi,nu govoLra erotika ne
znadi isto 5to i ttuSernri nagon, vec je Sire shvaiena. Ovaj nadin izricanja krije u sebi pogibao, da se ljudi zavaravaju, kao
da erotika nema ni5rta zajednidko sa spolnirn nagonom i zarto
da nije zabranje'na Sestom i deveto'm zapoviedi BoZjom i da
st: s41ns nedopuStena seksrualnost protivi zapoviedirna te se
erotici moZe porsve mirno poptrsrtitri. Upravo se zato u ovoj,
knjizi namjerice ne upotrebljava ried >>erotika<<,ve6 du3evni
nagon, koji je isto tako kao i prirodiri nagon.eleurenat spol'
i
noga nagoqra, te je s njim unutra5nje bi,tno povezan.
prirodno'm nagonu
Kao Sto je zabranjeno zadovoljavati
uvan bradnoga ob6enja u zakonitoj Zenitb'i, tako je zabranjeno
i sve ono, 5to se dogada, p,rivo'lorrnna ne,ttro,pu3teuro
spolno. veselje. Ne srurijemo ga Ze jerti, niti smijerno imati nakanu d'a ga
proizvede,mo'.Ne srnije se ni5ta driniti, niti dopustiti, 5to bi ga
moglo kod. samoga tebe' ili kod, drugoga tr)o$venaravno proiavesti, ako za 1o ne predstoji vaZan razlog, te ako se ne pri-

23

s,taje na nedopuStene osjedaje. Ne smije se dovjek zabavljati

predodbama ne6udorednih stvari, niti se zadrlavatr
bezpotrebno u takvim misli,ma, koje dovjeka izvrgavaju pogibli da
padlre, u grje6ne Zelje ili djela. - Ne srnije,mo govoriti proste
Sale, pripoviedati pri,poviesti, koje dolaze od dopadnosti prema
zabranjenLm spolnirn uiitcima ili s namjerom d"a ih u drugima
pro.izvedbmo ili mogu $a zavedu u grje5nu pogitrao onoga, koji
govori i-li one, koji ga slu5aju, a d.a za tq nema vaLnoga rezIoga. - Ne smijerno ditati knjige, p,rornatrati slike, prisustvovati prikazivanjima u si.ikokazu, kazaliitu, koja svojim ne6udoredninn sadrZajem izazivlju rlopadnost pre)ma grje*nim stvarima, nedopu$tenim Leljama ili pune duh poZudnim, grjeinim
predodbama. Samo va,Lan razlog m'oZe sve to dopustiti, a i u
toj priiici valja bitit rod.lrrdani poduzeti mjere, da se ovim zamamnostima na grieh ne popusti, te da smo uvjereni da im
se moZemo oduprieti. - Ne srrnijemo sud.jelovati kod plesova,
koji su po svoj'oj naravi ili po na"dinu, kako, se izvod.e, izraz
nedopuitenih pohrda ili b,ude spo.lnu pohotu.
Da rr-olje upozna5, u demu sastoji bit nedistode, Sto je
grieh a Sto,nije, raa\oEtt 6u ti, Sto, ntje neti,sto.
1. Tielo, kako ga je Bog stvorio, nije nedisto. Boig ne
stvara ni5ta neiisto. Tielo, je u svim svojim dielovima. dobro
i dis,to. Sanr.ozla upotreba je grieh. Kao krS6anima dobro nam
je poz,nartoi to, da je na5e tielol hram Duha Svetoga. i da
Crkva bradni par blagosivlje posebnim sakramentorn i posve6uje ga radi njegove uzviSene i svete zad*6e: da djeci daruju Zivot i uzgajaju je. Zato, je mnogo izpravnije da imade5
pc'Stovanje prema" tielu, a pogotorlrr i prerna spolnirn tako \aL:
nim organima, te usadi3 u srdce woje o,naj njeZni osje6aj
stida, koji pred sva,kom nepristojnosti i prostotom sa strahoin
uzmide. - Sto zdravlje i distoia zahtievaju, to ne samo da se
srnije d,initi, ve6 to i treba d.initi. Ta Bog ne 6e nikakve nedistoie. Nedisto6a lako prouzrokuje dosadan svrbeZ, koji nipo5to
nije doibro odstranj,ivati trljanjem. Sto vi.3e, jedino je izpravno, da se ono mjesrto, drZi disto pranjem, i Sto je jo6 k tomu
potrebno, da ga pereS ba^3.t'amo,gdje se svrbeZ zapa.ha; sve to
smije5 diniti posve s miro'm, ali uviek ozbiljno! Bez igranja!
Jednostarrno,, kao samo po seb'i razumljivo! - Sto u tovjerku
nastaje be-z njeg,ove krivice, i hod obavlja,nja poslova, Sto ih
traZi njega tiela, nije grje5no; doklegod. s ne na-lazi u tome
dopadnosti. To vriedi i onda, kad dovjek unapried. viili, da 6e

ta dopadnost nastupiti, ali znade i to, da ima dovoljno snage'

da joj se nutarnj'o56u svojrorn rizprotivi.
'2. Obavljanje potreiba i sve Srtoje s tim u vezi, nema izravno nikakva posla s duhovnom distodorn, ali i to morai
Pro'tivno tomu je nepristojnost, ali nije
obavljati pristq'no.
nedisto6a.Isto vriedi i o riedima i Salama, koje se na to odnose.
3. Izvjestna radoznalost nije neiudoredna. Svatko moZe
imati o odredbarna BoZjl5l z4anje, koje odgovara njegovo.j
dobi i okolnostima. - Ti znadeB, da svi ud,itelji na Skola'ma,,
gimnazijama i weudili.S,tima min'oge godine ude i izpite polaZu
prije nego irn- se dopunti da. poudavaju mlacleZ, jer ov,u treba
poudavati na pravi nadin. Za svakoga je od nadasve ve'likog
znadenja, da se o svemu, Sto se tide nevinosti, znade na pravi
nadin odluditi. Pr,i tom je gotovo nepojmljivo, kako se mnogi
od vas dadu poudavati od pol<varenih clrugova i zlih kniiga.
Ne budi tako glup, da u nedistoj modvari gasi5 Zedu za znanjem. Ako zaielu{t ne5to znati, pitaj svoje rod,ite'lje, svoga izpovjednika ili duhonrnika ili kojeg ozbiljnog, p,lemenitog dovjeka! - Otl radoznalosti treba dobro razlikovati prpo3nost,
kojoj nije stalo do zno,r.ja.,nego do o'sjetne pohote, koja traZi
podraZaj za sr/o,iezadovoljenje
4. Pokreti E)olnog nagona niesu jo6 nedisti, ve6 ie 1,one5to prirodno,, ne$to Sto Bog ho6e. Grie5i se tek, ako im se na
neuredeni naiin popusti. A&o netko,traZi brak zato da moZe
t.L,ivali njegove radosti; ako se zara}nica raduje, Sto 6e se
naskoro smjeti je'd.no drugomu posve predati, onila to nije
grjeSno. Oni sarno L,eleda na dorpll5ten nadin popuste spolno'm
nagonu. Samo ne smijm ono 3tb je u braku dopu5teno, sebi
tako Zivo' p,redoditi, te bi ve6 sada oku5ali ugodu.
Takotter rno'ra5 biti podpuno na distu'o to,me, da tek onda
grie5i5, ako, wwstno rad,iS proti, zapoundi BoEjoj, dakle protiu
glasa saujest,i. Neprorni5ljenost jo6 nije grieh, bar ne teZki.
Ni na koji nadin nije grjeBno, ako bez ikakve woje krivnje
sludajno ne5to dujemo, vidimo, dota,knemo se; isto tako ako
se u nekorne rode neiiiste misli ili Zelje, ali ih odmah sliedi
gias savjesti. s o'po,menom:>To ne smije6!<
Sto god se u
snu do,godi, to nikad" nije grieh, buchr6i da u torn stanju ne
rnoZemo bez srnetnje upotrebljayirti svo,jih du5evnih srposobnos'ti. S isto'ga raztro'gane mo'Lemo ni u po,lusnu sagrieSiti, ili
bar ne Lehko. Tko inade disto Zivi,' ne treba se uznemirivati
radi onoga, Sto se u polusnu dogodi.

24

25

t.

. Najbolja obrana distode je,st stidljivos,t. Mora5 takoder

upoznati razliku izmedu nedisto,6e i bezsramnosti. Zato 6u 1,i
razloLiti bit i znadenje ,osje6aja stida i stidljivosti.
Osje6aj stida goni nas, da ono naie, nada sve lidno. intimno, krijerno p,red javnodiu. Ne moZda zato, Sto bi to bilo
've6 po
sebi ne5to nepristoj,no, nego zato, S,to je to kao na5a
lidna tajna, koju ne 6e,rnodrugima oditovati. To se moLe ticaLi
du5e kao i tiela. Stidimo se na pr. da d.aderno drugima upo:znati najnjeZnije pokrete naBega du5evnog Livata. Samo nehima, koji siu narn najb.liZi, koji uZivaju na,Seo,sorbitopovjerenje, odkrit 6erno svoju nutarnjost, ali ipak nikacl posve, pa i
kod. orno'malo moramo se boriti s nekorn p,rotivnosti. Na. isti
nadin nastojimo sakriti pred pogled.ima drugih one deisti naSega tiela koje su sa^rnoza nas. I o,nesu na5a lidne. tajna, koju
tr'eba da duvamo pred. drugima. Za stidljiva je dovjeka ve6 i
to mudno, S,to se rnora p,red liednikorn svu6i racli bolesti i dati
se od njega ticati. Ovo duvstvo, stid.a oso;bito je osjetljivo,
kada se .radi o nedenm, Sto je LLvez\ sa spolnirn Zivotom. Svatko pred. drugima b,riZljivo sakriva p'okrete du5evnog nagona
i odkriva svoju tajnu samo, onima, u kojih traZi savjet. Ispred
svega drZimo najsa;krivenije one organe, koji se odnose na
'otdinstvo i mate,rinstvo, pogotovu
Srto k tomu jo3 pridolaz,i,
da smo po izto,&rom griehu izgubili p,oilpuno gospo,clstvo nad
osjetnim nagonima, te se ovi pokre6u i protiv naSe volje. Sto
je dovjek plernenitiji, to, mudnije'o,sje6a, kada nagoni Lray'.e
zadovoljenje svojih Lelja beiz ikakove brige na sve vi5e obzire,
a on ne bt ni, za Sto htio, da to drugi o\'aze.. Kona6no za}rva;ti
senzualni (spolni) okoliS ono naj,silnije i najuzvi5enije, Sto u
zemaljs,I<o'mpogle'd.u postoji u dovjeku, naime: spo,sobrnost,la
m,oZe dati Zivot drugom dovjeku. Strahopoiitanje pred. ned.irn
neop'isivo njeZnim i velikim, 5to je k to.me tzloleno opasnosti
straSne z,lomportrebe,spojeno s finim taktom duvstva, ila sal:rijerno vlastite naj,intimnije osje6aje kao svoju tajnu pred
nezvanima - to je pravo mi5ljenje, Sto,ga waki 6ovjek mora
imati o seksualnoj stvari. Mi svagda osje6arno kao neku vrstu
'oskvrnuda, hacl
ne;bl<odrzovito kuSa da prod.re u ot"u lidnu
tajnu drugoga, ili kad,bez ikakva podtovanja i zaziranja
skida
zastor sa svoje vlastite tajne. Samo ako je Bog svetim
Sakra_
nrento,m braka ovlastio za to muLa i Leiu, moZe
ljubav nad_
-vladati .ovo
duvstvo stida bez du5evne 5te,te, tako ,la jedno
drugo,me - naravski bez povrede Stovanja dopuste da sudje_

je to jo5 uviek njihova zaied'rrlie u njegovoj tajni. Ali i tada

pred
clrugima. Uvie,k osjedarno
moraju
duvati
koju
,r]lf.u ,uj"r,
krije bradni Zivot p'red
koja
zavjesa'
se
ako
kao bez'sravno,
skida'
bez
Potrebe
iavno5iu,
l-Bog je usadio u na5e srd.ce duvstvo sticla, da nam bude
grje5no
znak opomene kad zaptieti opasno'st. Ipak nije sve
dizdravlje,
zahtieva
duvstvo.
Sve
Sto
ovo
buni
orotiv dega se
pade
promi5ljeni
smijemo,
taz\og,
sve
to
koii
drugi
,toeu iti
treba da dinimo, kako sneo to ve6 spo'menuli. duvstvo sticla
uputit 6e nas p'obliZe da to tako obavimo, da pri torn duSa
ne 6e biti nidim ':6te6ena.
Sramedlji,uostje dakle ona krepo,st, koja obzirom na svoie
i tude tielo ne dini ni5ta prortiv dega nas opominje duvstvo
sLida. Iz:etak moZe biti samo primJeren vailan razlog. SranreZljivost se kloni svega, Sto je lakournno i prpo6no igranje.
Osnovica te krjeposti nije u krivom shvadanju tiela kao da je
ono ve6 samoi u sebi grjeBno, nego'je u nastojanju da serklonimo svega, 3to bi bez po,trebe moglo' .da draLi poZutlu i tako
probudi napast.
Bezsrarnnost pripravlja nedisto'6u.Njezin je najdublji temelj u nedostatku po3tivanj'a tiela. Ona odstranjuje zapreke,
koje bi trebale da pla,Be,od zle upotrebe tiela. Tko ne sluga
glas opomene svoje savjest!, kacl ga oporninje i odvra6a o'd
Lezsramnosti, taj 6e je lako preduti i onda, kad bude htjela da
ga odvrati od. nedis,to6e. Bezstid"nik ne moze odoljeti ve6 ni
lakim osje,tni'rn pod,raZaji.ma. Odkud.a mu .oncla snage da se
oclludno op,re straSnoj mo6i putene naslade ? - Ta'nko6utna
srameZljivost je nada sve us;ijeSna z.a3tita protiv zavodnika.
covjek, koji sa svojim tielom postupa sa po6tovanjeirn i kloni
se svega nepris,tojnorga, za"cielo ne 6e dopustiti, da ga drugi
nepristojno dira ili ga se dotide. - Zato su i naSi biskupi ve6
vi5e puta izticali veliku vaZnost stidljivosti.
Bio bi posve jalov posao htje'ti toino utvrditi galje podinje teZki grieh, da tada uzrno,gnemo sebi clopusJiti svako'jake
slobod"s'tine. Ako gdje, to ovdje wiedi opomena: >Principiis
obsta!< T'lko ne gasi, iskre, moZe'ga plamen opaliti. Ako ve6
oni, koji se ozbiljno klone svako,ga grieha na ovoln po'tlrudju'
mogu.da pocllergnu iestini nap,asti, nije mogu6e da bi se mogao oduvati o'd teikh zab,luda onaj, koji ne'ma dvistih nadela.
Spo ni je nagon odvi3e silovit, a da bi mu se u podetku rnoglo ne5to popustiti, a kasnije mu se po volji oprieti. Mnogi

27

prestupci inade doibrih ljud.i, imadu svoj uzrok u tome, Bto, su

neoprezno popustili nizkim L,eljatmaili nagnu6ima. poslije, kad
se nag'on oditovao u svoj svojoj sili, niesu s,mogli jakosti da
odbiju irjegovu jakost.
Prigovora se dodu5e, da se spoLnom nagonu ne firoze odoljeti; da je suzdrZlj,i.vost Stetna za tie\ot i da slabi Zivce. Do.
puitarn, da pokreti nagona mo,gu biti tu i tarno tegdbni i
mogu diniti i smetnje, kod posla. Mnogi se pri tom pozivajLr i
na wjave nekih liednika. Ali nijedan savjes,tan lieinik ne ie
tvrditi, da te smetnje u pravom srnislu Skode zdravlj'r.r. purro
vi.Se Skod.ilo bi zdravlju da mladi6 tada pop'usti; prije wega
silno, bi izgubio na snazi volje. Irna mnogo zvanj,a, u kojirna
je v,rSenje sluZbe spojeno, s ve6im ili manjim neprilikama pad,e
i opasnirn*a za zdravl:je, a i za Zivot. Thot bi na pr. dao pravo
liediriku kon',i bi u nodi pozvan teZkom bo,lestniku, rekao, da
ne rnoEe do6i, jer smetanje nodnog mira ne prija. njegovut
zdravlju? Koja bi se majka ili bolnidarka iz istoga ra"z\otga
rnogla srnatrati opravdanom da se u no6i ne brine za bo,lestno
diete ili bolestnika? Osim malih, neznatnih smetnja ne cladu
se dokazati nikakve druge Stetne posUedice distoga i,ivata.
Naprotiv Eltav niz iztaknutih lieinika i. udenjaka izjavljujrr sa
svom stalnoBiu, da, orni takve smetnje ne poznaju. Od premnogih takvih gla^sova evo samo, neko,Iiko: Dr. med. W. Govers,
liednik sveudirli$tne bolnice u Londonu kaZe: >Sa svorn mo6i,
koju mislim da imam na. osnovi rnoga idkustva i ugled,s, tvr_
dim, da nikada dovjek nije imao bilo kakve koristi od nesuz_
drZljivosti ili Stete od suzdrZljivosti<. Bjbrsien, poznati nor_
ve,Zki pisac veli: >Ja mislim, da od suzdrZljiivosti jo5 nitko
nije obo,lio, neg'or sa.rno od to,ga, Sto se njregova llanta:
zija z,abavljala izkljuiivo spolnim stvarima.< Dr. med. May:
>U mojoj go'tovo 30 godi5njoj i zarsta vrlo mnogobroj_
noj praksi imao sam prilike da saZaljujem premnoge irtve,
pale na po'lju bludnosrti, ali n{ jedne jedine Zrtve kreposne
suzdrZljivosti<. Tajni medicinski savjetnik Dr. Schmitz kaZe:
>DrZi se, da je suzdrZljivost od spolnog Litrota Stetna, ali to
nije iztrrravno. Izkustvo nan\ l<aZe, da i nebradni a,li disti Zivot
moZe isto tako dugo i srQtno po,trajati kao i bradni<. Tajni .
medicinski savjetni} pr,of. Dr. Rubner kaZe: >>Vrlo je krivo
rniSljenje, ako se iz nevr5enja spolnih funkcija svaki put Zeli
izvesti neka Steta<. Dr. Touton: >Kod. strolne suzddljivo,sti
nije opaZeno djelovanje, koje bi izravno prouzro6ilo bolest<.

28

nr_ Aclon: ,'Mladi neoZenjeni ljudi mogu i moraju vr5iti abIniutnr suzdrZljivo,st bez ikathve Stete za. svoje zdra'.rlje<.
pr. Fournier: >GovoriJ.ose na nezgotlan i lakouman nairof.
suzdrZljivosti kod mladih ljudi. Ja im rnolin o oponostima
- ja ih ne po-o,n oriznatti, da - ako te opasnosti postoje
j,o'S
niesam kons'tatirao', unat'od tornu,
)i,-r*' i ja ih kao liednik
prili,ke
za Pnoma.tralija na tome poIto mi nije nedostajalo
>Normalan,
zdrav dovjek ne 6e nilrudjuu. Dr. Beninghofen:
suzdii'ava
od srpolnog ob6enja.
se
ako
oboljeti,
t<ada oz;biljno
nije ni prije
suzdrZljivo36u
svake
da
sum,nje,
bez
Zu *"n
korliko se
poiinjeno
Stete,
toliko
niti
6e
biti
podinje'no
btiZno
Prof. Dr. Forel:
ob6enjem<.
spolnim
nedopu5tenim
nodinja
iU normalnim prilikama normalnog mladog dovjeka, koji
o'l
du5evno i jo5 vi3e tjelesno svoiski radi' te se suz'lrzava
narko'tidnih
umjetnih
sve
od
podr4laja,
ali
nada
umje,tnih
i svies't, ka'o' na pr. alkoho , -.
sred,stava.,koja ubijaiu'votju
kontinenca t. j. spolna suz'drZljivost nije nipo5to neizvediva<'
Sveud. prof. Dr. med. v.'steine'n: >SuzdrZljivost nije zdravlju
Sirodljiva. Napro'tiv ona je izvor najjadeg razvibka volje, koja
koristi zvanidnoj naobrazbi(. Dr' med. Jacob'sohn je na pitanje, da li on suzdrZljivost smatra bezazlenorn, skupio odgovore tride,setpetoriee iztaknutih profesora medicine u ovo hekoliko riedi: >Mladost treba da paai na suzdrZljivost; ova joj
ni na koji nadin ne rnoZe Skoditi; naprotiv, ona je blagotvorna.. Ako na5i mtadi ljudi osta;nu snizdriljivi i klone se izvanbradnog ob6enja, tad 6e o'ni potvrditi visoki ideal ljrubavi i sami se oduvati od veneridnih bolesti<. Dr. Oppenheim: >I spolno zrio' mlacti6 treb4 da je sav ,pro1et predodbom, da se poIteti sp,oLnepoZude imadu podpuno suzbiti sve do stupanja
u brak<. Prof. Ribbing: >Ja sarn za svoga dvadesetgodi.Snjeg
Iiedriidkog djelovanja dolazi,o u dorticaj s osohama, osobito
s mladim ljudima, iz svih dnrZtvenih polo,Zaja. Ipak io3 ni
jednoga jedinog
;rieparn na5do, koj'i bi podrpunu suztlrZ,ljivost
- pred.postavljajudi za to'niegovu volju drZao nerncgucom. Za mladog je dovjeka bolje da Zivi suzdrZljivo<.
dao je ovu izLjeinidki kolegij sveudiliS,ta u Kristijaniji
javnim listovi>Nedavno
rzrepena
i
razlidnih
lica"
u
iavu:
o'd
ma i skupdtinama ponovljena tvrdnja, da su 6udoredan Zivot
i spolna snzdrZljivo,st Stetni za zdravLie, jest po na5em, ovdjeJednodu5no iz(edeno'm izkustvu, posve kriva. Mi ne znamo ni
za kakvu bolest ili bilo kakvu slabost, za koju bi se moglo

29

iti smjelo tvrditi, da m,oZe nastati od podpuao dista i 6u

redna Zivota<. Vrlo zgodno kaLe poznaLi ruski pisac grof La
Tolstoj: >Dokaz6,, da je' suzdrZlj[vos't rno,guia i za zdravl
manje opa;sna i Stetna od, razud,anosti, moZe svaki oko se
pokazati na stotine<.
Kod svih ovih izjava valja parnti,ti, db, su d.ane s posve
dicinskog stanoviSta i potjedlr go,tovo izkljudivo ocl nekato,li
One se dakle ni na koj,i nadin ne obaziru na veliku pomo6
koju nam pruZa milost. Konadno i tu vriedi pjesnikova:
dobara Livot nije najveie dobro, ali od zala najvele je
grieh<<.
Izjave liednidkih autoriteta potidu na mi5ljenje, d.a
tvrdnjo,m o Stetnosti disto,g Livota Leli izpnlati
i opra
vlastiti nadin iiv'ota.
Za sval<o,gaje vjernog kridanina i bez toga ve6 \rnapr
jasno, da Bog ne zahtieva niSta nemogude ili Sto je Stetno
zdravlje. Sva,tfto, u koga je dob,re volje, moZe saduvati d
p'rimjereno svom staleEu, samo ako upo,tre;bjava ona
za ptsrnt5 i duvanje, koja mu Crrkva nuda i preporuduje.

>VJEoNO ZENSKO<
Goethe kahe na svr5etku >Fausta<: Ono yjeino Zensk
diZe nas.
Ova ried krije dubo,ki smisao,, ma da je nesrnotren
duvstvovanja desto krivo strva6a i ztro upotrebtjuje. eovjek
prilika BoLja, Prema razlidnom us,troju slrolova oiituju se
svojs'tvima rmrZa kako i Zen'e izvjestne prednosti i
savr5enstva BoZja. Ono >vjeino Zensko< oznaduje
crte, koje su svoj,stvene biti Zene i po kojima je ona na razl
dan nadin od rnuZa oso;bito slidna Bogu, to je ono posve d
neoskvrauto, njehro,, blago, dob,rostivo, uzvi5eno. I o
kale pjesnik, da nas diie. Samo se pita, dade li se
di6i.
Poku3ajmo sabrati i clopuniti 5to je ve6 redeno, pa da
Sto dublje uronimo u sobstveno,st ilene, koja trdba da ml
digne.
Najdublja bit Zene je materinstvo. Jesi li ve6 pravo
mislio, Sto znadi riei >majka?< Bto sve u sebi lkljuduje?
ti je sve bila i, nadarn se, jo6 ti je uviek ? ZaBrLoLe
ljubi? U tihoj kornorici pod svojim srdcem nosila te

mieseci. Uviek je morala misliti na teibe i pri tom se za te

'rrano molila. Sve ovo du'go vrieme izdekivala te neopisivim
je bila zatbrtnula, ka"ho 6eE izSleda.ti! Osoieznutem. Koliko
postjednjim
mjesecima uvieh rnorala imati obzira
je
u
bito
na tebe, da ti ne bi Sto na3ko'd.ilo. Nije mogIa tzle":-iLi kako
je moZda
bi htjela, ni raditi Sto bi htjela. Za io vrieme imala
velikim
radao',
podnieti
I
si
se
i
velike
tegobe.
kad
radi tebe
kod
majka
njezina
srd.ca.
Svaka
odludio
izpod
bolirna
sj se
podlegne.
izd{z,aLi,
toga.
rnno,go
neJra
ko'd
i
a
mora
coroda
e t uXo se ornda radovala, kad te prvi put privinula u naruEaj i zagledala ti se u odi! I ond.a te hranila prve mjesece
niliekorn svojih grudi. Druge hrane niesi job mogao podnieti.
Liednici ka1u, da je upravo, dud.novato, kako je md.jdino nlieko muclro sastavljenot prve. dane i mjesce.drugdije nego kasnije, a uviek flpravo tako,, kakor je djetedcu u onaj, das za
razvlLak potrebno. I sad se zamisli, kolikim milinjern te je
promatrala, kad te pnvi put uzeLa k prrsima i gledata kako si5e5. Ti si sav izgratten od nje, kao, dio, njezina srdca, 6to se
odielio. I da'cle ti e o' najbolje Sto rn-ajka svome dedu rnoZe
dati. Eto duj, 3to misli jedna majka, koja doji mitrjende svoje:
>PoboZnosvla-Znim odima - i rado66u, nikad. prije osjedano'm
- :uzdntiho prvi put - svog mali a na svoje grudi. - declo
drago, svu me uami! - Plj rnoj Zivot, pijr krv moju! - Pij'
pij moj'e du5e vatru, - p,ij mog srdcadistiZar!< (Mia Holm).
Gledaj o,no najnjeZnijg i naju.srdnije, .Sto rnoZe da veZe
dva dovjeka, to je odnodaj izmedu majke i djeteta! Evo ti
nekoliko stihova, da se njima prenese3 u sviet misli one
majke, koja no,si dedo pod sndcem:
al' naglo se tada proibu-.
Ja sniva,h sladko cielu no6, dih: - i drh:ul se tiho o6utjeh - d* ruka me do,takla BoEja;
- i 6utjeh, gdje lako se mide, - i srda5ca slabo,g duh kucai, - i leZah tu sretna i blaiena, -. jer neito se sveto zbi
sa mnom .(Mia Holm).
Odi mi zastire - kao neka koprena biela. - $av sviet
mi se dini dudno promienjen. - I spma sam dudna - u Dajdubljem smislu, - kao da sam postala .- radiona BoZ'ia. I sve je, Sto gleclano obrub'ljeno sjajem, odkad mi pod
srdcem - prolje6e procva"lo,. (Frida Jung).
I kad se djete$ce narodi, - moraclo5e majci ga poirazalui;
- tad oko joj bistro suzama zasja, - i sjaSe od. samog milla i srece. - Milo dedo, rado sam trpjela i mnoge iu jo5

30

31

boli za te podnieti. - Ah, zar ne Zivi ljubav od boli ljtrbav ne daje Livot? (Adalbert v. Charnisso)
Mjesec sja po mom kreve0u,.- ali ja ne spavam' ljene mi ruke podivaju - u svietlu niegovu. - DuSa mi
ona se vratila od Boga, - a s dgs mi L,ati tok je'tlna
-- ti .- i, tvoja sne6a (G. Falke).

ili
slrlo'
je tih
misao

Jest. to su rnisli svake majke: sre6a njezina djeteta. P

misli samo, 5to sve mora udiniti majka za svoje diete u.
mjesecima i godinama njegova Livotat Uviek rnora imati
zira na svoje die,te, kod nje,ga orstati, na nj paziti, te mu
na dan izkazivati .bezbrojne usluge, kojih drugima ne
htjela ili ne bi morgfa p'ovjeriti. Ona kao da se i ne brine
sebe, ve6 samo 4a diete. MoZe se redi, da je sLuZavka
djeteta. Koliko ljubavi, strpljivosti, paZrnje i prijaznorsti izkazuje njer,nu! Ona mu Zrtvuje svoje vrieme, svoje sile, svo'je
Zelje, svoju udo,lono,st,desto i svoj no6ni mir; a dapade dosta puta i svoje zdravlje. Ali sve to dini ona rado. I tvoja
nrajka sve to rado dinila za tbbe.
Do,stojansrtvg majdino nije sarno' dudnovato njeZno i sve-srdno; ot o i" i neopisivo veliko i sveto. Ono dopu5ta lnajci
da na izvjestan nadin sudjeluje u stvaraladkoj mo6i BoZjo
To zapravot :nrrahosarno Bog: st"voriti t- i- iz niBta udinit'
nekoga, koji prije nije bio, ovdje i inade' ne bi nikada bio'
Na toji dasti i rad'osti, BoZi'im dopu5tenjem, s.rcljerluj'emaik
jer i o,na daje Zivot djeci koje inadene bi bilo nikad.'Ovu sre'6
ovu blazeno,st ne moZe ni jedna m-ajka posve shvatiti i izkt'.Fat
Daj samo pomisli, kolika ugod"nost rno'ra biti majci, kad
narudaju drZi declance,koje je gleda svojim velikim,'dubok
odima, iz kojih se o:clrazuje,neum:nla dtr5a; ako taila raz;misli:
ovo 6e diete uviek Livleti, BoZanski je Sin vmro za n
du5u; nebeski Knez bdije nad njim, pa tada reie: to je mo
cliete! :Ia sa,rn mu dala Zivot. Inade ga ne bi bilo' tu sada
uob.6e nikada ! Ona ga mode puna sre'6e na grudi svoje pri
nuti, p,ritisnuti svoj ma,terinski cjelov na malo njegovo'
ali ovo dostojanstvo, ne moZe nikatla posve pojmiti!
Tek u neb,u 6e donekle shvatiti, Sto znadi postati
Kad bude kledala pred priestoljene BoZjim i uZivala n
Sljene slasti neba, pa tada pornislila na zernlju, na svoju
cu. Ona ih vidi, djecu i nj,ihovu djecu i sve ostalo
stvo d.o Sudnjeg dana. I oni treiba da dodu u ovo divno

je ona stvo,rila! Da nije

dabudu zaav,teksre'tni. Tusre6uim
LLvot,
ne
bi ih nikatla bilq ne bi nikad. mogli do6i
djeei dala
u ne'bo! Tad.a ona i:stonn pone5to spozna, kalco je velika i silna zadata postati malkorn! To je zada(a, kod, koje se radi o
ditavon niau neumrlih dri,5a, i koja ob'uhva6a vjednu sredu
nebroienih liudi!
Koliko dudo, velidina, uzviSenost, ali i njehiros't, i svesrdnost hrani majdino' closto'janstvo!
Nepro'pustiva predpostavka majdins'tva jest, da mui, i
Zena tjelesno budu jeclno'. To je Bog odredio. A Bto On oclredi, to, je dobro i plemenito. On.je u rrrlula i Zenu usadio
onu duboku i silnu ljubav, koja svoj najvi5i izraz nalazi i
p'odpunoj Predanosti.
Ljubav je po svojoj najdubljoj biti nagnule iz po5tovanja. Imati nekoga rado, to jo6 nipo,Sto nije ljubav. Tada bi
se ljubavljru moglo zvatt i ono orsjedanje, 5to, ga ima grab&lji,ta zvier, kacla vatrenim odima vreba na svoj plien. I ona
ima rado svoj plien, stra5no rado. Ali dovjek liepo zahvaljuje
za takvu ljubav. Prava, di,sta ljubav izkljuduje svaku sebiinost. Ona se raduje ljepoti i vrlinarna svoga dragoga. Radi
njih mu je priwZena i Leli ga imati, s njim se sdruZiti.
Ujedno'rrlu tzkazuje najsrdadniju dobrotrotnost i sklonost tla
mr Leli doibro, i to s.am,o dobro i 5to je mo'gu6e viBe dobra.
No spolna je ljubav posve svoje vrste. Ona puninom
svoje sile obuhvata lidnost drugoga, iiji su je dari posve
osvojili. .Ona teZi za podqnrnim i izlkljuiivim posjedovanjem,
da mu se zauvijek i posve preda. U bradnorn preda,nju nalaai
ona onaj od"govaraju6i izraz Lelje za sjedinjenjem i preclanja
sarne sebe kako Bog ho6e.
Ali'ovo p'redanje je u-isti [2"s i,zpunjenje Ze.lja naravnog
nagona. Radi straFne sile, ko,jnr ovaj nagon ima u sebi, postoji opasnos't, da on prevlada duh i svojim zahtjevonr Uaglu5i ljubav, te ne gleda ni na koji vi5i motiv. Tad.a to pred_anje znadi u pnrorn redu izpunjenje Zelja prirodnog nagona.
Vidjesmo ve6 gore, da je, premu zudrtko Sto p,ripaOa *"Zo'"
braku, prirodni na,gon u njega jale razvit, dok taj nagotr u
normalnoj, nepokvarenoli djevo,j,ci podtpuno Suti. Zato je sve
njezino miBljenje i osje6anje nmogo plemenitije i ii56e nego
mladi6evo, dijim duhom lako ovladajrr Zelje prirodnog nagona.
uJevojdino najdublje d,wnu\e ide za tirn,
d.a nesebiinom pozrtvo'vnom ljubavi usredi druge. Sanoo iz ljubavi prema djeTiionas

32

3E

tetu i iz plemenite privrZenosti prema svo,me muZu podaje se

nrlada Zena.
Obdenito vet, znail - ja iu to priitiie joi opisati - kako
svaka lakornislenost na ovom po,clrudju, a jo5 vi5e zla upotreba naredaba BoZjih, djevojku neizrecivo ponizuje, deBto ie
izlaLe uZasnoj trevolji.
Shvada5 li'sada, kako se u stauu prenxa d,jeuojci o\ituie
nutarnja uried,nost suakog mudkarca? Radi se o tom, kakav
- dojam dine na njega ove istine i dinjenice i kakav stav zauzimlje on prema njima. Pazi li na o'dli6nevrline Zenskog biia'
na onor njeZno, usrdno,i veliko dostojanstvo matere, i Zeli li
djevojci dobro iz prave ljubavi i iskrene dobrohotnosti. Zeli li
da o,nao,stanetako dista i milokrvna, da mogne jedno6 postati
do'stojna majka, ili ako to nije vo,lja BoZja, da rnoLe u drugom
zvanju, koje njoj najbolje pristaje, podpuno tazviti svoje materinstvo, i bogatstva svoga plernenitog srdca te ih tlrugima
izkazivati. Ili naprotiv vidi muZkarac u djevojci samo rnogutinost da zadovolj'i svoju putenu strast' pri dem baca u blatc
djevojdino dostojanstvo, grabi joj dah djevidanske disto6e i
dar netaknutosti, a pro,b,udujeu njoj mradni Zivot nagona.
Sto njega oduSevljuje: da Ii prava ljubav ili ona ljubav divlje
zvieri za plienom, koja bezobzirno i nemilo'stno' za. bol i rre6u
drugih, misli jedino na zadovoljenje svoie pohote ? _- Sto ie
tebi djevojka? Sto,vidi5 ti u njoj? Da li ti je ona slika distoce
ili poZude? - Ovo pitanje stupa neumoljivo pred svakoga
mladog dovjeka. On se ne moZe ukloniti, a da na nj ne odgovori. I u torn o'dgovoru otituje se najdublga iezgra niegoua
bi6a. U njegouu stauu prema djeuoict pokaauie se nutarnia
urr,eilttost saakog mladi'6a; da li je vriedan, plemenit dovjeh,
koji je obuzdao u sebi sve ononizko, il je u njem prevladala
Da li 6e se dati od djevojke di6i ili 6e po njoj pasti te
".zvier,
i nju povu6i sa sob'om. Ti mora$ da zauzme5 stav. Koji 6eS
zauzeti?
Prije nego na to o'ilgovori5, svratit 6u ti pogled na dva
svieta. Najpriie 6u ti pokazati, kamo dospije mlaili6, koji se
ne da di6i. Ako si ogorden zbog nwko'g miSljenja ovih mladid
onda p,omisli, da im mohd.a nitko' nije rekao iskrenu, plemenitu ried, dok su zli drugovi i drugi utjecaji poveiavali ovaj
prosti sviet njihovih misli. I oni su radostno i zahvalno pri
mili u sebe plemenito shva6anje o djevojci i prognali rz svo
duha prija5nje zablude.

>Dosada sam Zenski spol smatrao oruderr

na kojem moZe
rnui. da izdovolji svoju pohotu<. >Kad bih s mojim arugori_"
-o
r:?"zgovaraoo materinu dosbojans,tvu, mi5ljah sarno
torrr,
krko se diete stvara, .dakle samo o zadovoljenju poZuae. Xaa
bis'mo zagledali -liepu djevojku mi5ljasrno i rekosmo:,
,Bilo bi
vriedno s ovom prekr5iti zapovied.BoZju!, >O djevojci sarn
uviek mislio samo za najniZu upotrebu<. ,rza odmori razgo_
varasmo mi Skolski drugovi gotovo izklj,udivo samci o O:."-"1_
kama. Mi prosudivasmo djev-jte samo po vanj5tini; gluunu
stvar bijahu noge i t. d.< >Konadno ve6 iri.ru_ _og""
1i jedne djevojke, a.da se pri tom ne bi,u meni pojavita
"ii:"ii
ktja
rnZna misao<<.>>BezpoStuvanja pred. njihovim t<asnilim
oAre_
clenjem trdao sarn za djevojkama. Gotovo svaka pristala
dje_
vojka zavrtlla mi je mozgom<. >. . . i tako
o Zerri I nie_
""*opisati.
zinrr dostojans.tvu stekao sriku, koja se ne da
ona mi
se iinila muZevom loptom<.
Okrenimo se sad pd ove ruZne slike i pogledajmo,
kako
su ptemeniti mladiii poprimili mi5ljenje o Ijepoti *Ljein"
aostojanstva i djevojadkir.lr vrlinama i kako su se mnogi
od njih
dali pridi6i.
>Prijo svega dini mi se, da mi je va5e p,red.avanjs
otvorilo
pcgled da duboko zavirim u d.u3evni Zivot djevojke.
S.poznaja
Zenskog srdca, koje, dini se, d.a je u svojoj ,r""u,oi *rrogo pte_
menitije od. muZkoga, ostavila je u meni silan dojam. "I
Jve"
Sto mi se sada neodoljivo name6e, m,ogu sabrati
u jednu reienicu: Po5tovanje svakoj djevojci, bilJ lna makar
hojeg sta_
IeZa_.Ovo po6tovanje, gotovo, bih rekao, or,rr
svetir plahost
pred njeZni,rn spolom poniet 6u iz va5eg pnedavanja
u svoj Zi_
vot. Orro 6e Stovanje i sval<oj'stiasti priie,gnuti
uzde.
Novo, mi bija5e, da djevojka niJe pod.wgnuta naravnom
nagonu, doklegod ostaje netaknuta. dini mi
se,.da je to silna
prednost. Dakle ve6 po samoj naravi postavljena
:" oL uiSu
od mladi6a, ili je bar usklaatena;plemenlti;.e.
Xaa sanr to duo,
nastade u meni pryi pokret: kako bi se
mogao porediti s dje_
vojkom, kad znam, kako je naivna, kakav
:" o"" andeo i kJo
rnoramo svladavati svoje poZude.
Dakle svaka djevojka mora
rnuZ;karcaptivesti na svoje plemenito
stajaliite. No dini se ile_
naxo neobidno, da ba$ muZkarac,
koji je privika,o, da pruvede
svoju volju, mora ,pred
Lenorn
ivoje stajali5te. Ali
""p*rtiiijer
strane. je to posve prirod.no,
svaki plemeniti mla_
i,l_i"9"
".u r s&rrr osJeca u svojoj nutrini ovaj poticaj,.da
m,oZepred

34

35.

jednako vriedan i
Cjevojku stupiti dist i plemenit ili barem
razumieva,riAi p"""" sre6u srdaca samo u njihovu uzajrnnom
Bar meni
strasti'
vanjske
da se odride svake
nju,'koje,m&e
djesvaku
po$tovanje'rn
j; trk": ia gledam neogranitenim
Ali
bude'
je
da
treba
kakova
takova'
cla
iojku za koju zram,
posijane'
ried,kodjevojke
takve
du.
priznati,
sr
iskreno
*o"a*
dini mi se'
Ca:" :" tako idealna djevojka, kakvu ste vi orisaJi?
"au*uu
u
djevojka
se
3to
postoji veli,ka opasnos;t u torne,
Ju
rla
a
Spilrta5eve
drugarice
prevrBe,norn Sportu ponizuje do
puno teZe
Stetu svog dostojar'nstva. Time je muZkarcu
tatmi
prema njoj'
po3tovanje
nuiclno'
i
tazmak
potreban
da uzdri'i
Ali najoclvratnija ie tantzdarta i nametljiva djevojka'
to
Idlalni je cilj dievojke da postane majkom' Pa katl.na
po6tovabezuvjetnim
s
cljevolku susretati
mislimo, *J"u-"
majka
x"a pornislirnl tt p""-ooge br9.9 i boli, Sto ih
poZrtvovno66u
se
":"t*
kolirkom
s
strpijivosti,
lrolitom
plao"*" i s
jLe vru6a i
claje tljetetu womei i katl vidirno dj'evojku, kojo'ji
moZemo
prosi
moli'
i
nesebldna Le|ia materi;rstvo', za l<oie
taknuti
ili
samo
po'Zuclama,
grtenimt
li jo6 i taOa Liti qputani
uctivljei
po3tovanje
osje6amo
k;aEemz
opet
Ja i
od njih?
je iznad
nje. il va5em predavanju jedno nas
1u-"gu - "":"":
naime ljubav prema, rodenoj majci' zahvalnost
""tpf"*t:uf",
i obe6anje, da 6emo joj biti na radost<'
itt izrekli o karakteru djevojadko'm' o
,VaBe, rie6i Sto'
"tu
i t. d. udinile su gotov preokret' tr
materinstva
dosto,janstvu
tako visoko
mi5ljenju. JoB nikatla niesam djevojku
*.i"*
ono'g dasa
od
kao
svet i nerpristupaian dar tako osjedao
osnov'<
dvrsit'
"l"rrio,
dob'ilo
je
viteZtvo
rnoje
vaieg predavania. Sad
svojstvima
tlzvi5e'nim
o
riedi
ctubo'ke
>>Na mene su va5e
dobiva djeZenskog karaktera udinile silan dojam' Sada tek
nikacla
vojka kotl mene nel&u vrietlno'st i duboho Stovanie kao
sam
Sto
koristno'
ipak
vrlo
do sada. eini se, da ie za' me bilo'
6udoskroz
i
pristalorn
posve.
jeAno6 do6ao u dodir s nekom
jedno'ga kratkorg polazka
iedno* djevojkom. dim sam nakon
misao'
njo*" tlei razmi3tjao' o tome u sebi d'ode mi nehotice
miSlju'
distorn
"o dLto6i cljevojdinoj. Bio sam osvojen ovorn
koja mi je davala uVieh jaki poticaj da teZim za savrienom
disto6orn<.
Vaie rieii utisnule su id6alan lik cljevojke u moju tlu3u
izgubiti'
tako disto i dubolio, da ga pomocu BoZjom viSe ne 6u
nikad'r
*
bih
do kojeg inade ne
S tim u ve'zi stoji zakljudark
niihou
vlaclati
doBao: - ctievoike pu5tati 1 mi'ru, viteZki se
36

.uoj nazodncsti, pravu pleme,n$tinu cieniti. Sada imam i srddanosti da svoje deznu6e za djevojrkom najprije suzdrZavam i
nastojim d.a bud.em podp'un dovjek. Ho6u da zasluZim sre6u,
da jednoi uzrnem k sebi netahnutu djevojku<.
>Up,oznao sam djevojku, prena kojoj imam poEtovanje.
Ona je bila, moj andeo, a i sad. mi je<.
>Ima godina i pol 5to poznam jednu djevojku. Ona je
strogo kato'lidka. Zavolio sam je, ali joi nikad niesarn ne6to
grje5no po'mislio, obzirorn na nju. Kad sam bio u pogibli da
grie6im, ona me je 6esto od toga oduvala time, 5to bi se lik
njezin stvorio preda mnom te moradoh re6i: Ako sada sagrie5ii, vi5e niesi vriedan da je pogleda.S<.
>Nedavno sam imao poznanstvo s distom, plemenitom
djevojkom. Bila je liepa i draiila je moju pohotu. Ali u drugovanju s nj,om posve je nestalo mo,jih prijaSnjih poZuclnih
osje6aja, Stovi3e, gtoza me hvatala kad pomislih na to. Onda
se ne usudih ma ni daskorn pomiLsliti na pohotne radosti ni
s drugim djevojkama, a jo5te manje ih diniti<.
>Pro5log ljeta upoznah djwojku; bila je plemenita, dista.
U njezinoj sam nazotnosti uviek bio postidern. Njoj za ljubav
odludih se u posljednje wieme da Zivim u disto6i<.
>Bijah dosta pokvaren. Ali je jeclna cljev.ojka tako utjecala na mene, te sam izbjegavao grieh<.
>Grie5io sam i mislima. Ali kad zagledah djevojku, nje.
zine nevine odi, tada bih mogao' sam sebe 6u5kati, i bio sam
biesan zbo,g Lo'ga, Sto sam ne5to takva mo,gao i pornisliti<.
>Kad d.odu nrZne misli, te nizha narav sili na po,pu3tanje,
tad me pri pomiisli na o\ru djevojku desto pograbi plemenita
srdba i formalna gadost prena samom sebi<.
>Kako krasan po,jam dobio sam o Stovanju duhorrne veliiine Zenine! O ovo divno, njeZno bi6e, koje je s*ma ljubav i
opet ljubav, a taj tajanstveni dar, 3to ga Zena u jutarnjene
Zaru mlado'sti prosiplje na Livot mlad.i6ev i koji ne smije biti
slornljen kao Sto vjetar raadupa cviet. I kao dobru odlirku
obrekoh ir sebi:.uviek poEtivati netaknutost svetog dostojanstva djevojke i Lene, i nikad ga zgaziLi u prah<.
_ Sada je do tebe da odludi5: u koju od. ove dvie skupine
zeliS da pristaned? - Ja mislim, da. smijem, kao saano po sebi
razumljivo, pred,poetaviti,
da 6ei se oclluditi, za plemenitu
Tu
bih
te
ve6
htio
sada upoaoriti, da je samo odlu.
lkupinu.
kom vrlo.malo postignirto. Mora5 tu
odluku braniti protiv

37

koji ie
pravo,g st<iip'nog napEidaja stras;li i pokvarena svieta,
ozbiljmisliB
doista
Ako
odvrati'
nje
od.
te
da
sve upotrie,biti
volja'
dvrsta
,ro, utriotvoja ottluka nije samo pusta Zelja, nego
ne
koja
teZko6u'
koja 6erse znati i provesti i nadvladati svaku
ne
prije
svega
koja
Zrtvorn
i
ne ie uztuknuti ni pred kojom
narnjerice
i
sviestno
mora5
tada
zna nikakva ljudskog straha,
paziti, da se nit<akve ruZne i proste misli u tebi ne zatoje Le'
Sto diZe'
1e6i te oboriti, nego upravljaj svoj pogled k onomu'
bi ti
Sto
svega'
Nadalje mora,S nadelno i oitueno kloniti se
visoke
poni5titi
tvoje
moglo oteti Stovanje p'rema djevojci i
ut"5:,1]'
r,"ri3.r" kao: prostaliti gouoti i neslane- Sale' zli,
kazallstu'
slikokazu'
u
prikazivanja
potrotne slike, knjige,
smije3 imati niiingltanglu i t. d. Sa'svim ovim sme6em ne
s djevojt aiva p--osla.Konadno je potrebno da se u druZenju
praoi
iunak c tsi'
kom manis svake lakomirsleno,sti.Da bud,es
pourh Ea'
Etit
mad
t'
tea, morat 6eE se i bortti, i branebi'.podl6i
,sti suake d'ieuoike.
je -bilo ponovo
Ti si proditao pitanje mladi6evo, koje mi
lika'
p"rtrrrri*o t >Gdje Zese na6i djevojka ovakvoga idea'lnog
ima
zaista
da
kazu,
kakvu ste nam vi nacrtali? <<Izjave drugih
krivGlavna
to
?
Otlakle
takvih iako naZalost u malom broju'
niie dinjenica'
nja raOi toga pad'a na muZharce, mladi6e' Zar
prednost
i paZnja
tlaje
jarrnim
zabavama
plesovima'
da se na
i
vrlo bezstidno odjevene raakalaai"$":kama, i.oiu
"o
prituZile plemenite
""r*Seno se vladaju? Gorko su se radi to'ga
lakoumno odieizpre'd
a:"I"io", Sio *o"aio svagdje ods'tupiti
bezvladanja'
be6anskog
venih- djevojaka i njihova
-O.l<ako
zanlse
koji
mladi6i'
takvi
pokazuju
dano nizko mi5ljenje
poZudu' a nernaju samo za djevojke, koje potlraZuju njihovu
--l
za duh.ovne.vrline i ljepotu!
ralumievanja
*":"
prednost
li ozloiljno pokazaii svoje mi5ljenje, tada daj
i"A"S "i*ufo
plerne.-'
odaju
vladanjern
svojim
i
onima, koje i svojim odielo'm
t. j.
tebi,
one
da
pamtiti,
daj
drugima
onim
nito Ze,nstvo,a
pre:
ti
i da
tvojemu vi5emu, boljemu Ja' ne mogu ni3ta dati'
zire5 to, iito ii one nudaju.

STRANPUTICE
Bog'dopn5ta, da se spolni nagon stane buditi ve6 u onoj
brak'
dobi, u koioJ mladeZ ne moZe jo3 ni pomisliti da stupi u
naudi
da
treba
dovjek
Mladi
sili:
nagon
na koji baS taj
3ti

davati taj nagon, da ga kasnije imade u svojoj vlasti. U po,detku su njegovi pokreti jo3 slabi, te im se moLe razmjermo
lako oprieti. Ali pomalo ojadaju i mogu biti vrlo, teZki.
Yalno je, da se mladi6 kad dozrieva znaile oilmah na
praut, natin snabi, premn oui'm poiauama probuitrenoga spolnog
nagond,. Mora mu biti posve jasno, da je ovaj znak dozrievarrja u muZevnost sam po sebi razumljiv, I da se dakle radi
njega ne treba uznemirivati. Spolni nagon sam p,o sebi niti je
grje5an niLi zao; nego ga je Bog usadio u dovjeka. Ali nas
ponauje, i za svakog je plemenitog dovjeka mudno, 3to se ba3
nizki elemernat njegov - naravni nagon - 6esto pojavljuje
na tako tegotan nadin, da, bez ikakve paZnje na sve vi5e
obzire, zahtieva zadovoljenje svojih Zelja. Zato mota mladi6
uviek imati u vidu znadenie i svrhu tog nagona, pa jer znade,
cta ne smije izpuniti njegove Zelje, dok ne pos,tigne onaj cilj,
koji Bog ho6e, mora sve upotrieibiti da ga zadrii u svojoj vlasti. Ne s,mije do,pustiti, da" ga vodi sliepi nagon, nego mora
poslu5ati vjerom prosvietljeni razwm. Tek tada, i samo tada,
je on zapravo dovjek. Duh treba da jakim
rukama zadrLi
uzde, a spolni nagon neka tako uredi u svom Zivotnom razporedu, da ga jedno6 unapriedi, a ne da ga ve6 sada oite6uje
ili yazara.
Mladi se ljudi rado pono,seo,nim, Sto,mogu, svojim dinima.
Koliko je zamamljiva za nel<e pobjeda u natje,canju bilo u
borbi ili igri! Krugoval raznosi Siroitr svieta, novine svud.a
javljaju, koliko je >bodova< osvojio ovaj ili onaj, koji je izvojitio pobje'du. A koliko su neznatne, kako su ni5tave
ove p'objede za dovjedju sre6u i nje,gov vjedni spasI Naprotiv
u rvanju za disto6u oclluduje se o njegovoj zemaljskoj i vjednoj sredi. Ne 6e li tu dastohleplje podraZiti plernenitog mladog
dovjeka, cla u njemu pobiedi i osvoji prvernrstvo? Iako tu ne.od-obravaju tisu6e gledalaca pije5du6i, to ipak gleda nebo s
mnogo ve6om radosti na plemenitog borca i drZi mu'spremljenu krunu polojede. >Bod.ovi< 5to ih je postigao, niesu rlo'du5e
zatrrisani u Sportskim izvje5tajima, ali su zato zabiljeileni
u knjizi Livota i bit 6e mu na slavu u sve vjekove.
U punom miru oznadit 6u sada neke stranputice, na koje
spolni nagon ho6e da zavede mla.da
dovjeka. Alio pri tom opisljem naravne posljeclice, Sto ih grieh
moZe imaii, to, bih tb
vei sada Zelio u,pciaoriti na to,,
d"a sarni ovi motivi niesu neoborivi. Jedini motiv, koji moZe
izdrL,ati sve juri5e strasti, je spo-

39

tiko
znaja Bodansk e zabrane, koja izvire iz iive vjere' Isto
To
disto6u'
saduvamo
da
s'nagu
dati
Milost
,n"1" ,rt* samo
potanje
tazloLiti'
kasnije
6emo medutirn
Ponajprije mora ser jedno'6 utvrcliti, da je doista BgF ogprevise lakomisto zabranio. Neiakusna i bezazlena mladez
ne vidi niSta
Ona
takvo'zlo'
ilije
ba3
ne5to
da
sleno sudi,
Zdlo
o,pasna u nekim stvariita, koje su ve6. vrlo sumnjive'
imati
mogu
koje
posljedice,
ho6u da ti otvorim odi i poka2em
se krije
lakoumnorst i nepro'miBljernost. Ti treba da uvidiS, 5to
-I?|*:i
>treba.
irzi,ol"tiu,
pod izrazima: ,ireha
iT::
"-+
"*
samo
imati< i t. d., koje zlo rnoZe poiiniti u dovjedje'm Zivotu
jetla.n >das slabo'sti<' samo 5edna >mlaclena6ka lutlo'rija<<' Ti
nerailoraS biti uvjeren, da ti se koje3ta ne zabranjuje radi
tebe
od
se
Ono,
5to
koristi'
zumievanja, ve6 radi tvoje vlastite
i
ne
nikada
da
primi
dragovoljno,
tako
*o"u ,ulrti"vati,
sli3: >Ja to ne smijem!<<,nego: >Ja to ne 6u!<
Moja razlaganjra rnogu se tebe dojmiti' sarno tada' ako
Spozu
doibro,m voljom spreman obdrZavati zapovied' BoZju'
uPo'
neka
te
imati,
grieh
moZe
ih
3to
posljedica,
stra5nih
nei
svome
u
5to
Sto'
ni
u
ne
upu5ta5
nefromiSljeno
se
da
u1rc
je
da
te
clakle,
stvu niesi str)oznaoopasnim. Potrebno
ti
Grieh
duvati'
mognei'
rim na nmoge opasnosti, da ih se
Ij
i
veselja
pridinorn
pod"
prilici,
pri,bliZuje u najlaskavijoj
pla5te
pod
sjajnim
pokazat
grdoba
krije
toja-se
ti,
6u
iavi.
da
kakva podlo'st i srarnota leZi u nedo'pu3tenorn nagru6u'
sramotn
ovoga
sc one ui5" ttlt tdt ne urnognu pribliZiti bez
preporuduje se'
higa. ProLiv ovoga stra5nog protitrnika
pomo6i
tla izvojuje5
moigu
koja
sva sredstva,
,ri.t"i"n*
potide
da gorljir
te
neka
opasnorsti
spoznaja
bjedm. Kornadno
ubotrebljava5 ona, sredstva, koja 6e ti dati snagu da odol
svim na.nas;tima.
Ako sada navodim pet stran:putica, ne mislim time
cla su to podpuno tazlilne vrste, kako pojettini na
nadin popu5taju spolnom nagoinu. Svaki je sludaj dn
Sa*o mli,ti, ko'je treba da mlatli6a suzdryizeod posrtaja,
sc najbolje svnstati oko ovih pojrnova. Sto se s pojedinim
dajem sla"Ze,ovisi o razlidnim otkolnostima'
Na prvom mjestu orbradujem tajni grieh samobluda'
tim ljubakanje t. j' prerano po'vjerljivo ob6enje s djevojl
pri demu se na nx)gudnost Zenitbe ponajvi3e i ne mirsli' U
je mogu6e
ietlnorn poglavlj,u odgovorit 6u na pitanje, tla li

iateljstvo izmedu mladi6a i Sto se o tom moLe drLati. Odno'Sujum

ono izravrro
ne6udoredno
zovem na detvrtom mjestu
manjka
kojemu
iesto
nakarna
rnogu6nost
kasnije
i
ob1enje,
i,enitbe. Prigodnim oh6enjem oznadujem konadno z,ablude,
koje se dogadaju u prilikama, Sto ih pruZaju svedanosti i ulica.
SAMOBLUD
Kod norrnalnog rnladi6a, kad mu je oko 14 godina, poiinju godine razvilka. Sada 6e se tjelesno i du5evno razviti u
mladida i 6ovjeka. Istodo,bmo runvija se, i spolni nag:on, a s tim
nastupaju za mladiia i napasti nove vrste, koje ga mnogo
uzneminrju, pogotovu, ako mu niesu jasni uzroci i znadenje
ovih pojava. Zato iu ti ih razLoZiti posve iskreno i mirno, da
sc ne dai zavesti zlim dru,govima ili zaglupiti putenirn poZudama.
Vec sam ti na stranl 8. pokazao,, da raalidnos't u svernu bi,iu
muha i Zene dine samo sokovi (homoni), koji se od o'sob,itih
lliezda obih spolova privode u krv. Veliko znadenje ovih
Lliezda za tvoj ranritak moZe$ najibolje uvidjeti, kacl ti pri,kaZem kakve posljedice nastanu, ako se,te Lliezde odstrane. Radi
izvadili su djedacima obje
ozlecle ili iz kojeg drugo,g uzroka-inrana
najvaZnije muZke i)iezde, Bto su
na tielu. Kad su ovi
poslije bili u godinana" razvitka, taj je podpuno izostao,. Glas
se nije prom.ienio, brada i brkovi ne probise, cio karakter nije
dobio niSta muZevno. Ta se operacija zove >kastriranje<, a uiinak joj je, da djedah ne moZe postati muZ. U ratu iz,gubili Su
te Zliezde mno'gi vojnici osal<a6enje'rn.-Drugovi njihovi uvjeravahu poslije, da ih ne mogahu prepoznati. Postali su sasvim
drugi i posve razlidni ljudi. Niesu imali vi5e niBta muZevno.
Neki je dovjek obolio na bubrezirna. Upala je zahvatila i
ove Zliezde. Bududi da je bolest postajala opasna za iivot, preporudi mu liednik, da dade odstraniti jetlnu od tih y'.liezda;
moZtla bi ga to moglo spasiti. A kad bolestnik odgovori: >Pa
odstranite onda oliadvie<, krikne liednik:
>>Za votrjt BoZju!
Oncla viSe niste rnuZ!<
Hode6 li cla^kle da postane5 zdrav, jeclar i snaZan mui,
oncla ne prljaj tljelatnorst ovih Lliezda. Zato bih ti Zelio duboko u du3u udahnuti: ,rPo5tui i"*t.r" svoie.
ig
rnu-Zkesnage!< To' je silno znaienje Lliezda za sav tvoj Livot,
abEffiiE?dobu
tvog razvitka u muZa. ZnaS i to, da 6e one

-- budei ii se kasnije Zenio -_ biti vrelo Zivota tvojih potonraka. A s tako vabnim organima ne srnije se igratil To ti
Skodi! Zato je Bog to zaloranio! Pa i drLava ih za5ti6uje. Ako
ih se netko kod djedaka sa.mo dotakne, dolazi ,u kaznionu ili
u zatvor. Koliko zlo to mora biti, kad mu se i drZava, koja
nije katoiidka, prieti zatvorom ili kaznionorn!
Kako je vei redeno, razvitak se podinje oko 14. godine.
Tada su Llieade izrasle, podnu stvar'ati hormone i privoditi ih
u krv. Prwa je posljedica toga, da se glas promieni. Pomalo
stanu lidne cite i karakter mlada dovjeka bivati muZkiji. iJ
krv privedeni sokovi udine kad5to da krv kao da zakipi, i-tzazove protl,aznu promjenu sp'olnih dielova time, Bto se krvne
cievi, koje se tamo na.laze, narpune krvlju. To je dakle posye
prirodan, a ni:poSto ne b,olestan, ve6 po sebi razumljiv dogadaj, koji se odtada uviek moZe ponavljati. Dakle rad.i toga
se ne trebaS uznemirivati ni sramiti. Nije to nikako zao znak.
Fa i ne da se protiv toga niSta udiniti. Procte samo od" seibe.
Najbolje ieb udiniti, d.a se na te dogadaje ni malo ne obazires,
ve6 skrenei paZnju svoju na Sto drugo.
Ne daj se nipo5to zavesti da popusti5 ovim pokretima, te
se s ovim organima igraS. To su naime pokreti naravnog nagona; te bi bilo nedisto, kad bi im sviestno i svojevoljno po_
pustili, njima se zabavljali. Sad strvada5 jo5 i bolje, Sto sam
vel kazao': Nije nedisto, ono mje,st'o,tiela, nego je ned.ista ona
dopadnost na tjelesnoj nasladi, koja se tu pokre6e. - Moglo
bi biti, da si se uznemirsn ovom pojavom, stao pregled.avati,
pipati i fazmi5ljati da saznaS, 5to se to s tobom dogodilo i Sto
ima to da znadi. Tada to, jo5 nije bila nedisto.6a,nego rad,oznalost. Sad znai o,clgovor!
Isto tako ne smije5 smatrati zlim znakom, ako se ovi pokreti uviek povra6aju, te ti budu kad5to i vrlo tegotni. Bog i
to dopu5ta, da budeS gospo'dar tjelesnih nagona. pop,ustiti,
podle6i, nedistim postati moZe svaki nevaljanac. Ali pobiediti
nagon tiela, ne dati se oboriti ve6 ostati dist, - za to se ho.6e
junadke snage, junadtva. -ponosi se time, da ostaje5 go,spodar
svog tiela.
Kad je mladi6u 17 ,godina, kaGto ne6to prije ili kasnije,.
dogatla se, da tielo no6 r u snu izludi suviine sokove. To bude
obidno svaki detvrbi tjedan. Kad5to su s tim spojeni ruZni
sni. MoZe biti i to, da se one dane prije toga jave vrlo tegotni
poZudni pokreti. Sve to nije ni5ta, ako sanaolnade
disto ZiviS42

I ovo nodno izludivanje sokova posve je pripodan pojav, a ni'Eako zna:k bo,lesti. Zato nemaj
o tom dalje, brige. Ako bi se
Eod toga probudio, nastoj d.a opet 5to prije zaspi5, a ne tazini5ljaj o snovima.
No posve je neSto d.nrgo, ako mlacli6, ponajdeB6e zaveden
svojih
drugova, u budnom stanju popusti pokretima naocl
gcna, te ih doticanjem toliko po,jada,,da tielo tada izludi.o,ne
sckove.
- g?.--gEilglBi
gotovo isto $:tqfegig.*hAp_{All
grieh t'nladenadki. bfme
.*J+p?o-Ijddiluv iEk- nan ovo zarez u j emo u k oru mI a dog dry.e-tg-!al<e,
da mu soK rztece. Jos nepovolJnue Je kod toga grrena Io, oa
oni, koji su fa 3Edno6zapo'deli, ?esto ne mo'gu viBe ocl njega
oclustati. Niesu imali snage, da odole pritisku stra,sti. Time je
grieh ve,6 znak oslabljenja volje. Svakim daljim popu5tanjem
vclja sve vi5e slabi; samo odolievanjem moZe ojadati.
Zie posljedice za tielo o.daju se same, ako imamo u vidu
znadenje Lliazda za poclpunu muZku snagu i muZko'st. Obidno
treba sedam goalina, a i viSe, dok od djedaka bude dovjek,
muZ. Tako dugo treba priroda da. dovrSi predivnu izgradnju
njegova tiela, dok Zivotinja u nekoliko mje,seciiti 1-2 godine.
Sve ove godine radi priroda dan i no6 na ovima duclesnin
organima, dok ih je oko 21 godine donekle posve razvila. Ka,ko
udenjaci tvrde, mozak se muZkarca tek u ovoj dobi po'dpuno
razvije. Za cieli ovaj razvrtak vrlo je vaZno,mirno djelovanje
L"iezda, da mogu pravilno i obilno dovoditi u krv o,ne vazne
hormone, koji svojim tihim, tajanstvenim utjecajem paze na
harmonidno rastenje, ureduju ga i pospje3ujir. Ali u isto
vrieme stvaraju se u onim organima sokovi, a u njima se naIaze m:uZ,keZivotne klice. No ove zametne ?liezde kao i s nji.
ma tiesrno spojen seksualni EivEani sustav, trebaj,u jo,S da dozcsre, jev no,rmalno imadu vr5iti svoj zadatak tek u poclpuno
razvitoj muZko'j dobi. Prema tomu je samo, po sebi jasno, d.a
moraju nastati Stetne posljedice, ako se zlom upotreborn tako
re6i sile na prerani rad. U razvitku zahva6ene iliezd,e i. Zivci
bolno se podraZuju, a toliko va"Zho.stvara,nje hormona o{ne a
se i priedi. NuZclno trpi kod toga mirno, i jeclnako razvijanje.
To se pokazuje obidno u popu5tanju tjelesne i du5evne svjeiine i jako'sti..
-;.

&r!

-,.ii".-i4"-q,.lF

zar teJiir- nepEiloliiya-glur'rpst-silna;-ne&cslsnosti-ge-oprostiva neval.ianStina. na svaki nadin erieSiti nrotiv

tzvora

j"9-e-gqzke-!n1sgi !yo.ETg*i!q-i@gt

43

p-g!ggg!y3u! Moglo bi se drZati, da je to mogude samo kod mladiia, kojima nitlko nije dao prave upute, koji su se dali zavesti zlim i pokvarenim drugovirna ili pak stra56u. Ovi su im
pridali kako, 6e u griehu nalaziti uiilak i zadovoljs'tvo. A dogodilo se protirrno. Dat iu ti da baciS samo jedan pogled u
srdca nekih mladih ljudi, koji su mi odali svoje nedzreciuo
nezad,wol,jsfuo i jadikovali, 5to su pali, u robstvo grieha.
>Sto, sam o'd.toga irnao,? Ni5ta! O, ve6 dasak nakon dina
bio bih mogao, izdupati sebi sve vlasi<. - ;l![sp4111ti re6i, ila
mi se sav grjeini Lwo't prikazao talrvim, da bih ga mogao
- oprosti! - izbljuvati. Tog gada sam se ve6 davno zastidio<. - >Tako mi se ogadilo, da sam navede leLao 's krevetu
s mislima:, Sad se vi3e ne probuditi!'< - >Preko pet godina
sam sem seibeslabio, bijah Zivina, sam sebi se gatlih. Bluil me
imada"Se pod:ptr,nou svojoj vlasti. Istom mi je 18 godina, a
moj je Zivot ve(, izkvaren. - Kojom mlitavosti, umornosti i
malaksalosti sam se prije povladio ! Ni5ta me nije veseLilo
osim ovih nizkih strasti. Sva mi se nauka o'gad.ila, pade sam
radi torga samobl.uda nazadovao u naukama<<.- >Onda je clo6lo
pokajanje, srdba, ogavnost; napo,sljedku bio sam i sAm sebi
>Jest, po,slije
ogavan. Gotovo sam se sama sebe plaiio<. toga orsje6ao sam takvu ogavnost.te sam jaukao, kako bih se
mogao, oslobocliti toga grieha<. - >Jedrnopredavanje'pokazalo
mi je bez suzdrZavanja, gotovo okrutrno, ono blato, po kojem
sam ro\trao, koracao, u kojem sarn se detiri godine dorbro osje6ao. O kojega li rugla! Dobro se olsjedao? Poslije svake pohote nova Zalost, nova sramota. Pa za5to mi se pojavila uviek
pod krin}om radosti, vese,lja?",Mora5, o'nd.a 6eB imati mir!'
I dogo'dito se, a tad sam zagtwao.u grieh dublje no ikad. prije,
bijah jade sputan okovima putene naslade i padoh dublje i
dublje u moivaru samobluda<. - >>Kadsam ponovo sagrie6io,
desto sam padao u odaj; gorko sam ssbi spoiitavao, nikarkova
Stovanja ve6 niesam imao prerna sebi, u Skoli ne fiapredovah,
a u mislima zabavljao 'sam se samo ovim stvarima i vazda
sarn bio nezaclovoljan<<.- >Bijah u stra.Snom oiaju. Kleo sam
i budio. Sa stra,hone sam. po,mi5ljao, 5to 6e biti, ako doista ima
Bog, koji sve napla,6uje?< - Kako desto mi se ve6 tako
dogodilo: kad sam u ra"zbutlenoj strasti zastranio i jo6 nije
bilo sve udinjeno, pa vidjeh Bt/o sam uradio,, udarah se po
glavi, greboh se, do krv.i, tulio, bih<. - >Moja je mladost podev od 14. godine do danas otrolrana Zatcem spoditavanja. U
44

pratilac. Najljepde
to je vrieme grieh protiv prirode bio moj
>Osje6ah
u svorn srdcu
svoje godine zapisao sam davlu<.
- >Ponaje
opadina(<.
moja
prazninu,
izazvala
Sto
ih
oustoB i
6u
se po duvolje,
da
dobre
snagoro
moje
se
svolh
.luo
"uttt vjeibama osloboditi stra6nog grieha samobluda<. hovnim
>Ve6 od. godine dana biiah igradka grieha i opadine, za ple'
pamenite i diste zabave viSe niesam mario, iz jed,norg grieha
pomislih:
jednoga
i
o'sviestih
ne
dana
clao sam u drugi, dok se
to vGe ne moZe tako dalje i6i<. - >Futenorst mi je sve viie
i viSe sp,utavala lancima duh i udinila me najnesretnijim smrtnikom<. - >Ja se svaki put opet podigoh, ali onako pravo
nije mi to nikad uspjelo te i o'pet patloh<. _- >Konadno bivah
malo po malo ozbiljrniji i bolji, i obtrhvati me bezkrajno dez'
nr1e za distodonr. u svakorq oidnosu<.
Posl,j'ed,icezo tielesnr, ra,aurtak ovise o raznim prilikama,
napose o ddrstom ponavljanju grieha. Neki mla'di6 ocl 19 godina, koji se vrlo desto zaboravljao piSe: >>Ved6utim kako se
pribliZuju posljedice moga dina: desto me bole kriZa, umoran
sam" mlohav, boli me glava, rad u piparni me sve viSe umara,
zaboravljiv sam, lako'rnislen, ne mogu se vi3e sabrati. Ja sam
tielorn i duhom razvVlina<<.Ovo priznanje potvrduje ve6 prija5nja na.pomena, da destim ponavljanjem ovo'ga grieha lako
moZe cla nestane tjelesne i duhovne svjoZine i snage. Izgled
postaje mlitav, umoran i poti5ten; pogled nesiguran, zastrt'
Uvele, mlitave, izcrpljene i izZivljene lidne crte ovih jadnika
desto odavaj,u i previFe jasno ovaj grieh na izvoru LivoLa.
Ali i koct rjetlih prestupalra zapaLtiu se zle posljedice, i
ako moZda samo prolazno' koje bi se po claljnjoj okolnosti
mogle i povisiti. Kako liednici tvrde, uviek rada zlim posljedicama, ako se dovjek naJazi pod nekim du5evnim pritisko'm'
a pogotovu kad je rl godinama razvttka. Ali kako se iz prije
navedenih prizranja moZe vidjeti, grieh IeZi desto na srdcu
kao teret. Samopriekori, griZnje savje'sti, nezadcivoljstvo, zlovo ja, pade osje6aj nevriednosti i gattenje samom sebi - to
su prirod"ne posljedice ovoga grieha. Kako se u proljedu biline
ako je vrieme
i cviede ne mogu zdravo i snaZno razvijati,
ni djeca
ne
mogu
tmurno,, hladno, kiiovito, maglovito, tako
zastl.to
je
vaada
duia
njihovih
nebo
napredovati i odrasti, ako
tamnim oiblacima Zalosti i poti5tenosti, ako im ma8:Ia priekora
i srdbe zastire waki vidik. Kako priroda treba svietlo sunca'
tako mladeLi treba prave, to'ple ratlosti, da zdtavo i snaZno
procvate.

45

Nr, jedan mlad"i,t,koji se nesre6om dao zaroibiti od ovoge

grieha samobluda, ne smtje obajauatt,kao da se toga ne bi mogaro'opet osloboditi. Po mojem vi5ekratnom izkustvu mogu
svakomu doviknuti: >>Moi,e
se!<< Stajat 6e'to moZde duge
borbe, pade i vrlo pro,mjenljive. Ali ipak se meZe! Bila bi najve6a glurpost pla5iti se ! Neki mladi6, koji je do5ao k meni
suznim odima, jer je uviek nanovo padao u grieh, pisao mi
ne6to kasnije, da se zlo vi5e nije opetovalo. Iza detvrt godine
pisao mi opet: >Ponajprije mogu Varn re6i, da mi je i dalje
uspjelo da ostanern vjeran. Bude Ii koji put i Lei.kol fer pgmaZe
dvrsta odluka i poklik: >Ho'6u ipak da vidim, je li jadi Bog
ili davao!< Razmotrim li posljedne godine, mislim: >Bila je
ipak velika djetinjarija, ila se niesi ve6 prije obratio . . . R"-.
eite svim mladi6ima, koji trpe od iste tegobe kao ja, da je
o;bradenjemogu6e, i sarfio u tome leZi sre6a i zadovoljstvo za
svako'ga, koji je uao<.
To pokazuju i cva pisma, iz kojih se ujedno vidi, kako je
disto6a blagoslovna za tjelesni razvilak. >>Zavedenve6 u 14.
godini bio sam poclvrienrsdmohiudu. Tek nakon'Va3eg preclavanja upoznah svoje djelo od vi5e godina. Moj ponos i moja
dvrsta volja zadrZali s'u me, ila Vam niesam ve6 ond"asve ovo
ustmeno povjerio. . . Sad sam nadvladao tamu, grieh. Po'stigoh to nakon teZke borbe! Kao da je teret pao s mene - sarl
sam slobodanl Iskren, poiten djedak, dist dovjek<. Dalje priznaje: >Kad"bi me prije tko,pitao, kako mi je, uviek sam morao re6i: umoran. Sada.sarn vazda svje?. Sve se dudi :rojemu
promienjenom, dobrom izg\edu:. dok sam prijd bio blied i slab,
sad su moja lica puna i rumena<.
>Nov sam Livot zapoleo. Prije sam se ogrieSio prot)v
moga tjelesnog dobra. desto sam se okaljao. No sada je to
pro5lo (p6drugu godinu). Za duhovnih viebba stvorio sam
dvrstu odluku i BoZjom pomodi uspjelo mi, da ovo zlo uspje5no
pobiedim. Moje je zdravlje mnoigo trpje\o. Pomalo se popravilo. Radost Zivota opet se povratila<.
Pobjeda nad, ouim grtehom izpunjuje m1ado srdce neo'pisivom radosti. >S radoBiu i ponosom mogu Vam priob6iti, da
mi je uspjeio oboriti ovog dgvla. Ma da su me napastovala
izku5enja, niesam se pokolebao...Ostadoh stalan. U osam tjedana niesam viSe grie5io<. Trebalo je vidjeti
vesela lica,
svieile, blistave odi nekih takvih mlad"i6a, da se mogne podpuno shvatiti njihova velika radost zbog po,bjede. Ovi prekr46

/
puta
neizkustva, nejasno'6e,lakorniiz
vGe
mnogo
su
bili
Saji
pokvarenim
drugovima' i2 prpoprema
Iakovjernosti
slenosti,
jedno6
oLno'o dernrusu im
aju
oku
da
i.li
radoznalosti
Snosti
drugi gd,vorili, - nego od zle vo je. Zalo nije nimalo dudno,
da su mnogi, dim su ovu gl'upost (samoblud) upoznali, odman
sve6es njorne prekinuli i postali ne samo disti, nego dapade
nego
luclost
je
mladenadka
tada
viSe
to
nici i redovnici.'Bila
pckvareno'st
Ali nije svima uspje,lo da o'dmah prekinu s ovom rravii
kom. Stajalo ih to mnoge i teZke borbe, kod koje 51 opet
nastahrabro'sti
podigli
novom
i
s
opet
s,mjesta
su
se
pali, ali
,riti Uornu, dok nijesu izvojevali podpunu pobjed"u' U ovoj
borbi za disto6u- tailo da ostanemo dtsti ili kako da f6' opet
buderno - jest pravo vladanje u napa'stima desto od odludno'g
znadenja. U nap,a,stima,koje se poiave za dana, strast 6e vrlo
Iako posti6i svoje, ako se mladi6 dacle zavesti i potraZi kakvo
tajno- mjesto, gdje ga nitko ne vidi ili ako je sam'i da tu
orlurr" i pozabavi se podraZajtma. Za, ovaj je siudaj najbolje,
D.za mnoge upravo nuZdno sreclstvo kloniti se osame' Mnogi
su mladi6i za Lestokog pritiska strasti pobjegli na ulicu' da
budu meclu ljudima, jer se niesu htjeli o'grie5iti na svom tielu'
[]<e, mora5 biti sam, bilo preko dana bilo preko no6i u
postelji, naj,bolja ,je pomo6 da odvra6a5 misli od ovog p'retlmeLa. Zamoli ukratko pomo6 BoZju i nastoj da misliS na bilo
Sto nevaZno, ali lto te ipak zanima,'na pr: izlet, natjecanje
ili makar kakvu Salu i dr. Da li 6eS grie5iti ili ne, to ovisi o
tome, Sto misliS. ZadrLavai li se u poZudnim mislima, nuZclno
6eS podle6i. Ali ako se zabavlja3 nevaZnim stvarima, poZuda
6e prodi. IvXisi i spolni Zivci, koji poZudu bude i pove6avaju,
stojl u i2mjenitorn djelovarrju' Ako misli ne sudjeluju ko'cl
podraZice poZ;ude,sarna ne 6e ni5ta po'sti6i. - I{ako svagclje'
tako je i ovdje protunapaclaj najbolja obrana' Nastoj nap'ast
predusresti time, da se ponajrprije kloni5 svega' Sto draZi na
poZudu.K tomu je potrebno'da'i tielo,drZi5 disto, kako sam to
ve(, razlolio. Ako bi se kod pranja bez namjere pojavili pokreti, rie brini se o toml SvrSi pranje brzq i 'misli na Stogod
drugo ! - Nadalje nastoj, da se uviek nedim zanima5..Mora5
uviek ne3to rad.iti ili snovati, da ti neclo'stdne vremena i inte'
resa za zle misli. - Razumije se samo' sobom, da 6eBmolitvom
i destim primanjenr sv. Pridesti izmoliti o'd. Boga jakost, da
mogne5 svoju odluku vjerno provesti. Sam to ne moZe5!

47

Bilo bi porsve pogrje3no i nepravedno, da sve, koji su

pogriedili, pro,sudujemo po istom mje'rilu i da ih svrstamo u
isti red. Ja bih ih svrstao, u tri skupine, koje so ipak ne mog'r
toino odieliti, jer rpomalo prelaze jedna u drugu. Dublj,i raa,Iog za" razno,liko prosutlivanje je zapravo ravnanje volje, cielo
duievno vladanje ctotidnika.
Prtsa skwpi,nn. Uviek se nade mladi6a, koji su zaSli u sarnoblud i ne srlutedi, i kad.Sto da i niesu znali da dine neSto nedopu5teno. Neki su ga upoanali nesretnim sludajem, neo'preznom igrom ili kod gimnastike; dn-lge su up'utili njirlrovi clrugovi, koji su moZcla kazivali, da je to za zdravlje potre,bno ili
zu podraZivali njihovu znaliZelju. Mno,go puta nibsu imali ni
pojma, 5to su zapravo udinili. Bez razm:$ljanja popustili su
pokretima, jer su poslije toga imali od" njih mir. eim su pak
jasno spoanali da je to grjedno, nastojali su da se tomu
od,upru. Ali je stoput ldk$e iis;t ostati, nego, opet, dist postati.
No kao da jer ipak ostao prodor; oni znadu 3to je; stvo,rila se
izvjestna sklonost na zabludu. Treba samo, pop,ustiti, pa 6e i
opet pasti. Gotovo'automatski kaosamo,po sebi popu$taju, a
da. pri tom ba5 ni3ta ne misle. To je kao ura Sto sama o'dmide.
Naprotiv treba velikog narprezanja da se zaustavi i potisne
tok ovog zla, \<oje se samo oil se:loeranvija. Ali snaga o,cl,pornosti niJe vi5e ciela. Napapt ih obsjenjuje,,da-bi morali popustiti, jer da je od,por nernogu6. K to,mu im desto nedostaje
vod:stva i upute, kako bi se moraili vlaclati u narpas;tima. Pa
tako.se sludaj da orpet ponavlja. Z* njim eto o,clmah srdbe,
pokajanja.
To mo,gu biti plemeniti, sjajni mladi6i visokih
LeLnja,
koji s najve6im deznu6em iskreno Zele da se riede ovog zla:
Trude se na sve nafine, Sto sarno zamisliti mogu, izibjegavaju
sve Sto bi moglo podraZivati pohotu, polaae desto - kad5to
svake sedmice - na sv. Pridest, mole za milost distode, go.rljivo saraduju u katolidkorn dr.uZtvu, Dog,u se dobiti za svaku
doibru stvar, pa priclonorse i znatne Lrtve za dobar podhvat.
Pri tom ipak te,Zko trpe od ovih prestupaka. Takvi mladi6i
niesu lo5i, doklegod se.na opisani nadin bore. Dapade moglo
bi se i sumnjati, da li oni u fojedinom sludaju d.oista teZko
grie$e. Nagon kao da je proclro protiv njihove volje. .- Ove
rieii ne smiju nikoga zavesti na pomisao, da si onda vi5e ne
treba da;ti toliko tnrda. Ovo bi mG,ljenje doista bilo grje5no,
jer bi o'dustao' od svoje odluke-, da 6e sve upotriebiti da opet
48

ne padne. Ove riedi vriede samo za one mladi6e, koji doista

iskrenim srdcem Zele da postanu opet disti, aii koji tada i upotrebljuj'u savjestno sve; Sto im omogu6uju pobjedu i u svorn
sastojanju nimalo ne po,pu5taju.
Upravo ovirn mladi6ima Zelio bih joBte jedno6 doviknuti:
>>Moi,ese!< Samo se ne treba pla5iti. Za njth je vaZna jo5
jedna na,po,mena.MoZda su Zliezd"e i Lwci bo,lno razdraken\
prijaBnjim prestupcima, te 6e se iz poietka njihovoj nakani
opirati ve6e tegobe. Zestina sili kadSto na zadovo,ljenje pohote.
Lli ruzdradljivost ne 6e nerstati popuBtanjem, nego 6e se joi
pojadaLi. Cielo tie o, Llieade i Livci moraju se opet smiriti.
A to se porstizava sama odporom protiv napasti. Totreloa-da
imadu u vidu uviek, kada strast ho'6e da ih zavede na popuStanje.
Druga skuptna. U nju svrstavam one neodludne. Oni bi
zaista htjeli postati disti, ali se premalo trude, ili gotgvo ni6ta,
da ozibiljno provedu svojm odluku. Ova sd neodludnost i inade
zapaLa u svemu njihovorn drZanju prefira njihovim vjerskim
duZnostirna. Sve ide po hirovima i razpo,loEenju. U druZtvn rade samo odr zgotle do' zgode, [<ad im se svid"i i kada su za to
razpoloZeni ili kad sile roditelji ili se ne5to oso,bitor zapovjed.i.
Nedostaje irn ozbiljne, dvrste volje. Oni i sami ne znadu, Sto
zapravo ho6e, i neprestano podlieZu dasovitim podraZajima.
Ako se prilitkom izpoviedi ili vjerske prired,be zakang da 6e
opet disto, Lwjeti, nakana iul nije stalna. dim d.ode napast, podlegnu i onda misle, da je to,nemogu6e, i potom se dalje vi$e
ni5ta ne trude. Oni se ne mogu odluditi da uistjnu ozbiljno,
odludnori uztrajno, trpo.trebljavaju sredstva, koja su nuZdna za
popravak. des'to ih od, torga zadyhava i strah od ljudi,,jer bi se
morali odluditi da se klo,ne lo'5ih drugova i druZtva. Boje se,
da 6e ih pokvareni ljudi izsmijavati i rugati im se.
Treta skupimo. U nju pripad.aju oni, kod kojih je prirod.ni nagon podpuno p,revladao duh. Ti bez odpora pop'uStaj,u svip
poZuilarna. Sve je njihovo, mi5ljenje i nasto'janje o,kuZeno putenom naslad"orn. Nemaju razumievan ja ni za Sto vi$e i plernenito, za velidinu i ljepotu otdinstva i materinstva. JoB se jedino zanima jv za ong, Sto podraZuje putenu nasladu i traLe
sve, Sto, bi je rnoglo zadovoljiti. Za prostotu njihovih misli,
Zelja, govo,ra, d.o,skodicai dina jedva bisrno mogli na6i do;lidnih
riedi.
Ti ;, ona It

40

Jasno je, da j'e silna razlika izmedu ove tri skupine,

pak izmedu prve i tre6e. Mladi6e prve skupine mogli
prije nazvati nesuzdrZljivima u protivnosti prema onima dru
i tre6e skupime, koje moramo oznaditi kao nediste. Ali i
prvi morajri dobro pamtiti, da bi pomalo mogli pasti u d
gu, pade i tre6u skupinu, ne budu Ii se stalno truilili da
iz prve skupine podignu k onima, koji su o'stali po'sve disti
su to opet p'ostali.
Moglo bi se misliti, da gornji izvodi zaptavo i ne pri
daju ovorn p'redmetu. Ali kad se dublje po'gleda, lako 6e
optaziti, da je mladi6evo vladanje prema ovom oditovanju n
ravnog nagona veoma vaLno za kasniji njegov stav
djevojci. lJzdritt li vlast nad ovim nagonom, mo'6i 6e
jiti plerirenito i visoko shva6anje o djevojci i njezinol zadal
te je na dolidan nadin susretati. Zavlada li na,protiv nara
nagon mladiiem, bit 6e njegovo shva6anje o djevojci i njego
stav prerTa njoj od podetka otrovan. -- Da se to mogne
puno razumjeti, treba lmati u vidu sliede6e psiholoZke
nosti i ngtarnje dogadaje kod grijeha
Osobita je pojava, da se u podetku tazvoia dobe kop m
di6,azapaia najprije prirodni nagon bez ikakvu oclnoiaja
ma drugo.m spolu, samo ako taj nije probutlen preranim
vedenjem, iakim podraZajima ili bolestnom sklono'sti' U
malnim se prilikama tek kasnije probudi du5evni nagon.
or,aj se odituje najprije neovisno o priio'dnom nagonu, i
odnoiaja prema njemu - u ugodnosti za djevojku i
Sto ga privladi k njoj, a da se misli kod tpga ne pokre6u
spolno ob6enje. Tek se u kasnijim godinama sjedine oba
gona i lada zaiednidki teZe za svojim po'sljednjim ciljem' N
ovaj se das moZe i pospje5iti, kaJ<o je ve6 prije spomcnut
To se moZe do'gocliti i zbog toga, Sto mladi6 po'pusti nagnud
Upravo zato Sto je du5evni nagon izrntLra sraSten s prirodni
ovaj se podraZuje navalama prvoga u mirslima,. a prije
druZe,njem s djevojkom i milovanjem.
Kako sam ve6 spomenuo, pohotne "misli i seksualni Zi
stoje u izmjenidnom djelovanju. Pokretima prirodnog
probuduju se osjetne predoibe, a zadtLavanje u njima
6ava strast. Grieh je .zaisha nernogu6, ako se ne
mislima, koje draZe osjetnu nasladu. Ako je dakle
nagon zago,spodariomladi6e,m, on pohlepno, ttaai mirsli i
dodbe, koje njegovu pohotu razdraluju i pove6avaju.
tome je p'o sebi razumljivo, da se ne upravljaju prema dj

50

vojci, dim se u njemu izvrSi sjedinjenje obih nagbna. Ali

onda vi5e ne moZe biti plemenitog shvadanja o djevojci i o
brakl. On je smatra jo3 samo mogu6no'56uza izilovolienje niz,Co pukog sredstva. za uLitak. Za
t(ih nagona. Zena trm pada.
ljepotu
dostojanstva, za plemenitu,
i
roditeljskog
uzviSenost
djstu ljubav, za duBevne ljepote Zene i majke takvi mladi6i
nemaju razumievanja. Neogranideni poZudni uLitak je jedini
irleal irjihova fivota.
Ne iu da ovdje taknem pa tek kasnije pokaZem, kakve
suaSne posljedice moZe imati njihovo vlaldanje prema djevojkama. Hoiu ovdje samo da pokaZem, kakve posljedice ovaj
stav prema djevojci ima kasnije za zarud,nici i Zenu. Kako ve6
vidjesmo, nepokvarena djevojka ne sluti niSta o ovim Zudnjama muZko,g naravnpg nagona. Ona nema za to absolutno nikakva razumibvanja, jer taj nagon u njoj obidno Jo5te spava
i -- kako ozbiljni liednici uvjeravaju .- treba sve trjeZnosti
i paZnje plemenito,g muLa, da i,ena u bradnom podanju zaista
vicli ono, 5to po BoZjoj volji treba da jest, naime dokaz plenienite, istinske ljubavi, vanjski znak du5evnog sjedinjenja.
Silna je dakle zabluda mnogih mladih ljudi, ako misle,
dr. djevojka ima iste Zelje kao oni. Daleko od. svake pokvarenosti cdrasla mlad.a djevojka pozna samo duhovnu ljubav. Pzr
ako se uza nj privija i traii njegovo milovanje, to je samo izraz njezrne Zelje, da se kod njeg krije, da u njega nade podporu, pomodnika i branida, u kojega moZe gledati neogranidenim povjerenjem. Kako' porazno mora zato za njtt biti odkriie, da od svega, demu se nadala ne nalazi niSta, da se mora
duvati od njega, u koga bi se htjela pouzdati i da nigdje nije
tnanje sigurna nego ko,tl njega; da ona mora biti jaka, da
oiuva. njega i sebe od propasti! Ali naZalost mnoga dje- .
vojka podlegng muikom utjecaju i ne morgne dragorne ni3ta
odbiti. No u nutarnjosti svojoj ko'd toga je desto,nesretna i
.
njesto odekivane sre6e uvude joj se u du5u najgorkije razoc:a
ranje.
Od nekoliko godina opaZa se medu Zenskim svietom poItret protiv na6ina, kako muZevi desto shva6aju i postupaju
sa svojim bradnim pravima. euju se glasovi, koji izjavliuju, I
da se odridu braka, jer ne 6e da budu robinje poZudnih strasti pohotnih muZeva. Grozno je za svaku plemenitu Zenu, kad
opazi, da njezin muZ nema nikakva razumievanja za fiiezine '
viSe Zelje i duhovne potrebe; ako u njoj victi u prvom redu

51

sredstvo za zadovoljenje svoga prirotlnog nagona' a O

modda jo5 i ku6anicu, a ne sebi jednaku druZicu i ilivo
drugaricu. Imao sam vi3e puta priliku motriti, kako one
dna du5e mrze ove >nagonrske nemani< , - tako one
muZeve Dve vrste.
Ono 5to takvi ljrudi nazivljiu ljrftavlju, to je samo os
Civlje zvieri za plienom, a u dnu je ogavna sebidnost i
iuda za uZitkorn, lnija i ne misli, kako uZasnu Stetu dini tr
mdtu svoga nagnu6a. Takvi se rnuZevi ne oibazinr na to,
svojim zahtjevima i nametljivoB6u zadaju preteZke rane
Ser om Zivotu Zene, da nrSe medusobno podtovanje, na
se jectino osniva prava ljubav, i da za uviek tazaraiu
vru6e, srdad.ne ljubavi. Mnoga Lena" nije vi5e irnala
dasa, kad je nakon Zeniclbe upoznala uz kakvog je
nika sputana. S bolom se,pita: >Kako dolazi moj muZ do
kvih sivari? Gclje je on to, naudio?< - Neki vrlo uvaZeni
dani liednik kahe, da zna viFe sludajeva, u kojima je
va<, pro$tadka pohotnost mladog muZa prometnula snatriv
ljubav djevojke ne samo' u najdublj'u ogavnost i mrZnju mk
de Zene, ve6 je clapade prouzrodila kod nje cluSerrne
JoE gore djeluje, kad mlacla Zena naknadno odkrije kotl sv
r;nia bwsramno mi5ljenje o seks'r.ralnom obdenju i
trob6e. Tu je u Zenskoj du5i teZka borba s razodaranjima i i
gubijenim iluzijama ljubavne sreie. eesto je plemenita lj
Zenii^ closkora ugu5ena, i samo' se jo'S mode govoriti o'
ljenju i podno5enjill<. - Mnogo puta se 6uje i o Zivdanom
ti'es'u, t<oji zahvati mladu Zenu nakon Zenitbe. RazodaranJe
bilo preveliko, prete,Zko! Ona je zamislila sve tako pl
srdadno i njeZno, kako bi po BoZjoi volji i trebalo cla
A sad...
A brak i povrh toga ne clopu5ta neogranidenu
spolnih uZitaka. Iako' on pruZa moguino,st cla se spolni
zatlovolji na dopu5ten neliin, ipak ni na koii nadin ne
Sta neogranideno izpunjenje svih njegovih Zuclnja. Prava I
bav zahtieva najprije njeZnu ob,zirnorst prema Zeljarna i ok
nostima Zene, supruge. Kmpa ljrubavi je pahrjra, njeZnost.
nadalje dana, kad okolnosti i yrieme trake od muZa potlpr
suzd.rZljivost, To je tacta njeg&a duEnost. Oni, koji to nij
jakosti da se
dosta jasno spoznali, ti niesu prisvojili
ctaju i svladaju; rnogu zato do'6i u najve/eu nepriliku, ako
6e da svojoj strasti Lrbvuju duSu svo'ju i svoju brainrr

52

Tako uni5te gdjekoji ve6 u mladim godinama svoju bucluiu sre6u, jer se niesu naudili da zavladaju prirodnim nasono n, ve6 su uzrasli sa shva6anjemr kao da se u bnaku srniiu neogranideno izdovo'ljiti. MoZtla 6e se primietiti, da su neki,,
i<oji su svoje mladenaitvo proveli veoma lakoumno, poslie
bili dobri i vjerni supruzi i otdevi. No tko moZe dublje zavirili',
desto'prepoznaje,da jer to varava oibsjena. Zlouportreba seksualnog osje6anja ne prolazi bez traga. Onaj nizki sviet misli ne da.
se naprosto izdupati i zamieniti novim. eesto je sve mi3ljenje
gotovo neizljeiivo o'trovano. Nada we je volja oslabljena
prema poZudnirn podraZajima, jer se rmthkarac nije naudion
da im se odupre. Radi toga lako podleZe napastima, kacl navaljuju na nj.
I prema svima ovim uZasnim Stetama - kakav je tlobitak kod s,amo,bluda?Kratka-orsjetna ugodnost, koja se ko'il
svakog i malo,pristojnijeg dovjeka oclmah obra6a u ogavnost.
LJUBAKANJE
Zivimo u doba dubokoga 6udorednog pada. Pri tom nas.
ne srniju zavaravati nesludeni uspjesi na tehnidkom podrudju.
Neki indij,ski katolik, koji je nedavno boravio u Njemadkoj,
zaprepastio se nad slobodom, ko,jom ovdje medusobno ob6e
mladi6i i djevojke te rede: >To 4e uroZe votliti dobru!<
U dud.oreclno distoj okolini spolni se rhzvitak obavlja polagano, stalno. Potlpuna spolna do,zrelos;t nastupa tek po, svrietku goclina razvitka, kad su i tielo i ctuh .takoder tlozreli.
Za harm,onidan skupni razvitak je veoma koristno, ,lp zvanidni
poslovi i drlga zanimanja tako zaokupe mlatli6e i djevojke,
da im ne preostane vremena za bezposlicu, ljenda.renje. U
ovim gotlinama treba prije svega da se oni priprave za s$oj
kasniji Zivotni poloEaj. Uporedo s tjelesnim rastom mora da
horada i obrazovanost iluha.
Probutle,ni spolni nagon jo6 ne sili u ovim godinama na
normalan nadin da se odituje iinom. K tomu valjano uzgojena mladost trnade, da mu ne smije popustiti. Tako 6e joj
lako biti ugu5iti po,Zude ako bi se po,javile. Spolni je Zivot
ne5to, 5to se ove mladeZi jo5 ni$ta ne tide, za SLo ona ima u
normalnim odno,sima malo nagtrula i ras:nrnievanjei,. Zato se"
la6a poslova, za koje joj je vi$e stalo. I sva.ka u sebi zdrava
mladeZ raduje se mlaclorsti svojoj i odkllmja sve, Sto, je u vgzi
s odvratnodiu.

53

NaZalost su prilike vremena kod nrnogih vanredno o

dale ili onemolu6ile ovaj tihi, blagotvorni razvitak.
mladeZi vrlo se rano obra6a spolnosti. I sve Sto tu vidi, duje
dita podraZuje spolno, osjeianje, opisuje joj spolnu pohotu k
ne5to'najkrasnije u Zivotu, dok su naZalost samo neki na pral
nadin po,udeni o BoZjim naretlenjima i puni strahopoditanj
prema dostojanstvu roditeljskom,
Najveda je Steta od kina, Sto mladeZi u njemu desto n
prikazuje ni5ta drugo nego ljubavne pustolovine. I ove o
tada proZivljuje, sufirvstvuje. Time je probuilena i'elia, da
ona ne5to slidno poku3a. I bit ie joj to predodeno'kao po
razumljivo, da svaki smjera'na nju, i ujedno prikazano, ka
s6 ona moZe u takvim prilikama vladati. Tu onda' nesta
onog naravnog stida, 5to ga inade imadu nedorasli mladidi
djevojke jedai prema drugima, jer ne znadt kako bi se i
vladati na takvu povjegljivu sastanku. Oni treba da dine sam
ono, 5to su vidje i u kinu. tr'antazija njihova sve 6e im
naveder prije nego usnu jo6 jedno6 ponoviti, dalje izgradi
odarati najsjajnijim draLima i pove6ati pohotne Zelje. Pri
drugih i njihova pridanja o vlastitim doZivljajima isto
podraZuju Zelju, da to jedno6 poku3aju.
Uviek je dakle znak 4udored,ne nakaEenosti, kad se
n:nogim nedoraslim mladi6ima i djevojkama javlja Zelja 7'
medusobno ob6enje, da mognu vei. sada oku5ati ugodnosti lj
bavnog livota.
Prije nego prikaZem pogubne posljedice ovih ljubavni
tridarija, upozorit 6u samo ukratko na to, da ne moZe b
dopu5teno' da se spolnom nagonu popu5ta na takav nad:
koji se protivi volji BoZjoj. Ka\o ved spomenuh, to vriedi
za du5e'rni nagon. Ne smijemo Zeljeti, da. neku djevojku
vemo svojom, osim ako, se radi o njezinu -dopu5tenu posi
u braku. Ne srnije se pregledati ni to, d.a je powh toga
slu5nost u veliko,j stvari, kad netko protiv volje roditelja
CrLava ovakva ljubakanja i d.a se tereti teZkom kriv
ako zavede djevojku, jer radi protiv BoZje i roditeljske
- Ipak, ti sam, treba d,a uuid,i,E,da ove ljubavne tridarije
ntogu biti dopu5tene, da ti ih dakle roditelji i ne smiju
stiti. Ja tu nipo6to ne predpo,stavljam, da bi tu postojale
dudoredne namjere, jer,tad 6i se radilo o >odno3aju< (v
str. 78.). Naprotiv drZim, da ovih nakana uob6e nema.
tod tomu ljubakanje se ipak ne moZe dopustiti. To ho6u
ti pokaZem.
.54

Da izbjegnemo nesporazumcima, evo prije kratka irapornena. U ,prijateljskom saobraiaju porodica moZe se izpostaviti, da bi dvoje mladih liepo pristajali jedno drugome. Oni
se i zavolje5e i skoro je za njih i za roditelje gotova stvar,
cla 6e se poslije oZeniti, Oni se prilikom sastaju u krugu obiteiji, ali inade ne druZe se nikako. Oni, baB dekaju jedno na
clrugo, mole jedan za drugoga, dok dode vrieme da stupe u
bradnu vezu.
Protiv toga ne da se ba5 ni5ta prigovoriti. Oni ho6e da
popuste spolnom nagonu sarno na dopuSten na6in kasnije u
1;raku..MoZe dapaderza oiboje biti od velike ko,risti, Sto su
se ve6 na5li, jer bi im se kakvago,tl povjerljivost
s nekim
drugim mogla pridiniti kao sramotna nevjera. Neka si ostanu
1'jerni, ali neka se oilreknu za, to vrieme svakoga bliZeg ob6enja izvan p'orodidnog kruga i neka misle na to, da se uzgoje
zr podpune i vriedne rlidnoisti,ko3'e 6e po,slije mo6i jedna drugu usre6iti. - O tome se u ostalom i ne govo,ri, ve6 se goI'ori o ljubatsni,m tri,Eari,jama medu m"Iad,irn ljud,nma, koXe i,ztiru ia Eelje d,u se popusti, m;agrutta spra,flL.nnhe osobe drugog
spola, da se uet safun oku\aju njegooe poEud,ne ugodnosti,, ali
bez oabi.ljne nalcane za Eenitbu ili, u d,oba, kad, se nu denitbu
uopde ne m,ode ni, mr,sli,ti.
Biva i to, da jo5 nepokvareni mladi6i i djevojke u podetku
godina raavitka trdkaraJu zajedno kojekuda, ali bez ikakva
meitusobnog nagnu6a, ved naprosto Sto je sad tal<va >>moda<,
a da to ne vodi odmah do zlih posljedica. To kazuje ovo priznanje: >Kad. smo biti,u II. razredu, imao sam tada 14 i pol
godina. Bila je pa"rola, da je,svaki od nas imao, >>ptrcu<.
Prije.
nijesmo nikada pomiSljali na djevojke. AIi jedan, koji je i5ac
s djevol'ko,m uviek je pridao o lJubakanju, i tako se pornalo"
i u nama prob,udila Lelja da trbkaram.o s pucom. Sad ve6'goclinu i pol i ja idem s pucoul. No ne mislim, da je ljubim.
Ali kad ve6 jednom podeh, ne htjedoh djevojke raztuJ;iLi. Ljabav jedno drugome niesmo nikad oditovati. Ipak prije nekih
pet tjeclana prvi put j-e poljubih. Niesam o,6utio u sebi d.u5evnog usredenja ili, strasti (ne znam, kako bih to nazvao), kako,
se o tome dita ili 6uje<. - Na sre6u za oboje.,ovo. se ob6enje.
skoro svr5ilo. Dotle je to bila djetinjarija, glavno stoga, Sto
strast u djeiaka jo5 nije bila probudena, i on
Je u svaxom
1
Pogledu joSte bio diete.
ca

Ima i slidnih sludajeva, u kojima takve ljubavne tridarij

ostaju prilidno neduZne, kad se na pr. clvoje u nutrini svoj
posve zdravih mladih prolazno >zatreskaju< jedno u drugo,
ili ostaje vi5e medusobno snatrenje, jer im necl,,ostaje
no,sti da se pribliZe. Isto se tako mo,Ze dogoditi, da
kod 6udoredno nepokvarena mladi6a i djevojke ostaje iz poictka neduZno t. j. da ne d.otle skoro ni do kakva
grieha. Oboje zajedno davrljaju, pridaju svoje tajne, o'enove,
doZivljaje; pri tom ih proEimlje ugodno duvstvo, koje joi
rnora biti seksualne prirode. Rad.i svog."dobrog uzgoja i
mrze na svaki grieh oni ne 6e i ne miisle ni na kakovo zlo.
'Takvo
5to je posve izkljudeno. Valjda nema u tom ni5ta zla,
a.ko se malo vole. - Upravo kod jo6 posve mladih, posVe nepokvarenih i k tomu jod neobrazovanih mladenaca ovaj j
sludaj shvatljiv.
Pa i tada moZe lju;bakanje biti podetak kvarenja, o,.sobito,za djevojku. Ona se ve6 p'rivikla da ima Stovaoca, oku5ala
je ugoilnosti ovog ljubakanja. Kakvim god povodo'm prekine
se ob6enje s ovim mladi6em: ona zapoine novo ob6enje, jer se
nc moZe odre6i ljubakanja, pa ako tada jo6 i ne dode do g
dctle ve6inom kod kojeg sliede6eg sludaja. A tko je krivac?
Dakle se moZe poslije d.oista kad5to utvrditi, da je u pojedinom sludaj'u ljubakanje proteklo
bez orsobito rtlavih posljejer
ga
pratile bile iz;uzetno poprilike,
koje
dica,
su sve
su
voljne, i jer je s ovom jednom djetinjarijo,m, koja nije dugo
trajala, stvar bila konadno zavriena. Ali se i tada tlo,gatlajp
neke Stete, koje 6u vam odmah ocrtati. U ve6ini sludajeva
mora se govoriti o, vrlo teikim posljedicama, Sto ih ima trajnije ljubakanje za mladiia i za djevojku.
Koliko se dragocjenog urem,ena i, snuge -; koje bi tre,bali
npotriebiti za svoje obrazovanje - potrutt za plitke zabave,
pisamb< i
za >Setnje po mjeseiini<, za pisanje >ljubavnih
smieBne 6eZnje. Mnogi mladi priznaju, da su samo >>pralznll
s amu<<mlatili. Ta dva napola svrSena dovjeka joS zapravo
oravo i
nemaju Sto da si dadu. Nagnu6u nedostaje svaka ozbiljna namjera, dopu5ten ciljt, i tako, se sve njihovo osje6anje i nastojanje upravlja sarno na zadovoljenje njihova nagnu6u Ve,6
svaka teZnja ide za tirn, da izkljudivo zaoku,pi krug dovjekovih misli, a sve thugo zanimanje iz njih iztisne. Tek kada je
cilj postignut, nastaje mir. Nije li onda glupo, da moZda go.
dine potlrZavarno u sebi teZnju i deizrl'u, a da ne moZemo ill
ne 6emo postidi cilja.

Medutim kod toga nuZdno trpe zvanidni poslovi. duj, lto

nfiznaju neki udenici vi5ih udili,Sta. >Sva.ki sam dan na niu
je pripomoglo' da sam dobio slabiju svjein.oruo misliti. To
jo6 niSta od toga Sto sam volio dje6odbuu. >Dod.anas nemam
glavu
i slabe svjedo'dbe<' >Obdenj'e s
p'omiesanu
iojt<e, negor
mojih duZnosti. Prve razredne
vr5enja
me
od
njome o'dwatilo
je predra mnoffi stajala glava djeUviek
su
izostale.
,uj"aott"
'vojadkau.
Neki Segrt priznaje: >Uvidio sam' da moram lo
gospodar, kad me ved
onZenje napustiti. Danas mi rede moj
(naravski mislio sam
stojim
.n treei put na5ao'kako snatre6i
"nu
pucu): ,ZateEem li te joB jedno6 tako, oclpravit
"nojrt
6u te!'<<
Istina je, mnogi se izgovaraju, a moZda sebi i umi5ljaju'
se oni kasnije o'zeniti. To je gotovouviek samoobmana.
6e
da
drug-gm
iiti.r" j" samo to, da su se tlali o'svojiti liepim licem ili
odoljeti'
mogli
po'clraZuju
niesu
tomu
\evanj5tinom tako tla
malenkosti mo'gle su udiniti kraj to'mu ob6enju' Iz iz"nuin" znamo' da ljubakanje gotovo nikada ne vodi do braka'
kustva
griesima'
i akoi to birde, onda je put do Zenitbe desto pokriven
prozrieti
mo'gla
dobi
ovol:
u
p; i
mogu6e, da bi mladost
"iju i zama5nost ovog izbora tako, te bi ve6 sacla mogii
znadenje
mjeronu. ,^"u^ o nadin pravo pogoditi. Zato moraju biti
p'odraZaji'
to'mu-.dolazi
K
osjetni
ne
a
vrline,"
,rtrrtarnje
duut"
jo5 i to, 3to djwojka do' zrelo'sti prije dospije nego mlrbkatac'
Fr"-" tomu moZe ona nurogo prije porniSljati na Zenitbu nego
zapoiinju gotovo uviek
on. A ipak se ove ljubavne triiarije
*
je
posve
naravski govore6i
tomu
Prema
*'"4" **:tcima.
- velika gtupost vezati se ve6 u nezreloj clobi, dok se jo3 ne '
kako 6e se misliti nakon 10-15 gotlina' Le
moZe ni pi*"aiti,
dega ona
zahtievati od djevojke da ga tako dugo deka' kocl
ne
6e htjeti'
je
vi5e
onda
on
jo3
da
na1o,
i
mora biti spremna
ljeP5e'
i
jer mu se nutlaju mlade
knrakteru
Mlatlenadka ljubav silno spreiava obrazouanie
pravo
i ctuZnost'
za'hhieva
pita,
Sto
Mlatli se dovjek viSe i ne
neiakoPu3ta
savjesti'
i
u"j ia" ,rtp"f,o prbtiv boljeg znania
samostalne
sna'Zne
i
po'stignude
ri5tena najglavnija sreclsta za
sebe' Z4ner4arnuZkosti, a to su uzgojr i svladavanje safirog
hirovi'
slobode"svi
i
snage
porast
ruju se najliep6e prilike za
da se
zato'
se
pojavljuju
nagnu6a
tlosjettjivosti, tazpoLo?enja i
nego da
naudi nadvlaclati ih. Ne ireba da on bude njihsv rob'
duhom svojim zagospodari. Dade li se sad na kakvo ljubakaoa

56

nje, bit 6e mu pri lom ravnalom Zelje nizke naravi. On

uhvatic' u njihove mreLe i sad samo misli, kako da izpuni njihove Zelje. Njegovi pravi, lidni, vi5i interesi moriiju se
On ne 6e biti samostalna lidnost, koja ureCluje spolni'
po svojoj o'snovi, nego 6e dopustiti da nagon njega obiikuje
vodi; a na,gon oblikuje sve jednako.
Prema to,mu je ljubakanje uvijek znak bied,ne i kuka
sltc,bostx.
Prvi pokret spolnog nagona . obori budu6eg muZa.
Prvom njegovom pokuBaju za izpunjenje njegovih Zelja slabid
1-ropuSta.Dade se uhvatiti bez ikakva odpora. Zarsta moramo
imati smilovanja s ovim jadnim kukavcima, koji se sebi dine
stra5no vaZnima, Sto. su osjetili poZudu ovog nagona i sad
smatraju svojim najglavnijim zadatkom, d.a izpune sve njegove Zelje. Spolni je nagon oborio s priestolja duh i sada vlada
na njegovu mjestu. Svi njegovi hirovi i dosjetljivors.ti su papovied nedoraslomu - robu. Po svojoj volji im je proslu5an.Sto
god misli i radi sve to nije vi5e izliv njegova Ja; sve Lo odreduje spolni nagon i nosi njegov pedat. Takovu saZaljenja dostojnom jadniku nije stalo da sagradi sebi dom, da naite dru.
garicu Livota; on ho6e d.a popuSta poZudama spolnog nagona
samo radi -ugodnosti, a da i ne teLi za postignu6em cilja, Stc
ga Stvoritelj rs njime Zeli posti6i. To se protivi naravi, po sebi
jer nedopu5teno i zato zabranjeno.
JqS je mnogo opasnije, Sto 6e soe njegouo bt6e btti seksualno oku\eno. Da on postane plemenita,. uravnoteZena, prodiS6ena lidnost nuZno je, da njegov razvitak proteie mirnim
tokorn, a da ga ne ometaju ili poZuruju nepovoljni uticaji. Ali
spolno nagnu6e znade sada snaZno zahvaLiLi svu unutra5njost
dovjeka i razrovati je. Prema tomu je nuZdna posljedica ljubakanja, da se mladeZ podjedno zadtLava u ovom svietu misli.
I tako se spolni nagon, neko vrieme dok je jo5 u razvitku,
podjedno razdraluje )i umjetno.pojadava. Seksualni se Zivdani
sistem bolno podraEuje, a to se prenosi i na klidnu Zliezdu
tako, da ona konadno ostaje u stalnoj nezdravoj razdraLenosti, koja 6e joB i u kasnijem Eivotu biti izvoro.m tegotnih i
Zestokih napasti. Sve mi.Sljenje njegovo proLeto je seksualnirn
predodbama tako, da viSe nema interesa ni razumievanja
za
Sto vi5e. Du5evno dozrievanje izostane, nddin mi5ljenja biva
plitak i pojavljuje se preziranje dusevnih vriednota.
iriaoi dovjek biva.u svakom pogledu.malo vriedan.
.b5

Mladii za koga se saznalo da ljubaka s'iZno \kodi, iasti,

st'ojoj t d,ieuoibiryoj.Odmah gube na ob6em Stovanju i izlaiu
se surrurji za svoju nevfurost. Jer, kako 6emo skoro vidjeti, ljubakanje svrSava ponajdeS6egriehom, ako se na vrieme ne prekine. To znade svatko, tko pozna Livot, te zato nitko, t]<o se
bavi ljubakanjem, ne moze traLili cla se smatra nep'okvaren1p. Nitko rLezrLa,kako daleko je doSflonjihovo' druZenje.
O gcljekojem mladi6u govori se zlo sarno zato, 6to je stajao kod djevojke i s njom se zabavljao. I opet se ne zna Stb
su. govorili, da li je to bilo samo neduzno brldljanje ili dogotar za sastanak. Tako su eto Sirom otvorena vrata hajgorim
traslu6ivanjima, ljudi su i onako brzo skloni da sve tumaie
nepovoljno. Sto je viSa druZtvena klasa, kojoj mladi pripaclaju, Sto je uglednija njihova' porodica, to se vi5e na njih pazi'
to lak6e 6e im zamjeriti, ako im vladanje nije bez prikora.
Dalje je opasnost i u torn, 3to je ovakvo obdenjp desto
spojeno sa svakakvim izclatcima" Mladi6 ne 6e da zaosLane 7a
,tiugima; misli, pristoji se da za djevojku pla6a i da"je dariva'
To njegovu kesu brzo izptazni. Onda ilolazi .i do kracte, pronevSerenia, Sto se ne moie zaclugo zatajiti' Neizreciva bol i
tuga roditelja su prva posljedica; onda kocl mnogih odpust
iz posla, nikakva privreda, bezposlidarenje, a to je joB i clanas
poietak svih oPadina
Najuetu opasnost protiv ljubakanja ve6 sam spomenuo'
Ostaje li to dakle samo puko voljenje, ljubakanje, 5to se izkazuje najvi5e samo u po kojoj njeZnosti?
Ako je mtadi6 tqga miilienja, onda pri tom posve pu5ta
s vida, da slu5aju6i svoje nagnu6e popu5ta spolnom nagonu i
c].aova najstrainija i, nwjneugod,ntja mod w boujebjem dit;cttu
umije da se posve protisne, ako joj $e neStorporpusti..MoZe se
cJ.oistadogoditi" kako je ved reieno, da nagnu6e ne prelazi glanica izvjestnog snatrenja, jer radi razlidnih okolnosti nije
clo5lo do bltLega, povjerljivog ob6enja. Jasno je, da se tada i
opisane Stete u manjoj mjeri pokazuju. Ati dim se okolnosti
promiene, d.olaze s povjerljivim ob6enjem i opas;ne posljedice'
nipo5to tako neObidno ne prolazi mlatlenad.ka, ljubav
duZno, kako se to moZda p'ridinja. Ved je u samoj naravi nagIru6a, da se nastoji objaviti,znakom. I tako do'lazi pornalo ilo
n:ilovanja, poljubaca, zagtljaja. Ali se ne nalazi, Sto se odekuje. Tako'se po usrdnijim, de3iim njeZnostima nada izpunjenju deznu6a, kako se izrazuje Gretchen, koja Zeli, da bi Se >>na

59,

njegovim poljubcima razplinula<. Ali joS i to ne d.onosi pod_

puno,g izpunjenja onoga, za dim se teZi. I tako nagon sili u-viek
dalje; vazda ne5to usli5i, ali ujedno draLi deznu6e za daljim,
Sto obe6aje dati i o dem ve6 daje slutiti oku5aj.
Djelovanja su svakako primjerena ulogarna obaju rpo_
lova, pa su i kod predanja razIilna. Kod mladog dwjeka se
pokretima.naravnog nagona izazivlje sve ve6a strast, koja
svom snagom sili na zadovoljenje. Ve6 mi je gdjekoji mladid
priznao, da je .w podetka bezazleno ljubakao, ali.je skoro uvi-:
dio, da mora prekinuti, ako ne6e da unesre6i sebe i djevojku.
>>Jasam svakako gdjekad 6utio, kako u meni. vrije poZudna
strast<, pi5e jedan, koji je zai,elio s djevojkom samo >prijateljstvo<<. Drugi pi5e: >Ali ne mog:u zatajiti da je osobito rr
pcdetku, zvier zaprietila da 6e provaliti<. Kod djevojke,
prema ve6 spomenutim rieiima profe,sora Forela ,
izazivlje
se stanje.podraZenja, koje desto doseZe do uzhi6enja, i koje
lomi svaki odpor volje i razuma. Ona podlieZe zagrljajim/'
muZa, slu5a gabez odpora i u tom je stanju sposobna i gotova,.
na svaku glupost(.
Ako su oboje na svaki nadin pustili uzde strasLi, onda se
l<onaino viSe ne da zaustaviti. Nagon sili dalje i dalje i tek
se tada srriri, naravski samo prolazno,, kad se podpuno izdo.,
volji. U samoj je naravi nagnu6a prenra osobi drugog spola"
usadeno,-da se u pr:irodnim potrebama ne zadovoljuje pri3'e,
dok u punonx podanju ne nade svoj najviSi izraz. T to je eto
stra*{na tragika jednog nagnu6a srdca, koje se podrZava samo
radi njegove ugotlnosti. Budu6i da nema dopu3tenog cilja, od-'
ride se i dudoredne ozbiljnosti, koja bi je jedina mogla dti,ati
u granicama. Tko se ne moZe oprieti vabljenju nagona, kad
mu se pribliZuje slabim podraZajima, zacielo mu ne 6e mo6i
odoljeti, kad on navali svom silom. Tko nema dudoredne ja.
kosti d.a se odride manjih ugodnosti lju,bakanja, jo6 manje 6e
je smo6i, da odbije ovaj najsilniji juri3 strasti. Kako nada sve
Zalostno izkustvo kaZe, to je nuZclni svrSetak naravnog raz'
vitka.
DopuStam, da mnogi zapodinjudi takvo ljubakanje nipoSto ne namjeravaju ovako zavr*iti. S ogordenjem bi se branili
od takova prigovora. Rekli bi, da je to izkljuieno. Nikada ne
bi takva Sto udinili. Ja ne sumnjam u njihovu poBtenu tvrdnju.
MoZe se dogo'diti, da neki i ne 6e podi tako daleko, jer opaZaju
oluje u svo,jojr nutarnjosti t na wime prekiuru oneenie.eesto
60

nose jo5 dugo poslije bol u du5i od posljedica razstanka. U

njima se nagnude razvilo tako, da je obuhvatilo svu njihovu
nutarnjost, a sad mir je sprieden naravni svr3etak - sjedinjerije u braku.
Gdjekoji se moZda zavaravaju- tom nakanom, da 6e odmah
prekinuti, Eim zapazc da prieti orpasnost. Ali pri tom posve
da zablude
pu5taju s vida - barem ovi, koji tako mi,sle posljedice
mirnog
neopreznog
trenikad
razmi5ljanja,
ve6
niesu
da
znadu,
Be
dadu
zave'sti
Takoder
ne
kad
se
stra56u.
nutka,
milovanjem, rieiima, pogledima, a m&da i nama jo'S nepoznatim tjelesno-magnetskim uticajima razvije takvo' stanje, te
'
se dini kao da su oni postali po,sve .drugi ljucli. Sto bi ih se
je
djelovanja.
mo6
niih
svaku
sad
izgubilo
na
dojmilq
prije
Puno sjectinjenje ukazuje im se tada kao vrhunac svih dobara,
dok su svi drugi obziri kao iziezntlJi s njihova obzorja. Gotovo bez vo je wludaju u pohortnoj vrtoglavici.
Poslije se veli: >Ve6 ni*am znao, 3to sam radio<. >Ne
To su istine, koje se
shva6am, ka;ko sam do toga doBao<. samo iz izhustva mogu saznati, a izlcustva mladi6 jo3 nema'
Ako ne 6e da vjemje onima, koji po'znaju pravi Livot iz ptiznanja mnogih mladih ljudi, te imadu mnoga Zalostna opuT?-.
lja, morat 6e kasnije prianati, da su orii ipak imali pravo' Ali
taA ee Uiti prekasno! Kako je potresna tubba Grete u
>Ipak - sve Sto' me ie gonilo na to,
Gijthe-ovu >>X'aus'tu<<:
BoZe! bija^3e tako dobro! bijan tako milo!< I ona nije mislila
zlo, kad je popustila nagnudu. Sve joj se dinilo tallo dobro i
milo, da se nije opirala zamarnnostfuna, i takor je pala'
Ovclje bih Zelio' ukratko odgo'voriti na pitanje: >'Ie Ii grieh
l;ubiti s; (cjelivati) ? Poljubac 'je znak, kojim dajemo izraz'
svog nagrruda,.Njegwa ducloredna vriednost ovi;si posve o tom'
kave je vrste nagnu6e, koje se poljubcem tzkazuie' Da mognemo dal<le izreci sud o do,pu5tenosti polj'ubca, morairro se
podsjetiti na to, da je Lelia da mognemo osobu drugog spola
svojom naavati samo onda dopuitena, ako se radi o njezinu
riopu5tenu posjedovanjtr u braku (v. str. 7?.). Prema tornu
'dati.
m"oZese takvoj, Zelji
izraz poljubcem samo onda, ako je
ona dopu5tena. Ali kao z.nak nedopu5tene fulje je poljubac
grieSan.
Treba nadalje imati u vidu, da spolni nag:on, a nada sve
duievni nagon, ku5a zarnamiti jo6te 6ud.oredno nepokvarenu
rnladez tirne, 5to dolazi najrprije ,sa slabim poclraZajirna budedi
61

u njoj zalTtjeveza osjetnim ugodnostima, koje jo5 niesu

grjeSne. Tko nema snage da se odupre tim zamamlji
vei. se ovim njeZnostima zabavlja, taj dolazi s opasnost,
6e ga one sve dalje primamiti. K tomu mladii - koji ia
sleno, na pr. u igri ili u slidnim prilikama, poljubi djevoj
-' gubi ono odlidno susprezanje prema Zenskom spolu, koje
za njega jaka zaitita. On malo pomalo ne vidi ni5ta zl4 u
kvim sl'ob,od5tinarna, one rou. s sv vi3e svidaju te ih t
A jer kod toga, u podetku mo1da nesviestno,, pbpu5ta spoln
nagonu, ovaj ga onda svq dalje potiskuje. - Ujedno se o
5io o djevojku, 5to ju je zaveo da je napristila svoju n
stupnost, koja je isto, tako za nju jak oslon. I njoj je kao
njemu: ona pri tom vi5e riiSta ne, misli, voli ako se zaLeli
nje'poljubac, a konadno se vi3e ne moZe odre6i ovih pohot
ugodnosti. Ako o4 sam moZda i lre pode dalje, moZe se lak
desiti, da 6e,neki d.rugi, kornu se rado dala ljubiti, po njezin
susretljivosti zakljudivati da joj . je takvo i mi3ljenje, te
ku5ati zavesti je. Ve6 se gdjekoji mladi6 obteretio stra5
krivnjom, Sto je svojim njeZno'stima probudio u djeirojke
kve zahtjeve. Ona kod toga moLda nije ni5ta mislila, ali ne6uj
doredni mladiii, kojima je to dopu5fala, dtlahu je radi
pokvarenom, pa, naravski, smatrahu da je na sve
Tz ovaga, Sto srno rekli jasno' se vidi, da dudoretlna vri
nost poljubca kod dvoje mladih niie za oboje ista. Kod djevo
ke on moZe biti samo tzraz obidnog voljenja, dok je kotl mlad
jednako kao i druge njeZnosti, doista va,zda'izraa
Zelje. Kot'i tor ne 6e, priznati, varaju se. 6e36d sam dolazio
doticaj s mladi6ima, ko,ji su drLali, da to, ipak ne moZe biti
Tada sam ih zapitao: >Ho6e'5'li ti, kasnijp, kad bude5
te imadeB k6erku od 14 do 18 godina, dopustiti nj'oj, cla
dade mladidima ljubiti?< - Ili: >Bi ti ti kasnije oZenio djevo
hu, koja se dala mlladiiima ljubiti?< Svaki put bi mi na to
govorili, da sad uvitlaju, da to ne moZe biti doptr6teno. Dakle
to zahtjev dudoreda i poBtivanja, kako prema sebi, tako i
ma d"jevojci, da je mladi6 ne ljurbi lakomisleno, ve6 da
ljubavi priduva za onrl,, koja bi mu jedno'i imalur porstati
Zicom Livota. Djevojka, koj,u 6e5 kalsnije oZeniti, ;bude li
volja, zaciel.o ve6,i,ivi. Saduvaj joj vjernost i postupaj sa
kom djevojkom tako,,kako ZeliS da bi drugi postupali s t
budu6om garrrdnicom!
I posljed"ice sanw jed.rwg prelcr\aju su nada sve
Netaknutosl neoskvrnutost tiela ode zauvjek,. nevinost je,
62

.oavraLno iagublje,na. Razorena je sviest nevinosti, pono's neogre5ivosti. Kako su neko6 Adam i Eva stajali pred zatvorenim vratima raja i tuZnim se pogledima ogledavali za izpblie'
nim presladkim vrtom, tako sto,je sada i ovi siromasi pred raiem nevinosti srdca, iz kojeg ih je grieh izagnao te srl i njima
wala zatvorena zauviek. One diste nevine radosti, koje su prigledaju6i
ie ulivali, viBe se ne vra6aju. I njima su odi istekle
jaje
grieh
uzdisati,
koju
mogu
u
ih
strmoglavio.
Sad
nesre6u
dikovati i plakati, mogu opet postati disti - ali raja nevinosti
viSe im niSta ne vra6a.
JoS se izgubio i priroclni strah, Sto ga dovjek ima upravo
,od ovog grieha. Odporna snaga protiv napasti je slomljena,
nutarnje'je drZanje oslabljeno. Spornen na grieh izkori5duje
strast Zele6i probuditi Lelju za opetovanjem. Sto David tako
dirljivo pjeva: >Grieh moj stoji uviek preda mnorn<(, jo$ se
uviek ponavlja. Takav se grieh ne moZe zaboraviti. Kab plie,
san pokrije svu rad"ost. Grieh sto'ji uviek pred" duhom i razapinje ga na muke. fznosi mu sve do sitnica, Sto je podinio i kao
cia se pase na mukama, Sto mu ih prireduje spominjanje.
Pa Sto je taj siro,mah postigao prema svima tim 6tetama?
Kratak poZudni uLitak, i niSta drugo. I to je morao platiti najclragocjenijim blagom svoga srdca i svoje duSe.
Do ovdje sam govorio uglavnom o posljedicama, 5to ih
ima mladenadka ljubav .za mladi6a. One nastupaju na slida;r
nadin i kod'djevojke. Zato' i za nju vriedi sve, Bto, se dosad
reklo. Samo,su Stete za nju jo'5 mnogo kobnije. Mnogi mladi6
odviSe malo pro'misli, u kakvu nesre6u gura onu siroticu, za
troju govciri da je >ljubi<. Da se to mogne razjasniti, moramo
jo5 jedno,6 ukratko upozoriti na njezino drugdije ustrojstvo.
Poziv za zvanidnu Zivotnu, zadatt kod cljevojke je ve6 u
svom temeiju aru'gfiji nego mladidev. Kad tljedak svrii 5kolu,
Zeli biti kakav zanatlija, abiturijent Zeli biti liednikom, pravnikom, mjernikom i t. d. Doduie dasovita nuZda sili mnoge nje'vojke
da-se prihvaiaju slidnih wanja, Ali to je samo nuZdna
pcmo6, te ve6ina njih ne nrisli ostati kod tog zvanja doZivotno.
One se u njima ne osjedaju kod. kude. Neki moderni psiholog
pravd opala, >ona 6e i doktorski Se5ir objesiti o klin, ako valja
liolievku'tjuljati<. Utvrtleno' je, d.a su se mnoge udene gospode,
kad su postale, majkama, posve predale svome djetetu, a za
nauku su bile izgubljene. Niesu u njoj na5le izpunjenja s\roga
na:dubljeg. iwnu\a,.Sto su tek onda podpuno shvatile, kada
63

ih je diete odvelo k njihovu pravome zadaf:ku, a za taj

ih je Bog na posve dudnovat nadin opremio.
Bogatstoo d,ieuice je u distom, poboZnom, tanko6utnornn
dobrostivom, samilorstnom, nesebidnorn, poZrtvovnom srdcu.
Ona se odliklrje vanredno finim i odtrim pogled.orn na sve'
se dolikuje, Sto je pravo i plemenito. Nikad nije blaZenija, nego,onda, kad moZe u svojoj nesebidnosti da sasvim r"atborav
sebe i sva se Zrtvuje za druge. BaB je dirljivo, kako se ova njezina o'sebnost desto odrazuje na njezinu oibrazu i pogledu.
nje odsieva dobrota i bLagost, poZrtvovnost i odanost,
i uzvi5enost, koja odu5evljuje i zarobljuje, tako da nam
u pamet stihovi: >>Tisi, djevo, kao ntLa - tako mila, krasna,
dista. - Pogledam te i ve6 sjeta - u srdce se mo'je 5ulja.
bude mi, da bi ruke - na glavu ti stavit treb6, - moled da te
Bog uzdfri - tako di:stu, krasnu, milu.<< Neop'isivom ljubavnom draZi uresio je Bog djevidanstvo. To je onaj fini
. neoskvrnjenosti, Sto se prelio cielim njezinim bi6em, to je'
,r"1"Lnuforst, ona sviestna vzdti,ljivost, koja spaja neku vrstu
ne,pristupnosti s iskrenom prijaznosti, a odituje se u dosto'j
pristo,jnosti i odlidnoj skro'mnosti. Njezin pogled diZe- dovjeka
i pobuduje u njemu osobito poditanje pre'cl Zenskim
stvorn. Zar niie dakle grieh s;lorniti ovaji krasni dovjedji
radi svoje pohote, tako da 6e skoro umoran spnrstiti glavicu;
uvenuti i posu5iti se?
Preranim ljubavnim tridarenjem gtlbi se onajr njeZni cla5ak
cljevidanstva. D4'evo'jka, koja se ponizi do lopte lfllbakania'
VtiOnje joj, Uiva lakomisleno. Sticlljivosti nestaje' Njezin
gled.iizriz-lica su slobodniji. O'caklina netaknutosti izgubila
JoS opasnije su Stete, Sto se plojavljuju na njezinojlJot't1r.
14 clo
njosti. Oia se ljubakanja dogatlaju ponaj.vi5e u dobi od
rastenie
nutarnie
i
se
zbival
doba
u
to
godina,
upravo
a
2b
gana, koji 6e jedno6 raditi u sluibi materinstva' Liednici kz
d" oro dozrievanje vei i onako privladi u saraclnju sve
sve bi6e njezino i prouzrokuje neke teZko6e' ZaLo se tai
vitak vrSi mirno i bez smetanja.
Radi ovog izmjenidnog djelovanja seksualnih Zivaca i nji
ometal
ma dolidnih predodaba biva to mirno dozriwanje
jadeg
du
je
svoga
nmogo
radi
ljubavnim tricamb. Djevojka
stvenog livota pruno lak5e pod.raZljiva od mladi6a, tako da

nu6e i silnijq i ctublje zahvati i uzbuni svu njezinu nutrinju.

Budu6i da se njezin duh, njezina 6ud nalaae jo5 u punom rL_
vitku, to ove nutarnje oluje djeluju na njih veoma nepovoljno.
ona se razme6e na rakouman naiin bogatstvima svoga srdca i
odbacuje svoje najbolje. Tankoiutnost, ta neobidna njeZna pta_
host od svega Sto se ne dolikuje, gubi se. Ona radi protiv gLsa
svoje savjesti, protiv volje roditelja, protiv opomena Crkve.
ViSi o;bziri Sute. Ona duje na prvom mjestu ono, 6to jo,j do_
Saptava nagnu6e. U njezinu se nutarnjost useli posve nov o,s_
jetni sviet mi:sli i isti:sne iz nje sve vi3e interese. Nije to onaj
njezin pravi Ja, ko'ji traZi ta ljubakanja, nego je samo spolni
nagon, ko,ji joj preo'teo 'y'last, te j9 sada sili tta zadovolji
njegov zahtjev. Gdjekoja djevojka, koja je jedsnput oku3ala
ugodnosti ljubakanja, ne moZe vi"Se bez njega obstati, i tako
desto.zareda ljubakanje za ljubakanjem, a dudoredna podivljalost biva tirhe Sye bezutje5nija.
Za njlo je grieh od clalekoseZnih posljediea. On joj otimtje
r1esarno,njezinu dast, djevidanstvo, ve6 se desto stra5no tzgradi,
ako se za d.oba joi. ne osviesti i odbaci svoju lakommnost. Nada
sve jako razvijeno duvstvo stida dini, da se,svaka djevica sa
strahprn otimlje prvorn podanju. Ali kad je to jednod svladano,
te su odstranjene zapreke, Bto ih je Bog postavio, onda se nutarnjost njezina desto ne zna za.sstaviti. ViSe ne moZe da se
opire zahtjevima pokvarenih mlad.i6a potrebnom odluinosti, kakovu daje neizgubljena nevinost,'i tako wlo lako podlegne
napastima, kad navale na nju.
K tomu dotrazi i to, da spolno ob6enje - po sudu nekog
uvaZenog liednika za Zenske boles'ti - vrsi mnogo ve6i utjecaj
u Zivotu Zene nego u Zivotu muZkarca. Kod muZkarca je g:eh
vi.Se zabluda, prirodnog nagona, naprotiv kort djevojke je to
zabluda du5evnog nagona. Kod svega, 5to ona dini, ulaai u saradnju cio njezin du5evni Zivot. Zato, po suclu pomenutog
strudnj,aka, svako pono:rmo seksualno doZivljavanje s la.znim
osobanna znali za nju sve dublje padanje njene wiednosti. Mladi6 moZe razorrre posljedice svoga grieh4clrugim wojim djelovanjem i nastojanjem bar donekle odvratiti, a ttjevojka trpi
mnogo, jer je povriedena jezgra njezina bi6a. VeIi posye pravq
da je ljubavna triiarija
z.a mladila doZivljaj, zgoda Zivota., ali
za djevojku.je ona Zivotna tragedija. Ta je bol prati sav Zivot,
a mnogo ptrta je vo'di u grob. Mladi,6 nasiuprot odleti kao leptir
tepriaju6i od cvieta do cvieta. Ali zar nije uZasnq irad kasnije

64

?iionus

oiride se svoga dostojanstva. Ona se i otlbija kao lopta "9- l.-1t

nog do,drugog, a to ostavlja tragove i na njezinoj vanjBtini'

65

je svojorn lakoummora sebi spoditavati i prekoravati se; Bto'

jednu
unesre6io?
djevo'jku
no36u makai *u*o
Eto'do toga je ko'nadno doSao siromaini-stvor' Dobila
nije ni5ta Oku5ala je tek neke neugodnosti. Ali je zato izgubil*
svoje najdragocjenije blago. 6ud joj je po'divljala' srdce opustjeio. Njezin ju je mir o'stavio. Smisao za Sto vi5e nestao ie'
Vofja joj os abila. NiZi su nago'ni ojadali, opasna se nagnuia
pooiluOit". Vjer,ski je osje6aj otupio, 6ucloredna ozbiljnost'
Suvstvo odgovornosti izbezlo' Rana se liedi vrlo teZko, obidno
samo nepod,puno'a destp i nikada viSe! I takve djevojke imale
bi kasnije biti - majke !
O koliko vriedi dobra majkal Veliki biskup u Majncu
Ketteler, govori u jednoj svojoj propoviedi: >Najve6e dobrojest bez
6instvo,.5to gt Bog mo'Ze dovjekp u naravi dati,
'
Neizrnje'rsumnje to, Sto mu dade pravu kr56ansku majku ' 'mana je sre6a za diete, ako, ima uistinu kr56ansku majku, pa
grob
leglo
ri
dronjcima
i
u
" '
t<ar inade u dronjcima uzraslo
mama;ke,
nekr36anske
dah
diete
na
djeluje
Kako okuZliivo
ona
kar inade nosi ime kr36anke, tako blagorslovno dje'luje i
ve6
I{act
djeEju'
du3u
tlica, Sto je poboEna majka usadi u
taamo
oluje
Zivota
ba'caju
dugo maji<u grobak krije, a sina
u
padne
i
6udorednos't
i
vjeru
izgubi
gotov
je
da
ve6
*o, tu
pred njim poboZni'
jo5
pojaviti
6ese
tacl
i
pro,past
vjeinu
siloin
pi"*u.rlii lik niegove kr56anske majke, te ga dudesnom
opet privesti na put vjere i kreposti'>
govor'
Sto li sve niesu izrekli i napisali na hvalu majci
It
zvuk'
osobiti
neki
ima,
za
nas
nici i pje'snicil Ried majka

,rj"*o'tlZi nlore clohrote,miline i blao'sti,t'il-Lrylj?' -q:i:li:

povjerljive, srdadne ljubav.-it
,rju, poZttrovnosti, nesebidno'sti,
majka je djetetu jedino i sve' U svakoj potrebi .trdi
D;;";
pita majku;
ii majci; Svaku bol tuZi majci; u svim sumnjama
je
zaclrhsrdce
nam
kako'
A
majci.
priznaje
Stogod pogrie5i,
mlat
ranjeni
poljanama
bojnim
na
su
da
ditali,
talo", kai smo
>Ma
ratnici u najgroznijim svojim mukama dozivali majku:
u
kol majko moja!< - Narod kale, da leZi ne5to' Zalostno
bea
Mladorst
majke'
svo'je
poznavao
.
bi6u dovjeka, toji nijer
prave ljubavi materinske je kao prolje6e bez svjetlosti
cane.

Zar to dakle nije uZasan grieh, o5tetiti one, koje bi iet

no6 imale po,stati majkama;. o5tetiti ih upravo u onome' B
ih jedino moZe udiniti dobrim majkama? Ugrabiti im zbiljr
LivoLa i strah BoZji, tanko6utnost i plemenito'st, tako te
66

ne ie moii biti svojoj djeci do,bre majke ili ie biti tek manje dobre ? Je li previ5e redeno, ako nazovemo razbojnicima
i pustahijama takve junake, koji radi svog uZitka prodiru u
svetost srdca, orobe ga i, tada .kre6u dalje ,ne brineii ,\e ira
nevolju, Sto sr.r je podinili. Jest, ovi su gori od razbojnika;
jer zemaljsko,se dobro dade nadoknaditi, povratiti i opet ste6i;
ali.blago, Sto. se otme djevojei lakournnim obienjem, ne moZe
joj nitko povratiti! - A kod svega toga jo,S niesarn uzeo u
obzir najstra$niji udes, koji lebtli nad svakom djevojkom, ftoja se dade ztrorabiti na grieh. Tq 6u tek bbraditi u poglavlju
'ouin?':"
sve djevojke ne udadu. Kako gorko je kasnije za
njih spomirrjanje, da se u doba njihove mladosrti neki mlddtd
hine6i ljubav lakomisleno,poigravao s njezinim srdcem i moLd,z
je prevario za njezinu nevinost i dast! Kad bi bar tad.a suze
i jadovanjB: >Da bar niesam...!< mogle Stetu opet popraviti!
Druge su pozvane za viSe. Njima 6e jednoc Spasitelj re6i:
>duj, k6eri moja i vidi i prigni, uho svoje, i zaboravi puli
svoj i dom otca svoga, jer kralj zahlieva ljepotu tvoju; On
koji je tvoj'go,spod.ar i Bog<<.(Ps. 44, 11.) One imadu da stupe u dete onih, koje su Spasitelja tzabrale za zaruErika svog
srclca i njemu posve6uju sav svoj Zivot ljubavi. Kako 6e ic
prosuditi Sin BoZji, ako ovdje netko zavede na ljubarrno tridarenje djevicu, koju si je On o'dabrao za zantdnicu ? Ili je
clapadeoskvrnuo? Ili je odvra6a od Njega? Zar se ne bi morao s pravom bojati, da de ovaj gYieh izazvati grozno, prokletstvo na sav njegov tivot? Ja bih rekao, da mladi tjudi, koji samo nesto' promisl':,
kotiku Stetri udine djevojci zavedav5i je na ljubakanje, ne bi
s njom tako prosto pos,tupali. S dievojadkirn srd.cem i sreiom njeaina Livota ne smije se igrati. Ve6 ljubav prema vlastitoj majci imala bi suzclrZavati svakog mladida da udini neSto, dime bi djevojka bila manje vriedna ili nevaljala majkada
Neodgovo,rno je svojorn lakoumho5du i poZudo'm skriviti
drugi ne dobije plernenite, dobre, di,ste majke, ali jo6 uZasniji
bio bi grieh, kad bi netko tu Zalost zadao djevici, ko'ja ie kasnije irnala biti zarudnicom Gospoclinovom!
Ml,ad,o.stje.daba pripruae, to je proljete Etuotw, urwme
cuatnje. Zeki li, w jesen pl,o'd"ouebratr' ne smdje\ u sar'bmiw
odkid,&ti cujetne grantice, d,a od, njih sebi splete| tsrpnce! -

67

>PRIJATELJSTV'O?<

>prijatelj'
Zar wmedu mladi6a i djevojke ne moZe biti
srniuZem
i
u
Sirem
u
tantmjeti
moi.e
Ova se ried
stva< ?
posve prikakvo'se
ob6enje,
prijateljsko
je,
se
da
ulo. Juroo
proBiriti i na
rodno razvije medu poznatim obiteljima, srnije
prilike
imati za-tebe
mladeZ. Po sebi se razumije, da 6e takve
se s jedno'rn
da
ie3
i
fos"brr.. draL radi nazodnosti djevojaka
imati razuSmije5
drugom'
kojbm
nego
s
iolje zabavljati,
kad se
znak,
Zalostan
preilno'sti.
Bio
bi
Lenskezi
*i*u"ju
druZiti
rirladi Jovjek ne bi ,t tutoul* prilikama mogao
: -*i":
pribliZaiojt<ama prijazno i obzirno ,to' b", ikakva intimna
vanJa.
Upotrebljuj ovakve prilike, da sebi prisvo'ji5 izvjest
rnirrlo
sigurnost prema djevojkama, tako da budeS rnogao

*3t o..o unutarniu-wiednost i "" 1il-:

?T-'^"::t
t-t"g":t
uditt da >s tobom ne poilojegne
;;ili"";:Mora3.se
;;-";;;;i

zclruZ
f.af.l ," kaZe. Nastoj da samosviestno' susprezanje
sprm&n;
vazda
biti
l"{ora!
s iskrenom prijaznosti i veselosti'

da ne,popuslGnagnu6imaduvstava,*o !1 se moida e"ii:]I^1

svoga

Budi prema svima jetlnako ljubezan i drzi vrata

Uviek mo'
dobro zatvorena. Ne pu5taj ni5ta ni van ni unutra!
podraZajima
raS imati snage ila oAoti5 trenutadnirn
porsve nov
Gospodarski prevrati poslie rata stvorili su
Prije.
su
lai,aj za mectusobno ob6errje mlatlih ljudi'.
1f{,e
naobrazba
Ali
mladi6a'
oojf."u tutfu ponajvi5e odieljeno od

njihovo^uii" ilisamo zvTnig,udruZuje'ih3"j".*P: 5:Tl^

- koiima je cilj >izjednadenj
i#il;';;l;-*
"uttoiu":"
L"\?,:,:*!!
a osobito>PomuZkarengspolo"vau
ti:"oik1'
ob6enja
tilla Siroke krugove puka. Ove ideje slobodnijega
knji
rnladim Ijudima raznorse se i u najudaljenija' sela
t: d
kinom
listovima,
ilustrovanim
novinama, bro5urama,
i
Mladost, toja se odu5evljava za sue, Bto od'govara njezino
neobuzdanoi teZnji za slobodom i u svemu, sto je novo' v
neki napredak, poZudno je prihvatila ove ideje i smjesta.
provodi u djelo. Razstava spolova kod putova4ja, gimna
kupanja, a oso;bito u pudkorn i morskom kupa\iFtu, kod
tanja i d.r. smatra se zaorstaloB6u.Kidaju se sve granice, ko
su prije postojale za raz'stavu rnladih ljutli hod ob6enja' To
68

.eto tlo, na kojem se razvijaju >prijateljstva<. Mladi6, desto

jo5.djedak, upoznao je takvom prilikom djevojku, ko,ja mu se
svidjela, od. tog dasa ob6e medusobno, >prijateljski< i, kako oni
'i'ele, daleko je od njih svaka nedopu5tena namjera. Sto se
moEe drLati o ovim pojavama vremena?.
dinje,nica je, da su ove moderrre >tekovine< veoma orpasne
pojave izopadenosti - degeneriranja. Ozbiljni ljudi, seks'tralni
psiholozi i odgajatelji
pokazuju
s osobitorn. vaZnoBdu
na zle posljedice, koje su nuZno povezane s, ruienjem granica,
koje su dosada razstavljale rr.rlade ljude medqsobno. Ve6 je
zIo, Eto' mnogi mladi6i i djevot'ke gube svoje, o,sebine, ako
u godinama razviLka zajedno rastu. Tomu prigovara i jedan
profesor, inade inovjerac, le na osnovu svojih bioloZkih studija i opaZanja zahtieva razsta:r,'u mladi6a od djevojaka za
doba raavitka. On zabacuje sva nastojanja, koja se tidu >nivelii"anja< t. j. brisanja spolovima vlastitih oznaka. Jer - kako
je ve6 prije nagla5eno - samo. poilpuni, m:ulevi i pod,pune
Zene, koji su se dakle podpuno razvili u svojim vlastitostima
i svojim razlidno,stima, mogu poslie ir braku meilusobno pruLiti ono,Sto drugi dio traZi. U zajednidkom druZenju za dobe
razvitka, mladi6i se pocljevojde, a djevojke omomde. Zuto ima
pcmuZkaralenje djevojka desto, upravo katastrofalnih posljedica za brak. MuZkarac zahLieva s drugadijim sklonostima
druZicu, koja 6e svojim Zenskim prednostima do,puniti nje,govo
biie. A pomuZkardena je djevojka napustila svoju Zensku
osobnost, a ovo Stq je prisvojila, ima muZkarac u puno ve6oj
mjeri. On ne nalazi u njo,j ono, Sto odekuje. Broj bradnih
razstava bio je u Sjevernoj Americi god. 1925. oko tri puta
tolik kao u Njemadkoj. Kao uzrok ovoj pojavi navodi se, da
j,: tamo sloboda u druZenju spoLova prije braka mnogo veda
nego u Njemadkoj.
K tomu dolazi i to, da radi slobodnog ob6enja mladeZi.
obojeg spo'la seksualne napetosti b'udu desto tako, jake, da ih
vi5e ne mogu svladati, kako 6e se skoro vidjeti. Kod drugrh
ove napetosti otupe - a to moZe nastupiti i kod onih pivih,
ako neogranideno popuste razularenom nagonu - tako da vi3e
niesu prihvatljivi za normala.n seksualni podraZaj braka te nastog'etaj go,tovo' uga5eni pohotni Zar probuditi sve ve6irn bez'
sramnostima i perverzitetima. Lako je pokazatt, kako se ove
zle posljedice opaZaju najvi3e u takor zvanoj >kulturi golorinje<.
69

NaB sv. Otac Pijo XI' govore6i-u svojoj """itttiti ",kT6i=1nastojanja'

mladeZi, ZivJ je odvra6ao ocl svih
,f.o*-Lgo:u
ih'
odsudio
i
spolova
koja LeLe za ve6om ioUoao* -oib6enja
zxant
opasan tal<o
,i.to trr.o je'nastran i za kr56anski uzgoj
osnovan na naturatako
isto
mfioge
za
sistem koedukacije '
Osim toga vlada, kod prifitnu'
listidkom tajenju it#";.
budu6i da zamjepojmova'
sta5a ovog s,istema jadna"zb'rka
izied-

,":"a"idti Zivot ro"jurji s miesaniemi obih

;;;tdt"i
Zivot
spolova. sfu"tit"ri je hotio zajeclnidki
jedinstvu braka'
""i1,":"i"
i redu podpuno' samo u

;ffi

;;i;;;"-;ravilu
stupnjevima' Iz;
naprotiv pak u porodici i tlruZtvu u razlidnim
i. sklcu'nagnu6u
pri""a", af,ia iznosi razlidnost u' organizmu'
jednal
pad-e
ili
mie5anje
5i
nostima, ne cla se izvesti dokaz,6"
viSe'
Sto
bilo mogu6e ili nuZno'
kost u naobraZavani;;ti;;"
oclrecleni'
,ovi su prema p"eoiv"lni namjeqama Stvoriteljevim
dopunjuju
da se u porodici i,'aroa"oi zajednici
"PtT-1ii:::::
u -uzgoju i obrazovanJu
rr":" tLrffnosti' Zato se ovo {nora
razlikovanjem i dolidnom
dvrsto dt?ati i po*"guti-potrebnim
,urstarro* Po dobi i okolnostima<'
o svakom slobodnoin
Time je iztedenai obrazloZena osuda
da kasnije uZiva'
Tko,ZeIi
obdenju spolova i o""ptijut"ljstvu<'
mladeni::":
u
ve6
mu
y::il
Jmije
sretan, harmouidan b;;;;

je'"f ":^3,":*:lt-ll"'?;l
iiffi ;"";h*d-Lx"-a"mu-.postri
moi'da.":li-::ll
da pruzi,uu6'"
l*:'i;;t#";;;l
J"j"".ti

"". ";;;
i tereta dini dosadan i nepotlnoSljiv'

ilffi';;;li,i

i" ir

A satla

*"2" titi i up"ii'telistva<iztnedu

'-t

t --t-^r-^
d^
kako se
""oJ"je ono do'ista neduZno'
*-r'uaiOu i cljevojke i da li
ljuclima desto Pridinja'
mladim
'--kakvo po'stoji
frf.*"tno nas udi, tta prijateljstvo'

+d

d"i"'ffi;;'iil d';'fidt6',
l: toz"tkt"-^9*:::"11,X;
mraaiea'Pa i kocl zrelih' y",t1y":tl
l"u"-'J:""t,ite-i

sludajevima' kad
dade se to provesti samo u osamljenim
Alban Stolz'
re'de
-,.OtJ-visoAi, iaki smisaou kafto
'mirenje ili
puno
"U"S.
ili ie u J"ua" nasao svoje
;;;;;
;;;*
proku5ana
i
jakim
borbama
ie obuzdala krepost dted"tta
mnogim sludajevima'

ilil;;;il;;

i dievojke.
i:
mradi6a

1l*Il lYPi
n1 sOoJni.1":i" itt -6,:^t?
u w l r @ r l v od
odmah
g y v vpodetXa
v g . - g - - F - upravljeno
.htjerajednok

kasnije. To je upravo du3evni lagon', tto' t ,.. :r: -^ :^ 1

tlll"-::,::
*oza"i." u.9
;:ill"b;;i; ;ft;r*. sebe
"lylli
varati, ali udinci' obim
iriznati i tako' 6e sami
iako svojstvenih podraiaja, ne dadu se

70

izkljuditi'

A bilo

'ipak neobiino, kail, priro'd,na nudd.na priura1i,ost

i,
d,jeuojaka
ne bi d,lelouala na ml,ade, lako pod,rwEljinte ljudn, d,ok i,m
se i
sami, zreli,, proii,56ent, lXud,i, gd,jekad, samo s rryukon+
mogu
obrcr'ni'ti,.Za djevojku je osobito teZko da zapazi razriku izmeiu
prijatelj,stva i duSevnog nagona, a to je
SLoprirodni na"aLo, njegovi pokrett,
gon u njoj obidno,Suti, dok mladi6a opominju
da ga je zahvatilo spolno nagnu6e.
Ovq 5to je tu redeno, potwrluju i priznanja mladih ljudi,
-spo_
koji su htjeli da si lrudu prijatelji, ali iu konadno morati
znaLi, da to viSe nije'bilo samo prijateljstvo, Sto ih ju iu_
jedno povezalo. Jedan, koji je htio biti sveienikom,
upozndo
je djevojku, prema liojoj je iutio nagnu6e.
Ona ie'znila, da
se on o'dludio za svedenidko zvanje. Medu njima imalo je po_
stojati disto, plemenito prijateljstvo. Nije bilo milovanj"
ni po.
1-iubaca.Nal<on svr*ene mladideve mature bijahu n.t
o vri"*.
razstavljeni, a kad se on povratio, rede joj, da ivrsto ostaje
hod odluke da stupi u sveienike. Ona odwati: >Tomu bih se
zapraLvaimala radovati; ali ti shva6aS, da mi je teZko!<
I on
prizna nekorn prijatelju: >To niesam treibao dinili, jer
ne znam,
ho6e li'ona poslije biti kadra drugoga dovjeka t"ioo tJ.oliti
t<ac
mene.<<- A ne3to kasnije je i sam priznao; da su se oboje
ob_
manjivali drieli, da je to, samo prijateljstvo.
Slidno se dogodilo neko,m drugom mladicu. Oni oboje ru
osjetili probuitenje spornog n&gona, a^li su tada odrudili boriti
se protiv njega, da budu samo, p,rijatelji. Kad su ga kasnije
upitali, kako on sebi predoduje bud.u6nost, odgovorio
;e: ,ja
se nadam, da iu tu Lrtvu'zaista mo6i'podnieti; ali
,rr"*,
n",da ii ie je ona mo6i<<.>pa
Sto 6eS onda, a^koti ona izjavi, da
:ne moZe? Da ne moile Z,ivjeti bez tebe? Da bi bila nesretna?
Da ie sarna sebi udiniti kakvo z\o,?<<I ne potraje dugo,
on se
cciludi da je o,Zeni.
Petorica .gotovo idealnih girnnazijalaca u dobi od 1g do
19 godina osnova3e ditaladko druZtvance. I rodi
se misao, ne
bi li u nj privu}li i djevojke. O tom se pitanju d.uge razprav_
ljalo. Jedan od njih bio je i ostao je protV pristupa
dlevo-.
jaka. I d.rugom se ova zamisao
nilJ na,s mnogo srridut". Ati
::tala trojica konadno su proveli svoju nakanu. Cilj je imao
biti: upoznavanje djevojairkog krrga misu kJ-t"i;;d;;dt
tanom i priviknuti se na nepristrano ob,6enje
s njima. t pozva5e dvije sestre od 19 i 21 godine, takodlr studentice. Za
srru.petoricu bila je ve6 unapried gotova stvar,
da se na kaEniiu Uenithu .nije moglo :ri pomisiiti
iz vi6e razloga.

71

U podetku je iSlo sve dobro. Ali ve6 za kratko vrieme n

sta medu njima ljubakanje. Ona tri zagovornika toga p'la:
opazi5e, kako:'se dobro razumiju s djevojkama' Nazovimo i
A', B, C. Ponajprije se pokazala ljubomora izxnedu A i B, ko
pokazivahu naklonost za mlattu sestru. Bududi da se A, ii
s nutarnjim borbama, odre'kao spoznav5i da nqma rzgleda
bliZe ob6lnie, rie$ilo se pitanje razmjerno povoljno' St
gubiti
interes za Eitalaiko druZtvange podeo se domala
se se
Stariia
razpalo'
se
druZtvance
lidnih nagnu6a, i tako
iz
Stovalac
njezin
C,
a
drugim,
nekim
s
zaruEila
naskoro
drukLvanca, bio je kao slomljen, sasvim nesretan' Ona 8a
Lalila, ali mu nije mogla pomo6i. B ie ljubakanjem lzg
prija6nje iclealno mi$ljenje, a naprotiv zavolio poZuclne.u
- A onaj koj.i mi
notti i-puo u vrtlo'g svjetskog uZivanja.
to prida-o, poznavao je vi5e takvih dmZtvanaca' y koiTl
- obospolni
istJ tato dogodilo. eim postatlo5e mje5oviti
Cudo't
razi5li'
su,
se
nastala su lj-ubakanja i ljubomore, te
oclnosa'
takova
posljedice
bijahu
pad i dGevne rane
Ovi i slidni primjeri pokazuju, da u takvim slt
nagnu6e izmedu mladi6a i djevojke nije prijateljske .vrste, neg
jelo tzraz duBevnog nagona. Kako izkustvo udi, lako je po
iritjirro, da lidnosti jake volje i 6udciredne'visine; popuStaju
izvjestan nadin du5evno'm nagonu' a prirodni njegov razvi
t
silJvito sputavaju. Lako je spoznati, cla ovo nasilje ne
je
ostati bez Stetnih posljediea za du3evni razvilak' Doista
galebez Stetnih posljedica odredi 6e podpunog za{o1oi]av1
A kako
ipolnog nagona i oprieti se njegovim poZuclama'
osaml
u
ali
prijateljstvo,
go"" ,riAiuti , moLe postojati
takav
imadu
koji
strrfrl"vima kod podpuno zrelitr ljudi,
polo,Zaj, da podpuno zadovoljava njihovu du5u'
.
povjerljiv
Mladi, afi jo6 nezteli tjudi, kojima se svida
sv
govor i obdenje s osobom drugoga spola, povotle se u
bt
samo
oni
se
sll,rd"ievim* za du5evnim ,ru.go"o*, smatrali
je
koje
tom i sestrom. Prirodnorn nuZdom teZi nagttuie

6enjem ved samo,po sebi o'jadalo - za sebi svoistvglim, .04

njim raavitkom. A da se to onda silorn spredava, bilo bi t
prirodno i od takve sile moraju prije reda ctozoriti Stetne
sljedice. Pa i pokazale su se doista kod onih, koji su
medu soborn bratsko ob6enje. Butlu6i da se radi o
ugu5enju duBevnih nagona, Stete se pojavljuju jade kotl
vojke, jer se ovaj kotl nje jade apai'a.
72

Ponajprije treba shvatiti, da se takav bratski odno5aj dadg

posti6i gotovo samo kod o'draslih rnladih ljudi, dalrle ne u go_
dinama razvltka. Ali takve djevojke ne porkazivahu u slied.eiim godinarna nikakve sklonosti za brak. Nekoliko god.ina kasnije to je nagnu6e opet oZivjelo, i tada sp<rzna5e,da su svojim vlastitim d.rZanjem zatvo,rile put do braka i materinskog
dostojanstva, za dim dezne sada sva nutarnjost njihova; vide
da str se prevarile za sretu svog Zivota. Niesu se brinule za
druge mlade ljude, a moZda su i gdjekoga prosca odbile. Sada
su previSe o,starjele. Gdje,koja je djevojka bila mladi6u - kako ovaj uvjerava - andelom duvarom - ali na Etetu svojoj
Zivotnoj sre6i. Od toga boluje sav svoj Zivot. U drugim sludajevima ovo je mladenadko. prijateljstvo urod.ilo tim, d.a dotidnici poslije niesu naSli pravi stav za Leru ili muZa, i takc
je brak bio nesdetan.
Mladost u godinama ranritka ne 6e uob6e izdrLati bratosestrinskog odno5aja., Za to nam daje kapelan Lins poudan
primjer u qastavku >Prijateljstvo<< (>De Fdhrmann< von Dr.
Keckeis, Herder). Mladid i djevojka upitali su ga pismeno, da
li bi mogli biti prij,atelji. Ova su oba pisma navedena. Nakon
duga.razmGljanja odludi on, da 6e poku5ati, ne bi li ipak bilo
mogu6e pravo prijateljstvo izmettu mladida i djevolke. Prilike
su bile - ko'liko se dalo zamisliti - vrlo povoljne. Mlatli6 jei
priznao, da je postao polsve drugi dovjek, odkacl se druZi
s njo'm. I djevojd.ini zu roditelji pristali na to pod uvjetorn, da
im se svagda ka}.e, gdje se ona s njim sastaje. Ta"ko je on pisao vrlo ozbiljno i oclreclio stroge granice. Cilj je imao biti:
uzajamno podizanje do svietlih distih visna. * Nako,n duljeg
vremena bili su oboje slo'hri, da su za5li u zabludu. - Da,kle:
unatod najpovoljnijim prilikama, unatod tomu, 5to je duhovnik moga,o sigurno predpostaviti, jer ih pozna od djetinjstva,
da su oboje bili zadahnuti ozbiljnom teZnjom i posluSali su
njegove opomene, unatod tomu Sto su Zeljeli disto, plemenito
prijateljstvo i niesu se sastajali bez znanja rod.itelja, uza sve
to, ipak nije ostalo kotl disto prijateljskog nagnu6a. Uprbvo
nuZclno pojavi se spo,lno nagnuie i razpiri nutarnje poZare,
koje mladi ljudi ne mogu svladati.
Ns uzmirno', da ipak jednod ostane kod pravoga )prdateljstva<, ma da je po onom., Bto smo ved rekli izkljudeno.
Pa i onda postoje protiv njega najvece sumnje radi opasncati,
koj'u ono krije za budu6nost.'Mlados;t, ih ne vidi, Jer jo6 nema
iivotnog izkustva. Ona ne prvzire uzajamnu vezu, te i ne sluti,

73

kako mnogo toga, Sto joj se dini neopasnim, moZe uroditi

stra5nim posljedicama.
>Prijateljstvo<< se stvara samo tada, i na svaki nadin moZe
opstojati samo' onda, ako se oboje mladih osobito dobro ra;
zumiju. Oni se o svernu izjasne, povjeravaju si uzajamno
tajne, saudestvuju najusrdnije u svemu, Sto se drugoga tide, Oni se neopaZeno sve vi5e du5evno stapaju. - AIi - kako je
prije spomenuto - djevojka je prije gotova od njega. I tako
posto,ji za nju znatno'prije mogu6nost da se uda. Jer prilike,
u kojima se rada prijateljstvo, udruZuju oibidno vr3njake. Pa
tako se moZe lako desiti, Ca se djevojci nadad.e prilika za
udaju, ona je upotriebi, jer joj se dini predugo, a osim toga r
nesigurno da deka na >prijatelja<. A i u samo;' biti >prijateljstva< je sadrZano, da se oiboje udruZe bez nakane za kasniji'
muZem, pojavi i uklopi izrnedu nje i muZa.
/
MuZevi, koji su Zivjeli u sre6nom porodidnom Zivotu pri
znali su, da ba$ nije tako lako,, kako gtljekoji misle, uZivjei-i
r pe s drugim dovjekorn da brak bude sretan. Svaki ima svoj nadin vladanja, svaki ima svoje rTazore, svoje neclostatke i pogrje5ke. Treba se tu svagda dobro' sabrati, imati obztra na,.
Zelje, interese, a desto i na hirove i osobitosti drugoga, sa.
s.trpljivoB6u i blago56u pod.nositi, ako mu drugi hotice ili nehotice udini Sto na Lao ili ga uzrujava. Zalo je brak doista
prava zagonetka, koja se ne rjeSava salna po sebi, ve6 ho6e
da se rie5i u dugoj, teZkoj borbi. To je mogu6e samo onda,
ako su oboje izpunjeni dvrstom voljorn, da se u svirn okolncstima sporazume, medusobno podno,se,sve viSe je4no se u drugo pretope, taJ<o da budu doista jedno srdce i jedna du5a. Za rjedenje ovog zad.atka ne moZe se zamisl.iti vela zapreka;
nego da se kod djevojke'misao o nekom prijatelju mladosti,
s kojim se moZtla bolje sporaztimjevala nego' sada sa svojim
muZern, pojavi i u,klopi izrnedu njA i muZa.
Dogada se predesto, da se u svojoj zaljubljenosti prije
braka jedno, u drugo,me prevarilo. U zaljubljenosti veoma se
lako pregledaju pogrjeike i nedostatci, do,k se vrline uve6avaju preko mjere. Tek u braku dolazi probutlenje i otreznu6e.
U stalnom se zajednidkom Zivotu tada tek pokaZe, kakav Je
koji. Sada bi imala podeti zadala, da se zajedno uLive. Zato
moraju oboje biti oduievljeni odlukom, da obo,je pripadaju
jedno drugornu, da su jedno, na drugo upu6eni i da su u sklactuZena mora pripadati muZu i nikomu drugomu. Ali eto, ona je
vei prije pripadala jednom prijatelju, s ko,jim je jo,Ssada spa74

jajn du5evne veze, a te se ne dadu tako lako prekinuti. Iz dubine njezina srdca uviek se'pojavljuju uspomene na njega i
utiskuju se izmedu nje i njezina muLa. To 6e upravo razorno
djelovati, kad opazi, da se sa svojim muZem ne slaZe ta,ho dobro, kako se slagala sa svojim prijateljern u mladosti. Svaki
put, kad joj se Sto, ne svicta na njezinu muZu, porni5lja na prijatelja: kako' bi se taj posve drugdije ponio, nikatl ne bi t,l
od nje traLio, nikail joj ne bi toga udinio. Dakle mjesto da
prornisli, kako 6e se sa svojim muZem Sto bolje sna6i; misao
na prijsfslja poveiava nesporazumak, jacl, razodaranjo. Ona
biva, sve nezadovoljhija, razdraLljivija. Bude prepiraka i svade..
Ona bi se rado izjasnila. Pa komu 6e i6i? Opasnost moZe na.stupiti i kasnije, ili se moZe joS poveiati,.ako se prija5nji prijatelj oZe,nite nakon nekog vremena
na slidan nadin odkrijg cla $s sa svojom Zenom ne razumije
tako dobro, kako se neko6 razumio sa svojom prijateljidom.
Tada se kod njega pojavi uspomena na nju, s, ma.3ta mu prikaZe blaZenstvo, Sto bi ga osje6ao, da je ona njegova. A mogu
d'o,6ii bo,lesti Zenine i dmge okolnosti, koje mu nala?x: sltzdrZljivost. Tad.a njegove misli i Zelje lutaju vrlo desto k nekadanjoj prijateljici, a mnogi natlu i put k njoj.
Ako se nekadanja prijateljica ne osjeda u braku sretnom,
bit 6e opasno,st pove6ana jo5 daljnjom okoilrro'sti. Liednici i
strudrrjaci uvjeravajp narodito, da Lena kod neljubljenog muZa
ne nalazi nikada, zadovoljenja, dbk je to dloratno uviek mogu6e.
I tako ostaje u njoj neko p'rirodno', duboko d,eznu6e,koje se'
jer je neutG411e,,uviek nanovo pod.raZuje i uviek Le36e LeEi
z:, zad,ovoljeLnjem.Takove su Zene vel.ika.'napast i za svakoga
onog dovjeka pred kojirn se 'izjasnjuju. OkoLrost, da mu povjeravaju, 5to nose u srdcu, dopu5ta spoznaju, da 6ute, kako ih
ne3to privladi k njemu, i kod njega tra^Ze ono, Sto su uzalucl
od svog muZa odekivale. Zafo muclrost nalaLe najve6u suztlriljivost svakorn muZkarcu, kojemu se izjasnjuje nesretno udata
lena; jer saZaljenjem' i saude5iem biva srdce mekanije i popustljivije; u Zelji da pornognemo, ne smijemo biti hlaclni, bezbezuvjetno potrebno'
dutrri. A ipak je u takvim sludajevima
da odludno'pokaZemo, da joj niesrno' vo'ljni biti naknada za
ono, dega ona ne nalazi" kod svoga muZa.
Sada je razumljivo, kolika je opasnost za svakog mttL'
karca, ako se sastaje s nekadanjom. svojom prijateljicom, s kojom se do,bro razumio, s kojom ga veLe usrdna ljubav, i ako
mu ona jada svoje boli. Sviestno ili nesviestno ona zna, da 6e

T5

kod njega nadi ono, Sto traZi. Kako 6e on to izvesti, da bude

sada suzdrZljiv prerna njoj, za koju jo5 osje6a u svom srdcir
Zivo nagnu6e, sada, kad mu vei samilost prema njoj nalaZe,
da joj izkale svoje saude36e. Gotovo bi se moralo dudo dogoditi, kad ne bi do,5lo do sloma braka. - Da, ta opasnost silno'
raste, ako se ne radi o iistom prijateljstvu, neg:o se ve6 moZda
i Sto grjeBno,dogodilo - ne treba ni sporninjati.
Tako se obistinjuje ried pjesnikova: >To, je kletva grjeB.na.
dina, da zlo mora zlim da rodi<.
Kada muZ nekadanje prijateljice sazna ili samo nasluti, da
njegova Zena ima joB i prijatelja, s kojim se raaumije bolje
nego s njim,, s kojim se u zgodi sastaje, prima pisma i pohode,
-. proibudi se u njemu ljubomora, ta uLasna strast. MuZ ho6er
da.je Zena samo njegova i posve njegova. Svaki dan doZivljavarno, do kolike sile moZe narasti ova strast, koja se go-.
tovo ni od dega ne plaii. Ve6 je mnogi mLd svoju Zenu
saznav5i ili naslu6uju6i, da se sastaje sa svojim prijateljem uvrebao i obo,je ubio. Neki dovjek iz puka izjavio, je jedno6:
>Kubura je spremna i u njoj kugla'za moju Zenu, ako'
pode jo5 jednorri k svom prijateliu!<
desto donose novine razne jezive prizore ljubomore,.
umorstava, smrtnih udaraca. A sva ta nesre6a, sablazan, moZda.
se zapoiela u onom - >neduZnom prijateljstvu!< - Ako i ne
mora svaki put neduZno do6i do toga, ali mode dofli i nitko
ne moze, makar sarno, s' nekorn sigurnosti re6i, da to kod.
njega n6 6e nastupiti. Tko se u wojoj mladosti upustio u po'
vjerljiv odnodaj s nekom djevojkorn, bit 6e nevidljivim nitima,:
Bto se tu predu, upleten u kobnu mreZu i ne 6e poslije znali'
kalro da se iz nje iztrgne. Toga se s tim vi5e bojati, ako se'
medutim ve6 i Sto' nedopu3teno' dogodilo. A 5to 6e muZ oncla'
ra"kose biv5a prijateljica prieti ili se on boji, tla 6e ona sve'
odati njegovol Zeni, ne bude li. joj, sve po volji udinio?
Tko ho6e' biti siguran, .da ga kasnije ne upletu u kakvugod obiteljsku tragedij,u ili kaftvu sablaaan, ns smije zapodjefi
s djevojkom povjerljiva oduo6aja, prijateljstva ili kakogorl to
naavali. Mo,ra.se brinuti d.a ostane porsve slobodan od ti]o vez!r,.
koje bi ga kasnije mogle nerazrje5ivo povezati s utlesom djevojdinim. On se smije pribliZiti djevoici samo, a"ko ima uistinu
pravu nakanu i opravdan izgled, da 6e je kasnije i oZeniti.
Nije mogu6e o tom makar samo i s nekom sigurnoS6u suditi
tt godinama razvitka, gdje je sve joB'>svirala na vrbb i gdje
se nazori i razpolo,Zenja svaki das mienjaju.-Ako se.u izuzet76

nom sludaju vei rano,na5lo dvoje u porodidnom saobraiaju, to

vriedi Sto sam ve6 rekao: Oni smiju dekati jedno drugo, ali
ne smiju biti svoji.
Zato tko opazi da mu se neka djevojka osobito svitla, da
iuti, kako ga ne5to k njoj privladi, da ga uviek progoni :misao na nju, taj neka to shvati kao dobru .priliku, da stede
vlast nad svojim srdcem, jer to mode i kasnije opet nastupiti.
MoZe nelko biti vrlo sretan u braku, moZe imati sjajnu Zenu,
s kojom se razumije, pa ipak moZe jednog dana upoznati dievojkir ili Zenu, koja ga tako predobije za sebe, da mu treba
gotovo sile, da se otme njezinu utjecaju. Svh.ki treba za to da
umije dvrsto drLabi.u ruci uzde svoga srdca da mu ne pobjegne. Mora umjeti s njom prijazno, paZljivo saobra6ati, ali nikako joj se odvi5e pribliZavati, a prije svega ne smije pokazaLi, da o,sje6a prema njo,j neko nagnu6e.
Nada sve veliko Zivotno izkustvo i duboku mudrost kriju
riedi Colo,rneu njegovu rornanu >Boy<: >>[J1i'uo,tumuEeau pa
prav% sailno d'ai,eEene funud,wmlesta: maika niegoua i, maika
njegoue djece. Sto prelazi, preko we d'ttostruke di'ste i, saete
ljubuai, opasnq, je stranpwtaca t"Ii grjeina zablwila<. - Tako
je dakle >prijateljstvo< ili opasna stranputica ili grje5n:a 7abluda. Tre6e mogu6nosti nema! - Mladi6 dakle nema prava,
'
da po, svojoj zamisli podrZava odnodaj s mladorn djevojkom,
ve6 se ima ravnati po volji BoZjoj. Njegovu Zelju, da mogne
djevojku nazvati svojom, dopu5ta Eog samo tacla, ako se radi
o njezinu zakonitom posjedu u braku. Svaki drugi bliZi otlnoSaj prema djevojci priete mu, da se strovali u smrtni grieh,
nju da zavede, te da poru5i svoju i njezinu kasniju Zivotnu
sre6u. A takvo,j opasnosti ne smij,e se izlagati.
U godinama ranrltka zdravi mladi6i teLe za svojim vrSjedan drunjacima. Oni u uzajmnorn saobra6aju razumiju
ne Bnalaze
goga.
uistinu
dobi svojoj
Oni se u toj
pravo i ne.mogu se jo,S uZiviti u mi,saoni sviet odrasllh. Zato
se u njihovoj nazoinosti osje6aju nesigurnima i traZe da qe
prikljude istorni5ljenicima svojim, s kojimS, se raaumiju i na
istorn'su stu,pnju du3evnog raz;rilka. Oni sq medu soborn najbolje osjecaju i tu nalaze clolidno, osvjeZenje. Brzo se u tom
prijateljskom druZtvu nadle nekoliko njih, ko,ji se'tjesnije
udru.Ze, jer se o,sobito dobro razumiju. Velika je blagodat za
sav razvitak mlacli6a, ako je na.5ao doibra prijatelj,a, u kojem
kao da vidi drugoga sebe, s kojim se moZe o svemu iziasniti,
koji mu je upori3te i do,puna. Prije svega ovo prijateljstvo
77

mora biti sklopljeno na uzajamnom Stovanju i paZnji. Svaki

mora u drugome na6i duBevne vrjednote, poticaja i podpore.
Ali ovdje moram da te upozorim na jednu pogibeljnu na_
liazu prijateljstva, koja ima svoju osnovu u putenosti. Ima
mladi6a i muZeva, koji su perverzno t. j. bolestno naopako
-clade
skloni. Takva se sklonost dade i uzbuditi, ako se djeiak
zlorabiti na grieh 6udoredno pokvarenim ,lrugovima i muZevima, koji ne osjeiajp nagnu6e prema djevojci, nego prema
mladim muZkarcima, Zato, se zovu homoseksualci. Koct njih se
spolni nagon kre6e k muZkom spolu. Ako oni p,opuste, ovom
gnjusnom, protuprirodnom nagnu6u, moZs to dovesti do grie_
.,ha, Sto u nebo vapije, radi kojega je uni5tena Sodoma i
Gomora. DrZava kazni obojicu zatvorom..
Pravi mladi6 osje6a naravnu odvratnost prema takvir+ ljudima,. koji mu se pribliZuju s nametljivo,m prijazno,s6u i na_
stoje, da ga primame k sebi darovima ili uslugama. Ovo meku5no, sentimentalno bide bdurno mu je. Tako on vei instink_
tivno njuii opasnost, ako mu ,se moZda koji neznanac pribli_
Zava i vrze se oko njega s kojekakvim izgovorima, te ga za_
traL,i da pode s njrm, ili da ga pohodi, a obe6ava mu i novaca
ili Sto drugo. Osobito je oprezan, ako prilikom putovanja, po_
hoda, ili iz drugog kojeg razloga mora s nekim.drugim zajedno
spavati. Ove grdobe postupaju vrle lsft4y6, jer se moraju bojati,
da 6e biti prijavljeni i onda strpani u zatvor. Govorirna o spot_
nim stvarima, prostadkim Salama ili :njeZno,stima,draganjima,
nepristojnim igranjem tiel,orn ku5aju izmamiti, da li je mladi6
podatan za zlo\e. Upusti li se na njihove nameiljivosti u raz__
B:ovor,svida li mu se on, onda idu sve dalje i dalje. Zato im
treba smjesta najveiom odluinosti pokazati, da tebe za pro_
stote ne 6e dobiti, ako bi se kada na5ao u takvu po oZaju. Ako
rnogne5,bjeZi pred takvim zavodnikom kao pred. kugom. Ne daj
mlado svoje tielo oskvrnuti gadno56u!

ODNOSAJ
Kako vidjesmo, tjubakanje a tako i >prijateljstvo<, ako zl
_
crob_e:ne prestanu, gotovo nuZdno vocle do teil<oga grieha. Ako
s,edalje nastavi, svrsit 6e se odnoiajem. pod tim mislim neiudoredno ob6enje, kod kojega obidno ne po,stoji nakana za
ka_
sniju Zenitbu. NipoSto ne mislirn re6i, da odnoSaj ima pred.
soborp prija5nje ljubavne tridarije ili >prijateljstvo<.
Unogi, koji
78

na podetku godina razviLka, niesu imali bliZeg saobradaja s djevojkcm, zapodeli su kasnije najedno6 ne6udo.redan od.no,Saj.
Jedni se dadu zamamiti putenom nasladom ili zalluditi primjerom drugih, govorima, lektiro'm, kinom i dr. Drugi, koji radi
gbspodarskog poloZaja tek razrnjerno kasno mogu pristupiti
Zenitbi, traZe da na taj nadin zadovolje teZnje spolnog nagona,
jer im je borba protiv njega preteZka ili ne, 6e da se odreknlr
putenih ugodnosti. Svoje drZanje ku5aju opravdati tvrdnjom,
da se nagon ne da nadvladati, a suzdrZljivost da je S.tetna. Ali,
kako smo vidjeli iz prije ve6 navedenih izjava savjestnih liedI
nika, i udenj,aka ovaj je dokaz neoclrZiv.
Svakako priznajem, da je dist Zivot u golemim pogiblima
oko'l.ine seks'ualni"rn podraZajima,
sada5njosti, u. trovanju
u nervoznom razpoloZenju ili nasliedenoj nervoznosti sarno
onima rnogu6, ko'ji bezuvjetno i nadelno, ho6e da budu disti
naravna i vrhunaravna,
i pri torn pdludno upotrebljavaju
sredstva. I tu vriedi rijed: >Sve se moZe, kad se hoie< ili >Gdje
je volje, tu je i puta<. Uzprkos svim protivnim tvrdnjama udi
nas izkilstvo, da se ipak moZe! Samo, ,mora3 po5teno htjeti i
'i"rsiti s.
U pojmu odno5aja je sadrZano, da kocl njega nastupaju u
povedanoj, mjeri sve Stetne posljedice ljubakanja i >prijateljstva<. Mi 6emo p,okazati samo neke, koje sg ovdje osobito
iztiEu.
Ako mladi dovjek podrZava. odno5aj, onda ga spolno ob6enje podpuno odvra6a od njegova pravogrcilja i svih viSih obzira. On ga tr'ai"i samo radi njega samoga. Time je na$onski
Zivot dobio u njemu prevlast. Niti duh niti duBa ne upravljaju
njegovim tielom ve6 sliepi nagoni tjelesni odreduju o'dsada njegov raal. Protiv glasa svoje saviesti, protiv prigovora rL&'uma'
bira ono, Sto Zeli strast. Postao je ro;b svoga tiela.
Zgodno kaZe Nietzsche: >Ti niesi slobodan tako dugo, cloklegod psi u tebi zavijaju<. Tjelesni nagoni poretleni su s ovim
nerazumnim Zivotinjama, koje bez brige na sve druge obzire
samo i5tu zadovoljenje svojih Lelja i tako dugo,laju i zavijaju'
dok se zahtjev ne izpuni. RazJozi raz.lumai pristojnosti ne mogu
ih o'dvratiti od njihovih Zelja, jer za to nemaju razumievania'
Ali se dadu dresirati. i{ako jadan je to prizor, kad mladi dovjek mjes'to1da svlada u sebi ove lajave pse, mjesto da; lm,'nz'
krati njihove neopravdane Zelje te tako, ostane i clalje njtihov
gospo'dar - on se ponizi do njihova sluge i na radun svorga,vi-

79

Sega "I4., na radun duSe svo,je, misli samo,na to, kako 6e zadovo'ljiti njihovu poZudu.
Dao se oibmam.lti, prevariti. Strast ga je oibsjenila, da 6e mu
donieti p,ravu s,re6u, izpunjenjg svih Zelja. No ona mohe zadovo,ljiti samo niZi dio dovjeka, sarno tielo, a ne moZe du5e
ni srdca. I dirn"se poiu{na m.amurnost razp{linula, zahvati siromaha nekg unutarnje neza.dovo,ljstvo. Mjesto srede eto se pusto6, zlovolja, -poti5tenost uvukle u njegovu nutra^3rljost. Jed.a,nmadi6 piSe: >Bijah d"uboko pao, prokuBao sarn gotovo sve
u-Zitke - kaok sam prijer mislio - seksualnog Zwo,La,;ali nikad niesarn od njih na5,ao zadovoljstva, ne, ve6 napro,tiv, nakon dina spopade me takova odvratnost, takva ogavnost, te
bih bio mogao djevojku\
sebe prokleti. Nije to bilo kajanje
iz vjerskih ra.z)oga, -- vjera bija5e 7a mene stvar starih baka
i male djece - ne, tor bija5e boil,ji Ja, koji me udinio tako nesretnim. Taj u menr osiljen bolji ./a vikao je u ngizrecivo,j, duSevnoj muei. Za Eim? Za mirom srdea moga, za netaknuto56u,
za lzgublienorn nevinosti<<.
Gdjekoj,i su se tada, rtz,o'Earani i ogadeni sa svo,jih dina,
podigli, otresli sa sebe gospodstvo nagonskog Livota, da i opet
budu gospodari svo,jih diha. Drugi ne nalazi za to jakosti; o,ni
rLe paze na nezadovoljstvo, svoje nutarnjosti, nego ku5aju da.
se svakojakim raztresenjirna i zabavama o;bmanu o sve ve6oj
praznini u njihovo,j nutarnjosti, d.adu se opet zavesti, obsjenama pohote i nadajtr. se u ndvirn de36im uZitcir;rra na6i sre6u,
koju im strast p'rikazuje. Odporna snaga protiv na.gona gubi
se sve viSe; razumievanje za viie i duhovne stvari odito nestaje; pohotni vLlLak dini im se ne5to najpoZeljnije na svietu.
UZasne posljedice za srdce i osje6ajni Livot", za" nadin piSljenja takvog nesretnika gotovo se i ne dadu opisati. Njegova
je nutrinja u tim gotlinama upravo u punom razvitku. Kod
toga je za svakog dovjeka od velikog znadenja uticaj onih,
s kojima dolazi u, blizi saobraiaj. Ne'opaZenose poprimaju njihovi nazori i opredjeljuje se po, njihbvim Leljama i sudoyima.
Njihov cieli misiorni sviet p,ro'd.ire kod. to,ga u mladi6evu vlastitu nutarnjost i prione za ma3tu, za sje6anje. - po.radi odno$aja povlade se oboje uzajamno do nizhog shva6anja od.noSaja izmedu muia i Zene. Tu je nestalo o,ne snage, koja ih jedin6, moZe di6i i oplemeniti, poBtovanja jednog prelna drugomu,
iiste ljubavi, kakvu Bog ho6e. U njima gospodujb jeclino strast,
Zivotinjska strana spolnog nagona, i takt poclivlja dudoreclno
oisje6anje; duvstvo stida, njeZnosti za onq Eto se pristoji, baca
80

sc pod noge. U veiini sludajeva to su malo vriedng ve6 pokva_

rene djevojke, koje se podaju talvom oibdenjg. Svojim mi5ljenjem one tada okuZe sve mi5ljenje i osje6anje mlada dovjeka.
Sto bi poslije neki rlali za to, da bi mogli izbrisati uspomenu
na te dogadaje!
GrjeBnim ob6enjem'gubi se jo5 k tomu u mlad"u dovjeku
Stovanje prema Zeni uoh6e. On u njoj viSe ne gleda suprugu,
druZicu Livota, majku, .nego jo5 samo predmet poZudnih z&htjeva. On viSe ne moZe stupiti pred Zenu ili djevicu s distim,
netaknutim pogledo,m. Ona 6e mu biti ili povod za nizke misli
ili Ue biti posramljen i zbunjen njenom dudorednorn veliEinorn
i distodom jednoga plemenitog Zenskog tika. On se prema njoj
nc osje6a Biguran.
K svemu tomu gubi mladi dovjek i sposobnost za pravu,
duboku ljubay, koja bi kasnije mogla biti temelj njegove porodidne srede. Ta on ve6 sada p,orazdaje osje6aje, koje bi treltao za nju, a u odno6aje prema njegovoj Zeni utiskuju se tada, srnetajudi i spoditavaju6i mu, us,pomenenjegovih prijaSnjih
iina. Prava, dista brad,na sre6a dade se zamisliti samo tako,
da se moile :u1ivali s neslomljenom. snagorn. Zato je gtieh za
vlastitu sredu, ako'mladi dovjek u jednom odno5aju pokloni
prye, njeZne osje6aje nagnu6a svoga srdca osobi, koja ih nije
vriedna, tako da mu poslie za zamt&ticw i Zenu preostanu jo5
samo jadni ostatci.
Daljnji uz,rok, koji kasnije snxeta bradnu sre6u, po,mu6uje
je, a desto,i raaori, jest u tome, 3to muZ ne moZe da zaborarvi
predmete svojega prija5njeg nagnu6a.
Svojstveno je svakoj ljubavi, da ne zabo,ravlja onih, kojima
se jednod priklo,nila. Ona kao da poklanja svoje srdce ljubljenorne, i o,no,joj,se ne moie vratiti bez ostatka. Puna, duboka
sreda ljubavi predpbstavlja, da se ljubav preda posve i nepodieljeno' samo jddnome licu. U prija5njenr poglavlju >Prijateljstvo<<ve6 sEun pokazao na stra5ne posljedice, koje moZe imati
za bradnu sre6u spo,minjanje na prija^Snju druZicu grieha.
U samoj je naravi odno5aja, da mladi ljudi na$toje spriediti narav,ne posljedice ob6enja. No kod toga su uviek u strahu,
da bi se one jedno6 ipak mogle pojaviti. Ne 6erno,dalje o to'rne
govoriti, hako je bezsramno i odvratno njihovo dfranje, na koje
ih sili opreznost. I jo6 ipak nies;u nikad sigurni, da koji nesrnotreni trenutak ne dovede do hatastrofe' Tko 6e rlada' oPiisati du-Sevne muke i neizrecivu tjesko,bu, na.roiito djevojke ! Liednici
umiju o tom pridati, kad takovi nesretni stvorovi dolaze k njiTi i. oner,6

ma s bojaZljivim i odajnim pitanjem: >Gospodinedoktore,

sam ve6 tako daleko ?< I kad liednik mora ustansviti, da
bojazan opravdana, zapo'dinje se kukanje: >Gospo'd'ineclo
pcrnozite mi! Ja se vi5e ne smijem kcd ku6e pokazati!
Ze me baciti napolje! Majka 6e si odi izkopati' Ponozite mi!<<
Oni ne misle, da je to Sto traZe, urnorstvo' i da im zato
dan savjestan liednik ne srnije p'omo'6i. - A 5 'o sada?
Neke podu u svojoj odajno,sti kojem gotl ne'savjes
liedniku, ozlogla3enom licu. O zahvalu, Bto ga ovaki dine,
profesor dr. Alf. Labhard, ravnatelj bolnice zaLene uBt
,Ni j"a"n li,einik, pa bio on najbolji, ne moie preuzeti
jamsivo, da 6e majka pro6i bez Stete i da 6e preZivjeti zah
Frofesor dr. Sigwart, Berlin: >Niesu osamljeni sludajevi,
smo doZivjeli, da je zahva| teZko o'Stetis majku, dapade i
pt
vot joj ugrovio,; mi smo na operativne zahvate desto
mi
tri
poznata
su
mjeseca
posljednja
tri
u"-t
U
fjeni. . ,
daja, gclje je majka podlogla posljedicama zahvata<' Tajni
vjetnif< d". Bn*tn, Berlin, kaZe: >Saglasujem se u svim'
s mi3ljenjem g. prof. dra Sigwarta ' ' ' Tek posljednjih
imao sam opet tetiri sludaja najteLeg oboljenja, od koiih
dosada jedan svr5io smr6u<./Profesor Abderhaltlen u Hallu
Saali veli: >>Zahvat ntali za cieli organizam teZku
Ona 6e se nadvladati samo u vrlo povo'ljnim prilikama bez
nt
ne 3tete..A tih mi rem&lDo u svojoj vlasti! " ' Tvrclnja
neznatnom
o
radi
prilikama
prema
tlanaEnjim
da se
.tek
hvatu, ttoji o najve6oj, naio5tiijoj protivnosti s dinjen
je'
Svaki zahvat u sebi krije velike orpasnositi<'U Kiilnu
jedan
dlo
samo
o;buhvataju
zsluZbenim utwdenjima, koja
z
operatirmog
7'a
osoba
unwlo
g.
1923. d'evet
mjera, u
Se-stnaestneposredno, poslie zahvata' Na ovakvi naiin
Njeuradkoi u godini dana najmanje oko deset do'dvadeset
Zenskinja.
Crkva drZi ovakav zahvaL umorstvom i sve, koji kod

gova izvrienja sudjeluju, kazni izob(enjem' Zato ie i sv+i

ku5aj, svako odobrenje, svako sudjelovanjer svako'
ili
i nakana teZki grieh, svejedno, da li je prekr5aj uspio
Drlava kazni taj prekr5aji kazni'onom'
A tko 6e prikazati one muke savjesti i neizkazane bo
ako se cljevo'jka poclvrgne zahvatu! Ona mora biti na sve
rnna. Uspije li pokus, tad se izvrSilo umorstvo - ta
vlastitom djete5cu! - To de umor:stvd teretiti njenu
cio Zivot. - Neka je Sestnae,st-godi5njagimaazijalka

njela. Bila je u Sestom mjesecu trudno6e. Od tjeskobe i ,ruke

nije znala, Sto 6e i kamo, 6e. Bi li roditeljima pfiznala? Oni ie
to morati i sami skoro opaaiti. Tada joj prijateljica
dade
adresu neke Zene, koja bi joj mogla pomodi. pod izlikom praznidkog putova,nja pode o'na k toj Zeni, poSto, je roditeljima.
uzela potajno veliku svotu novaca, ko,ju je L,ena za"htievall.
StupivSi u ku6u, prepade se: bila je to javna ku6a. Ali u svojoj nuZdi odludi, da 6e ostati. Sredstvo, 3to su joj ga dali, pode
djelovbti: sliedio je prerani porod. Diete je d,o5lo na sviet Zivo.
Ona ga dula kako kridi. PoBto se ne5to oporavila, zamoli, da
joj donesu diete. >Usmrtili smo ga<. - Pro5la su tri mjeseca,
dok je bila sposobna za putovanje, i sve to vrieme morala je
slu5ati hajku prostadkih Zena s mu-Zkarcima. - Mislii li, da
ie ona i,kada joB do,Zivjeti koji sretan das? A tko je tomu
kriv ? Takve su uspomene neizbrisive. A ona to ne smije pokazati! Mora se prikaaati prijaznorn i vedrom, a pri tom je izjeda
i,eznu6e za njenim d.jete3cem.
Ali ako pokus ne uspije?! I, ona se najedno6 nade u vjed-nosti pred svojirn Sudcem?! Ili ako jednog dana njezino mrtvo
tielo izvuku iz vode, u koju se strmo,glavila u svojoj odajnosti?! A kad onda spuste u grob njeno hladno oskvrnuto tielo,
pokopaju s njim i mir du5e zavodnikove. I neka on obtrdi
ditav sviet, viBe ga ne 6e na6i.
Ali ako je vjera u Boga bila u nje jo5 dosta jaka, da se
zaprepasti i suspregne o.d umorstva, te odludi nositi posljedice
svog prestupka - moZda 6e je Stovati, 5to nije htjela.da prelirSaj svoj prekrije grznim zl.odinstvom' ali za, cieli svoj Zivot
ostat ie oZigosana kao nezakonita mati. Ni jedan drLavni zakon ne moZe niSta mienjati na to,j, 6udorednoj osudi, a najmanje na njenoj osudi sanojr sebi. Pa kad bi u nekom, za'njezinu vanjsku dast povoljnom, sludaju porod ostao zatajen, te
bi se diete odhranilo,ukojem siroti5tu: ipak ostaje, njoj i njernu spo'iitavanje i priekor za sa-v Livot. Ima li mudnije sviesri
ngeo,,li je kptl sebi mora re6i: >Diete je po,sljedica moje.grjeSne strasti! To je vjedni spomenik moje opaiine!< A nije li
uZasno za iliete, kad odraste, te jednog dana od.krije, Sto to
znadi, da nema otca! God. 1910. nade neki liednik u sobi nekog
rnladog 6ovjeka, koii je tane prosvirao sebi kroz glavu, ovo pismo: )Mojoj majci! Pri kraju je.-Gortovo! Sacl jo5 sanmzakliudni akord. Bez mrilnje razstajem se sa svietorn. Salrrb jettnog proklinjem: mbg zadetnika! ...<< On je bio nezakonito
qtete. - Potresne
su i riedi nekog 19-godiSnjeg mladi6a: >Tko

83
82

je rnoj otac, ue znam' Majka moja tivi, - ali ie ja ne

j
io$ 5e niesam vidio. Kad buclem punoljetan, svakako iiu
tko- je o,na, i na6i 6u put clo nje. - KatI drugi mladi6i net
ljoi wtaze, ja desto leZim na krevetu i jaudem, jer nemam
koga svoga, jer sam p\sve sam u svietu!<<
Ali ako diete ostane kod majke, ono je za nju stalni
kor, i ona s grozom pomi5lja na onaj dan, katl 6e diete saznat
g
5to to znaEi, da ono ne no'si imena otdeva. A tada? Kako 6e
tacla.
se
Kako-6e
grieha?
uzdrlati u dobru? Oclvra6ati ocl
prema :ojo,j oonieti? '
K tornu su nezakonita djeca obidno nesretno razpo
Dulevno stanje buclu6e'majke nuZdno' i veoma utjede na
pocl njenim srdcem. Jedna krvna struja nadahnjuje oboje i

dj
loa tiiti ili pritiskuje majdino srdce, pokre'6e.isrttaSce

i oj"trri" na njegov, nada sve njeZni, Zivdani sustav' I

mogu posljediee za diete biti straBne, ako preveliki s
sramotl, gorkog spoditavanja i priekori samoj sebi, te
uzmjavanja biju Zivdani sustav malog bi6a i njegov
^ouik preruju. - U Zivo'tu imamo 6esto priliku, ila s
pratirno ucles nezakonitog djeteta, nad kojim kao da lebcli
iajna kob.
Ali moZe do6i joB i gore. Neki su roditelji toliko raz
zbog prekr5aja svo,je k6eri, d'a je o'dbace -"9 Tb"' B.*|"i
primi ili
o"ti"" tada na ulici' Sretna je, ako je bilo tko
gatt ttade zarade, i mora ioi se u pohvalu- e"iT3lt'
?I.<:"
diete' M
J"6" ou po5ten nadin trudi rla prehrani sebe i
dapa e k6eri clobrih, uglednih porodlca, izgubile su se i
opaiine. Buttu6i da nigdje niesu na5le zaposlenja'
"u'p"t
lzrabiti su njihovu bieclu i cloveli ih u kolo oga
tjudi
vjeJtni
zanata.
Pa i onda, kad mo'Ze ostati u roditeljskorn domu' -pr
j\11
joj opasnost , da 6e joji svi razkala.Seni muZk-arci
":"T"

ffi;ii""tffiz"A1

ar :r oinasprenmai na tlalinie prekr5aje.

joB i nt
I k svoj ovoj vlastitoj nesre6i njezinoj dolazi
na
ve6e
sre6e
i sestara. Nema ljepBe'i
civa tuga
"oait"t3t
plemenitijeg
trtonosa
njih
za rotlitelje, nema za
*"
"rri"todjece. Ona su sunce, Sto obasjava dom' Ali'nema lj
poBtene
boli, nema gordeg razde.arania otl lakomislene k6eri, pale
vojke. Nestatro je tada s:unca u clornu i ne vrada se vi5e"M
su i roditelje odnieli prije reda'na groblje, iu1 fu je ova
ugrabila radost i snagu LivoLa i slomila srelce'

Sva ta uZasna nevo,Ija nastala je odatle, Sto se rnladi Eovjek nije naudio obuzdati svoju strast! Jer nije nGta poduzec
da odoli zahtjevima, sporlnog nagona. MoZda je to' zapodelo,jednim poljubcem, jednim - kako je on mislio - neduZnim tjubakzunjern, malom po'uzdano66u. Itrode li on mo6i odgovarati
svojoj savjesti i svomu vjeinom Sudcu 6to je sebe i djevojku
izloLis ovim opasnostima?
Mo,Zda ne ie svaki put nastupiti najgore posljedice, no
unapried se to ne moEe znati. Nemar4o ih u ruci, pa zato treba
biti srpreman ria sve. To je igra sre6e, kocl koje odluduje sludaj. Tu treba zaloliti sredu svog Zivo,ta, svoju dast, mir svoje
savjesti, svoju du5u, svoju vje6nu srg6u _. a jetlino 3to kod
toga dobijerno, je nekoliko pohotnih ugodnosti, a i taj uZitak
ogoriava spoznaja teZkog grieha, koji nekomu pomu6uje i kasniju distu bradnu sreiu.
)
JoE iemo ukratko spo'menuti jednu claljnju okolnost, koja
je ve6 gtljekojemu muZkarch razorila ili teZko or5tetila Zivotnu
sre6u i dovela ga u straSnu nepriliku. Otac nezakonitog cljeteta
zakonom je obavezan, da pla6a tro5kove zavzdrLavanje djeteta
do njegove 16. gotline. Nesavjestne djevojker ovu odreclbu desto,
izrabljuju, da iztisnu od mladog dovjeka 3to viBe novaca iti cta
ga prisile na Zenitbu. Pred sudom vriedi izjava tljevojdina, ako
mladii ne uzmo,gne d.okazati njezinu nevjerodostojnost ili svoju
neduZnost. Paderdosta je, ake, on priana, da je s njom bio sam
- i bit 6e osucten.
Neki se mladi6 dao zavesti od svog prijatelja, da pohodi
neku djevojku, s kojom je taj ve6'ie6.6e posrnuo. Do grieha
nije.doBlo. Sko,ro poto'm morao je prijatelj krenuti u rat, gdje
i pade. Djevojka postade majkom i tu"Zi mladi6a. Na njegwu
izjavu o, njezinu obdenju s prijateljem, nitko,se nije obazirao,
niti mu povjerovaq jer je djevojka sve poricala. I odsudi5e
ga. - U slidan je poloZdj dospio drugi neki mladi6, koji je
iz znaLihelje po$ao s konobaricorn u njezin stan, ali ss nl u 5to,
nije upu5tao, s njom. Na svoju sre6u mogao je dokazati njezinu
nevje4odostojnost. - Treci je jednog dana primio'irismo: >Ako
mi u roku od mjesec dana ne po3aljes 100.000 Kuna, pisat 6u
tvojoj majci i tvojoj zaru6nici d.a imam s toborn diete<<.Da se
uklorni svim neprilikama, platio' je. Ko,likor bojazni i nevolja mora proZivjeti gdjekoji mladi dovjek, kadvidi, dabi njegov grieh
mogao dodi na javu!
A sada skrenimo svoju pozornost jo5 ukratko na osobito
teZke posljedice, koje se opaZaju kod djevojke
8S

Ona je naprije poniZena do igradke strasti. I'pero se

napi5e' Sto je zapraYo mlailonl dovjeku ovo srron
da
tivi
kao s p
br6e. S njom se ne postupa kao s dovjekom ve6
svoga
zahtieve
zadovolji
posluZuje,
da
stvari, ko'jom se on
sreda Zivotna
budu6nost,
duSa,
Djevojdina
ftos
"ugo"".
to ni5ta. Ako je vi5e ne treba iti -je ona bo'Iestna,
*,i:"
u igri slomi
fu.l":", kako djeca odbacuju lutku, kacl im se
On se za niu dalje ne brine'
Svakako' s;u ve6 ponajvi5e'zave'dene djevojke, koje se
time prar
d"ajr za o;b6enje.Ali ni jedan mla"di dovjek ne stide
je
Ju":" :oS ,rl5s pokva.ri i joS d'ub -.strovali u :"-":1j"
pred njih'
[iuio !ti.hu. Kad bi jedno'6 koji mlatli6 stupio
s{
prema
sarlnima
Stovanje
im svojim vladanjern poil'ratio
Zivot'
nov
popravile
zapodele
i
rnnoge bi se
No desto,su to neizkusne,'lakoumne djevojke, koje
*
Zivota<'
>ho6e'da se nauZiju
lutlene razlidnim uticajima
popuste :
ram upozoriti, da je njima ponajde56eviBe stalo da
teZi viSe
muZkarac
dok
>Stovatelje<,
g;oerr-ttd"", ia ima.du
n
unutarnjost
djevojke
kod
i
se
Zato
iutenim uZiitoorn.
srdadnos'ti-s"o?
Sa
svo'm
suradnju.
privtadi
u
lale
"td-t:l
ir-ru6u o*u. svoga dragoga, a nagdu6e se duboko ukorjen;u'
mladi
sve njezino mi5ljenje i nastojanje' Pa ka'ko' drZi' da
njega
kotl
da
misti
ona,;
kako
i
upravo tako,
uj.f. *i.li
da bl
vjerovati'
6e
i
ne
a
m&'e,
ne
Ona
moZe biti .nevjere.
2t
njegove
ort *guo zapnstiti, pa. tako zadovoljava sve
prekine'
i
db6enje
on
S tim lre6e j! o'nda razodaranje, ako
Gd
razodaranja'
toga
je
posljeitica
Zak duSevni- po'tres
je bila
djevo,jka niie mo'gla viSe godina pqeboljeti, Sto
jer
niestr mogle
ljena. Druge s;u zanernarile Boga i Crkvu,
ho
titi, Oa bi katolik mogaor tako postupati' Neki m-iadl6
>Ne
6u
izjavi:
rmr
ona
djcvojku novce{n naplatiti. Ali
novca,ja ho6u,njega!<
Ve6 prije sam spomenuo pustosenia' Sto iir- -ngdini
pu5teno o;neu.tjeu duievnom Zivotu djevojke' Najjade trpi {
vojka, kad dospievaju po'sljediee ob6enja' Doista
prikazuje Goethqov >Faust<. Molitva Grete pretl slikorn
iostne Majke, muke njezine savjesti pod' Misom zacl
sto noj c"kvi, onda njezina nevolja u' tamnici, gctje -je
riak njezina odno5aja. Greta svrSava
strati5lu. a Faust izlazt nekainjen. Tako svrlavaju i
mnogi odno6aji. Svnsetak je obiino isti: dievoika
svojoj nevolji, a .zavotlnik ortitte. U svojem rornanu <(
6

ijudi< (Berge und Menschen) F ederer dirljivo op,isuje vlastita

spoditavanja nekog 6ovjeka, ko,ji je u svojo,j mlado,sti upro,pastio djevojku. Sludajno je saznao, kako je posve uni5tio Zivo.tnu sre6u djevojke, jer se neko6 jeclne vederi nije mo,gao
nadvladati.
covjek se zgraZa, kad. razrni3lja, koliko ne,sre6e i nevo je
bude' konadno, ako se ove djevojke poslie moZda ipak ucladu i
budu majke. Zar ne iemo morati Zaliti s'iro,ma5nu djecu, kojih
majke imadu Lakav Livot prije udaje? Kakav 6e po tome bili
njihov odgoj ?-A bududi da du5evni Zivo't majdin veoma utjeie
na sklonost buduieg djeteta, treba se opravclano,bojati, d.a 6e
opasna nagnuda materinska prie6i kao uZasna ba5tina na ove
biedne stvorove.
Tako su nesre6a, prokletstvo, propast, nuZdne po.sljedice
nedudo,reilnd.ob6enja, i to za o;boje. Opasna je samo,obmama,
kad rnladi6 misli, da odnoBaj dodu3e nije dopustiv, ali da on
nema za njega nikakovih daljnjih posljedica. Sva unutarnjost
njegova bit 6e time teZko o5te6ena. On se ponizuje do roba
svome spolnorn na,gonu; mjesto oiekivahe sre6e zavuku mu se
u- srdce p'ustoS i zlovolja; du5evni Zivot njegov orsurovi, 6udcredno osje6anje otupi, Stovanja prerna Zeni- nestaje; gubi jakost i sposoibno,stza jednu duboku, pravu ljubav, koja bi imala
biti tepelj njegove buclu6e porodidne sre6e. Odno5aj moZe kasnije da bude velika. s netnja z,a bralni mir. On Zivi u stalnorn
strahu, da nastupe naravne po'sljedice, koje mu zadaju goleme
boli duSevne i najstra5nije neprilike. Prostadki pos,tupa s cljevojkom ponizuju6i je do stvari, koju bezotlyirno upropaB6uje i
:eizrecivo unesre6uje
Sve su to stvari, koje niesu izvana za njega priliepljene, tebi ih prema torne mogao otresti sa sebe kao zaprljanu oclje6u
ili oprati kao prah sa ceste. Ne, one zahvalaju duboko u njeSov du5evni Livot i tragovi ostiju mltza" eio Zivot. Savjest svoju'
obtereduje stra3norn odgovo,rno,S6u;pa ako imohe u kasnijim'
godinama grietre okajati i izrniriti, ipak ih ne moZe potlpuno
popraviti i Stetu bez ostatka odstraniti. Mjesto blagoslova Bo"
i:iega zx\u"Lio je te,Zku kazan i mora se vazda bo,jati njezine
tvrde ruke. Spoznanje njegova besavjestnoga 6ina pomuduje
mu uspomenu ua njegove srlade godi,ne i leEi mu rla srdcu kao
Kamen. Ono se pono'vro javlja u duhu pred. njim, da ga obtuzuje i mudi. Ako poto,m i opet razmisli, .d.a.sa svim tim nije
baS niBta dobio nego dasovit sumnjiv uLlfak, onda se mora

8T

redi, da je neodgovorna besavjestnost za takovo 5to odtetiti ili

uniStiti sre6u Zvota sebi i djevojci.

PRIGODNO OBEENJE (PRIGODNI ODNOSAJ)

Moramo se joF ukratko pozabaviti vrlo Zalostnom zalutalo56u spolnoga nagona - ne6udorednim ob6enjem s opakim li:.
cima. Naroiito u ve6im gradovima imat. nt. prostituka, bludnica, koje su razuzdanost udinile svojim zanimanjem time, Sto
sc za novac podaju pohotnim mu5karcima. One vrebaju na njih
na ulici ili u zabaviStima i lokalima, nutlaju im se, traZe ih i
pozivaju da podu s njima. Kondbarice u mnogim krdmama, tingltanglu i dr. su obidno djevojke, ko,je smatraju samo po sebi
razumljivim, da gos'ti traZe p,riliku, za gfieh, Mnogi mladi6, koji
je iz radozrralosti ili lakoumnosti pohodio koji takav brlog
opadina, podlegao je napasti, jer je u pijanosti izgubio; vlast
nad sobo'm.
dovjek zapravo ne bi moga.o drLati mogu6im, f,s. gs mlatli6,
koji jo6 i5ta cieni pristo,jno,st i dast, disto6u i po5tovanje vlastitoga tiela, da bi se mogao odluditi za najintimnije obdenje
s ovim ogavnim osobama, koje se podaju svakomu, koji k njima
dotle. Kako reko,smo,, ve6ina njih je samo u pijanosti stekla
tuZnu odva"Znost, da opadini prikaZu prvu Zrtvu
svjeZine srd.ca i tiela. Upravo tu se pokazuje, kako groznu
vr5i neobuzdani prirodni nagon. DuSevni je Zivot posve izkljuEen, jo5 gospodujer samo nizki zahtjev tiela, ko,ji se ne brine
za kakve vi3e obzire ve6 jedino ttaLi uilitaJr- Pritom se n
mi5l.jenje ovih propalih lica - kojih se bezsramnost ne
izre(i - uvladi u nutra5njost mlada dovjeka, okuZi je i poput
otrovnog daha poubija u. njoj plemenitija nastojanja.
Vei
strah od..spominjanja, ovog slu,i,aja, ko,je budi samo grozu
ogarmost, moraor bi svakoga odvratiti od toga puta.
Ali tu vreba joi i jedna druga opasnost. Radi se o zataznim bolestima, koje se nedualorednim ob6enjem mo,gu prenosi
te mo,gu neizrecivonr nevoljom obuhvatiti cio Zivot
i ditavih porodica. Samo jedan jedini prekr3aj desto'je neizl
divo otrovao svu Zivotnu i porodidnu srecu dotidno,g
Ove se bolesti mogu d.obiti samo z.arazormod ko,je oboljele
be. Uzrod,nici ove bo'lesti srr siduine gljivice, bakte,rije, koje
mogu opaziti samo kod viSestotnog povecanja. Kod spolnog
obdenja ove bakterije prenesu, wlo brzo se umna.,Zaju,te'
88

nekoliko dana ili tjedapa izazovu pr"ve pojave bo,lesti. Uglavnorn

prorno,trit 6emo,samo dvie bolesti.
Prva je gono,rrh6e, obidno je zovtl triper (kapavac). Ona
se pokaZe najprije, kao g:rojna, bolna upala mokraine cievi.
Kako liednici kaiu, dade se ova bolest u prva detiri tjetlna razmjerno lako izliediti, ako bolestnik odmah pofiali savjestna
liednika i todno' se drZi njegovih uputa. Neki se plaSe od. toga;
bilo 5to ne 6e da priznadu svog prestupka, bilo 6to ne znadu,
kako bi namirili tro5kove mimo, znanja. roclitelja, a uz to se
nadaju, da 6e bolest sama pro6i. No dogatla se ba5 protivno.
Sama ne prode. Dodu5e moZe biti da se nakon kratkog vremena oni prvi pojavi vi5e ne pokaZu. Ali to nije dokaz ozdravljenja, ve| znak, da je otrov zarave prodro dublje u tielo. A
tada je izljedivost jedva moguda ili tek nakon viSegodi5njeg liedenja. TeZke bolesti bubrega, upala srddanih zaklopaca, smrtno
oboljenje krvi kao i drule nutarnje boli mogu biti posljedice
ove zarazne bo'lesti. Kao sporetlno oboljenje desto se pojavi
upala klidnih ZTiezda,a ta nastaje onda, kad je o'trov doSao
do njih. Radi njih je sad o,nemogrude,no
stvaranje klijava sjemena. MuZ vi3e nikada ne moZe biti o'tcem. Zariek su mu uzkfa6ene sve raclorsti vlastitorn d.jecom blagoslovlJena porodi6nog Zivota. - Ako otrov neoprezno5iu dospije na prst, a po
ovornu u oko, wauvat ie Zestoke upale oiiju, koje do,sta puta
dovedu i do poclpune'sljepode. Ova pogibao osobito prieti djeci
kod poroda, ako je majka zaraLena. Ako samo ne5to otrova
dode u oko, nesreda je go,tova. Tako izvjeB6uje neki liednik, cla
je u nekoj poro'dici o,sliepilo troje djece jedno za drugim skoro
nakon poroda. Pukim sludajem, i naZalost prekasno, upozna5e
roclitelji, da je to, bila posljedica go,no,rrhiie, a ova je o,pet bila
posljedica jednoga otdeva mladenadkoga grieha. Taj si je onda
u svolrn odajanju uzeo Livot. - U jeclnom sljepadkorn zavodu
u Miinehenu su tri detwtine njegovih Zilelia izgubili vid odinii
od posljedica go'norrhiie
Neugodno,sti ove bo,lesti.poveiava ioi i okolnost, da njezini
pojavi mogu lnclpuno nestati, dok ona sama latentno t. j. prikriveno u tielu driema, cla se onda nakon mjeseci ili gotlina gpet
pojavi. Gtljekoji je mladi6 mislio, da je izlieien - liednik viSe
ttii" -oguo naii ni traga bolesti - i on se o'Zeni, a nakon nekog vremena pronade liednik, da je njegova mlada Zena bila
z,araiena; samo preiesto tada ne uspieva, da se proces gnoje;
nja kod nje zaustavi. Biedna Zena,stala je ginuti; stalne boli i
tegobe ogordavale joj Zivot.; tlaljnji djedji blagoslov bio ioj ie

tt

uzkraien. Upravo je potresno, kad opaZamo, kako pr

cvatu6e, zdrave, r'esele djevojke nakon udaje obole, uvenu i
nekoliko godina legnu u grob - desto puta ka.o, ZrLva
jednog mladenadkog grieha svoga muZa.
Druga je bolest sifilis. I ona se prenosi slidnim bakterijama.
Cve prodiru kod dodira s obol.jelorn osobom radi najneznatnije
ozliede a kotn, skoro se tarno iadigne mali priStii., naoko posve neduZan. Dostd puta Se za.xaza prenosi poljubcem, ako su
ustne samo neSto hrapave ili izpucane. Lako se dogodi, d4rr
oboljeli ni5ta ne uvaiava taj pri5ti6, po,gotovu, kad taj sam za
neko vrieme nestane. Ovaj potetak oboljenja zovu liednici prvim stadijem. U tom stadiju dade se ova botest razmjerno, lak6
izlieiiti, ali jedino savjestnirn liednidkim postupkom.
Ne uspije li liedenje, otrov prodire dublje u kry. Sad je
otrovano cielroi tielo i s tim se odpodinje drugi stadij. Ovaj
se moZe pnkazaLi u razliditim dblicima. Mali, crveni osip prospe se iitavim tielom. U ustima se stvaraju zarazni dirovi, opa_
Zaju se koZne pjege, natekline Lliezda i'druge pojave. Ove iz_
ireznu, da se tada orpet nanovo pokala i mude oboljeloga.
Prema teZini oboljenja, djelovanju i temeljitosti primie_
njenog liedenja i obioj odpornosti tiela mole bolest ranije ili
kasnije nestati i nastupiti ozdravljenje. Liebnidko liedenje traje
od podetka drugog stadija obidno detiri do sedam godina. MoZe
se dogod.iti, da pojave bolesti sarne od sebe nestanu i da pri:
vremeno nastupi nesmetano,zdravlje.
Ali ako zarazni otrov nije podpun,o,odstranjen, to 6e na_t
kon nekoliko, godina nastupiti tre6i stactij ove btlesti. Budu6r
da se otrov razi(ao po eielom tielu, moZe botest zahvatiti svaki
ud, svaki o,rgan i poiiniti groznih pusto,Eenja.desto se stvaraju
dirovi, Sto duboko izjedajq meso, koji na pr. nosnu kost posve
uni5te; uni5tavaju i unutarnje org:ane, a uzrokuju i mozjovnu
i Zivdanu uzetost. Napokon su to dvie od najstrainijih b;lesti,
koje se pojave tek 10 do 20 godina poslie prvog olttienja,
Q
to.str: su5enje hrbtenjade i umek5anje mozga. To su gotovo
-drlali,
uviek kasne pojave sifilisa, i to desto,toa ljudi, koji
su
da su se posve izliedili. Su5enje hrb,tenjade svr5ava srnrdu
na-,
'ko,n
viBegodi5njih muka. Umek3anj. ^6ugu uzima po,malo, svu,,
du5evnu radinost, osjeianje, kretanje, .rrolai
a" prai"".
JrU".,
umnosti i po izjavi nekog liednika >promieni
dovjekl u najjacl-'
niju ru5evinu, Sto se samo, zamisliti dade,
dok se konadno smrt
ne smiluje ovomu, iedva jo6 dovjeku siidrrororr,
Au5evno ved
'odavna :nrtvo,mu i.ielu<.
190

Daljnja opasnost postoji u tome, 6to se moZ,e zarazlti i

diete, Sto ga'majka nosi pod srdcem. Po svem tielu prekrivenb
dirovima, te se ne zna, gdje bi se moglo primiti, dode na sviet.
i za nj nema vede sreie, nego da Sto skorije umre. U drugirn
sludajevima pokaZe se bolest tek poslie nekih godina, i tad
cna odpodne djelo svog razaqanja. Riedi prorokove: >>NaSi
otci zagrieSiSe,a mi nosimo posljeilice njihovih grieha<, pcstaju ovdje groznom istinom. - S ovim nipo5to niesu nabrojeni svi oblici, Bto se pojavljuju kocl ove bolesti. IBli srno samo
za tim, da o,piSemotiek i posljedice bo esti. Istina je joB mnc,e,ogroznija.
Dr Paul prida o nekom prijatelju mladosti, koji je kao dak
samo, jedan jedini put u svom Zivo'tu u pijanosti poiinio ovaki
p,rekr5aj. Uhvatio je bolest. DrLeli poslie, da se od nje izliedio,
cZenio se. Ali tada je bolest opet izbila na javu. Zarazio je
svoju mladu, razcvalu i veselu Lentt, a tako i diete, Za koje nije
bilo veie blago'dati, nego da Sto prije umpe. Kod otca je bolest
zalwatiTa mozak; nakon nekoliko tjedana je umro.
Da se u javnosti malo' govori o tim bolestima ili ni5ta, razlog je u njezinoj osobitosti, naime: stide ih se, a liednici, koji
bi mogli o tomd govoriti, vwani su Sutnjom. Toliko su ipak
smjeli odati, da po njihovim podatcirna moramo cieniti, da
broj spolno oboljetih lica u Njemadko'j doseZe nekoliko milijuna. U gradu i selu sve do najrlanjih'zaselaka biesne ove ne'
sretne pudke podasti i traZe uviek nove Zrtve. Sve odreclbe
vlasti, da se zapriedi daljnje njihovo Sirenje, sva tako zvaha
>za5titna sredstva< ne mogahu zaus'taviti ovo zlo,. Naravski,
najvi5e se Siri zaraza lakoumnim prigoclnim obenJem, osobito
prigodom veselica i zabava, kad alkohol uzme du5erme sposobnosti i tazpali strasti. Vrlo lako moZe biti,. da je koja od ne6udorednih djevojaka, koje se druZe sad s ovirrl, sacl s oninl
mladi6em, od kojega zarailena, a da ona to i ne zna, bucludi da
se prve pojave bolesti pokaZu tek nakon tjedan, dva, te ona
poslie okuZi svako,ga, s kojim grieBi.
Protiv zaraze Stiti samo jedno,: dlst Zivot. Za budu6ega
muZa mora biti gotwa stvar, da se bezuvjetno mora kloniti
vazda
svakoga ne6uclorednog
'Tko obienja. Polovidno,st,' neodludnos:t
vode u propast.
se pritisku strasti ne opire odludnim
>Ne!<<,tko moZda potajno Zeli na6i porifiku cla zatlovolji strasti,
taj 6e pasti Zrtvom neke zamamljivosti, te mora biti spreman'
da onaj kratki poZudni ulitak plati,svojorn Zivotnorn i poro'iidnom sre6om.

91

SIRENSKI

PJEV

Prema nekoj gr'dkoj pridi Live na nekom otokri u Oceanu

sirene. To su dudna bi6a, koja tako darobno pjevaju, da svatko,
tko ih duje, ima samo jednu Zelju, da dospije k njima. Ali nao'
lio,lo otoka s,tr5e opasne klisure, o, koje se razbije svaki brod,
koji bi poku3ao pristati uz ko,pno. Jo6te nikome nije uspjelo
pristati na taj otok. Ve6 tisu6e dornamile su ove sirene u smrt.
Ali se ipak jo5 uviek naKlo ljudi, koji su poZeJeli barem jedanput duti njihov divni pjev. I po3li su onamo s dvrstorn odlukom,
da. ne 6e pristati. No dim bi zaduli onaj zanosni pjev, zaboravili
bi sve odluke. Poku5ali su i oni pristati, i -_ propado,Se.
Vrlo, je dobrro ovdje ocrtana nepovo jna mo6 osjetnog'l
uL,itka, koja takoder svoj'ip laskavirn pjevom nebrojene zalutluje tako, da zaboravljajrl svoje nakane, odltrke i sve drugo, i
jo6 im je jedina Zelja tla, okuse njezine ugodnosti. Tko ne 6e
cia padne, taj uob6erne srnije ni htjeti da duje sirenski pjev
osjetnog uLitka, jer 6e inade i on uzprkos svim dobrim otllukama skrenuti protivno. - MoZe se dodu3e d.ogoditi, da se
uzprkolp dobro,j volji, 5to5ta ne da ukloniti da se ne viili, ne
dita, iz Eega zvudi s,irenski pjev. Tu 6e ti Bog poiuje
'mo6i,ili ne
samo ako ti sarn sve udini5 da ne podlegneB. No tko bez
dovoljno opravda;na razl,oga lako,umno traZi ovakove pogibli,
ne moZe radunati na pomo6 hrilosti, te se ne smije duditi, ako
pjev sirena i njega o'dmami u propast.
PreviSe su lakornisleni oni, koji ne imaju6i nika^kva Zivotna izkustva misle, da ove opasnosti ne i.ine nikakvih osobi-tih napasti, te su pripravni da ih naprosto zalaje, a opoimene
Crkve drZe pretjeranima.
Ona da je zao,stala, te ne shvafa
>modernog< doba.
Crkva vrlo dobror shva6a i ovo ddba. Ona razpolaLe wktt'
stvom od milone dvije tisu6e godina i sa strafrom opai.a, kako '
.se oni, znakovi izrodenja i propadanja, koji su naviedtali korra,c
Grdke i Rimskoga carstva, i kod nas opaZaju i sv6 nam viSe
priete. Ona prl tom ne vidi samo vanjsko kretanje svieta, ona
gleda u sndca ljudska i zapaia uZasne po,sljedice mnogih >modernih tekovina<. Nije to nesta$ica razumievanja z,a njih, ue0
jc to duboko poznavanje pjihova pravog naienjau Sto Crkvi
daje povoda da digne svoj ghs i opominje, dok nije kasno.

Kako u svako doba, tako se i sada duju glasovi, koji joj

prigovaraju, da mora promieniti svoje stajaliite,
inade 6e se
mnogi od nje odvratiti. Crkva je podpuno sviestna svoje odgovornosti, Sto je ima prema Bogu, d ne prema dovjeku.. poviest nas udi, da je Crkva yoljela dopustiti da odpadnu od
nje ditave drZave, nego, da udini i najrna,nje preinake u pitanjima vjere i zapoviedi.
Zata je prekoravaju da je nesnodljiva i natraZna. Ona
jest i ostaje nesnoBljiva samo protiv svake zablude i svake
opadine. Ona se ne protivi pravome napredku, ve6 se protivi
samo nazadovanju s visine krS6anske 6udorednosti na onu pogansku raauzda"uost, Sto ju je na5la, kad je poiela dovjeianstvo' oslobailati iz neizrecive dudo'redne biede i nevo,lje. Ona ne
diZe svoje zahtjeve iz po,hlepe za vla36u ili ned"ostatna tar;lrmievanja pravih tekovina na5ega doiba, ve6 iz praizvornih intere,sa svoje djece, koju Zeli oduvati od ponovno,ga pada u
davno, nadvladane opake obidaje, te ne shva6a, kako se moZe,
povratak k poganskom ne6udoredu, Sto ga je ona ve6 prije
1900 godina poliedila, oanaliti i hvaliti kao napredak.
Ako tko' tvrdi, da kocl ovih prilika ne dolazi ni do dega,
Sto je nepristojno, to moZe biti izpravno - u koliko se radi
o oanjskonc trenutadnom dinu. Ali Sto, se u nutarnjosti zbiva,
to je skriveno, na5em opaZanju. Grieh ne sastoji samo, od vanjskog dina, nego,je vec u pristajanju volje, koja se veseli nedopuSternorjpohortnoJ nasladi. - Ipak najgora opasnost je ra nedemu drugorn. PoZudna strast mide se napried lukavo korak
po korak. Kad bi ona sa. svojim zahtjevima otvoreno pristupala nepokvarenoj mlaclosti, ta bi je s' ogavno,S6uodbila. Zato
ona po,lazi tlrugim putem, ko,ji sigurnije dovodi cilju.
Kako raz,abire3 iz nadpisa opasnosti, koje 6u jo3 opisati,
radi se tu o nastojanjima por sebi opravdanima. Ova ku3aju
da predobiju poZudnu strast u svoju sluZbu i potom odu5eve
mladeZ z,a ono, 5to je na njoj po sebi dopuiteno. Narodito se
tztid,e, da se tu radi o pi[anjima odgoja, zdravlja, o tjelesnom
ojadanju, o modernim tekovin^6ma, koje su >>zna^rtstveno<<
obrazloZene. Pa ako se kod toga spo'tidu o tlosadanje pojmove
6udo,rednosti, to je z,ato, lto str o,ni upravor zastarjeli i nsr odgovaraju viSe naiem naprednom dobu. Svaki >obrazovani<<covjek treba da dita, vidi, dinl ovo i ono. To pripacla >dobrom
tonu<<, i kako li sq ne zovu svi ti tzrazi. Sve te izabrane rie,6i,
primjeri >velikog svieta<<, te bojazan, da te ne izsmjehivaju
radi >natraZnja.itva< zavedu mnoge da dine ono Sto i drugi.

93

ei

I tada moZe poho'tna strast da pred. njihovim odima, nesrne

razvija svoje draZi te im gotovo o'sjetljivo prikazuje, Sto, i
sve moZe pruLttt. Tim se nuZdno'budi poho,tnaLelj,a.
duh poprima u sebe sve one slike, d.ojmove, p.redodbe, te ih
mirnirn dasovima opet dovodi mladeZi pred odi. Novim se
dtaLajima pohoitna strast nanovb, budi te mami, sili i draZi
popuStanje. Ovoj juri5no,j navali ne moze odoljeti trajrno
jedan mladi6, koji lakoumno traLi takve opasno'sti. Sirenshi
pjev poZudne naslade zaluduje svakoga, koji ga dobrovoljno
prislu5kuje. Zalo' 1udoredni zakon nalale, da se ne smiju
potrebe traZiti ovakove opasnosti, koje prema prirodi ili i
stvu di'ne toliki podraZaj na ljude, da ih oni niesu kadri izcl
Zati. Ko,mu nije mogu6e, da irn se ukloni. mora odluditi. da
gleda ono', Sto, podraZuje na grieh, da odolieva nedopu3teni:r
pohotama, da ne tzazivlje sje6anjerna njih, i konadno da mo*
litvom i sv. Pridesti iz,prosi od Boga jakos'ti za stalnost u
giblima. Sam dovjek ne moZe je po;biettiti.

STIVO, KINO

I T. D.

MladeZhoie zabavei daljrnje naobrazbe. To je

orplavdhno,.Samo mo,ra z.a Lim teZiti, cta se kod toga na prvorne
mjestu njeguje naroiito njihov Ja, njihova du.Sa.Mora
da iz svegai crpi do, it za svoju lidnost. Samo, ono vriedi. 5to
dini boljom.
Poslije prvoga svjetskoga rata uviek se na sve strane
dalje'Siri spoljaSnost i dlitkost. Duh nebrojenih teZi u pr
redu za uZitko'm. Kod toga se skroz spo,lja"Snji uspjesi
njuju p,reko svake mjere, obrazovanje duha uvazava se
ili ni5ta.'I prema tormu Zeli se prije wega da se nesto
ljivo< dita, ili doZivi, a da se duh ili rnod mi$ljenja ne mora
torn umarati. Poslovno jaki ljudi, ko'ji u svemu gledaju
dobitak, a ne' brfuru se za eventualne zle posljeclice kod
sti, umiju izkoristiti ovo razpoiloZenje Sirokih masa
Nastoje jedan drugoga senzacijama nadmudriti. Kod toga
o;braiaju najniZirn nagonima u dovjeilru i nadme6u se
nim, pikantnim, pa,ie upravo'ne*udorednim
slikama,
i prilazivanjima.
Da bude za Eitale 5to udo;bnije, sve vi5e izIaze slike s
malo teksta. Sto je vi5e izazovno; to viSe privladi. Mlaka
treba zakona pro'tiv sme6b, i pnljav$tine ide na r.uku wlo
94

??rF1!

.1.

,.

bodnim i plitkim trgovinama. 11as,gljive porslije kiSe, nidu goli

plesovi u smotrama, kojih bezsramni plakati smu6uju mladeZ
sa svih oglasnih stutr)ova. Takva su i kiaa sa svojim >napetim<
ljubavnim p'ustol'ovinama da sve >dah staje<, i takovim slikama i plalatima na ulazu. Industrija samo pita, Sto >privladi<, Sto se kupuje, za, sve drrrgo ne mari. Tako se duh bezbrojnih sve vi5e obra6a k svemu onomu, Sto mu obedaje zabavu i
podraZaj Livaca, dok se sve drugo, Sto je poudno''i prije svega
za karckter obrazovno,, po'liskuje u pozadinu.
Ne da se opisati kolika je Steta za mladena.dkt 6ud, kad
u nju unidu shva6anja i predodbe ovih slika, knj[ga i drugih
stvari. PostavJja se kaosarno po sebi razumlj,ivo, da se svaki
mladid d.aje na ljubavne >pustolovine< i upotrebljuje svaku p iIiku, ko'ja mu se nadaje da se $plete u neiudo,redni oilno5aj
s djevo,jkam.a i Lenama. K to'mu serpovjerljivo upoznaje s' djeIima raatzdanika i prostadkih Zena. Nikad mu se ne p,rikazuje
idealni lik prave i,ene, ve6, samo' nagrde i nakaz.e, ko,je se postavljajnr kao uZitak za muLkarca. Kao zastupnici kreposti
dovotle se lidnosti, koje pripadaju smiehu i ruglu. U isti das
budi se u njemu >nemarl<<,zahljev, cla i on svoju Zelj'u na taj
kazali5ta, knjige'
nadin utaZi. Zato sa mnogi kinematografi,
trgovine i t. d. uzgojiliSta opadina.
Tko Zeli plernenito Zivjeti, mora plemenito misliti. Ben,sramni dini mnogih mladih tjudi plotl su njihova bezsramnoga
rri5ljenja. Ako dakle Zeli3, da mogne5 plernenito' Zivjeti, onda
uznastoj, da ti mi5lj,enje bude disto, otmeno,, vlsoko, i svakoj
prljav5tini zalvori ulaz u svoju du5u. SvoS'u predodbenu t'nod
drZi'distu! Onda, ie5 i ti mo6i disto Zivjeti. Mora5 samom uebi
biti ipak toliko dobar, da te mine svaka Zelja zabavljati se na
jednaki nadin kao propali ljucli. Odbij od seibe svaki njihov
poziv. Takvo druZtvor mo'ra ti se gaditi. Tei,i vaz.da za tim, da
se dalje obrazuje5, ata ima5 razumievanja i zani,ma.nja za
sve, $to je visoko, i plemenito. ditaj samo' takove knjiige, koje
6e ti koristiti ili ie5 se njima na dopu5ten nadin pozabaviti.
Nefrra nikakva ve6eg prirotlnog zadovoljstva od plemdnitih duhovnih radosti.
ODIEVANJE
Sa.mo s nekoliko riedi obradit 6u drZanje mladi6a prema
ienskom odievanju. Uviek se ponovno' naglasuje, da od lako{rrynrog odievanja ndstaju za mladila velike cxpasnosti. Zain' 6e

95

te znadeS' kako
biti dobro, da ovo pitanje mirto razmisli5
imaF vladati.
da svojom v
U Zenskorn je bi6u duboko usadena Zelja'

kadri'cla se l
Radi iztoinog grieha ljucli obidno niesu
zah
potlneblje
strano raduju tjepoti gotog tieta' A i na$e
je prya
tornu
Prema
tta ga Stitimo oil otjuouja vremena'
ne pokazuju
da6a o'tlievanja, cla tako pokriva tielo, cla se
zdrat
Skoditi
ne
lnogu
sualne clraZi i tla Stetni utjecaj'i
i
uokviri
tradin
neki
Ujedno'neka i resi tielo, te tako na

drgne i njegovu prirodnu ljepotu, koja se prije svega iatide u

obrazu i drZanju.
Zenski je sviet u sva vremena teZio da, se porno6u vanjskih sredstava, a nada sve nadinorn odievanja, svidi muZkarcj.ma. Pri tom desto zalazi na opasne stranpru,tice tirne, 5to po
riedima naBih biskupa >moda svojim 'narnjernim razgaljivanjem ili izticanjem tiela proradunano radi na podraZivanju
spolne d,uvstvenosti.< Mnoge djevojke niesu sviestne, da njihcvo,odievanje irna ovaj udinak, bududi da u nepokvarenoj normalnoj djevojci naravni nagon Suti, a ona nefira pojma o torn,
da je mladidev ustroj u tom pogledu posve drugdiji.
Zato je vrlo'opasno kod bezstidno odjevenih djevojaka i
i,ena paziLi na ono, Sto'podraZuje poiudnu strast. Tada se lako
rode nedopuitene Zelje, a k tome se jo6 ono, Sto smo vidjeli,
ritisne u pamet i opetovano se javlja u duhu, da ga draZi na
grieh. Ujedne, je to i valer glupo. Tko se dade' ovakvim draLtma
uloviti, taj pazi uviek viSe na vanj5tinu i na taj nadin ne 6e
njkada mo6i pravo, pro,suditi vriednost djevojke. Dade se zasliepiti onim, Sto laska duvstvenosti, mjesto da vi5e uvaZava
ono,, Stg, djevojku uistinu dini clragocjenorn. A ipak je za Livot
vaLno, da stede5 raaumievanje za pravlu vriednost djevojdinu.
I nije mogu6e da ne gleda5,ni jedrte'djevojke. MoZda se moraB
clruZiti s djevojkama, koje se u svojoj beclasto6i nepristojno
odievaju, a moLda i s takvima, koje to sviestno iine.
Opasnosti, Sto nastaju iz ovoga druZenja, moZda 6eB najlak3e otjerati tim, da ne slu5a,Ssirenski pjev, nego' da pazii ndr
Sto' drugo. - DoduSe se kaZe: >Odielo dini 6ovjeka< ; ali je tatioder istina, da >>odielo,pokazuje dovjeka<. Po naiinu, kako
sc djevojka odieva, moZe5 prosuditi i njezinu nutamjorst, njezinu vriednost. Ako do;bro i paZljivo promatraF,, Wadt 6eS naskoro, razne vrsrte djevojaka. Jedne bez prorni5ljanja otlmah
prihva6aju svaku glupost mo'dq. Dadu si u trgovini nabrbljati
i naprtiti svakojakih nevjerojatnih stvari me pazc(\ kako im
pristaju i da li s,u pristojne ili nies'u, i t. d. Te su djevojke, potrBne, bez rnisli. PoZali ih i pomisli, kakve bi to btlle Zene i
majke! Sirornah dovjek, koji bi dospio u njihovor korlo! - Ima
i takvih, za, koje se dini, da su odbacile svahi osj,e6aj $titlaOve niesu vriedne ni da ih pogledaB. - Druge naprortiv umiju
da se odievaju ukpsno, a ujedno i priistojglo. Svojorn spoljainosti pobutluju poitovanje prema Zenskom dosto,janstvu i oiitujq time nutarnju vriednost. Ako mora5 s djevo,jkorn oib6iti'
nastoj' dokuiiti, kako ona o, svemu sudi, da na taj, naiin upo-

96

TiionaT

je muZa-i Lene' d.a

Stinom stide dopadno'st.U naravi
"L :il
prosi, a ona bi naprotiv Zeljela b:li.tg:::L1^:*,:^*l:

"iii')"
;;;";

,i,

a"

"t6:"
il;;p;i;;J"

vanj5tlnu udini privladi:o*j. k?l-t1r:

dolazi u porno'6,davsi im fin osje6aj

Sad je za tebe
obidno se kaZe ukus - za milinu i ljepotu'
da zna3, u demu se sastoji prava [jepota'
jest naidivotnije remek-tl'
dovjek, slika i prilika Bo?ja,
po' tielu' Dakako' du3a
stvaranja, ne samo poi dir6i, ved i

ne oZivlj,avasamotielo've6moZetaja
;,;ffi;i:t;;"";i*b;'
nil^tilti:
stvenoutjecati ,,* njegov lik' napose"t .1*Z?-1i"1
'" kaie, daje svatko'kiparsvogalic
;ffiil;;;;;;"J"o
destosja
Koliko li nam ,rruisurrt.li mo6i, disio6ei tlobrote lidne
lica. A kako' opet strast nakazi
;;d*;;i;;enitog
smiehu
rL uasto dit i, du u oiima, govo'ru i
i;;;
":11,nJl
lakoumnost
povrinost
i
te
prostotu
i
nakazu
;i";;;"
znalaia.
samo' lidne crte' Sto t
Dakle, nije samo vanjBtina, niesu

"j"k;
;i#;;j;

j:
ti";' 'iprivladivirrri rjuteznim,"-".ct jeT :tl::
svepr
vanjstina*::l
koiima
rma
ljucti'
sja'
ii.e"

t:""i|?";i'
*_":* n":+c?Y-".ly'.iil?:"
;; ilil;#.I gria":"
pogledorn'
rnilim
i
distim
t"t.'oil:;l;;ii;,

""'
njima privladi i da nam
skoro osjedamo, kako nas ne3to k
kotl njih ugodno.
MoZe se
Bog je dao mladeZi jo3 i dudesnu- dr-agost'
ne
pojeclinaca
kod
OltL aaeje racli nbpovollnitr otolnosti
i.?i, Ji".ua"nito,mladlzje lienSI"o t:,*-^:-T:::lt.
njr
wjezina'clahnevirnost;'
ffihjH #;;;';i;d;"#k" snaga
Zatn'
srdce'
versele svako
i bujna Zivotna
ii-"ir"o.t
mlatloTn ljuclskom stvont' komu nije
drago'm,
;;;i;;,
6ena prirotlna clragost, doi"q ne treba. "ttt11li,l1;"'":l

or'n.ti"lti"a""

rjuuavi' On je u sebi i po' sebi liep i

97

- Tako 6eB se sve pomalo nauditi'

ma$ i njezinu nutarnjo'st.
je za'ista
ao o a:""o:"i sudiB pravo i ste6i 6eB razumievanje, Sto
Sto se
draZi'
orne
6e6-izluditi
Ujedno
iiupl, poi"iulo, i ukusno.

iiZiu'pou*uju

u nadinunjezina odievanja'Y9"d

"1"tkll:i
se u
tuanjeB pristaloj djevojci kaor liepom cvietu' a da
au
""
poZudorn!
tebi ne pokrene >>neman(sa svojorn
je to jadno'
Prije svega mora ti biti jasno, kakor
i "Y{o'
daju onim djepredno'st
ato dJdi ljucti osobito uvaZavaju i
*
kako ve'6
Uoie su vrlo bezstidno ocljevene' Oni su
rr:f."*",
u tome
no'Bnji,
ier
nepristojno'j
*
ovoj
krivi
naiviSe
;;t;h
podine
to
oou, koi" ju nose, i jer su oni uzrok' da
"d*g",
Zu*ttiljl
"itrA":"
koje no Zele ostati zapostavljen":.
slije i
cljevojka samo
zrtlk za nular:njost urladog dovjeka, ako mu se
d'.za niezinu
putenoj
strasti'
njegovojl
onda dopada, clok ugada
razumievanja'
nikakva
pokazuje
ba3
ne
,r"i"d1rorst
nutarnju
prema djeU poglavlju >Uviek Zenslto'< rekoh: >>Ustavu
To vriedi
vojci pokazuje se nutarnja vriednost,.mlacliieva<i'
se ponidaj
Ne
nada svE i za njegovo ttrZanje prenta odievanju'
joj
da ti
mirno'
Pokali
ljevojt<e!
bezstidno o'tljevene
;tti;
da
osviestiti
djevojku
moZda
6eB
Tirn
ot s"iaur
*lir:-"";*
preddaj
svoje dostojanstvo! Ali u svakorn sludaju
g*tltfi"t
odaju prayo, plencst onima, koje svojim odietom i vlactanjem
menito Zenstvo!

zaustave otrovima (alkohol) ods,trane; te se ta.ko otvoni put

djelovanju seksualnih podrarZaja<<.Dokazano je, da
i" v"Ai""
iudorednih p.rekr5aja poiinjena u pijanosti. U seAsualno.spar_
nom. razpo oZenju mnogi izgovore, prostotg i poiine cljela, koj6
seksuarni Livot poLivinduju i od koji,h dortiSnici u-triearori
stanju osjedaju plahost i gadost. U pijanosti rnnogi se dostanu spolni,b. bolesti, jer se uZitkorn alkohola razdraZens pozudna strast r'.el.utaZitine staraju6i se ni za koje druge obzire.
Zato se rnora u vlastitom interesu mlad.eZi pozdraviti po_
java, da se mnogi nadelno suzdrZavaju svakog uZitka
alko,h6fa.
Oni ho,ce,da bud.u vazda podpuni gospodari samih sebe. da
ne kvare svoga mladog tiela, te ne srt-aju u pogibao, da u nmetku otruju sre6u svo,je kasnije porodice i svoga potonr_
stva. -* Ako se ti ne.moZe5 s tim sporazumjeti da zauzme6
to stajali5te, o rda mora^5 - ako ho6ei da se oduva$, od tih
zabluda - nastojati, da kod svih sveianosti, proslava i slii_
nih prilika uinjereno, uZivaS alkoholna pi6a, cla uviek znadd,
Sto iiniS. Uviek budi sviestan pogibli i nadvladavaj se ta,ko,
da p,restane$ piti ili poded ku6i, dim spozna3 da je doba. U
takvim se poloZajima nepoko,lebivo drZi svo,jih nadela i ne podaj se razu:zdanu razpoloZenju !

PLES

.TLKOIIOL
alkoNe moZe biti moja zadata, da ovdje razvijem cieio
osoznadenje,,
njegovo
obraaloZim
ob3irno
da
ho,lno pitanje i
posljqdice
pokaaati,
1oj9
sarno
6u
po"odi"o.
Ovdje
i
iit"
preg1a
imade ,riituf. alkohola kotl mladi6a za njegovo drZanje
djevojci.
uZitak
Utvrdeno je izkustvon svii vremena, da obilni
razuzdanostima'
spolnim
sklonim
alkoho,la di:ri muilkarca
Cf"-ti je njegov udinak o'mama du$evnih sposobnosti' Alkohol
se spu3ia na njih klo magleni dah i uzme im svaku djelatnost'
Mirno, bistro'r-aami5ljanje nestane' duvstvo stida, dasti i odgovornosti omamljeno je. Mno'gi padaju u razuzdano
nje, a ujedno so povedava poZuclnost. Zato kaLe neki liednik:
>eovjek, koji u ob,idnon Zivotu zaustavama (kako ih prouzr}i
kuju plemeniti naaori i nadela) odolieva zamamljivosti poZuclnih 5f,ss5tj" pada Zrtvom upravo ovih zamamljivosti, ako se

Ono 5to je talro duboko u dbvjedjoj prirodi ulorienjem.o,

kao Sto je veselje za ples, ne rno,Zebifl por sebi zlo i ne da se uguSiti. Samot se treba brinuti, da se.vr$i na'dopuSten natinPles je po sebi umie6e.u prijatnom kretanju. po taktu iti
ritmu melodije. U neko5'timse plesovima predodujg-gbspodstvo
duha nad tielorn, dragi tzraLavaju radost, neku mi,sao fli s,u
sred,s;tvorokretnoeti. Liepirn drZanjern mjere, u ko,raku i u kret.
njarna mogu dati umjetnidki uZitak-.
Prema svojLim sklonostima za milinu i lraciju imadb ilje-'.
vol'ka mnogo vi5e talenta i sklo,nosti za ples nego mladi6. Kdko' se ved u malorn djedaku odituje nagnude za wanje i divlJe
igre, u kojrima moZe da poka^Ze svpfu snagu i odvaZnostn
trrko se u djevojke pokazuje osobita ljubav z,* ko\o i nigre u kolu s pjevanjem. Radost u lakom. ritmidkon kretanjll,
njima je prirgdena i kod. nepokvarene djevo,jke nema tu nidta.,
seksualna. Orie rado ple$u i uzaja,rnno5 Bto kod rnladi,6a malo
kada biva. Razumije se po seb,i, da poslije vorle pesati s muZ-

karcem, jer se prema svorn bi6u rado puste, da' ih drugi votli'
ofcem'
Ali i to ttig'" irti-t seksualnosti. desto puta voler plesati s
brato'm, nego 5a Strancem'
p esovi simbo ikorn' "''
U sva vremena, smatrali su se neki
Nluikarac snub'i' l
g
Livota'
znakovnim prikazivanjem ljubavno
primicanju i
izmjenidno'm
u
raduju
tatt
se
pristane i
;l;;;;tt
posjedu. -. I ova se simbolika moZe cla
uzajamno'm
;i";ffi;;
igra, kako
A; ; dopu5tenim dostojnim, formama' Ako se tako
svedanosti,
i
zabava
io-U"u kod mnogitr ponodidnih i slidnih
oncla protiv plesa nema prigovora'
Lako je razja5njivo, da niii nagoni u dovjeku traLe 'da
probiju d'opu5tene forme simbotike ljulalng.S ?i:o!".i du fl*
pleje do3lo i dolazi do
*"
u4AU
Zeljama' Ir tako
p""*u. $vLrJlrlr
svojim Lvt'lerrra'
Jv svvrv
ptlKazlf
prik"i" pI"eIIIa
-'
- r,
ipak'
sova, od-kojih se jo'S neki mogu bez'prigovora plesati' ali
pxuZaju mogu6nost, da izaztvait podraZaj poitrotne stralti,-!9k
Mjeini drugi pGsovi.viBe,niesu simbolika, nego prava zbilja'
razdraZljivoj
po
pleBe
se
po,
pristaloj
melodiji'
igra
se
sto da
muzici. afridt<ifr divljaka ili po najnovij'im >Slagerima> varijeteja, a njihov ponajvi5e vrl'o prostadki tekst mora naravski
inati i s' drugima pjevati, makar se u du3i
.uut ,otttrorrtttiu
Namjesto railosti u lieporn kretanju'
slaZe.
ne
njim
nimalo s
nastupa rado'st u uzaja.mnorn primicanju i do'ticanju'
Akosada i opet prorno'trimo posve razlidnu sklonost mladi6a i"tljevojke, lako 6emo spoznati, kako moze kod.oboje njih
biti p'osve razlidtt nutarnji slav za ples. Nepokvareno' neduZno djevojde, u kojem na.ravni nagon joS' spava, moZd'a i ne
sluti i n ,n , Sto znadi ve6 priliEno' jasna' simbolika neko'jih
plesova, te ih pleSe neduZno' kao i svaki drugi ples, kojemu
je
i,erna prigovora. I(od mladi6a je posve drugadije. Djevoj'ci
priroctena rado,st za ritmit.ke kretnje, a ko'al mla'[i6a je nema'
itt t.k malo; naprotiv kotl djevo'jke prirodni nagon jo6 spava'
dok je u njega jako razvijen, te ga sili na popu5tanje. S vi5e
'
ili manje svjestnosti teZi prirodni nagon za svime'' dim se podraZuje p'oEudna strast te prema torntt zapaZa u mnogim plesovima priliku, koja iite ususret njegovim Zeliama.
Sad je opet odludno, kako se pojetlinac drZi prema pritisku prirodnog nagona. Mladi6i, koji misle plemenito, znat 6e
ga obuzdati i tualiti u piesu samo' dopuBtenu radost. No Fokvareni momci vide u mnogom plesno'm veselju njima dobro
do5lu priliku da pop,uste svojim polro'tnim Leljam:a.
Ali i onim mlacli6ima i djevojkarna, koji ddbro misle,
'1.rrieti opasno,st. kotl mnogih modernih plesova. Ovi su, kako
100

re6 rekosrno, zamiSljeni i sloZeni kao simbolika ljubavnog Zivota. U tom su duhu rodene i muzika i kretnje. pa tako iie
moZe posve lako desiti., da oni zapodnu ples bez ikakve zle
namjere, ali se pohotna Lelja za, plesanja probud"i od. unapriecl
ve6 na to pro'radunanih kretanja i doticanja i ojada se.
Po raznim okolnorstima mogu sve ove, opasnorsti joB silno
porasti. Mnogoput po,laze djevojke na ples u lakim plesnim
haljinama izradenima Sto od nepromi5ljenosti Btor or{. gizde
po najnovijoj modi. Time se u mladi6a. nuZno budi pohota.
UZitkorn alkohola oslabi mirno razmi5ljanje, savjebt se omami, a krv ugrije. Obidno vrlo laka i duvstvena muzika pr.obudi
razpojasano razpoloZenje, l<oje traZi uhitak. T tako, s,u mlad.i
ljudi vrlo lako, skloni, da so po,svepodadu onoj simbolici, koja
je prikazana plerso,m,da se Sto, vise privinu jedno, uz drugo.
Po njezinu bezstidnu odievanju, po slotrodnorn, nameiljivorn vladanjg, zakljuduje mladi6 prema tome i na. lakoumno
rni'Sljenje t<ori Ajevojt<e, koje dotrro dolazi njegovirn Zeljama. I
u njima se protiskuje napast, da bi se na5ao s njom nasamu
za kojeg odmora ili kod p'ovratka ku6i. A jer su u njih mirno
razmi5ljanje i od.po'rnasna.ga kao uzeti utjecajima, alkohola i
piesa, moZe vrlo lako do6i do pada. Tako mnogi plesovi p,o.
buduju i,elju za ,onim, Sto oznaduju tako, silovito, da svr5avaju onim Sto, prikazuju: plesni satovi ljubakanjem, plesna
zabava bludom.
Ovo, Bto, smo rekli, neka potvrde neka mjesta iz spisa nez
katolidkih liednika i strudnjaka, kojima zacielo ne 6e nitko
spo'ditnuti prenavljanje i nepoznavanje svieta. Neki su nj,ihovi
'-zrazi ,tblai,eni.
>Znade,nje ma"tronesvakog plesa je s,nubljenje, udvaranje,
uzajamno, primicanje i draganje,meclu dva lica,razlilnog spola.
A sve to ima sarno taj cilj, da tzazove spolnor uzbuderije. To
sc tr)ostizava to lak5e, 5to, kod plesanja poine"raditi vi5e osjetnih o'rgana kAoposrednici spolnog orsjedanja: opip radi izmjenid'nim primicanjem i do,ticanjem, sluh umilnorn glasborn, koia
priroclno' prip,ada plesu . . . I kod nas je ples najve6i svo,clnik
u ljuba;rrnorn Zivotu. Ima naime niz modernih plesova, koji jedinor oznaduju izvr5enje ljubavnog akta, i to na skroz proziran nadin. . . Po svo'jo,j biti svi su plesovi jednaki. ples dopuSta muZkarcu i Zenskoj da se u neposrednoj blizini nasladuju
u takvoj situaciji, kakvu inade zakoni moderne etike drZe nezgodnorn i nedopnr5teno'm<.KaZe se za jedan ples, >>tango<<,
da
>pusto5i svieto,m kao vruda p,o6ast. Ako dbidni ples sluZi kao

:t01

U njemu nerna dezprecligra ljubavi, to je onaj'

fttC9i
"qP
on
se ne tura tek naioeu," ot je nelca vrsta zadovoljenja,
posver
iasno oryr'- za 3t3
on o'pi1pe
je ve6 ou
G;
il;
"itio.
o' F' Scheuer)'
(Dr'
med'
uvodu'
kao
sluZe
pi**i
;i;ii
u stilizo'
provrgnuta
erotika
>PIes nije' ni5ta drugo nego
Fuehs)'
(Eduarclo
smr,bljenje<'
urrrrr rit*iku:
podtai"aia na spolno
>Ples dakle stvara na^kupljanje' svih
kretnia' otufivaf' .kao
osjecanje. . . Oeont,s""iu- i*i'Ai"n
plesova tal<o
nriprava snubljenja :" Loa na5ih najmodernijih
posve
naivnosti
potlpuno'j
sakriti samo
;"''
;;ta;;,-;;;;
cljevojal<a'.iz
nekih
Zivot
mlattih djevojaka. Pokvareni
""gll
na.koje su stupile - tanu'
obitelji z.agnkeo'se na plesn6g tlu,
svi drugi pos velikorn-iaivnoB6u, a tada su dodli
;trte-iel
glasia
umilna
i
sluh'
njuh
srednici ljubavnog ZWot'ut o'pip, vitl'
pobudljlvo
i
omarulo
ueriluf:
i konadno, katl su ozechjele^i
T'
tirrauto' bi6e sviestnoi ili
djetovanje alkohola, ;; iilJ.rril;iuao
iz kojega je-izlaz mo'gud
nesviestno u vrtJog p"Z"i"fft "".n ada,
(Prof' Dr' W' Lieppojeclince<'
samo z,a,neke vrlo t<arakterne
mann).
Iz svega ovoga proizlazi' da se ne moLe-wre\i "O9"ltli::rd
pojectinorn s:ludaju ovisi pona;o aoprrst"rr"osti plesa. U svakom
ple3e i napokon
priie o vrsti plesa, o"dt o naiinu' kako se
u obzir' da
uzeti
kod dega treba opet
;'ils"ad;;pt-esadici,
Moze

#fi;;t;l..u

*oL" fiti clnriadiii nego stav muzkarca'

u"Lut"t ili nesviestno' nadinom

se dogoditi i to', da l:"t":t""
bucli pohotnu' dtai muZkarca'
plesari5a,
'
do'puSten' ak9 9e - u
lusrr" je, da je ples tatla 6udoredno
Zatn su ne6ud'oredni plenj,ernu traZe samo atp:tS1""t radosti'
dopuSteno u!e-s{otako,nije
Isto
sovi bezuvjet"o ,ut"i":L"i'
6e se-na njoj p.lgda
znade'
ioju-se.
vati u plesnoj, ,^au"i, i
je
samo predigra neducloiri koja
sati na nedopuiten
"*i"
ttrZi do svoje dasti'
koji
mfaaie'
rednih razpojasano-ti-S"tki
clopustenih d-eryva"
Ali
kiod
i
zahvalit 6e na takovo* o*;t"".
buditi pohotnu
moglo
bi
Sto
sveg:a'
mora5 se sviestno f.fo"iti
'kod iZivanja alkohotastrast. ovamo p"ip"Ju i umjlrenost
jojr po.p"e"r" buditi ryoho'taa-ne-lmije3
Ako bi se protiv
-smijeB
se u.
da
se'
"oije
Naudi
pozabaviti'
*u oiorn
p;ustiti, ne
nadin ugo4no zabavlja'3'-11-lt'
A;;;i""
takvim prilikama
nepnuob6e ne padne na"; um plosta misqo ili Zelja, da se na
stro,jannain pribliZiB kojo'i ttjevo'jci.
-se
pobrinu 7'a dovoljan \a'dznr:
DuZnost je roditelj,a da
t'iak
kod plesa i kod povratka ku6i. hatrav 6e nadzor biti
102

samo onim, mladidima, kojima o*n ometa njihove lakoumne ili

aeiudoredne nalrane; zato nastol'e da ga spriede. Plemeniti se
mladi6 raduje naaoinosti ovakovih autoritativnih osoba, jer je
u tom i jamqtvo, da se ciela plesna zabava kretala u dastnim
granicama. Isto tako nalazi on opravdanirn i po, sebi razumlji\rim, da kod povratka ku6i izkljudi mogu6no,st svake nepristojnosti. Nastojanje nekih mladi6a, da sami sprovocle dje.
vojku kudi, ima svoj razlog u tome, da bi onda" mogli sebi
doprnstiti svakakve slobod5tine ili Sto gore. Ako bi katla ipak
doBlo do toga, da ti sam sprovod.i5 djevojku kuci, budi time
ponosan i dokaZi, da ti se moZe povjeriti materino zlato, a
da ne treba za nj ni daska strahovati. Upravo se u takvirn
prilikama odituje 6udoredna w:edaost mlaclog dovjeka.

SPORT
Sva-kako se rnora pozdraviti,
da se sada svakoj wsti
Sporta - u koji treba ubrojiti i kupanje, gimnastiku, putovanje i dr. - polaZe ve6a va"Znost nego pr:ije. Sport je osobito
vaLan za one, ko1.i po svom zvanju ne rade tjelesno na svjeLem zraku ili rade premalo. Cilj svih ovih nastojanja ima biti
tai tl,a se jada zdravlje, da se razvijaju mi5i6i i tielo udini
okretnim i spretnim. Cielo tielo treba da izraste na normalan
nadin, a da se nutarnji organi mognu pod,puno razviti. S pove6anim osje6ajem snage diZe se nuZclno i zclravlje. Razumni
Spo'rt dini iovjeka zd.ravim i veselim. Zato je Sport izvrstno
sredstvo za oporavak i odmor.
Sarno,ukratko iemo pokazati,,la se znadenje bporta desto
precjenjuje. To se moZe pnkazati ponajprije u tom, Eto, se pretjeruje samo da se postigne neki rekord na pr. kod natjecanja. Tu se sile prenapreZu, a to Skodi zdravlju.
Nadalje moLe zarrimanje za Sport tako zaokupiti mladenaiki duh, da pred njim odstupaju svi d.rugi obziri. Tako dolazi
do precjenjivanja Sporta, a s tim i tjelesnog rad.a. Duh, du5a
odstupaju posve. Nastupa zaprepastivo draZbovanje. Ne moramo li se do'i.sta dudom i,uditi, aJro se neki din, na pr. da je
netko kod.-natjecanja trebao 1,8 sekund.e manje od drugoga,
>kao najve6e dudo svieta< odmah javlja na sve strane Lbrzoiavom i brzoglasom gorljivo se o to,m govori i slavi se. Takova shvadanja vode pomalo d.o du"Sevnemlitavosti i nehajnasti, 5to nije nimalo zavidao. Da se uklonimo toj opasnosti,

103

sredstvo zatreba uviek dr?ati u pameti' da je Sport sa^mo

da je duSa
nego
Sport;
nije
da
jatanje
ali
liela,
i
onl"r"uu":"
i
obrazovati
eovletov ttliaoutii >Ja<. Nju.Tgt'*o
;;;;;;"
briZljivoB6u'
i
njegovati clateko ve6im interesom
eielo
Ipak, i ovdje ne moZe biti moia zadala da obradim
obra>>Tjelesnim
pitanj^e Sporta. (Poretti: Lockington:Kiible:
zovanjem k du-irevnoj snazi<' T]trolia, tr{iinchen-Innsbruek)'
ove knjige' za
i;"i;;" 6" samo' ono, lto 5" ,, ',"'i s o'sobitoSdu
je'
znade' kako
da
pru,ri *tu" mladi6a po"*t djevoici potrebno
dje-:
suraduju
kojima
prfeAbama,
v
ie se drZati prema onim
zalucli
i
st/asti
pjev
poZudne
sirenski
f U niitr odjekuje
da se ne kaZe
"":f.".
mnoge. Kod ovog razliganja ne tta se -imoi6i'
se ts pitavi5e'
Sto
ne5tJ o znadenju Sporta za djevoite, tim
je
potrebno''
da se o
te
pretresa,
nju *"d" mlaal6ima mnogo
irjemu ii'restrano nro'suduje.
'i
- koja na t]s.u9e
Nrie dudo, da je putena strast
.- u Bportskim lit^l|
nastoputova-vreba da osvojimladenadko :"d":
cilju' Na
uvrebala Aotru, priliku da dospije L 5v6s111
i"":i-"
*Og
s1,gme'gu6e nadine .r*ij* o*" rad u Sportu
*::]': sY"
P::
-o1?1,
go"ut*"ttj*rinim Zeljama' Iz ovoga se dadu razjasniti
podpuno na911{3, kacl bi''r
dvoruge i izrasline na njemu' Bilo bi
samoga Sporta'
raai n-jifr htjeli zapodjeli bortou protiv
se nedist" :P":
Izrasline dakle imadu svoj uzrok u tom' da
vGe ili manje sviestno.uBuljaju-u Sport 5,19
""an" "'m:"te

;:ffidJffi:

ffifi;;il;ti"

r*ti"'i1 sery1i
dopadriivost,

privla i eo91"19
fuit"r"*rrrt ro'm,da pobuctoil ptZttjtt, clana sebe
ljutli'
Daijnja opt*ttl"i

postoji u nastojanju mladih

rruLkataca.
'4."
* p"a izliktrn sportamgclu pribtiZavatii:91-"-iT?-"^Tl
opasnim posljedibez ikakva nadzora, 5to moZe- lako' uroditi
dj":"iOt
mrroge
se
5to
je
najopasnijr':,
svakako
cama. Ali
1i91
da u Bportskorn ili kupa6em odielu
"oaiii
""*Ljanjem,
na tetea muZkom svietu l- .l"qu.lBtima ,
.:rroi" ti"lt
"
- to
po iit"rru sate u kupadem odielu s mladim dovjekorn
v
sundarra kupelj - ili se oboje 5e6u u takovu kostimu i
po kupaliitu. Tacla se vi5e ne moZe redi da se bave Spo:
radi Spor"ta, negor su ga rinuli u sluZbu poZudne strasti'
Zato' bi za d.jevojku imatro vriediti kao glavno nadelo'
se kod Sporta *.dnn" s njezinom osebno66u, a prije sv
s njezi,nirn, o,sje6ajem stida. Raclostno rno'ramo pozdraviti
da tjelovjeZba za djevojke rnora biti posve dru
"oiiu,
sastavljena rLego?,a mladi6e. Stvorena je ve6 nova vrsta
nastike, koja je u4eclena podpuno od Zenskoga svieta i
104

u sebi vrlo dragocjene i obrazovne momente. Dok utakmica

ili natjecanje mnogo viSe odgovara osobitosti mladi6evorj, dje_
vojadkonr. je bi6u p'r.rnobliia Sportska i,gra. Kod, njega se rado
divimo snazi i odvaZnosti; kod nje volimo gledati milinu i gracij:u. Zalo ponajde56e djeluje odbojno ona SportaBica, koja
Zeda sarno za rekordcm, jer pri tom ni5ta ne raduna sa Zenskom osebno,sti.
PomuZkardenje djevojke vazda donosi sa so,borrrnapu5tanjer njezine prednosti i zato Skodi njenorn bi6u. To vried.i i za
sva lid.na nastojanja, koja imadu da iz;briSu razltku spolova.
Za djevojku je ovo odricanje njezine osebnosti vrlo,Stetno, jer
tada. ved nema nijedne od prednosti, koje bi kao Zena mogla
pruZiti muLu. Zato; se i mogu duti Zalbe do,brih mladi6a, koji
se s opravdanim ogo,rdenjem i prezirom LlL,e na >pomuZkardene< djevojke. Up'ravo su im odvratne. Dakle svaki >uspjeh<
'
pos;ti,gnut u tom snrjeru ide na radun. njihova najdubljeg
'ie
je rkupo pla6en.
bi6a,
Prije svega mora se kod Sporta duvati Zenska tankodutnost. Ovo duvstvo stida, kojega sam znadenje ve6 ob6enito
razn&7a, jest
po' BoZjojr odredbi 'u djevojke
osobito
ljeZno i osjetljivo, buduii d.a se radi svoje osebnosti vi.Se prepu,5ta vodstvu duvstvenih vrednota, dok mladi6 stoji prije pod
utjecajem razumnog prosudivanja. Zato je bwustuo sti,(Ia za
nju i, za njeei,rw tistotu nwjjaia d najglatyni,ja obrana. Izgubi li
stid., izgubila je ponajde3de svako 6udoredno, upori5te. desto
.se moZe utvrditi, da i mladi6 ne6udored.na Livota radi mnogr
promiSljerlije od, mlade djevojke. Radi mirnog promGljanje
njemu 6e mnogo iak5e uspjeti, da se opet pridigne, nego djevtijci, koja izgubiv5i stid, irema vi5e niiega, za ELa bi se mogla prihvatiti i zaustaviti" Ako dakle djevojka izgubi stid te
bez potrebe i lakoumno sftida koprenu, kojom bi kod odievanja imala pokriti tajnu svoga tiela, ond.a posto,ji velika opasnost, da ona viSe ne 6e zazirati ni od dalljnjeg izlaganja svgga
trela. Sk'inula je stid., koji bi j,e od toga imao zadr?iti.
U.svo;'oj enciklici o krS6anskom odgoju mladeZi naglasio
je Sveti Otac papa Pijo, XI., da je za Zensku mlade? >svako
jarrno izlaganje vrlo nepristo,jno<
Isto, tako s1r se njemadki biskupi s punim pravom digli
protiv izlohenog plivanja i gimnasticiranja
Svoj
djevojaka.
prigovor terrrelje'najprije na tome, 5to se ovim vucarenjern u
javnosti stvara neka neZenska vrsta. Zadada Zene jest i ostaje, raditi u tiSini, u domadinstvu, da dinornrdokazuje svoje ma-

105

terinstvo. Izlaganje i pokazivanje njihovih Sportskih mogu6nosti pred neizabranom mnoZinom gledalaca, a nada sve uiakmice i natjecanja nastado3e smo od teLnje, da i one' dine isto
*to mladi6i, da ih opona3aiu. Naiodtrije se mora osu'liti zao
obidaj, da djevojke kad5to zalaze metlu gleclao'ce u svorn ku*
paiem ili 5p'o,rtskorn odielu.
No glavni prigovor protiv javnih priredaba .leZi u djelor
glevanju, Sto ga ovo dini na mlacle ljude. Ovi su navikli, d'a
raagaljivanj'e
ne'obidno
Aaju ienst<o] tielo odjeveno. Zato svako
Djevojka
njJgovo djeluje podraZljivo
-odjevena na njihovu putenu strast'
cljelovanje.
pr,ouzrokuje
ovo,
nuZno
slotodno
oiuf.o
Kako udeni strudnj'aci uvjeravaju, upravo vicl utiede nada sve
podraZljivo. Odstraniti ove udinke' Sto ih vr5i pogled Zenskoga
li"t" o kupa6em i Sportskom odielu na prirotlni naglon'
mo,6i 6e samo' zreli ljudi jaka znalaja, a ve6ino'm i oni ne 6e
rno6| a najmanje lako razdraZljivi m1adi6i. Posve je raznrmtjivo, cla se] na iakvim priredbama nadu ditave skupine mladih '.
ljudi, koji bi se poZudnirn pogledima Ze jeli zabavljati na ovo{n
iz!.oLenontprikazivanju' I oni, koji tlobro misle, dolaze u opas-'
no,st da podt"gttn ovim poclrai,aiima. Na moje pitanje prizna5e
*i muaiei, f<oji sti bili na takvoj jednoj priredbi, fla 5s viSe"
pazili na tielo, nego,na dine.
' Kod opisa svih ovih opa.snosti Zelio .bih krepko' naglasiti:
Ove opasn-o,sti ne seZu tako daleko, da bi na samom mjes;u
cloSlo,do grjeSnih raztzdanosli - kod tlivljih obalnih *oLt\i1
kupali3ta i *tifttift prilika do azi i do toga, tako da sludajni
prolaznici
moraju biti spremni i na najnevjerojatnijE
-neqg
'zato
ljucli'
mladih
jako
strast
razbuduju
3to gletlanjem tat<o
u
ostaje
svega
Izpred
izclovo;tjenje.
traLi
poslije
Loga
cla orra
reslike
panreti rlti.ttota. slika o videnom; fanhazija odraauje
horn, iznosi ih pred duh u najzarnamnijim bojama i podraZujie
na popuStanje. Svatko tko je samo malo zavitio u du3enrni Zivot mladih ljudi znade, kako, teZko' oni imadu da trpe od ta.
kovih pred,oEaba fantaiiie. Za svakoga mladi6a, koji Zeli ostati
dist, ml6ra vriediti nadelo, cla krug svo'jih misli saduva dist oct
takvih slika, koliko najvi3e moZe. Redenica u Knjizi Jobovojt:
>Sklopio\ sam savez s mojim o'dirna, da nikad 1E po'mislim n4
djevojku<,, mora vrieclili i za njih na taj nadin, da se uklanjaju svim pogledima, kojima bi u njitrov duh mogle prodrieti
slike opasne disto6i.
Prigovara se, da je ipak bolje, da se mlacleZ privikne na
takve poglede. Tirne da tielo clrugoga spola gubi, na podraZlji106

vosti poZude i nema na nju vi5e nikakva utjecaja. Ovaj pri_

govor dobro pgkazraie pow6an i kratkovidan nad.in, kako se
mnogoput sudi 9, ovim teZkim pitanjima i njihovim zlim posljedicama. ?u se posve puSta s vida, d,a je silna razlika izmedu radoznalosti i prpo5nosti (Vorwitz). Radoznalost se odmah
srniri, dim sazna,, Sto je Lelila znati. posve druga.dije je kocl
prpodnosti.Nje,zino pokretalo nije Zelja da Sto sazna, nego je
pohotna strast, koja traZi podrdZila, Stor je mogu pdbuditi i
zadovoljiti. Prpo5nost se zadovo,ljava u trenutku todno kao i
pohotna strast, ali ne traj,no. Naskoro, se ova budi nanovo i
tjera prpo5nost da traZi,nova podraZila.
Stalnim privikivanjem na ove pod.raZaje moZe se ipak dodi
do'tle, da oni konadno ne ie imati vile nikakva utjecaja
na
pohortnu strast. Tz toga ne sliedi, da bi ona time bila zadovoljena, nego joj tacla treiba jadih podrakaja da razigra otupjele
Zivce. To nam pokazuju Grdka i Rim, pokazuju nam to ve6
i slidne prilike kod nas. Ne6udorednost se time ne 6e protjerati nego 6e biti jo3 protuprirodnija. Pozivan3:e na dinjenicu,
da su lieinici i bo'lnidarke neosjetljivi na draLi tiela, ne dokazuje niSta. Ovo biva doista samo onda, ako su podpuno ovladani nastojanjem da pomognu bolestniku, tako da je time
n;'ihova pozornost dovoljno, zaokup,ljena. A ove ozbiljne, pleme.nite nakane nema ni kocl monskih kupaliSta ni kod tzlohenog
plivanja i gimnastike.
Kaoosoibito' nevaljani izrod Spo.rta mora se oznaditi zajedrid.ko' p,utovanje rnladi6a i djevojaka, koji se po ditave sedmice
povlade po, Sumama bez ikakva, nadzora a gdjegod i preno6e.
Razumije se, da rttavi mladili teLe za ovakvo,m osamljeno6iu,
jer se nadaju, da ie tada nesmetano mo6i popustiti svojoj, poho'tnojl stra,sti. Sto, se putuje u skupinarna, to stvar nimalor ne
mienja niti je tzprilavu. Mladidi d"obro >znadu< jedan drugoga, te ve6 dobro paze, da putuju zajedno samo isto,mi5ljenici,
}oji jedan pred, drugim nemaju Bto, da, kriju.
Kakve teZke po,sljedice podini u djevojkama ovakvo t,ajednidko putovanje, mode se lako opaziti, ako takve >horde,<
sastanemo' na putu ili na Zeljeznidko,j stanici, te samo povr5no
promatramo, ove zapu$tene Zenske prikaze. Nema na njima ni
traga Zenskolj njeZnorsti, dogtojanstveno,m vladanju.
Paie akosvi udestnici putovanja do;loromisle, i onda prieti
velika opasnost. Sto s,rno reldi u poglavlju >Prijateljstvo<<, to
vriedi i ovdje: Udinci se podraZaja - spolovirna oso;bitih ne dadu izkljuditi. K tornu se valja sjetiti neugodne mo6i pri-

rodnog nagona kod mtadi6a, ko'ji. rnoZe i clobrima prirediti i

najtele napasti. I tbko moZe dodi do povjerljivosti, kod ko'jih
u poietku moLda nema nikakve zlerpamjere, ali poslije ide we
oatJe r qalJe.
Ko,ji dobro' misle, neka se ne dadu na takva zajednidka
putovanja, i radi toga, da se oni drugi ne mognu pozivati na
njih. Osim opasno'sti, koja im prieti io6 ima i daljnji tazlog,
k'oji ih mo,ra od toga o'dvra6ati. Svakomu ie znana, 5to se na
takvim putova4jima moZe dogoditi i desto se dogada. Ati ni'
tko' ne zna, da li se i kod njih nije dogodilo S ,o nepristojno.
I tako se mladi6 zajednidkim putovanjem izlai,e naigoroj sum-''
nji. On vi5e ne mole zahlievati da ga dfre nep'okvarenim,
JoB jedno6 naglasujerno, da su svi ovi izvodi u,pereni sarnoi
proti nalaznim izraslinama Bporta, koje dine veliku Stetu Zenskoj osebnosti i Zenskoj stidljivosti te veoma ugro'Zavaju 6udorednost mladi6a i djevo'jaka. Osuda ovih nagrda ne treba cla.
ti pomuti radost za zdravi 5port. Naprotiv-l) Rado'st 6e, tvoja
biti to distija, 5to, se viSe pobrineS, da o0 nje izludiS sve nizke sporeilne nakane. To, 6eS positi6i samo tada, ako ne poslu*
SaS sirenski pjev potlo'tne strasti, Sto odjekuje iz ude56a ili
gledanja svih Sportskih priredaba, kod kojih sutljeluju djevol'r
ke, i Zato ih ne pohada| JoB jednu opomenu htio bih tu
uplesti: Pripazi i na sebe, da se kotl Sporta pristo'jnor odjeneS'
da. ne povriedi5 stidljivost djevojaka, kcje moZtla gledaju.
Ako bi te radi ovog drZanja izsmjehivali da si n*lraLam,
nemoderan, bo'jaZliiv, odgovori im, da ti povratak h poganskirn
obidajima ne smatra.S napredko'm nego nazadko'm; da se ti ue
Zeli5 dati kvariti i trovati modernim >tek'ovinama<, a da
rokogruclnosL obzirom na 6udoredno pita"nje znadi gospoclst
mesa i rohstvo duha. _- Spo,rt ti koristi uistinu samo
ako ho,risti tvom duhu, tvojoj du5i i nidim ih ne vrieda.

,vrrFjzTvo (l
Po BoZjoj j,e voiji ve6ina ljudi oclredena 7a brak. P
didni Zivot, ima irn biti izvor najdistijih, najljep6ih; najbl
nijih'zemaljskih
radosti. Ne nalazi se prava sreia u
niti u uZitcima, niti na ptresnim poclovima, u kinima,
Iokalima, na iz etirna, u Sportu ili gdje drugdje; oha
u tihom domu, a osniva se na iskrenoj, pravoj,,
ljubavi: na uzajamnoj ljubavi,supruga i uzajamnoj
roditelja i djece.
108

Neodklonivi uvjet za ovu sre6u je pravi stav muZa prema

Zeni. On mora u njoj vidjeti drugaricu svog Zivo,ta, uj"*og
"i
druga, majku svoje djece i kao takvu *o"i
1.. susretati
s njom postupati. Ovo shvadanje ne daje sp ianr,o po seni;
ono se mora izvoj5titi, mora se izvojevati od nizke p"i*au
i
braniti od. mnogitr neprijatelja. Zada\a je doraslo,gf mf"Aog
dcvjeka, da prisvoji sebi ovaj visoki, pleSneniti o*o*7
uop*rl
U god"inama tjelesnoga i du5evnog ra'Aritka stvara se i n5e_
govo shvatanje o Zeni.,Ono,je.zakljudak, udinak njegovitr teZ_
nja i Livota. Zato je nepomudeha, duboka, blaZena biadna sre6a. dosudena samo onima, koji su se kao, buctudi muZevi pro;bili
do dubokog po5tovanja" Zenskog dostojanstva, do pravog viteitva.
Bilo bi dosta dudnovato, kad sveznaju6i Bog ne bi bio r'e6 unapried. ,sve p,o,trebno pripravio, da se o\ro viteZtvo nadaje sarno po sebi kod prirodnog razvitka djedaka I mladi6a.
Najlisrdniji odn'osi svakog dovjeka jesu oni, koii ga
veZu s majkom. Dakako, da diete jo6 \e zlra., Sto ima zabvaliti svojojr inajci. A nije to, ni potrebno. Bog je mudro uredlo, da je diete u prvom redu upu6eno na majku. Ona je njemu sve. Iz njezinih ruJ<u prima malone sva dobrodinstva; raste na majdinu krilu. Vazda ima priliku d.a se divi majdinoj
ljubavi, uviek poZrtvovnoj, vjernoj, briZljivoj, uviek spremnoj
na ponood koja nikad ne zataji.
I tako se nadaje samo po sebi, da u nizu vrjed.nota, Eto ih
rrroZe biti za diete, prwo mjesto, zaprema majka.
Ova ljubav puaa poStovanja silno se produbljirje, kada
djedak spozna Sto znadi ried >majka<. Rekoh ti ve6, Sto sve ta
ried kaZe, da te je devet mjeseci nosila pod srdcem, u teZkim
te bolima rodila i grudima svojim dojila. pri torn ti je j,o5,,
dok si bio onako nalahan i bezpomodan, dinila takve usluger
kakvih ne bi bila mogla ni od. koga zahtievati. Koliko briga,
strpljiivo,sti, neseibidnosti, porZrtvo'rrnosti, ko,liko je bezsnenih
nodi stajalo' nj'r.r, dok te' je pornato postavila na nolge, to si sarn
sebi mogao pomo,6i. Koju ljubav i dobro'tu ti je uviek lzkanvala! Kako te je milo, i prija;zno syagda pogledavala! Pa mo,Ze
lj se onda drugdije pomisliti, nego da 6eB se gandti od radosti i zahvalnosti, kad pro'misliS, 5to je tebi majka tvoja?
Ouo ueli,ko po*tovanje prenx& majci je temel,j wteikog miSljenja, ito ga noa"a,osje1ati, mtad,i 6o,vjek prema, deni. Ono
se moZe izgraditi samo na Stovanju materinskog dostojanstva.

109

Koit, ml,ud,iia ne modemo o\ekitnti, da ie Stouatr ilieuoikw, alco

se nije naudio Eteuati, maiku i majiino ilostoiansttto.
Bog je skrbiror i dalje. U normalnim prilikama raste mlatlid
sa svojim sestraffra, i usrdni se vezovi ljubavi.obavijlaju i oko
se"9tara. U zdravim su prilikama sestre bratu bezspolne. Spo;lni je poclraZaj tako re6l izkljuden. U vladanju prema sestrarna
mora mlaclii najpriie pokazati svoje viteZtvo', smatraju6i wojorn zada6orm- da sesti'e, kao slabije, 5titi, pornaZe im, da ih
savjetuje, da im se ne narnede za gospodara, v& se svagtla
vlada prema njima veorna ob,zirno i prijazno. Bta6a, ko1'a se,
d.oibro,slaZu, dine u mnogom pogledu medusobne usluge kac
muL i Zena, jedino je izkljudeno svako spofuro nagnu6e. Tako
se mladi6 gotovo nesviestno, uputi u ono viteZtvo, ko'je rnora
tzkazivali svakoj iljevo jci.
Kod toga je posve razupljivo', d"a 6e se mladi6 kod svoje
sestre sastati i s kojoro njreororrnprijateljicom. Sto je priro'dnije, nego da je ,pazi i Stuje kao i svoju sestru. Ako bi se
netko htio njegovo'jr sestri odvi3e pribliZiti, on 6e se tazgnieviti te sa, svetim ogordenjem stati na njezinu obranu' A bi li
on mogao sestri nekoga drugoga tako pristupiti i tako diniti;
kad je kod svojet sestre protiv drugoga tako o5tro nastupio i
s,udio? On mo,ra da se naudi sa svakorn djevojko,m tako postupati, kako Zeli da se drugi vladaju prema njegovoj sestri.
Tu se dade poznata poslovica s malom preinakom postaviti
za naEelo: >Sto, ne Zeli$ da se njro'j dini, toga ne dini ni ti nikojoj drugoj!<
Nadalje je vrlo vailno', da do'rasli mladi6 stede razumievanje za velike zadatke supruge i majke. Najljep5i primjer za
to ima vazda p ed. soibom u svojoj vlastitoj majci. Ali se mora
nautiti, da otvorenirn odimai stupa kroz Zivot i da uviek baca
pogled na nut3.rnje prednosti Zenskog bi6a, te se ne d.a zasliepiti i o;brna,nuti vanjsl<om ljepotorn. Svoj sud o' Zenarna ne
smije stvarati po lahornislenim govorima 4edudonednih clrugova, a ni poi dodaptavanju strasti, nego po poukama izkusnih
ljudi, koji dobro misle.
Za daljnji stav mladog dovjeka prema Zenskima wlo .ie
vaZno, s kol'eg staja,liBta on shva6a bradno, pred.a^nje.dim upozna odredbe BoZje o razplodivanju doviedjega roda, zapodinje
se od.lr.rdna borba razlidnih shvaianja o Leni. I upravo tu se
mora probiti do,plemenitog kr56anskog llrazora o braku, o dostojanstvu otca i majke. Tkoo braku sebi prisvoji nizko shva6anje svieta i. strh,sti, taj vidi u Zeni samo pred"met nidrih
110

poZudnih z,ahtjeva. Ali u svietlu vjere je brak svetinja. On

daje dovjeku, da na izvjestan nadin udestvuje u stvaraladkoj
morii BoZjoj' Krist ga je, uzvisio na dosto,janstvo sakramenta.
Spoznaja, biti otcem ukljuduje u sebi neopisivu sre6u, ali takoder i veliku odgovornos't. Konadno, je brad.nq pretlanje samo
onda dostojnor dovjeka, al<o je izraz ple,menite ljubavi, kakovu
je Bo! htio i sakramentorn posvetio.
To su misli, koje plemeniti mladi6 mora sebi-prisvojiti.
S njima 6e onda uni6i u njego'vu du5u veliko Stovanje dostojanstva majke i o'dlidno susprezanje pred svako,m dj,evojkom
i majkom, dakle oravo viteZtvo.
l
Tko dakle ho6e da unrgraBnjoSdu svojom bude odlidan"
plemenit muL, m:o,ra,se briZljivo kloniti sveg:a, Sto bi navedenim nizkim shva6anj,ima pornoglo tlo pobjecle: plitko Stivo, Iakoumnf drugovi,, po,Zudna p,rikazivanja u kinu, kazaliStu itcl.
Mladid mona paziti na svoje misLi i zabrantLi im, ako bi se
htjele izgubiti u dubini poZudnih pretlodaba. Mora sq siliti, ila
samo plemenito misli o' do,stoj,anstvu Zene, i da do;bije pravi
pogled. i razumievanje o visokom zad.atliu su'pruge i majke.
Jasno je, da je u vrierne dozrigvanja najkoristnijer za svakog mladida da u krug njegovih interesa ne ulazi nijedno, Zensko bi6e, koje bi rnorglo,smetajudi ili ziustavljajudi zahvatiti u
mirni njegov raavitak, te bi njegov duh moglo, skrermti opasnim smjerorn. U tim godinama, gttje je sve joB u tieku, gdje
mladi dovjek'jod ni sa sobom nije gotov, njegov razvitak jo6
nije zavrden - moglo bi za njega biti opas,no, da se poQ iz'
likom prijateljs;tva bilo kojoj djevojci intimnije pribliZi. Ve6
smo vidjeli, da prijateljstvo, kalovo moZe biti poEeljno i ko"
ristno metlu mladi6ima, nije mogu6e izmeitu mladiia i cljevo;-'
ke, a da se ne izwgne u zlo,, te rnoZe imati najgorih posljeclicaSamo ako mladi6 i djevojka odrastu oclieljeni jedno, od tlrugoga, mogu se razviti u gotovog i pravog muZa i 7.enu.
To ip'erJrne priedi da mlaclidi i djevojke u porodica"ma ill
kotl svedanosti uzajamnor prijazno ob6e, da pod pa,zkom roditelja ptireduju zajednidke izlete i da udeStvuju u do'ptr5tenim
zabavawa. Jasno' je i to', da ove prilike imadu 2p mi,adi6a Posebnu dra{radi nazodnosti djevojaka, gdje 6e se moZda s or/om
bolje zabavljati nego s onorn. On moZe imati smisla i rantmievanja i za, bensku milinu i ljepotu, kakor se smije radovati i
drugim remek-djlima Stvo,riteljevim. No upravo kod. tih mo'ra
da se naudi gospqdariti sam sobo,m, da umije potiskivati nizke
misli i nizlre zahtjeve, ako bi se pokrenuli. U njima ba.5 poka-

111

t '

zuje, da Ii je sve udinio, da li se probio do pravoga viteLtva,

do pravoga po6tovanja Zenskog dostojanstva. On mo'ra imati
snage, da se raduje Zenskoj ljepo,ti, a da ga ne nadvlacla
strast sa svojorn PoZudom.
No redoviti sastanci - bilo, na plesnir4, poukarna, bilo na
glumadkim pokusima ili drugim izvedbama - svr5avaju, ka"ko
izkustvo pokazuje, isto tako red.ovito sva"\ojakim ljubakanjima. Uviek se nade nekolicirna, ko'ji podlieZu podraZajima neke
oso,be drugog spola; ali iina i takovih, koji se racluju Spo 6e
mo6i ovakovorn prilikone naii razlog za uzaiarr'no pribliZenjLe.
Zato, svaki mlad.i6, [<o'ji se talrvim povodorn sastaje s djevojkama, mo,ra sebi biti svieslan,.5to pravo viteZtvo od niega
traZi. Svo,je drZanje mora ured-iti po dwstim nadelima i obuzdati moZebitne osjetne po,Zude, da ga ne povuku sa sobom.
Bude i to, da zvanje trailr, da mfiadidi i djevojke z'aiedno
rade ili se moraju zajedao druZiti. Tu se opet pokaLe, kakarr
jc' mladii. Neki iei upotriebiti ovu priliku da zapodnu's djevojkama ljubavrro, tridarenje. Ozbiljan, plemenit mladi6 umije
se i tu nadvlad.ati. Mislima i pohotnirn nagnu6ima, ako bi se
mohda pokrenule, ne pu5ta slobodan mah, nego ih o'dludno potiskuje, te 6e svoje kolegice supretati odludnim susprezanjem,
ali i iskrenom prijaznosti. On je podpuno srliestan svorje odgovo,rnosti, jer sad i do njega stoji, Sto 6e biti o'd njih, te Postupa s njima tako, kako i,eli, da se drugi vladaju prema njegovoj sestri ili kasnijo,j zarudnici. Ako je istinita ried, da se
karakter s'tvara u struji svieta, onda to vriedi i za, pravo vi'
teLtvo, koje so tek ontla moile razvTli u svojoj p'unojt veliiini,
ako mladi6 ima priliku, da je i dinom pokaZe 1 laftvis1 sluiajevima, kakve svakdanji Zivot sa sobom donosi.
da
ViteZtvo se dakle ne sastoji sarno u puko,j vanj5tini'
gospode prije pozdravlj,amo, da im ustupime mjesto, da nam
idu s d.esna, da prerna njima. postuparnot susretliivo i prijazno'.
Sve to mora biti izraz pravo'ga odlidnog, usrclnog Stovanja a
s tim ujed.no t izraz naiega miSljenja, inade je gadno licenjerstvo.
ViteZtvo se mora - kad se d.esi prilika .- i u f,o'rn pokazati, da mladi6 podupire slabe, a kolebave uzpravlja. MoZe mu
se dogod"iti, d.a rnu se nariva.vaju nestalne cljevojkel, te ga nasto;'e prernamiti svojom dopadljivod6u. Treba mu samohtjeti,
i one su njegove. I sad se radi o tom, da li 6e uzdignulom
sviesti ostati vjeran ssbi, iti.6e ga one clovesti u propast. Mo'
Ze se raditi i o torn, ila Ii ih on svojiur viteZkim drZanjern
\L2

podupire i spasava tako, da se one - postiitene njegovom ple_

men3tinom - opet sjete svoga dostojanstva i spoznaju, da ima
vi5ih stvari nego je ljubavno' tridarenje, ili ZeIi biti'sukriv_
cem, Sto su se jo,5 vi,Se nakazile i pokvarile. Koliki su n"_
sretnice padale sve dublje i dublje ne naiav$i nikad. 6ovjeka,
koji bi pokaziva^oiStovanje prema njihovu Zenskorn d.osto,.janstvu, jer su ih svi joB dublje turali u opaiinu i nevolju. Mnoge bi se bile mogle spasiti, da se na5lo ljudi, koji - mjestc
da su zloupotriebili njihovu slabost da su im svo,jim odIidnim i susprezanim drZanjem pruZili ruku-po,modnicu d.a ih
dignu. Zauv,iel<bi se zatrvalno sporninjale ovih viteZkih junaka.
Da plemeniti mladi6 ni jednom riedi ni pogledom ne pota"
sti osobe, koje zu odbacile svo,je do,stol'anstvo, ne treba ni
tt%Ti1;
danje mtad,og borjeka, prenla, Eenstcom soietu i,itu
bi,ti, pro1eto miSljw, d,a njemu - ako se Bo|jom voljom kasni,je oEeni"- smi"je prr,pad,ati, sarno jeilma, q, om aarno jedno'j:
to je dlugariaa njegoua, m,ajka njegoae il,jece. On rnora s'uo^
jim Eistim, pkmeni,tim di,tsotom aael,uEi,ti, da bud,e ied,nom
s njom,e sretan i, od, Boga blq,gosl,quljen. Za njega mora biti
riepromjenlji,uo naielo, kaje mu je uni5lo u krv i, w meso, ila
bi pourefut njegooa, b,i,la za nj nepodno,Stjioa misao: ja ubt
sada ho1u dw sabuaam nepromjenlji,ou vjernost swpruzi, koju
mi, Bog odreili,. Samo njoj ho6u d,otpripad,am i ntkad ni,jeil,noj
d,rugoj.
Tko se ne moZe odluditi da zauzwre ovaj jasni, odredeni
stav, ne ie se' trajno oduvati o'c[ zablucla. Neocllui.nost, polovidnost, kako svagdje tallo i ovtlje vode >k davlu, a samo podpuno rniSljenje vodi k Bogu<. Radi se tu o borbi s najhimbenijom, najpodmuklijom i najo,gordenijorn protivnicom, koja
ima u grudima dovjekovim modna saveznika i koji ujetlinjeni
igle pod svaku cienu izvojBtiti go,spotlstvo: A u Zivo,tu svakoga dovjeka imade p,rilika i napasti, u ko'jima mo,gu ostati
porsto'jani samo oni, koji se dvrsto drZe nadela: nikada popustiti nedobu5terlu nagnu6u.

DR,UGAR,ICA ZIVOTA
Za, brafua i porodidnu sre6u je od odludnog znadenja tzbor
ilrugarice Livota. Ta tot je izbor za Llot, a posljedice njegove
odluke cldpluju biagoslovno ili nesretnor na djecu, unudad, pa.Ce
i dalie na potomstvo.
\
TiionaS

113

Ved sd.m spomenuo rieii Colomine: >U Zivotu muZevu zakonito ima mjesta samo za dvie Zene: majku njegovu i majku
njegove djece<. Iznenailuje nas, Sto ne k:aile naprosto: >i njegono Zunou. Sto je povod, da je upotrieibio bvo opisivanjeT
iLo pouttu nada sve d.uhovit nadin prikazivanj'a Co'lomina,
rea 6e odmah, da u tom opisivanju mora da je sakrivena cluboka misao. On Zeii re6i, da' muZ u, svojoj Zeni nema gletlati
prvorn
toU,ko ono, Sto je ona njemu' ve6 ima da vidi u njoj u
postuilati'
ima"
i
redu majku svoje djece i kao s takovorn
Vanredno tanko6utna, plodna misao ! Zato kod izbora
druZice svog Zivota neka ne traZi toliko za sebe suprugu' nego
ponajprije majku za svoju djecu, i neka pazi, da dad'e svo'
joj djeci takrlu majku, kakovu joj, on mora Zeljeti. Neka se ne
Loii,-au 6e pri torn'on stradati, al<o se poglavito dade vocliti
ovom mi6lju. BaS protivno! Prije svega prepriedit 6e tim opdsnost, da bi se.pri izboru dao' opreclieliti obzirima, koji za nje'
govu sre6u ne inade ni5ta ili malo, a moLda je i spredavaju
ili ru5e.
Zalsta, ve6ina se ljndi Leni iz uzajamno'g nagnu6a, kako
je osnovano u -se
prirodi Eovjedjoj. .Lli za njih bi moglo biti vr-Io
sliepo poclali nagnudu ne raznisliv3i priie
tobno, kacl bi
mirno, da li moZe njihov vez biti temeljr sretno'm braku, da li
moZe prije svega iz njega pote6l zdravo, plemenito
S posljednjim desetgodi5tima ovog vieka raavila se po'
sebna grana wrania, koja se bavi nasljedstvom te je
vanredno' vahne rezultate. Nasljeclstvo' se ne proteZe samo
vanjske znako've, kao lik, formu lica, nosa itd. nego na
nosti, a one su ott velikog utjecaja za duBevni Zivot P
stava. Ne raili se dakle o nd,sljetlstvu duSevnih svojstava.
nije mogu6e, jer duSu iZravno stvara sam Bog i udahne
novo nasitalomr dovjeku. Ali duBa treba tielo kao sredstvo
svoju duhovnu djelatnost, pa tako ona u bitnosti ovisi o
nosti ovoga orucla.
Njegova kakvoda nije djelo sludaja, nego je nuZdna
sljedica nasljedstva. Ona ovisi o nasliedenim sklonostima'
ih diete prirna od svojih roditelja. Pa i kod stvarauja
sklono'sti ne upravlja sliepi ucles, nego je svaka Zivotna
tako re6i odrazna slika dotidnog dovjeka i prema tomu
sadrZava i njegove sklo,nosti, Sto ih je on opet od svojih
telja nasliedio. Mogli bismo zato ove sklonosti oznaditi
nasljedstvo djedova,, buclu6i da prikazuj'u ba3tinu naj
predaka.

aL(

Treba jod napo,rnenuti, da se ne nasljeduju sve sklo,nosti

roditelja. Zivotna klica, kad dozrieva, dieli se naime u dvie
polovice, a od ovih se jedaa izludi. Dakle time odpada i jedna
polovica sklonoeti. Prema to,mu je u svakoj zreloj Zivotnoj
klici samo' polovica stanidne jezgre, tako da se kod sjetlinjenja obih polwica opet stvara ciela stanidns. jezgra. Tako se
ima razjasniti dinjenica da svako diete ne prima, is,ti dio djedovskog nasljedstva. Redovito je cljelo sh.rdaja, koje ie sklonosti o,stati.u jednoj poiovici stanidne, j.ezgre. Korl jednog se
djeteta iztiie viie jedna, kod drugoga druga sklonost.
' Ali se mora,drZati, da svako diete moZe imati samo takve
sklonosti, koje sir mu po roditeljflma bi]e nasliedene, koje su
se dalle u njih nalaziile. Obratno,, nuZdno nasliedene skl,onosti
roditelja prelaze nasljedstvom na njihovu djecu. Prema tomu
aasljedstvo moZe dati obilje plemenitih sklono,sti i svojstava.
Ali ono mohe da bude i otrovano vrelo, uZa,sne nesre6e time,
Sto stvara nakaze, ljude sa slabim sklonostima ili ih privodi
na boleZljivost i ra^lru srnrt.
Sarno treba otvorenim odima promatrati Livot, da se rnognu opaaiti bro,jpi dokazi za izpxavnost ovih znanstveni,h tvrdrtja. Iztaknute lidnosti zahvaljul'u svo;'u veliku nadarenost sretnom mie5anju sklonosti otdevih i majdinih. Svakako je potreban jo'S i od.goj, da se sklo,nosti, Sto ih diete ima, proibude
i na pravi nadin usavr5e. JoB se traZi, da se dadu dolidne priiike, da se sklonosti mognu podpuno razviti i izraditi. I tako
se moZe dogoditi, da neko drago'cjeno djed.ovsko nasljeclstvo
dolaai do pune vriednosti tek kod unuka i praunuka, jer djeci nije dostajala r4oguinost da ga razviju. Uviek se moZe opaziti, da se sklonosti znamenitih lica nalaze ve6 kod njihovih
predaka i da se opet po,javljuju u potornstvu.
Ali na zaprepastiv nadin moZe nasljede pokazati svoju
vaZnost, akose u porodidni rodovnik u5uljala bilo kakva boleZljiva sklonost. To' stoji, da se stedena svojstva ne nasljeduju. Tako'normalno razvij'en dovjek, koji kreae krivim putovi.ma, obidno ne pogor5ava svojim zllrn iivoLom dj,edovsko
nasljedstvo nego ga nepromienjena predaje svojim potomcima. Ali izkustvo nas udi i to, da se djedovsko nasljedstvo moZe opljad.kati utjecajern otrova na sastav klice i time
izazvati uakaZenje, nagrdu potomaka.
U to,m ppgledu mode alkohol svojim djelovanjem poiiniti
veliko pusto5enje tirr\ Sto'prouzrokuje gubitke sklonosti, koje
imadu za posljedicu slaboumno'st, padavicu i sliine boleZljive

115

duSevne smetnje. Da li ima strastveno pu5enje slidno

nje na djedovsko'nasljede, dosacl se jo5 nije rnoglo
kratko je vrieme,, 5to'se znanost bavi tim pitanjem. No
da je nikotin upravo takav otrov kao i alkohol, srnije se s
vom" uzeti, da ima kod mladih ljudi, koji su jo5 u
slidne posljed"ice, akor preJlazi u krv uvladenjem dima u
kako to, mnogi vole diniti.
NajZalostnije je kod to'ga, da se izgubljene do;bre
sti ne mogu vi5e vratiti djedovskom nasljedstvu, dok su
protiv boleZljive sklonosti nasljedne. Nasliedene zle sk
ne daclu se izliediti, iako se dobrim uzgojem neke pojave
ublaZiti. Obidno je odgojni rad pripro,stijih ro,tlitelj,a wlq
.dostatan, takoi'da sklo,nosti, primjer i oko ina utlruZeni u
vrlo Stetno,na razvitak mladeZi.
Nauka o' nasljeds;tvu izvje66uje o, razlidnirn
koje pokazuju groznu sliku biede i nevol.je, Sto se od
je-tline malo wiedne o,soiberazlievaju na cielo potomstvo.
ima od 709 po'tornaka Ada Yukesa 64 umobolnih, L74
nica, 196 nezakoniti,h i 77 zloliraca, od tih t2 ubojica; 1
mora.le su uzdrZavati ob6ine.
Osobito je pouina poViest dvostrukoga porodidnog
(ro'dovnika). Neki mladii iz dobre poro'dice biv5i voj
.je
zaveo
neku slaboumnu djevojku, p'rep'ustio je njenoj
Iji i kasnije se dobro pZenio. 496 potoma.ka iZ ovog braka
jahu gotovo'bez wuzetka normalni, neki dapade iztaknuti l
Diete grieha, slabonrman djedak, oZenio je kasnije n
djevojku. Po materi nasliedena slaboumnost, nasljedivala $e
dalje, i od'480 potornaka - o,cl ovih 143 slaboumna, 46
malnih, ostata^k neporznat ili dvojben - bilo je 8 vlastnika
glasnih ku6a,2L,dlkoholidara, 33 dudo,rednopropala, 3
Promotrimo li ovu dvostruku porodicu, proiza3tu od
dovjeka, i ocl korjih jedna pokazuje Iotovo slmo zdravp,
dne ljud"e, dok drugu okruZuje nebrojena nesre6a i zlodi
- o'nda pojrnirnor, otl kolike je va,*norsti iabor drugariee
vota" za cielo potomstvo. Uciepi li se u porodidno stablb
jetlan jedini put bolestna mladica, po, njoj 6e .se
uZasna nesre6a na potomstvo'.
Ako se sve to dobror prosudi, i oincla razrnisli" kako, se
stq na laku ru,ku sklapaju zarvke, tad" se hvatamo, ,za glavu
p,itamor, rla li je mogu6e, da mladi ljnrdi rade upravo r
ljivo lakoumnor, a radi se ipak or najvahijern
koraku za
vlastiti Zivot i za clobro, Fotomstva.
116

Kad seljak obratluje polje, odisti ga Sto viSe moZo od svakog drada, da ne oduzimlje hranu sjetvi, onda uzimlje najbo,lje sjerne,.Sto' ga mode dobiti. Pa zar ne moraju ljudi pri
kloniti bar i,sto toliku brigu i braku, gdje se ipalr radi o iovjeijem Zivo,tu i dovjedjroj sre6i, si vtastitoj djeci, olo,no,me,5to
je za njih naJdragocjenije na o,vorn svietu? Mislilo' bi se, da
se tu ne ce plaFiti nikakva truda, da ne 6e prezati ni od kakve Zrtve, samo da odstrane sve $to bi mogio, Bkocliti plemenitorn plodu braka; d.a 6e sve udiniti, da dobiju zdratlot poto,mstvo s dubrim svojstvima. To mora da nosi u srdcu i u savjesti svojoj svaki plemeniti dovjek" Mladi dovjek ne smije se
kod iabora svoje zarudnice' rarrnati prije svega po' sporednim
lldnim Zeljama i preclnostima; sre6a porto,maka mora, mu biti
izpred sviju ctrugih obzwa. Ako uvida, da bi veza, na koju
mu srdce naginje, nno,glabiti opasna za djecu, duZnost je savjesti qjegove da se odreie nje, a i drugih koris'ti.
Zato mtadi( koji namjerava da si osn{je svo'j vlastiti
dorn, mora biti podpuno, sviestan goleme odgovornosti, 5to je
ima prema svemu svorn potornstvu. Ova mu sama nafaLe du?nost, da plemeniiim Zivotom dobro duva djedovsko nasljede,
kako bi ga neumanjena mogao dalje predati svo'jim potomcima.
Ali ova ga odgo'vornost uiednor obvezuje, da kod. izbora drugarice svog Zivota. qlostupa mud.ro i oprezno,, da po doibroj,
maj:ci priedu na djecu sarno, plemenite sklonosti.
Majci prrpada jod iedna dafjnja vay''na zadada. Niesu samo
sklonostri, Sto. daju lik nasrtalorn-dovjeku. Razlidni utjecaji mogu ubrzati ili zaustavljaLr razvitak sklono,sti, 3to ih netko ima,
bilo' ob6e dovjedjih, bilo' osobitih. Tako moZe ved du5evni il.
vot majke trajno utjecati na diete, Sto ga nosi pod srdcem.
Stogod plaii i p,otiskuje ili cliZe i razveseljuje srdce maj'dino,
trr pokrece takoder srdaSce njezina miljendeta i djeluje na nje'
gov nada sve njeZan hivlani sustav. Kakovo li dobroiinstvo za
die.te, alro, sam'o visoke, plernenite, mile i prijazne misli,
na njegov
djeluju
blagotvorno
dobre, pdboZne majke
raaritak; ako strast, srdZba, ryrtLnia ili tamne pohote, ako nikakva bo,jaaan, stralr i uzrrrjanos;t ne uzbuduiu krv talro da bi
uzbuirilb, raztgrale njrehre Zivce malog bi6a i probutlile u njemu
zla nagnu6a
Sto mnoga dJ'eca, kojih otdevi
Zalo se ne treiba iuditi,
pokazuju tako, nes;retne sklokr3tenih,
knjizi
niesu upisani u
nbsti. Duievno stanje ma;ike, nizka strast, neobuzdana pohota
ili boj'azan od sramote i muka savjesti, uzbudile su nastajudi
L17

Zivot i pronovale njegov njefrri mozak tako, da je bio sprieden

miran razl'ritak.
Da"kle: koliko je vaZno, da mladi d.ovjek dade kasnijoj
djeci svoju majku, koja 6e, iz svoga srdca prelievati u srda,Sce
svog deunuda sarno ljubav, dobrotu, poboZno,st,jakost, clu.Bevno
zadovoljstvo i sve drugo liepo i plemenito, te 6e du.Sevni njegov Zivot, udiniti tako distim i do;lorim, kakav je majdin.
Dalje je osobita zada.6amajke, da uzgaja diete u prvim
godinarna. Dodu5e, kaZe se, da je uzgoj u svom temelju u pr-.
vih Sest godina svr5en. Samo teZko popmsta dovjek od smjera,
Sto ga je zauzeo u svom djetinjstvu, pa ako kasnije i zade
stranputice, ipak 6e se lako' sna6i i na6i pravi put. Sto vi.Se u
rnladim godinama priskrbi ili zanemari to ponajvi5e ostaje 7,a
cio Zivot. priskrbljeno' ili zanemareno. Vrlo desto iuje se ried,
da se na mladu dovjeku vidi, da li ima do;bru majku. A kad
se prida o teZkim zabludama. mladosti, desto se dodaje:- >A
kakva im je sarno mati!<
Dakle, kod ovoga izbora mora da upravlja zakon bira, t.
j. u praom reilu treba se obazirati na takova svojstva, koja
prema ljuclskoj uvidavnosti rno'gu dati zdravu i dobru sklonost
potomstvu. To je prije svega ilu\euno i, tjelesno zil,raulje. Svako,
od oyih obuhvata tako sklonosti, kao i stedena svojstva.
Mladi dovjek neka nastoji saznati od nesebidnih savjetnika, da Ii ima u poro'dici djevojke, koju snubi, bilor kakvor bole5ljivo nagnu6e; koji je duSevni smjer vodi, kakvd ima 6udoredne i vjerske nazore? Isto tako neka nastoji da stvori'
sebi sliku o, liEnim svoS'stvima i navikama mlade djevojke, d.ar
mogne prosuditi, da li se moZe odekivati s njo,m du5e'urro,spo- ,
razumievanje. , DoduSe, Zenskorn je bi6u u,ob6e svo,jstvena M:'
vjestna sposobnost prilagodivanja, tako da se Zena rmoi,etazt
mjerno lako uZivjeti u posve razlilne karaktere, i prema tome
udesiti svoje drZanje. Zato je najvaZnije pitanje, - predg
staviv5i, da je zdravo' naklonje,na - da li je pravi krS6anski
odgoj pnobudio i odgojio u njoj one kreposti, da mo.gne biti
vjernom suprugorn i dobrom majkom? .- Na neka gledi$tar:
koja su osobito vaZna, osvrnut 6emo se jo5 napose.
i
pravom se otac nazivlje glavom po,rod.ice. Potornr je.
Zena njezina du5a. A duSa mora biti po,boZna.I zato prva wlina,
-koju mladi dovjek bezuvjetno, Zeli spoznati kod djevojke,
kojo,j pruZa mku, mor& biti prava poboEnosl Za njega i za
njego-vu djecu je prava religiozno,st Zene preduvjet zi sretart
porodidni iivot.
118

Svaku porodicu prate brige, bolr, tegobe i udarci sudbine..

*
f;;iil

ry;boZnaduSau njima snalazii ne pada,pod teretoryr

Od mjedovitog braka odvraiamo najozbiljnije svakoga.

Svaki je vjerni katolik uvjeren, da je katolidku Crkvu osnovao
. Krist. Sve zu druge vjerske zajednice, koje se nazivlju kr56anskima, odstupile od nje i u zabludi su. No oni, koji su bez
svoje krivnje izvan prave Crkve, mogu se spasiti, akoslu5aju
glas svoje savjesti. No to nije onaj put u nebq kako je Bog
htio. K tomu je nekatolicima duboko usadena u srdce odwatnost protiv Katolidke Crkve, jer im je prikazans s veorr&
nakaanoj slici, koja ih napunja mrZnjom.
Du5evno stapanje je preduvjet za pravu bradnu sre6u. A
kako bi se ov'ormoglo zamisliti, ako u najglavnijim Zivotnim
pitanjima po,stoje protivni rlaaori? U protivnostima Zivota jedina vjera daje pravu utjehu. A upravo supruga po svom, 6uvstvenom srd.cu najvi5e traZi ovo vrelo utjehe, crpa iz njega i
okrepljuje time i mtsia i djecu. Ali nekatolidkoj su Zeni sva ta
bogata vrela na"SeCrkve zatvo,rena.
Za djecu su jo5 znatno ve6e opasnosti. Odgoj IeZi pogtavito u majiinim rukama. Na njezinu krilu ima diete primiti
prvu ponrku u vjeri. Njezine poiboZne opomene i upute, moraju
buditi katolidko nazrievanje Zivota te ga s naukom
Crkve
duboko usaditi u cljedje srce. A kako 6e majka djetetu
io,
saob6iti, ako sama ne zna? Kako je Zalostno diete na tlan
pri/e svete Pridesti, kad majka,'ne ide s njim i ne moZe udestvovati u njegovoj sreci!
'Kako,
mje5oviti brak zlo utjede na djecu, najbolje pokazuje
dinjenica, da djeca iztakova braka wlo lako opet sklapajuisto
ta.kav brak, k tomu jod 6esto i bez katolidkog vjerrdanja i katotidkog odgq'a djece, tako d.a.ve6 unuci ili najkasnije pra- .
unuci ponajviSe ved n'iesrukatolici. Kako nas se bolno cloima,
kad. prornatrajudi rod.ovnik dobre katolidke poroclicg opazimo,
kako je prije jeclno6 jed.an dlan ove porodice sklopi,o mjeSoviti
brak, kojim je cielo sponeclno'stablo' roclovnil<a bilo izgubljeno
za katolidku Crkvu. dwjek se zgraZa kad pomisli, koliku ot[go\rrorno$t navaljuje na sobe svaki katolik, koji protiv svoga
uvjerenja i protiv nauke Crkve predaje svoje tr)otornistvo za:
bludi.
JoF naponinjemo i to, da nekatolici ilrZe moguiim razvt'
gnu6e braka, da osobito kod o,nih, koji ne stoje na pozitivnom
vjerskorn stanovi5tu vladaju wlo laka shva6anja s obzirorn

119

na rastezljivost Ses,tezapoviedi Bodje. Vrlo desto se ne drZe

zadana obe6anja, d.a ie se djeca katolidki odgajati..Stete mjeSovitih brakova tako su go,leme, da se Crkva osje8a obvezanom da ih svojim novim zakonikorn strogo zabrani. - >Crkva
najstroZe za,branjuje stupanje u mje5oviti brak<. Canon 1060.
- Ako postoji opasnost, da bi katolidki dlan braka ili djeca.
mogli izgubiti kato,liiku vjeru, onda je mjeSoviti brak zabra-.
njen i BoZjim zakonorn. Ako bi se katolih da"e >vjendati< pc
nekatolidkom sveieniku, brak ne bi valjao i bio bi izob6en,
Dakle: posve je krivi nazor, kal<o neki misle, d.a mogu mirno
stupiti u mjeBoviti brak, samo, treiba prije da zarno,le crkveno
dcrp'uStenje.Tko lakoumno zapoiinje mje5ovito pounanstvo,, a
da nerna za ta vaLnih i opravdanih razloga i, ako po ljudskom .
sudu nema sigurna izgleda, da ne pos;toji nikakva pogibao za
vjeru kato,lidkog dlana i za djecu, taj teZko, grie3i te je po sav;esti wo,joj obvezan, da to poznanstvo prekine.
Obzirom na zdravlje; up'ozorit 6emo, jo6 prije svega na
opasnost rod,btnslte dem,tbe. MoZe se lako clogo'diti, cla je u nekom rod.u sadrZano neko opasno nasljedno nagnu6e, koje se r
ne opaZa ili se tek malo javlja, dok se dlanovi ovog rod.a Zene
izvan svoga roda. Ali u braku s rodako,m mogu se ove nesretne nasljedne sklonosti sjecliniti i donieti uZasne posljedice.
Te 6e biti jo5 stra5nije, ako medu bradnim parom postoji dvostruko rodbinstvo. To bi bilo na primjer: ako su se medlu pretlcima brat i sestra oZenili s drugim, bratorn i sestro"rn. Tatla su
svi njihovi potomci u dvorstruko'r-nro'dbinstvu. Bududi da vrlo
mnoge boleZljive sklonosti driemaju sakrivene, te se ne dadu
dokazati, zato morarno, ocl rodbinske Zenitbe odwa6ati i onda,
kada se nasljedno obtere6enje ne pojavljuje nikako. Zalostne i
posljedice rodbinske Zenitbe mogu se veoma lako utvrcliti u selima, gdje se sklapaju brakovi saimo medu ljuclima u istorn
selu. Sko,le za slaboumnu djecu dobivaju najviSe polaznika iz
potcrnstva takovih brakova. Velik dio slaboumne, gluhonierne
ili inade nesretne djece potjede iz brakova izmeilu rodaka. Zatn
jc veorna opravdano naredenje Crkve, koje zabranjuje rodb,in;r,
r;ku fenitbu.
!
U naSe,se do;ba sve vi5e d.uju zahtjevi, da mladid Frije Ze-'
nitbe ima donieti svjedodbu savjestna liednika o svorn zdrav;
I,ju. Prema onome, Sto srno rekli o spolninr. bolestima, ovaj je.
z.ehtiev podpruro opravdan. prjited.ita bi se mnoga gorka" raz*
daranja i mnoga trpka bol, kad bi se uviek upo,trebljavale ove,
-l
dobror zamiSljene i podpuno osnovane mjere opreznosti.
720

Kao' d,rugi pred,uujet naveo bih beapriekoran Eiuot prt'ie

braka. Ve6 smo spomenuli, da, djevojka ljubavnim tridarenjem
pretppi veliku Stetu na jezg:ri svoga bi6a. Pa promislimo li Potom, koliko' ba5 supruga utjede na, odgoj djece i na oblik porodidnog Zivota, ond.a nam je razumljivo, da pravi katolidki
lik moZe izi6i sam,o od. diste, plemenite supruge i majke. Tu
bi se moglo uradunati i ciel,o,6ucloredno vladanje, na pr. obzirom na 5tivo, zabave, kazaliSte, kino i t. d.
Napokon je za bradnu sredu potrebno, da se oboje.r'azumtjw I iskreno'ljthe, Prcvelike razlikos+*i u odgoju i nadinu naziranja vrlo,des o, spredavaju, da se supruzi duSevno zbliZe. Na
pr. fino ,odgojeni dJan uviek osjeti o'dbolnorst od, pretjeranog
nadina drqgog bradnog Elata. Zato se opravdano, zatrtieva neka
izvjestna jednakost ztranja, poloZaja, premcla u povotrjnim sludajevima moZe biti i tzttzelaka, te se granice staleZkog ponosa
ne smiju odviSe stegnuti.
Pod pravorn, iskrenom ljubavi nema se razumjetir >go'ruia
ljubav< zaljubljenika, koja. se de'sto'naglo'ohladi, pa6e provrgne
u odvratno's i mrZnju; nego se ima razumjreti duboka sklonost
jednoga k drrrgome, koja se upire na uzajamno Stovanje te'se
odituje time, Bto jedan drugome dobro Zele i dobro Cine. Ova'
ljubav'ne traii prije svega sebe i svoje dobro nego dobro drugog dlana. Ona se tqudi, dal njemu bude i da njemu dade ono,
Sto traZi sre6a njenog drago'ga.
Ovdje valja uvaZiti, da dovjek nipoito ne ljubi najviSe one,
od kojih prima uurogo dobra i koji izpunjuju sve njegove
Zblje, nego; Stovi3e, orte, za koje se trudi i Zrtvuie i izkazujs irn
dobro. Ako na primjer suprug previ5e >obo'Zava<svoju suprugu'
vrlo, je spreman izpuniti sve njezine L'elie. MoLe se lako d'ogo* '
diti, da ona tor sve prima, najp'rije kao rsarno sobom' razumliivo,
z"atlm da,ima pravo,tor zahtievati, a da, ipal< pritom ne pomi6li,
da i ona na slidan nadin obraduje supmga. Ako to suprug
osjeti pa tada u kojojr prilici drZi, da ne 6e mofi izpuniti Zeli'u
s,rp*ogittn, tada eto'- o'tudenja. RazmaZeni su liridi ponajviSS
nezahvalni, te pla6aju prevr3enu njeZno'st rarrnodu5nod6u ili
bezobraznoS6u. Prava se ljubav ne izkazuje samo da,rovi.rna; o'na
se'kad5to StoviSe moZe oditovati time, da uzkrati dragomu izpunjenje neopravdanih Zelja, a Zrtvuie mu svoje vlastite ryll":'
Samo onda, ako oboje postojano dine sve, 5to moZo unapriediti
pravu sredu drugog", ua*o onda 6e njihova t;u;aianna ljribav
biti ojadana i produbljena.

tzl

Ova se nesebidna ljubav rnora nauditi. Sa"rna ne ie dodi.

Jako,st za nju ste6i 6emo poZrtvo"u'nim i vjernim izvr5ivanjem
duZnosti svog zvanja, hrabrim nadvladavanjem samih setre i
radostnom posluinosti u roditeljsho,m domu.
Iz ovoga, Sto je redeno, ja,sno se vidi, da se to, sve mora
dobro promisliti prije nego je nastupio osje6aj >zaljubijenosti<<,
jer je ova kadra da dovjeka tako obsjeni, te je uvjeren, da 6e
ovo sadanje nagnu6e ostati po,stojano i da ljubljenu osobu uistinu resersve one nebeske vrline, koje on misli, da vidi na njoj.
Ova opasnost je za, djevojku osobito velika radi njezine osbb-.
nosti. >Ovaj juri.i nagnuda izopaduje sud< - kaZe nehi liednik
- )ne zapaLa znatnih pogrjeiaka, sve bojadi5e nebestriimtiojarr"a, dine jednog >zaljubljenog< dovjeka ili dva zaljubljena
dc,vjeka uzajamno sliepirna i sakriva svakornu pravu nutarnjost
drugoga. Tek kada mine prvi juriS, prividno nezasitne poZudq
kad produ prvi bradni tjedni, onda dolazi otreZnjenje i s njime
prava ljubav ili ravnodLr5nost ili dapade mrinja ili tekoder prornjenljiva mje5avina svih triju koje vode do viie ili manje upotreibljive primjene. Iz toga su razloga nagla zaljubijivanja vazda opasna. Samo trajnije i dublje poznanstvo obojih prije vjendanja dopu5ta s nekom izvjesnosti nadu, da 6e brak biti trajno
sretan<,
Zato mladi dovjek ne moZe biti dosta oprezan i suspreZljiv,
kad prvi put o6uti poZude srddanog nagnuia. Tada valja saduvati punu prisutnost duha., da nagnu6e na juri5 ne osvoji srdcg
ne pomradi uvidarmosti i ne sputa volju. Izkustvo kaZe, da se
mladi ljudi, kad se jedno u drugo zaljubi, nalaze u takvom stanju, gdje ni sami ne mogu mirno prosuilivati niti su pristupadni
razlozima razltma. >Ljubav je sliepa< govori narod. K tomu su
preiesto tjelesna svojstva, ltr" tzazivaju dopadno,st: sada je
glas, sad vlasi ili p,ogled ili dak dopadno, odievanje.
I*
pravno opaZa neki psiho,log: >NaSoj dana5njoj modi nije
tolikor cilj da ljude zaBtiti od nevremena, koliko da ih udini pris_
talima, dopadnima i privladivima za drugi spol<.
U clanainjem
Zivotu mora, svaki mladi dovjek nauditi i" arZi
svoje srdce za_
tvoreno protiv ovakovih duvstvenih drai,i
i da ne dopusti, da
one na nj utjedu. Mora biti dosta jak, da
nepristrano obii s
mladim djevojkama, a da pri torn i ne pornisli,
da li bi kakogrcd pokazao izraz nagwt6a. Samo
ta.d le moii nepomu6enom
snagorn prosuclivania.i
.neoslabljeno,m voljorn promistiti, cla Ii
djevol'ka, kojoj je
srace L;egovo-"ttorro, ima potrebna
it"$?
svojstva za osnutak sretnoga nrafra.
Dobije fi na ovo pita"i.
jestaa odgovor, tek onda
*2.
,r"grro6u otvorlti svoje srclce.
722

w
lll

,&,

Moram jp5 s'pomenuti, da mlad dovjek treba da pomisli na

Zenitbu tek onda, kad ima opravdana izgleda, da 6e ova usliediti u dogledno' vrierne. Liednici odreduju za djevo'jku starost
od 22 godine, a za mladi6a jo5 neholil<o' godina vi5e kao onaj
ias, kad je tjelesna i du3evna dozreilost tolikor dovr5ena, koliko
je po'trebno za :zfanje materinsko ii o'tdinsko. Prerana Zenitba
smeta nejovr3enorn jo3 razvitku Letmo4e kod, Zena na pr. prouzrokovati preranu uvehnulost.
Ve6 sam prije spomenuo', da se porodidni.m saobradajern
mladid i.djevojka mogu prerano upoznati i cla se pritorrn ustanovi, da se o,ni dohro sporazumievaju i tla se kane kasnije
uzeti. Tomu se ne moZe ni5ta prigovot"iti, sarno ako se dvrsto
drZe odluke, da se za to' vrieme ne 6e intimnije pribliZavati.
Cvakovo je druZenje nekima bilo jako upori5te u napastima.
Ne ie da se upu5taju u to, da ved sada oku5aju ugodnosti uzajamnoga nagnu6a, ve6 vole podekati jedno na drugo, dok mognu
sklopiti savez Lr.rota.
Sto se tide njihova zarudnidkog odno6aja moraju oboje biti
proZeti dvrstorn odlukom, da neo'skvrnjeni stupe pred..vjendani
. Zrtvenik te zasluZe, da Bog blago'slovi njihov savez. dastna je
duZnost mladog dvojeka da ob.rzda Zestoki zahtjev prirodnog
nagona, da nevinost i dast njegove zarudnice ne budu niegovom
Lrbvorn.Uviek neka, ima na umu, da Zeli svojoj djeci - kojoj
se od. Boga nada - dati do;bru i distu majku, da prekr5aj doZivotno p'ovladi za sobom gorka spoditavanja, da podkopava
uzajamno Stovanje i da proigra pravo na blagoslov BoZji'
I(rasan uzor plemenite liubavi vid"imo u predkr56anskim
supruzima Tobiji i Saii. Tobija moga5e rnoliti tsoga: >Ti znaS,
Gospodine, da ne uzirnam moiu sestru (prema biblijskoj upotrebi govora tolilio kao rodakinja) za Lenu poradi Zudnje, nego
Tvoje
.jedino iz ljubavi za potomke, o'd k'ojih da bude ime
'
Go>Ti
zna5,
rede:
(Tob'
9.)
A
Sara
8,
sve
u
vieke<.
slavljeno
spodine, da se nikad ne zaZeljeh muZa, i da du5u svoiu saduvah distu od svake Zudnje. A da muZa uzmem' privoljeh se
poradi straha Tvojega, & ne za Zelju svo'ju<. (Tob. 3, 16,.18')
Fostje Zenitbe uzdfrahu se taila tri dana otl bradnog o;b6enja
da izprose BoZji blagoslov. Takva odluka bila bi blagoslovna
osobiio za miladog dovjeka, te bi ga, joB jade utvrdila u njegovoj- volji.
Ali i najivr66a se nakana moZe pokolebati i pasti' ako
je ne Stiti mudra opreznost.
Kako vidjesmo' str)olni nagon.siii
-ou
p*o pred.anje. I6i do pol puta pri tom
prirodnorn nuZclorn

123

predanju, pa tada stati i opet se povratiti, to je dovjeku trajno

nm,o,gu6e. Spolni na,gon sili korak po korak dalje' dok mu se
Zelja ne izpuni. Zato se kao nuZdna predp'ostavka zahtieva
samosviestno i nadelnor uzdrZavanje u dokazima sklonosti, a\o
r,arrtlnict ho6e disti stupiti u bra,h.
KrS6anska 6udorednosf zahtreva, da se zarudnici ne sastaju nasamo', oma,zaltranjuje da spavaju oboje pod jednim
krovo,m, a to je udinjen'o, u nj'ihovu vlastitom intelesu. To ne
izkljuduje zajednidke Setnje u j'avno,sti, gdje su vazda pred
odima drugih ili- maka.:r su i sludajnoL sorrri, ako svaki trenutak
moZe tko nado6i. Prisutnost drugih ili sviestnost da bi ih
drugi mogli vidjeti spredava ih'da nesmetanc oopuste valovima nagnufla, i da se zaborave. ZaIo' mladi ljudi ne smiju
ovaj iudoredni obidaj o'sje6ati kao, tegotnu ogradu nego r.moraju u njemu gledati dobroi im do6lir porno6, koja ih duva oil
glupo,sti i nesre6e. Ve6 radi' doibrorg primjera treba da se s4.
vjestno' drZe ovih propisa i onda, kada misle, da"za njih nei'na
*,
opasnosti.
Da zarudeni, dok niesu sklopili braka., ne smiju sami pu:
tcvati, :ne treba ni sporninjati.
ObSirnija uputa o, braku za zarulnike i mlade ljude spo.
so,bneza Lenilbtt nalazi se u mojoj knjizi:
>Tajna bradnq
s:-e6e<.
To su u velikim portezima iznesenezmisli, po kojima s9,
imade o,predieliti mlad dovjek pri izboru svoje drugarice iii'
vota i u vladanju prema njol'. Ali on 6e se dati oct njih voditii
sarno' ondan ako je i inade njegov Zivot, pod. vod.stvom d
napo'Se u drZanj'u prema spo,lno'm nagonu. No alio su sli
nagoni, preo'teli vlast, a sitrast. mu sjed.i za,,vratom i goni
po svojroj volji okolo, tada 6e mu oni dovesti ll. onu za dru
ricu Zivota, kakova se njirna svida. I bio bi neobidan sfu&ii
kad bi to bila njegova sre6a.
Predvittaju6i i podpuno svie,stan goleme zamaBnosti sve:
jega 6udorednog vladanja, rnora budu6i muZ naJeino i
vjetno odolievati svim napastima i mamljenju
spolnog
gona. Njegova odluka mora glasiti:' Kuko sa aa,ga1wjw,
d,erute ri,eke, a omd,ase wuoiLe u d,eljezne cie,ui, etektriine
yraoe i pri,si,le da tjeraju turbi,ne, ko,je nad,akko ilaju su
i si,lu, taloo hodu i ja da zugati,rn wu pri;rod,nu stl,u meilu
srye-kri1anske stege i, 6uil,ored,a, il,ok omu - ako je tako
BoEju - po mojo'j sl,obod.no,joill,uci, t u mojoj siudbi, w
ni,torn brulur po,sta,ned,jetitelji,co Ei,uo,ta,sre6i i blag/o,
Zato dua'urn stroEu na ti"m za.ititni,m tw,si,pi,ma, il"a ih, ne
724

tuju zli L1udt,pohotne knjr,ge t priltaziuanja. Cttratn sc od, lujer eno sti,, d,a k nesnxotrenom
komi"Sljenosti, .razuzda"nosti, tueunx
tasu oae Eestoke ooile ne probi'ju, nasip te udi'ne uelr,lco zl,o.
Ja hota da ostanem gospoaldt suojih sjeti,la, a ne da irn. bwclem rob!

DJEVIEANSTVO
Fo svetoj volji BoZj,o,j niesu svi ljudi odredeni za orak.
Ivlnogi su pozvani. na vi5e, .u sve6enidko i redovnidko zvanje.
Zrtva bezbraLnog Livota, Sto je od njih traZi katolidka Crkva,
duboko je orsnovana u biti. ovog sLalei,a.
proslavljuje
Glavni je zadatak dovjeka da svojevoljno
Boga nutarirjom Zrtvorn ppko,ravanja Njegovoj svetoj volji.
Sve, Sto pokre6e, nutarnjost dovjeka, sili na to. da se to i lzvana objavi, i Sto ga jade neSto,unutra obuhvati, tim teZe se
to dade sakriti. U isti das i:adi vanj'ska prikaza o,no'ga,5to dovj,ek unutra proZivljava i snaZno ponavlja taj unutarnji dogadaj da ga ojada, prodube i pro,Biri. Nema li ove vanjske objave, o,nda sve viSe, nestaje Zivahnosti nutarnjeg Zivo,ta ls Dna
mol,e i posve ugasnuti.
Zttva je najvi5i din dovjeka, /ona je njegova glatrta zada6a. Fa kako, bi ona o,stala zatvorena u nutarnjos;ti? Ta
Lrtva rnora iz,adi, mora se, oditovati djelom. Samo se tako
rnoZe nutarnja Lrtva vanjskorn prikazbom uzdrLati i ojadati
u svojoj' Zivahnosti. Bez vanjske i,rtve brzo ugasne i nutarnji
plamen Lrtveni, a preo,stane joS sarno pepeo egoizma.
Potreba vanjske Zrtve osnovana. je na jo5 dubljim temetjima, dovjek se sastoji od tiela i du5e. Zato, kad. se Zrtvorn
oZivotvo,ruje, najvi5i cilj, stvaranja, mora kod toga udestvovati
cieli dovjek, d.akle ne samo du5a nego, i tielo. K tomu clola.zi,
da vidljivi sviet moZe.sarno po dovjeku posti6i svoj najvi5i
cl1. Zata neka dovjek i upotr'ebljava svjetske sttari, da njima
na najuzviieniji nadin slavi Boga.
Sve to' mo6i 6e se sairo, tim, d.a dovjek uzme ono najbolje,
3to, mu sviet pruZa i to' prinese Bogu, da ga priznaje z,a svot
gospodara, da mu zahvaljuje, da, ga moli za, po'rno6 i daje pomirbu za svoje griehe. U vanjskoj je futvi dakle vrhunac proL
slave, S:to je ima d.avati Bogu dovjek kao glava t. j. vrhunac
stvaranja.
Spoznaja ove glavne duZnos'ti tako je duboko ukorienjena
u dovjeku, da nema naroda kcl5l nl;e pninosio trtava boia'n*

L25

gtvu. I ako je i nestalo vjere u j'ednoga, pravog Boga, i ako su

se pogani klanjali suncu, mjesecr:" anieadama, Zivotinjama ili"
iriolima: uviek i srragdje su- im prinosili Zrtve. Samo je jedna
vjera koja nema vanjske Lrtve: pr.otestantizarn- On se oclrekao
niz,a vafutit kr5ianskih istina, koje se nalaze u pravoj Crkvi
Kristovoj, on je uz mnogo drugo odstranio i Zrtvu, koju je
Krist ustanovio.
Kod svih naroda nalazimo, da su se' za i,rtvenu sluZbu birali po'jettinci i u narodu zauzima)i odieljen stav. Oni su imali
biti posretlnici izmedu boZa"nstva i dovjeka. Zatn su se morali
i boZanstvu osobito svidati. Smij'emp lL se dakle ducliti, ako su
'i isti poganski narodi zahtievali i pbEebne lidne Zrtve od onih,,
koji su imali glavnu zadalt da prinose Zrtve, te su tim Bogu.,
vrlo omiljeli?
Grieh, ko,ji dovjeka dini neprijatnim Bogu i' zato se nq
smije na6i na prikaabi Zrtve, ne djeluje nigclje tako
kao na spolnom poclruCju. Opasnost zle upotrebe, neumjere*
nosti, velika je pade i kod oZenjetih, Zata nalazimo onu oso''
bitorst, da su za sve6enike i svedenice mnogoput zahtievali,
Zive neoZenjeni, neutlate. Vidirno to, kocl poganskih Rimljana"r
Ova je duZnost bila naloZena vestalinkama tako strogo, da
u sludaju, da. se koja zabo,ravila i sagrie3ila, Zivu zazidali
prepustili je da umre od glatli. I kotl starih Germana su
6enice uviek bile djevice.
Ova razrni$ljanja pokazuju, u kal<o usrdnim se
jima nalazi sve6enidtvo prema djevidanstvu, I zatn se ne s
jemo' duditi, da katolidka Crkva, najviSa i najplemeni
vjera, z'ahLieva od svojih svedenika djevidanstvo. Oni, koj'i
biti p,odaS6eni dostojanstvom, da sYaki da,tr obnavljaju
oltaru plernenitu Zrtvu stvaranja, rno'raju zasluziti ovo
kovanje time, da po svojoj volji udine zaviet do'Zivot'nog
vidanstva.
Ovim se zavjeto,m obvezuju, da ni na koji nadin ne
popustiti spolnom nagoxru. To vriedi i za du5evni nagon. N
ma nije dopuitenq da moZda u >prijateljstvir< potraZe
nadu za Zrtvu, 5to je prinose svojim zavjetom. To mora da
jasno' svakomu, tko se ddludi za sve6enidko ili
zvanje. Neki bolni poqrtaji i sablazni zapoierli su time, 5to
dotiinici popus,tili nagnudu prema nekom Zenskom licu, a
niesu iz podetka htjeli, pa niti samo slutili
Sto
Poslije je nagnude poprimilo svoj, oibidni tiek, te ih sililo
tlalje i dalje. Svi razlozi, kojima sarn u poglavlju >
t26

stvo,< obraaloZio njegovu nedopu3tenost, vriede zato kud i

kamo viSe za one, koji su se zavjetorn obvezali na djevidaneLvo. Zato'tko Zeli 6i1i sysfsnikom ili redovnikom, mora stalan
biti u odluci, da sav sv,oj ljubavni Zivot, posveti Bogu i Crkvi,
te se sviestno i naielno odrede, da makar kako popusti nagnu6u prema licu drugoga spola.
Predaleko bismo za.5li preko granica ove knjige, kad bismo htjeli obrazlagati sve daljnje razloge, koji oprar.clava;u
celibat sve6enidki. Samo jedno 6u jo3 spo,menuti. Upravo u
d^ana5nje wieme treba rrladeZi primjera muZeva, koji pokazuju, da je djevidanstvo mogu6e. Protiv kleve,ta svake vrste
naglasujem: Sve6enidtvo kato,lidko drZi celibat. Dodu5e. ima
nekih izuzetala. I medu dvanaest Apostola na5ao se jedan izctajnik. Razlidne prilike inogu vazda dovesti do posrtaja.
TeLko je prosuditi, koliko kod toga, utjede nasljedno obtereCenje, neclcstatno poznavanje dorna3aja otlluke, nedostatak
prave nakane kocl prihvata ovog zvanja ili vanred.no bpasne
prilike, neoprezrost spojena sa zanemarivanjem molitve. Lako
je razumljivo, da ova.kve Zalostne dogadaje joi viSe pove6a.vaju oni, koji u tom pogledu i sami niesu bez prigovora, no
bi ti tim opravdali svoje drZanje.
Slidan apostolat tihog primjera
iine i brada redowici.
Carstvo BoZje na zemlji ima zadatak, koji mogu rieSiti samo
oni, koji svol'e srclce drZe sldbodno od zemaljske ljub,avi. Zato
gu katolidki samostani i katolidki redovnici ve6 svojim postojanjem Ziva propovierl, da ima jo6 ne5to vi5e od osjetnih radosti i da je morgu6edjevidanstvo, ko,je se od" mladeZi, traii.
Po nauci je Kristovoj. djevidanska disto6a, tzabrana iz
ljubavi prema Bogu, izrad braka. Ona je Zrtva, kojom. se Bog
na osobit na.din proslavljuje. Dakako da ona ukljuduje odreknu6e tjelesnih potomaka. Ali ima drugo vi5e, duhovno otdinstvo, koje daje du5i svrhuuaravski Zivo,t, uzdrilava" ga i umnoiavu I samo taj irot ima vriednost za vjednost. Bit 6e oso-'
bita krasota za djevidanske du5e u nebu, kad buclu jedno6
'sto,tine,
k njima u nebo dolazili ne jedne ve6
moZda i tisude
i vi5e pokojnika, tta im zahvale za Zivot .milosti
svoje duie,
koji je njima otvorio nebo, a koji je plod redovnikovih Lrtava,
radova i molitava.
Ova hvala"ide sa":no ono djevidanstvq koje se svo'jom voIjom odabere iz ljubavi prema Bo'gu- Ne stupi li netko u brak
od straha radi bra.inih tereta, ili radi drugih zemaljskih
obzwa, tada ovo stanje nipo6to nije vi5e od bradnog stanja.
Malo kada 6e ee ta^kav ottrZati Cist.
L2'7

Ima i takovih, koji ostanu neoZenjeni (neudate) i.z raznih

uzroka. Ti mogu od nuZcle udiniti krepost time, da u tim pri_ :
likama vide volju BoZju i tada, svo,jevoljno pristanu na nuZdnu,:
Zrtvu. Provesti se tor dade'samo onda, ako se gorljivo upoi
trebljavaju sred.stva, koja jedina omoguiuju dovjeku da sa_,i'
I
duva disto6u. (Izporedi narednorpoglavlje).

A Tr?

r:,,

Pri kraju smo. Na podetku bacili smo pogled, na Stvorite.. ;,t

ljev plan providnosti,i duli smo ozbiljni: Nemoj! Vidjesmo ,,
stranputice, koje s;u p,rietile'mladorn dovjeku da se surva u ne. ,,;,ti
sre6u, a i jedini pravi put, Sto vodi k sreii. Mirna bijahu raz_ .
mi5ljanja, Sto ih uzajamno, po,stavismo,, nikakve natuknice, :l;;11;
nikakve Zivotu strane teorije, nikakve prazne tvrdnje nego
l;i
istine i dinjenice, kako ih izkustvo i znanosd prikazuju. pa ako il:
sada pitam: >A ti?( - to,nimalei ns sumnjam, kakav 6e biii tr* '
tvoji odg6r.r. Ti si odludio, da se viteZki vlada5 prema svakol jffi
djevojci. NiSta ne smije da oprlja svieili Btit tvoje dasti. N;
U
moje pitanje ima i drugi smisao,: >Sto misli5 diniti, da prove-. fii
de5 svoju odluku?<
ry
je
Bez sumnje
ve6 mnogo, da si oduSevljen plemetritom. t.ill
teZnjom da bude6 poitenjak. No tebi je poznata redetrica: lll
>Dobrim je, nakanama p,op,lodenput u pakao<. prebroj jednoi ,,,[i:
liamenj,e, kojim je cesta poplodena! Tada 6eS znati, koliko j". l il$
nakana stvoreno i - ne odrZano. Svatko, tko Zeli odluku odr- .ffi
L,ati, mora odmah, dim ju je stvorio, promisliti: Kako moram i,ffi
to udesiti, da je mognem provesti? pa jer se to, vrlo desto za- lifl
nemari. ostanu tolike odluke neprovedene. Drugi se opet urto .!;i'
lako oduSeve nekom odlukom, no dim zapaze telko6,e, nestane t:,1];

fl:':Htiino

shvaiassvoju odluku,ondamorasu.rr"rr;*'i.il

voJ.jom p*"gnoti, da je pr:ivede3u djelo ne pla3e6i se,kod toga ',i'

nikakve iftve i ne uamidu6i ni od. koje .tey'kole. Ali s&nro,nr. :,'
odlukom nipo$to jo3 nijer sve udinjeno. Volju ne moZemo jednom za vazda ustaliti. U t'isu6u i tisu6u prilika mora se odluka, ,',il
provesti, a ,u svako,j pojedinoj prilici mora se o,na ponoj'rorodiu-. ir,
diti. MoraS biti spreman na borbu, koja 6e potrajati godine, ',;,t
desetke godina, a moLd.a i doZivotno.
Nagon 6e se nepopustJjivo trud.iti, da tvoju volju pred6bije za sebe. Nakon stotine i tisu6e odbijenih pokuSaja or ne,
gubi nade, da 6e prispjeti svorne cilju. Nagovara
te, da tvoja-

,,i::

se
sr.eta zahtieva da mu p'opustiS. Majsto'rski umije da ti
tl*
nadade,
se
mu
priliku,
koja
ulaska, upotre;bljava svaku
preda te, ir""sq svoje Zelje, da izrabi svako tvoje popu5ta':rje
i da podpuno'prodre. On se sluZi svima tvojim osjetilima' tla
osvoj,i tvo,jm predodbenu mo6 i tla ti tako zaludi volju' On ima
ditavu vojsku savezni.ka, koji obsjedaju bedem srdca'tvoga,
te Zele silornl i lukavoB6u provaliti u nj; to su zle knjige, slike,
novine i dasopisi, slikokaz, kaaali5te, tingl-tangl itd. Pokazuje
ti primjere drugih, da te sklone na popu3tanie. Zove u poTo!
a^lkohol, da li zanradi duh i tazigra strast tako, te ve6 niesi
svo,j gorspodar i padne3. Bruka i nrglo lako'r.rmnih ljudi, koji
su u njlegovoj, sluZbi, tre:ba da te, p'okolebaju, a izjave nesavjestnih liednika imatlu prid.onesti uvjierenju, da je nemogude,
'C
pro'tuprirodne,, Stetno zdravlju, da, se svega odre'de3.I grieh
'se
primide pod vidom ljubavi i poZude. Da, on ti se name6e,
ne treba5 ga l.ra}ziti, ve6 samo' trebai re6i >cla.<i ne braniti se'
MoZda stoj,iS sam usred pokvarena svieta, koji ne pozna, ni5ta
vi,5e dd o,sj,etnog uZivanja, pa te poziva, da se ne odrede5 najljpdih radosti, ve6 da uZiva.SLivot. Ta sa.It!o,si jedanput mlad.
Tot je orija5ka borba, pravi svjetski rat svih protiv tebe'
pobiediti? - Budi hrabar! Drugi su izvojevali
kako,6eS
Pa
pobjedu, izvo,jevat 6eS j'e i ti, bude li u tdbe dvrste vo,lje i jak-osti, da postq'ano up,otrebljavai sredstva, koja ti zajamduju
pobjedu.
Tvoja odluka, da ostane$ dist, mora prije svega bltl wgtadena na skroz i skroz kr56anskom shva6anju LivoLa. Istine
na.Sesvete vjere ne srniju leZati samo, u kojem kuti6u tvo'je
pameti, tako, da ih u potrebi rnoZe6 iznieti. Ne, o,ne moraju
posve zagospodariti tvojim duhom, tvojim mi.Sljenjem, tvoj'im
nastojanjem tako, da je sve pro'dahnutq ovim istinarna.
da niesi na ovorne
NIora"3 b.iti posve pro,i,eL uvjerenjem,
svietu da uZivaS, da ry Sto viSe zabavljaS, negor da mora5 slaviti Bo,ga prianavajri6i Njegovu Svevi5njost. >Sveti se ime
tvoje!< >Ne moJa, nego TVoja nekal su vr3i volj.al< To je najva-Znije, tor jedino, je vaZno,,Sto treba da diniS ovdje na zenrlji.
To je ujednor i ono najvi5e, 5to, uobie moZei izvr3iti. Jer to je
cilj radi koieg je Borg jedinq stvorio, sviet. Sve, je drugo naprotiv sporedno', ma kolikor se dinilo velikim, znamenitim i
vaZnim. Tko ne izpunjuje ovaj glavni z;adatak, taj nema vriednorsti kod Bo'ga, pa bio on tko mu drago. Njemu 6e,re1t bez
obzira sarnor: >Odlazi od mene!< Onima pak, koji proslavljujtr
Boga na zemrlji, smie5it 6e se vjedna, nezami5ljena sreda.

728

L29

Bog, tvoj Stvoriteljr i'Sudac, jest tvoj neogranideni zakohodavac. On ima zapoviedati, a ti ima^Sslu5ati. Dakako; da on
nij'e nikakav grozni tiranin, koji. bi na tvoj radun hti'o biti velik i sreta.n. Po; te i On ne moZe niSta d.obiti, samo ti moZe
dati od onoga 3to ima- A, za.branio je samo ono, .5to je pogubno. On zahtieva s&rro, orro, $to koristi spasenju tebi i dovjedansrtvu. Prema Njemu srnije za tebe posto'jati samo jedno,
stajali5te: bezuvjetno priznavarrje Njegove Sveviinjorsti pq
podpunorn podvrgnudu Njegovoj svetoj volji.
I ne zaboravi, kako je prvi grieh doSao' na sviet. >Za$to
varn je Borg zabranio,, da jedete sa svakoga drveta u v.rtu?<
Tako, je Saptarornapastnik Evi u uho >Zaito?< I tim >za.Sto<
bila je ona prevarena" a i danas jo6 b,ivaju mnogi zaludivani.
K to,me jo5 o;be6anje: >Bit 6ete kao Bog, znat 6ete dobro i zlo<
t. j. bit 6ete samosta.lni i'sami 6ete odludivati, Sto je tlopu- ,
Steno, a Sto nije. Ne dajte ni5ta sebi propisivati, pustite samo
neka Borg i Crkva go'\ro,re; oni od toga niita ne raaumiju; di
nite 6to se vama samim dini cta je dobro, ne slu5ajte nikoga.<.
Ttsudgodi5nja nevolja jo5 nije ljude opametila, te se jod uvier
pono,\rno dadu zavesti istoj napasti, ma da od njiezinih posljedica trpi ditavo dovjeia^nstvo
Pro'tiv jasnor spoanane volje BoZje ne smijemo se upu5tati,
ni u kakav >>Za3to?<,a jo6 manje smijemo ppig:ovarati Njegovojr svetoj zapoviedi. Takoder si jasno, spounao - a to,je
bio ciljr gornjih izvoda - da BoLja zapovied nije izclana sam,ovoljrno, nego je duboko opravdana za tvoje vlastito d.obro.
Za wo imamo, pred oiima primjer Spasiteljev, koji nam
pokazuje, kako daleko smijerno iii u svojoj vjerno,sti u izvr5ivanju duZnosti prema Bogu. Fromatraj gj,egov Livot i Njle.,.
govot trpljenje!
Sve je podnosio s ovolm p,odpunonl predanosti-:
Otcrl dok je umirudi rlog&o reCi: >Svrtdro Je!< On _ BoS i
d.ovjek
znadija^5e ni5ta vaZnije, rregro,d.o sitnice izvrSiti
volju Otdevu. Smrt Njegova na kriZq nij,e bila samo najstrai_
nije, nego i najslavnije, Sto se ikada dogodilo: Sin BoZ-ii dao
je najvelidanstvernijepriznairje
SveviBnjosti Bo,Zjoj irtvom
savr5ene predanosti u volju Otdevu. Go gota je
vrhunac proslavljenja BoZjeg4 koj'i se ne mo,ze nadvlsiti.
A ta se zrtva
obnavlja svaki dan u naSim crkvama. Ona
neka ,rrr", 5u opo, ,
'
r-nena',da je i naja neodkroniva du.Enost,
da slavimo Boga
Zrtvom naSe p,reda.nosti u volju BoZju.
S neba zove nas, 'blaZena deta Jvetaca.
Oni bijahu ljucli
kao i mi, iuvstver,ri ljiudi, koji
; t yj;;
uzdisali oil napasti
tiela, kog',isr.r desto ir najstrainijim
Zrtvama _ sjeti se mude;

130

nika - morali prianati SveviBnjost BoZj,u. Koja im Steta ocl

toga, 5to, su izgubili imetak i por"oclicu, $to im je tielo nako'n
stra5nih muka pro'palo? >Oni su u minr<. lie,po kaZe Sv. Pismo.
Ve6 preko tisuie godina uZivaju neizrecivu sre6u i sretni
hvale mudenje, koje im je pribavilo ovu pobjeclnidku krasotu.
To niesu prazne riedi, to,su istinitosti. Ali ih treba shvatiti, treba ih doZideti. Ove istine moraju prosvietliti sav nas
nadin miiljenja, tako da u njegov,oj svjetlosti Zivimo. One
nam moraju biti natla sve mjero,clavne za na.Se stajali5te u
seksualnorn pitanju. U tonr. podrudjir leEi i clio na.$e cluZnosti,
da se podlaZemo Velidanstvu BorZJ,emu.S'po,lnorn nagonu smijemo samo toliko popuStati, koliko to oclgovara volji BoZjo,j,.
Ali dovjek ne smijre htjeti svo'je ugo.dnosti u-Zivati u protivno,sti sa svetorn zapoviedi BoZjom.
Proizlazi li nai; odluka, d.a ostanem,o,disti, iz ovog uvjerenja, onda 6e onra biti ctosta jaka da naclvlatla sve one teZko6e, kbje nastoie da je upropaste.
Potrebno je jo5 i ne5to d"rwgo. Ima prigo,cla, u kojima
osjetni utisci ill spoznaje cljeluju 1";e; jako na duh,' da potisnu u njemu sve druge misli i pozo,rnost privuku s,amo na
sebe. Upravo, poEuda irna u bo'rbi za disto,6u tu prednorst, da
mole mnogo zo,rnije privoditi svoje pdbude, razloge, i donieti
osjetljive koristi. Ona moZe nada sve mo6nim organskim osjeiajem tako jako djeloivati na duh, mirni rad razuma- smetati
i na vo ju utjecati tako, cla uEinak gotovo' ne moze izostati.
Ponajvi,Se moZemo da biramo, ho,iemo li htjeti takve prigode
poLraiiti, u njima se zadrLati ili ne. No utjecajima slo,botlno
izabranih prigoda ne moZemo se uztegnuti. Zata je btizuvjetno
takvih prigocla, koje silno
zapovjedenor, da, se imarno kloniti
djeluju na spolni orgar1.
U poglavlju >Sirenski pjev< ve6 sam opisao ove o'pasnosti, a radi vaZnosti oclluke, da se treba uklanjati svim pogiblima, htior bih se na to jo5.ukratko, osvrnuti.
Frijq svega: bjeLi, ako ti se bilo gdje nadade prtgoila za
gri,eh. Putanost se znade uSuljati po, premnogim putovima i
tho je sarnorne5to .neoprezan, ve6 jer mnogo, clalje nego i sluti..
I tu vriedi pjesnikova ried: >Opasno, je lava buditi<. Nadelno
i beauvjetno to znali, da se treba kloniti
svih povjerlj'ivosti.
Samo, neumoljiva odludno,st moZe ti saduvati 6isto6ri, neta,knutcst, onu odludnost, kojru je Spasittlj udio: >Ako ti smeta
tvoj'e desnor okq (t. j. povocl na grieh), izdupaj ga i baci od
sebe!<< Mora"{ biti postojan u odluci, cla de$ se kloniti svega,
5to bi moglo nepotrebno buditi nagorn u tebi ili u clrugimg.

131

{
Ako si odludio da ostane5 dist, tada ne 6eB ove zahtjeve
opreznosti shvadati kao' tvrdu duZnost, kao bolno' odricanje:
tvoj je cilj' viSi, te 6eEza nj raclo' LtLuovati ove nizke ugo'clnoobol" ne da ujediniti. Ti IeLiS za distom sre6orn!
sti,"jer
"u
Op,rezno'st se na dragocjeni nadin dopunjuje o'durubaniem'
Jedan od pwih udenjaka, koji stoji na stanoviBtu nekrSdanje
sko,m, sudi: >U pravilu 6e ozbiljan, produZivan rad. pko
skrenuti
podrainih
sredstava,
spojen s odvra6anjem s\,ih
spolni nagorr u granice umjereno'sti. Ni3ta ne podraZuj'e nagon to,liko >koliko po,hlepa za uLitkom. koju obidno prate
iJendarenje i razko6nost<. Stara 3'e, alri.ipak uviek istinlta rijLd: Oovjedji je duh poput mlina, koji neprestano radi. Ne brinerno li se' da melje Zito, clo6i 6e zao neprijatelj i usipat 6e u
nj kor,ov. Mla.denadki ie duh neobidno, pol<retan. Vazcla misli
i snuje, i teZi. Poput tiela koje raste, Siri se, pruZa se i teLi za
svoj'im ciljevima. Pobrini se dakle za visoke ciljeve, koji 6e
tako zaokupiti tvo,j duh i tvoju poao,raost, da ni za Sto drugo
ne 6e pre,ostati ni vrefnena ni Pros;tora'
veliko do;brodinstvo
Zalo' ie mod rada i mod stvaranja
za ttelo i duSu. Nezaposlenost znadi vazda zlo. Ozibiljrnim, v3""nim izw5ivanjem duZnoga. rada moZe5 samo clobiti. To 'prije
svega delidi snargu tvoje volje i donosi ti jako'st, strpljiv'dst, pouzdanje. Ako rad znaii samo to, da moZe5 zaslal'Lti novaea i
njim se prorr'ersei{,i, onda ti je on teZki teret, te rada nezaclovo'I.iistvo,i zavist. A vidi3 li u radu volju BoZju, o,nda 6e ti t
bit 6e pozlal,en poZrtvovno3lu za '
najteli rad postati lakim;
rotlitelje, bra6u i sestre ili za tvo,ju kasniju po'rodicu, za eilj
tvoga iivota.
Uz raC teLi da se svestrano dalje naobrazG u svorne zvanju i u drugim stmkama. Z'drav odmor umjerenim 5'oortorn..
outovanjem itd. o,svjeZuje tielo' i duBu. S-satni ratlni dan bit
6,eza mlad.&, samo, onda blago,slovan, ako si pro,sto, vrieme na
ovajl nadin koristno izrabi, a ne vucareniem, bu5enjern, oijanievanjem, pohada,njem kina, itcl. MladeZ, ko.ja ne zna visih
ideala od uZivanja, brzo 6e se izgubiti u modvari ne6udo,rednosti.
,li
Da oduva5 distodu srclca, zahtieva se na tredem mjestw
;r'1'
da svladava5 sama sebe. Tko se bo,ji stege,'pada u neobuzda,
, L',:i
nost. Zivot je' neprestana borba, ko'cl ko,je se racli o tome, tko
'.jl
ii;
ie u tebi dobiti gospodstvo,: da li duh ili tielo? Nizka je priro"
da slidna nemani s bezbrojnim glavama. Sad se digne jedna sad
druga da prodru. Sad je to, lieno,st, sad"udobno,ri, orrd, n"pokornost, prkos, samoljublje, sebidnost, orsjeiljivost, oholost,
432

prigovorljivost ili nepo'Stenje,laZljivost i kako li se sve zovu

po,roci, koji do'nose svoje Ze je duha i zahtievaju zadovoljenje'
Tko im popusti, bit 6e njihov rob. Uviek se' duje: >,Za to ne'
rnam volje<. >To mi ne pristaje<. >Niesam za Lo razpoloZen<.
Tako eto nizka priroda gospo'duje, a duh mora "sluZiti.
Ho,6e li jladnik mo6i odoljeti, kad. s;itoviti nagon potligne
svoju glavu i juri5em poku5a cla prodre svojom teljom?
Sto Zeli5 biti: konj ili-jahad? Zeli5 li biti konj, na ,kojem
siedi strast, kojts, 19 gonl kuda se prohtije niezinim hirovima?
Ili ZeliB biti jahad, ko,j'i dwstorn mkom
drZi uzde i upravlja
konjem po svoljo,jlvolji? Gledajr,ot torne se radi, kad l. od tebe
zahtieva, dal svlada5 sarna sebe.
U danaSnje je vrieme vrlo teZko s.amasebe naclvlailati, jer
duh bezboZnoga ne6uclorednoga svieta racli u korist svim Zeljama nizke prirocle, laska irn, dapade iztide kao najpotrebnije
i za Eim treba naiviB e Le1iti to, da treba svo-i-Zivot. urecliti prema vlastitorn miBljenju Sto ugoclnije i sa 5to vi3e uZitaka.
Do,ista treiba mnogo o,ilvaZnosti, BtoviBb,pravoga junaCtva, ila
se uzmogne izn:utra i izvana odo;ljeti svim Zamamljivostima i
- uzprkos onim nebro'jenima, ko,ji ne znadu ni za Sto vi3e,
nego da se neogranileno izLivlj'avaiu - uzdrLati se na pravorn pritu, o'dricatil se mnogodega, Sto sa stra36u zahtieva nwka priro'da, ne diniti punol toga, Sto si. dmgi dopu5taju, a kocl
svega toga moZda.se jo5 dostati po,ruge i izsmjehivanj4 lakoumnih lir.rdi.
Tu si moramo, opet jednod jasno precloditi, tla .ie Siroki
put svjetsko'g veselja jro3 i danas zabranjen onima, koji vrEe
svoju duZno,st prema Bogu i ho6e ,ila spa.se clu3e svoje, a da
se na kraju toga puta otvaraju Siroka vrata i da su svi koji
kr"oz njih produ izgubljeni zauviek. Niti kakav napre'dak niti
crdkri6e niti pronalazak ne mogu na torn niSta, promieniti. Ried
Spasiteljeva vriedi joS i danas i zadrLat 6e svoju vriednost
sve'do Sudnjeg dana: >Tko ho6e da mene slied.i, neka zataji
sam sebe, neka uzme kriZ svoj na sebe i sliedi me!< f opet
drugo: >>Nitko ne moZe sluZiti dva gospoclara<. Onale opet:
>Tko nije sa mno(n, protiv mene je<.
Kad dovjek vidi Zivot i rad to ikih ljudi, koji u"ojo,S s*rtraju katolicima, morao bi pomisliti, ds. overieii vi5e nemaju
vriednosti za na5e >napredno< doba; da slr se ovakvi nazorivel,
preZivj'e i; d.a je odstranjena, razlika izmedu Sirokoga i uzko'g
puta. Jer u svojoj nutarnjo,sti, u svojim pogled.ima, u svo,jim
se teEnjama, vrlo malo ili uob6e po,sve niBta ne razlikuju o'd
onih, koji ne vjeruju u Boga i u vjein'o,st.

133

je uZivanie najvi5i citj Zi'

. Jasno, je, da se ljucli, kojli6u
te?'e, da Zivot u6ine 3to' je
lim
vota te samo na !6, misle i za
*ogu6" ugodnijim, daleko uklanjaju svladava"nju samih sebe'
Ali je taJa isto tako po sebi razumljivo, da oni niesu kadri
da odole zavodljivo'sti i pritisku naj'straFnije mo6i u dovjedjem
Livotst. Jer zaista nijedna krep'o'st ne zahtieva tako o'dludno' i
postojano svladavanje samog sebe kao disto6a.
ZeliS li j,ako,sti da pomogne$ odoljeti svim juri5ima strasti'
mora5 ie ste6i radostnim posluhom i vjernim vr5enjem svojih
duZnosti. Mudro kaZe Hilti: >Ako je ne5to duZno'st, ne smijemo ni trenutka vi5e premi5ljavati, bismo li to udinili ili ne
bisrno; jer time (t. j. premi5ljavanj'em) se ved zapodinje izdajjeftini
stvo; a razloz\ radi neizpunjene duZnos'ti uviek su vrlo
posluput
svaki
da
naravi
drugom
bude
ti
Neka
liao kupine<.
SaS svo,ju savjest, kad. ti ne5to' prikaZe kao tvoju duZnost i
da uob6e vi5e' ne prorni,S;ljava5niti se brine3 za Leli'e'nizke Prirode.
I krasan ie to cilj: izvojevati si nutarnju slobodu, biti
svoj go,spodar,a, ne rob tisu6d hirova i dosjeta, rob' svjetskog
veselja i duha vrernena' rob mode i tudega mi5ljenja' Gledaj
da ovo gospodstvo, izvoj5ti5 veselom borbom. >Nemam volie
za lo<<,>Niesam razpoloden<<i t. d' ne srnije kod tebe postojati'
kad ti duZno'st i taaum pokazuj'u, da je nesto pravo'
Ali ne zaboravi, da iz nadela prinese5 malu Zrtvu, kad ti
se desi prilika, da se nedega odrede5,da dade3 milostinju. Ma!a, Lrtva, za dohrrt stvar jada ti snagu volje, 6ini te u du5i slobodnim i osigurava, ti blagoslov BoZji. >Sto udini5 najmanjerntr
od, moje bra6e, meni si udinio<.
I konadno jcll. 6eturto'. Snagu da oclolievame svim napastima ne crpimo, mi sami, iz sebe. To nas udi nepogrje5'iva Crkva. Napadaji su tako brojni i Zestoki, a sp'olni nagon talro
silovit, zamamljivosti su to iko zavo'dljive, da ih moZe pobiedit'L jedino, volja o'jadana milo66u. Bog daje svakomu dovjeku dovoljnol milosti, tako da moZe nadvladati napasti. Ali mo itvorn'
dobrim djelima, a osobito, najjadim sredstvom milosti _- svetom PridEsti - zasluy',ttjemoobilatije milosti, kojima moZemo
mnogo lak5e po;biediti. desto milost postoji u p'oticaju na molitvu i t. d. Tko to ne upotrebljava, gubi posebnu pomo6 BoZju
u.napasti, te tako' padne.
eist moZeB ostati sam,o tada, ako postojano i gorljivo
primjenjuje5 sredstva milo,sti. Ako od srdca Zeli5 ostati d.ist,
prinosit 6eS svaki dan ovu Zelju Bogu i njegovoj predistoj

Majci mole6i ih za, po,mo6.Nebol mora, vidjeti, da ti je mnogo

sta^Ioza tvoju netaknuto,st. U svetoj Euharistiji nadi ie5 uviek
najobilatnije vrelo milosti. Da pita"5 sve6enike i redovnike,
odakle crpe snagu, da mogu sav svoj Zivot odolievati svim
Zeljama p,oZude, oni bi ti pokazali Zrtvenik, pridestnu klupu'
Izkustvo nas udi, da nema bo jega sredstva za oduva"nje disto'
6e od. ove nebeske hrane. Premno,gi su izkusili, da ona jedina
ima upravo' dudesno d"jelovanje. desto s'r.rnapasti posve izostale na d-uZevrierne ili snr se dale' lako svladati.
Doduie se kaZe, da se u mladom 6ovj,eku opaia, da ga
ne6to kao iz prirodne nuZd.e'vude I! d.rugo,rnspolu i da je Lo za
neke upravo du5evna poitreba, da su u prijate jsko,m odnosu s
kojom plernenitom Zenskorn. Zato da ob6enje s plemenitom
Zeno'm moy'.ena nj' vanredno povo'Ijno i blagotvorn'o' utjecati'
Pri tom se1podsje6a na sreclnji viek.
Ne da se zatajiti, da je ova tvrdnja" dosta opravdana. Sarno treba usta.noviti i uvjete, po, kofima 6e se sigurno posti6i
ovaj oplemenjuju6i utjecaj i o,nd.atreba, na6i Zensku, koja sve
ove uvjete izpunjuje. Ona mora biti ideatna slika distog Zenstva, tako da je mladil rrrole s po5tovanje,m gled"ati. Njezin
pogled mora mu ulievati po5tovanje pred Zenskim dostojanstvo,m; od nje, mo'ra proialaziti dah o'ne vis.orsti, koja izkljuduje svaku nedis .u misa,o,.Ona mo,ra imati razumievanjia za rliega, z& njegove osobitosti, za njego\re prednosti i nedo'statke.
Od velike bi koristi bil'or, d.a se moZe pouzdati u nju kao u
rodenq majku, tla bi joj srnio oditovati nutarnjost svoiu ne
bojedi se, da 6e se ljutiti i srcliti, ili da 6e ga prezirati i otlvratiti se od njega. Njegovo nagnuie prema njoj moralo bi biti
tal<o duboko,, disto,, da ve6 ne bi rnogao biti bez nje nego bi
uvijek hrlio k nj6j, da ga savjetuje, up,u6uje i p'omaZemu.
On bi joj ser joB i tada morao s po'r.rzdanjempribliZavati, ako
po;bieden ili ranjen u borbi Zivotnoji plaho i tuZno izgled.a porno6 i snagu, da rmr ona majdinskone svojom rukorn povije
rane, da ga ohrabri, tje6i i podigne. Moira.la,bi i6i za njim, ako
bi skrenuor s pravo,g puta, da ga blagorn silom cdvede natrag
i spasi ga. U svako' doba morao bi imati pristup k njoj, ili zapravol ona bi rnorala biti stalno kod njega, da znade, kako ga
njezine odi svuda prate, pa da ni5ta ne dini, radi 6ega bi se
morao pred njom sticljeti. Morao bi iesto stupiti pred nju, da
jo,j mogne' zagledati u diste, dobrostive odi i da ie zapita, da
li je zadovolj,na s njime. Konadno, bi orra rnorala biti tako viscika, velika'i mo6na, da bi on bio ponosan i radostan 5to

134

#L

135.

ljubav; rno'
je izvoj6tio njenu paZnju,njenu-donafnlst' njenu
da smije biti njezinim t
rao bi izrnoliti auo tu,jniSo-naklonors't,

>Obrsrtamo se eqilr,q,,o ml,od,rni,i, tttjel,t busmo due, ito w

uama Ei,ai, na gil,emani,ti,rn snq,gailm, i, ti,sti,rn teEnjama, htjel,i
bismo ujerw, I,jubau k Bogu n l,jubau prerne bli,i,njemw, koje sw
aum u,saal,xlxu srilce d,obri, rod,itelji, i il,uhotmici,, htjel,i, bismo
sue snage ua*e neun+rl,e d,uie ,u oa,nw poztruti w suetd boj protits
opaiine, lcoja uarn printi,. Bud,ite junaci, a ne lilrkeuifra!
Ne
trdi,te sliapq za zl,tm p,rilrnjereml Bwil,r,te lwabri dn, stwpute pravim pwtem, da bwd,ete bol,ji, od, dntgi,lv, dn i, m,eilw robooi,mn
opabine oatanete sl,obod,ni,,mailw nerazumntma razwmrw! Ne
tipdte fut uam neUtsta strq,st zabl,ieiti, oti, uo;l,jwilu vaffi wgu\t,
n"ajbolje snage osulwti, i, p,r'odilre, d,a poil,wli, suetw oatru w v&ioj il,uii!'Bwd,i,te foinaat, bori,te se aa svolw sl,oboil,u,za suoje
tjelamo d d,uietmo zd,raul,je, za sredu vaieg Eiaota, zu spas ua\e
d,uie! Suladauajte podwd,ne nq,gonp Eezl,orn rv,z,ulnl{t, junabki,m
maiem uol,je; paaite na reil, i Ei,stodwu sotptw uaiih misld i, tuustaua, w ca,rstp,u,fantaai,je; mn'ztte nebisto0w suakog obl,iku,
tel,rii,te stwgu suoje uolje strogo66w Wernq, seb,i,w,mitrna, umjerenoS6w i uzd,r2l,jwo56u, rad,ostnom, go,rl,jr,oo'36wza rq,il,! Ald to
moiete sam,o porno6w mtl,osti, od,ozg6.Zato se opremite orwEjem
BoEjtm 4q 'm,etgrleteu zao dam odal,jeti, (Eph. 6, 73); mol,itaom
ostuni,te uuink sjed,i,njeni, s Kri,stom, i, s Bogum i, nadul,adajte
grje*ni, Ear podud,ne strasti, soetom uwtram ljufuui prema Bogw
i, bltEnjemu!<<

Vitezom.
,,xe
Na zemlji
plemenrte' uzv$( - . Lene?
Ali ima li uob6e tako-Aii
.
---!r: n:
ri
je
nasli'

'
gore l nebubismo
So-qor.9di:a^,qTi:,^::l- i
";"iJena
i Dievica ujedno'
Zenstva,
Ainiogu
i:i"pSma-""rna slika
{ljra
duSe'

ri"r#i""#il;"#ilt
znaF,ko,gamislim'rt",':"

rijezine
Niti najlaksi AaSafrgrieh"anijle zamaglio zrcala
jedina poje
ona
doviedje'kao i 1vo3'asestra,.ali
;;; il;i"t"
ti srdce
dini
nje
i
tz
siaji
iar
sve dirsta,-neokaljana. Neizrecivi
ileznufie
pravo
da'
7!1,u'
njrep
u
probuduje
toplim i mekinr. i
Pred-njezinoim
,r-ti*toeo* i neduZno66u,za mirt'm i pokojern'
bjeZe od nje kao
slikom utihne oluja strasti, a nedis'temisli
prohuduje"o.buli
pogletl
mrai.ne Zivine prea surrcem. Njezip
visok-e'T*li,l*t
?iste,
tllu"U
ti
ona
*rr"- Oof*o i plernerr,ito';

Lenei hrabru odluku''

dosto'ja'nstvu
;Hiftl;;;G;;u*t
,,
d.a6eFradi nje Stovutiif"stiti"svaku djrevojku',sv*l,Tt[1'
Ona
AIi i da si pao, pade dubokotpo;a1ofl& te moZer"spasiti'
te- ne. 6e
ona
d'iete;
njezino'
si
ti
ta
oO,-sebe,
te ne 6e odgurnuti
ostavti ti nj'e' Akor.joj se.s pouzdanjem'
;;;
"k"'ne
"-#iri
izpunit 6e ti srdce go'ru6im's'tido'm'i:r je,lT:-l:,
prifliZ"i"S,

ctolr nle.sr
iista, a-ti si takoi nedistl ona te ne pql5ta s miru'
Pa
akor
woju'
du5u
od,istio,od"grieha i krivice
l"dl "q"l1ljii"
k nioj, oipet te p"ijur^o gf"da svojirn Tili*, blagim'-dobftg- .i
te'::',
virn- materinskim pogledom; ona ti otire suze, ohrabruje
t;eSi i blagosivlje te.
"
je za' La mt
Radffi se, ako Lt moi'e porno6i u borbi, kad
d"a 6ei
lii. Akor ti se neprij,ateti pribiiZuje', ak' prieti orpasnost,

biti slabiji, ute,ci se njol i zamoli ie za"njezinu -modnu::':llt1: l,:

'
za najljepBu
O"" e" ti po,mo6i, da-izvoiqjeS pobjedu u borbi
krepost.
tetre
Usrdno', gorlilvo Stovanje blaZene Djevice moZe na
utjecati tako iuboko i plemenito, da 6e'5lako.svladati :u-".^',7
jub
sto6ur,

srdce napirniti itakvo m I avi za Ei

;;';".":6";;;1;;;;
do'stojans'tvu, da 6e ti biti potl':
prerna.Zenskom
ill""""it
-^l

pono ,r"*ogu6e, da prosto postupa5 bilo s kojorn sestrom tvo;err

nebeske .majke,.
A sad,ae6o tr, oTwdia, koiim modeB pobiedliti': kacigu uiere'"
okT,ap opreznostd, Etr,t u:l,usti,tog obuzdnuunia, mM mol'dtttd:
Samo ta'd,a6ei pobtediti,, ako se bwdes ntt'h huatao, a pogotoat.
ako uoiuieE pod, tii,Iianoaim bariahom, Nebeske Kraliice' -- .. '
Zavr5ujerno rriedima krasne Pastirske Poslanice niremaekrn '
biskupa od".go'dine 1908.:
. 136

I
I

d
I

t37

SA.DRZAJ
|.
Pristup Hy'vatsk'o'mizdanju

\
: .

Uvod . .i
Pogled u nacrt Stvoriteljeve Prowidnosti
. .
Ne smije5
' ,.
>Vjedno Zensko<
Stranpgtice
Sumobhr,il,
Ljnbdkunie
,
>Pri,jatel,jstuo'?<
Oilrntui
: .
(Prigod,ni,
Oilnp$ai
Pri,god,no Ob1eryie
$iren:ski Pjev .
Btiuo i, slik'olca" i, t.. d.
. ,
Od'icuaniet .
Al,Icohol,
Pl,es .' ..
SPoTt
ViteZtvo
:
Drugarica ZivoLa .
Djevidanstvo
A
4

mi?
rr;

'

K DRUGOM
IZDANJU
Krotlo vrlme, u koi.m l. rozpoaono p.vo noHodo ov
knilgo, koio ie boeno no no:. triEto u rozmielno volllo,
noHodi zo somo tr;lit. dolozom 1., do ie ovo lnjigo provo
potrebc noaoi mloddl. S v.seli6'n :cliem drugo izdonjo hrvotstol mlod6ir, do loi bude priiotllj.'n i sov,stnltomu lvoru.

tzDAVAc

Srponi 194,1.

.l'E
iiILr

BraLho, l&,n;n izdati d.r'ic ktlite: Ti i on I Ti i otua.

E to 6e biti i,2vst Ld sloo?, sisrma se tuk mladilu i dienolai direktba
aa&t zrel6sti m tutx.
Pogod,ia si, B"anlNo.
E, ne zanjerite, eko raln ne'to iskrcno koZern.
Iskrenost k zrwk plzt EtLttosti, a , ouorE to,su i il Znost.
Ako slnL ja bkretb otkri.o twkdnu svoiu, rrwta i Era*ko otDorcno i iskreno w.'ratili.
Dd, neugoilno nti iq ali t1t sue asl erb, Ja san protitao
!\Du potnogralsku literatvl!., Eto je inw na ra.\etu tr,iitu,
A jc.si Ii se 6enu. fubnt rnunior
KakoDon se dabru raui;n? Oprostile zd,tzrs.: to ie send
prostota, smettli,e. Jed.rv je i ta okol ost 1',tol -ltterdtltrl,, trto
je nesq.motiskans, xet i illtst,irana.
Irna li rnt gd.je ito naro,pno dnbra, plenvnita?
Otooreno Ddn Delin, da oruti dtber nlaiE i plemenitd
d.iewilM, kort ?robitaju naiu portrografskl! literaturu, n(ra
tld st floral^o

izk\are.

E prenn tomu
diiu, dotaslon za
vand je prwa
oricntaciiu u ttlko

,id,im, da ae o1,e knige izirrsttto d.oqi mlatenidbu, a. i dje ojci zrcIaj za t daiu.
d.uZtlost, d<t paaite ispaona rmteto, i mu,il?u
la''ntl
Zirottton pito,niu ,n;e nLtadaZi"