POSTUPCI

U IZGRADNJI
TERMOELEKTRANA
U REPUBLICI
SRPSKOJ
VODI ZA NEVLADINE
ORGANIZACIJE I ZAINTERESOVANU
JAVNOST

Autor: Ratko Pilipovi

Uredio i prilagodio: Igor Kalaba
Lektura i korektura: Mirjana Kuburi
Dizajn: Saa orevi
tampa: Europrint
Tira: 200 primjeraka
Izdava: Centar za zivotnu sredinu, Cara Lazara 24, 78000 Banja Luka
Tel: 051/433-140; Faks: 051/433-141
E-mail: info@czzs.org
Centar za ivotnu sredinu je neprofitna, nevladina i nestranaka
organizacija profesionalaca i aktivista posveenih zatiti i
unapreenju ivotne sredine, zagovaranju principa odrivog razvoja i
veeg uea javnosti u donoenju odluka o ivotnoj sredini.

Neka prava zadrana

Creative Commons
Licenca - Imenovanje - Nekomercijalno 2.5
Slobodno smijete:

umnoavati, distribuisati i javnosti

saoptavati djelo
preraivati djelo

Pod sljedeim uslovima:

Imenovanje: morate priznati i oznaiti

autorstvo djela na nain kako je naznaio
autor ili davatelj licence (ali ne nain koji
bi sugerisao da Vi ili Vae koritenje
njegova djela imate njegovu direktnu
podrku).
Nekomercijalno: ovo djelo ne smijete
koristiti u komercijalne svrhe.

Od svakog od gornjih uslova mogue je odstupiti, ako

dobijete doputenje nosioca autorskog prava.

POSTUPCI
U IZGRADNJI
TERMOELEKTRANA
U REPUBLICI
SRPSKOJ
VODI ZA NEVLADINE
ORGANIZACIJE I ZAINTERESOVANU
JAVNOST

SADRAJ
O CZZS/ O CEE
Uvod
Osnovni pojmovi
Koncesije
Zatita ivotne sredine
Vode
Elektrina energija
Graenje
Primjena propisa u praksi
Prilozi:
01. Zakon o koncesijama
02. Zakon o zatiti ivotne sredine
03. Zakon o vodama
04. Zakon o elektrinoj energiji
05. Zakon o ureenju prostora i graenju
Zakljuak
4

3
4
6
8
11
17
21
23
23
27
30
37
39
41
43

O CZZS

O CEE

Centar za ivotnu sredinu je neprofitna,

nevladina i nestranaka organizacija profesionalaca i aktivista posveenih zatiti i
unapreenju ivotne sredine, zagovaranju
principa odrivog razvoja i veeg uea
javnosti u donoenju odluka o ivotnoj
sredini. Postoji od 1999. godine, a u okviru
udruenja od 2013. godine djeluje i Arhus
centar, koji ima za cilj promociju implementacije Arhuske konvencije.

Centar za ekologiju i energiju Tuzla je

bosanskohercegovaka nevladina organizacija koja od 2001. godine edukativnim i
praktinim radom u saradnji sa svim nivoima drutva i uz ulaganje u ljudske resurse
podstie odrivi razvoj u oblasti zatite i
unapreenja ivotne sredine.

Danas je Centar za ivotnu sredinu

prepoznat kao organizacija koja na
argumentovan i aktivan nain utie na
relevantne javne politike, podie javnu
svijest o pitanjima ivotne sredine, te ostvaruje konstruktivnu saradnju sa drugim
udruenjima, mreama, institucijama,
meunarodnim organizacijama i drugim
zainteresovanim grupama i pojedincima.
Najvei dio aktivnosti se odvija u tri programske oblasti:

Rezultat edukacije su mnotvo implementiranih ideja u organizacijama i institucijama iz kojih uesnici dolaze, i praktini
projekti u oblastima:
recikliranja,
kompostiranja,
tednje i zatite voda,
efikasnog koritenja energije,
klimatskih promjena.

biodiverzitet i zatiena podruja,

energija i klimatske promjene,
transport.

UVOD
O priruniku

O kampanji

Jedan od naina borbe za zdravu i

sigurnu ivotnu sredinu je koritenje
pravnih mehanizama administrativne
jedinice1 na ijoj teritoriji se tetni projekti
pokuavaju realizovati. Centar za ivotnu
sredinu je prihvatio taj izazov u kampanji
Stop prljavoj energiji jer budunost je
obnovljiva, te smo se ubrzo nali pred
gustom umom zakona, pravilnika, odluka
i drugih podzakonskih akata. Nakon nekog
vremena, mnogo rada i savjetovanja,
uvidjeli smo da je sistem zaista konfuzan
i zamren, te da se bez strune pomoi
teko moe nai nain da se iskoriste
zakonske mogunosti. Nakon nekoliko
mjeseci prouavanja, preko trideset zahtjeva za pristup informacijama i vie albi,
sastavili smo ovaj prirunik, za iju izradu
su koriteni zakonski i podzakonski akti, te
naa dosadanja iskustva. Nadamo se da
e ovaj prirunik omoguiti svim zainteresovanim udruenjima i graanima laki
pristup pravnim alatima za zatitu ivotne
sredine u Republici Srpskoj. Iako zatita
zdravlja i ivotne sredine svih graana
jeste obaveza nadlenih institucija, ipak
udruenja i graani treba da se u pojedinim
sluajevima angauju i organizuju kako bi
ivotnu sredinu i prirodne resurse zatitili
za budue generacije.

Isputanja [zagaujuih materija] iz

termoelektrana na ugalj u Evropi znaajno
doprinose bolestima uzrokovanim zagaenjem ivotne sredine. Najnoviji podaci
objavljeni u ovom izvjetaju pokazuju da
taj uticaj irom Evropske unije uzrokuje
vie od 18 200 preranih smrti, oko 8 500
novih sluajeva hroninog bronhitisa i preko 4 miliona izgubljenih radnih dana svake
godine. Ekonomski troak zdravstvenih
uticaja sagorijevanja uglja u Evropi se
procjenjuje na 42,8 milijardi evra. Dodajui
tome emisije iz Hrvatske, Srbije i Turske,
brojevi se poveavaju na 23 300 preranih
smrti ili 250 600 izgubljenih godina ivota,
dok se krajnji trokovi poveavaju na 54,7
milijardi evra godinje.2

Ovaj prirunik je izraen u okviru kampanje

Stop prljavoj energiji jer budunost je
obnovljiva. Kampanju su pokrenuli Centar
za ivotnu sredinu iz Banje Luke i Centar
za ekologiju i energiju iz Tuzle, kao nuan
odgovor ova dva udruenja na katastrofalne politike drave i entiteta u oblasti energetike u Bosni i Hercegovini, koje prijete
da sadanje i budue generacije osude na
unitenu ivotnu sredinu i sve posljedice
koje to nosi sa sobom. Ove politike se, suprotno trendovima u razvijenim zemljama,
temelje na prljavim i neobnovljivim izvorima energije. Investicije u nove proizvodne
kapacitete su dugorone investicije3, jer
e elektrane za sve to vrijeme isputati
zagaujue materije u vazduh, zemlju i

vodu. Imajui u vidu da e to zagaenje

imati ogroman uticaj na zdravlje svih onih
koji budu izloeni zagaenju, te ukoliko
se uzmu u obzir zdravstveni trokovi
i trokovi zagaene ivotne sredine investicije u prljavu energiju su potpuno
neisplative sa ekonomske take gledita.
U okviru ove kampanje, Centar za ivotnu
sredinu i Centar za ekologiju i energiju ele
podii svijest graana o negativnim aspektima prljavih izvora energije. Jedan od tih
izvora energije je ugalj, ije sagorijevanje
izaziva zdravstvene posljedice, doprinosi
efektu staklene bate i dovodi do ogromnih
finansijskih gubitaka. elimo dati doprinos
novom smjeru razvoja sektora energije kojim bi Bosna i Hercegovina morala krenuti,
zbog dobrobiti svojih graana i buduih
generacija.

1 Optina, kanton, distrikt, entitet, drava

2 The Unpaid Health Bill: How Coal Power Plants Make Us Sick, HEAL http://www.env-health.org/IMG/pdf/
heal_report_the_unpaid_health_bill_how_coal_power_plants_make_us_sick_final.pdf
3 ivotni vijek jedne termoelektrane je u prosjeku 50 godina.
7

OSNOVNI POJMOVI
ivotna sredina

ivotna sredina je skup prirodnih i

stvorenih vrijednosti iji kompleksni
meusobni odnosi ine okruenje, odnosno
prostor i uslove za ivot.

Zagaivanje

Zagaivanje je direktno ili indirektno

unoenje supstanci, vibracija, toplote ili
buke u vazduh, vodu ili zemljite, izazvano
ljudskom aktivnou, koje moe biti tetno
po zdravlje ljudi ili kvalitet ivotne sredine i
moe da dovede do oteenja materijalnih
dobara, ili da narui ili omete uivanje i
druge zakonite oblike korienja
ivotne sredine.

Emisija

Direktno ili indirektno ispustanje supstanci, u vidu vibracija, zraenja, toplote, mirisa
ili buke, koje proizvodi jedan ili vie izvora i
koje isputa u vazduh, vodu ili zemljite.

Zatita ivotne sredine

Odgovarajue djelatnosti i mjere koje

imaju za cilj prevenciju opasnosti, tete ili
zagaivanja ivotne sredine, smanjenje i
otklanjanje tete koja je nastala, i vraanje
na stanje prije izazvane tete.

Procjena uticaja na ivotnu

sredinu

Identifikovanje, opis i odgovarajua procjena u odnosu na svaki pojedinani sluaj,

u skladu sa odredbama ovog zakona,
8

direktan i indirektan uticaj nekog projekta

na sljedee elemente i faktore: ljude,
biljni i ivotinjski svijet, zemljite, vodu,
vazduh, klimu i pejza, materijalna dobra i
kulturno naslijee i meusobno djelovanje
navedenih faktora.

Ekoloka dozvola

Odluka nadlenog organa donesena u

formi rjeenja kojom se utvruje da
postrojenje ispunjava odreene uslove za
izgradnju i rad cijelog postrojenja, a moe
obuhvatiti jedno ili vie postrojenja na istoj
lokaciji, kojom upravlja odgovorno lice.

Umjea

Zainteresovano lice koje ima direktan

interes da uestvuje u postupku, jer mu je
interes razliit od opteg javnog interesa i
kojem je od strane Regulatorne komisije
za energetiku Republike Srpske priznato
pravo umjeaa u postupku pred Regulatornom komisijom za energetiku Republike
Srpske.

Javnost

Jedno ili vie fizikih ili pravnih lica i njihova udruenja, organizacije ili grupe.

Zainteresovano lice

Fiziko ili pravno lice koje izrazi elju da

uestvuje u bilo kojoj fazi postupka pred
Regulatornom komisijom za energetiku
Republike Srpske, ali ne eli da ostvari
status umjeaa ili stranke u postupku.

Zainteresovana javnost

Javnost koja utie ili bi mogla uticati na

donoenje odluka o izdavanju ili reviziji i
obnavljanju dozvola ili uslova iz dozvola ili
koja ima interes u donoenju takvih odluka. U smislu ove definicije e se smatrati
da interes imaju udruenja ili fondacije
koja promoviu zatitu ivotne sredine.

Udruenja i fondacije koje

promoviu ivotnu sredinu

postrojenje ili lice na koje je preneseno

ovlatenje za donoenje ekonomskih
odluka u oblasti tehnikog funkcionisanja
postrojenja ili pogona.

Studija o opravdanosti

Dokument o tehnikoj, finansijskoj,

ekonomskoj, ekolokoj i pravnoj analizi
opravdanosti dodjele koncesije.

Koncesionar

Organizacije koje se bave zatitom ivotne

sredine i koje su se u svojim statutima
opredijelile da promoviu zatitu ivotne
sredine.

Privredno drutvo osnovano u skladu sa

propisima Republike, sa kojim je koncedent zakljuio ugovor o koncesiji.

Podnosilac zahtjeva

Koncedent

Pravno ili fiziko lice koje podnosi zahtjev

Regulatornoj komisiji za energetiku
Republike Srpske za izdavanje dozvole u
skladu sa zakonom.

Ponua

Svako, domae ili strano, pravno ili fiziko

lice, konzorcijum dva ili vie ugovorom
povezanih pravnih lica, koji sujdostavili
ponudu u postupku dodjele koncesije.

Nadleni organ

Ministarstvo nadleno za pojedinu oblast

u koju spada predmet koncesije za iju
dodjelu je nadlena Vlada, odnosno gradonaelnik ili naelnik optine, za predmet
koncesije iz nadlenosti jedinica lokalne
samouprave.

Vlada Republike Srpske, u ime Republike,

ili skuptina jedinice lokalne samouprave.

Ugovor o koncesiji

Ugovor zakljuen u pisanom obliku izmeu

koncedenta i koncesionara, koji sadri
odredbe o meusobnim pravima i obavezama ugovornih strana.

Dozvola za izgradnju

Akt koji izdaje Regulatorna komisija za

energetiku Republike Srpske, kojim se
pravnom ili fizikom licu dozvoljava izgradnja ili znaajna rekonstrukcija postojeeg
elektroenergetskog objekta.

Odgovorno lice

Svako fiziko ili pravno lice koje u cijelosti

ili dijelom rukovodi radom ili kontrolie
9

KONCESIJE
Zakonski i podzakonski osnov

naina dodjele koncesije:

1. Zakon o koncesijama (Sl. glasnik RS

59/13)
2. Poslovnik o radu Komisije za koncesije
Republike Srpske (Sl. glasnik RS
77/04)
3. Uputstvo za procjenu postojanja javnog
interesa kod samoinicijativne ponude
(Sl. glasnik RS 103/05)
4. Dokument o politici dodjele koncesija
(Sl. glasnik RS 31/06)
5. Pravilnik o utvrivanju kriterijuma za
odreivanje visine koncesione naknade
(Sl. glasnik RS 45/07)
6. Pravilnik o postupku prenosa ugovora
o koncesiji i prenosu vlasnikih prava
koncesionara (Sl. glasnik RS 60/11,
89/11)

a) Inicijativa nadlenog organa

Izgradnja termoelektrane poinje pronalaenjem odreene lokacije na kojoj

e se vriti radovi. Dananje zakonske
mogunosti dobijanja lokacije za izgradnju,
rijeene su tako da se termoelektrane, ali
i svi drugi elektroenergetski objekti, daju
pod koncesiju na odreeni vremenski period. Dodjela koncesije jo uvijek je novina
u naem zakonodavstvu, a sama injenica
da je od sredine 90-ih godina do danas
doneseno tri zakona govori da su koncesije oblast koja jo uvijek nije dovoljno
razraena, te da su, u skladu sa propisima
Evropske unije potrebna dodatna rjeenja
naina i vrsta dodjela koncesija. Prema
vaeem zakonskom rjeenju, postoje tri

10

Ovaj nain dodjele koncesije poinje inicijativom nadlenog organa tj. Ministarstva
industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske, pripremom dokumentacije za
javno nadmetanje prilog 1.01.1, potrebnom da bi
ovaj postupak dodjele koncesije zapoeo.
Nakon to se pripremi odreena dokumentacija, Komisija za koncesije treba da
ih pregleda i u roku od 30 dana da svoju
saglasnost na priloenu dokumentaciju, a
Pravobranilatvo Republike Srpske treba
dati svoje miljenje, ukoliko se radi o zemljitu koje je vlasnitvo Republike Srpske
ili jedinice lokalne samouprave. Jedan od
najbitnijih elemenata u dokumentaciji za
javno nadmetanje jeste Studija ekonomske
opravdanosti, koju moe izraditi nadleni
organ, ali obino se izrada preputa
ponuaima u daljoj fazi postupka dodjele
koncesije. Dobijanje saglasnosti predstavlja uvod u objavljivanje javnog poziva
prillog 1.01.2
u jednom dnevnom listu koji se
distribuie na teritoriji Republike Srpske.
Pored toga, ovakav oglas obavezno
se objavljuje i u Slubenom glasniku
Republike Srpske. Sva zainteresovana lica
za izgradnju termoelektrane imaju rok za
dostavljanje potrebne dokumentacije, koji
ne moe biti krai od 30 niti dui od 180
dana. Po prikupljanju ponuda, Komisija za
koncesije ima rok od 30 dana da koncedentu dostavi izvjetaj o svim primlje-

nim ponudama, rang listu ponuaa, kao

i prijedlog rjeenja o izboru najpovoljnijeg
ponuaa i dodjeli koncesije prilog 1.01.3. Po
dostavljanju prijedloga rjeenja, koncedent
e u roku od 30 dana donijeti rjeenje o
izboru najpovoljnijeg ponuaa i dodjeli
koncesije. Takvo rjeenje objavljuje se u
Slubenom glasniku Republike Srpske,
a protiv njega se moe pokrenuti upravni
spor, podnoenjem tube. Donoenjem
ovog rjeenja, zavrava se postupak
dodjele koncesije na osnovu inicijative
nadlenog organa.

b) Inicijativa zainteresovanog lica

Drugi nain dodjele koncesije jeste
inicijativa zainteresovanog lica prilog 1.01.4 ili,
kako se u prijanjim zakonskim rjeenjima
zvala, samoinicijativna ponuda. Kada primi
odreenu inicijativu za izgradnju termoelektrane, nadleni organ mora u roku od
60 dana da izvri odreene konsultacije i
pribavi miljenja, od Komisije za koncesije
i Pravobranilatva Republike Srpske.
Nakon izvrenih konsultacija i pribavljanja miljenja, nadleni organ sprovodi
postupak dodjele koncesije kako je to ve
navedeno u postupku inicijative nadlenog
organa. Vano je napomenuti da, u
pokrenutom postupku (od javnog poziva
do donoenja rjeenja o izboru najboljeg
ponuaa), zainteresovano lice koje je
pokrenulo postupak ima 10% dodatnih
bodova, to mu u poetku daje osigurano
potpisivanje ugovora o koncesiji.

c) Ponuda u pregovarakom
postupku
Trei nain pokretanja dodjele koncesije
jeste ponuda u pregovarakom postupku
koji se moe pokrenuti u sljedeim situacijama: kada postoji ponuda javnog preduzea koje obavlja djelatnost od opteg
interesa, kao to je to npr. Elektroprivreda
Republike Srpske, zatim u situaciji kada
se sprovodi zakljuen sporazum Vlade
Republike Srpske ili javnih preduzea, te
kod produenja roka na koji je koncesija
dodijeljena.
Ovaj postupak poinje dostavljanjem
studije o ekonomskoj opravdanosti, a rok
za pokretanje postupka je 60 dana od
dana prijema ponude. Nakon zavrenog
pregovaranja, nadleni organ mora u roku
od 60 dana koncedentu dostaviti izvjetaj
o pregovarakom postupku, prijedlog
rjeenja o dodjeli koncesije i prijedlog
ugovora o koncesiji. Po dostavljanju navedenih dokumenata, koncedent zakljuuje
ugovor o koncesiji.
Ugovor o koncesiji prilog 1.01.5 predstavlja obligaciono-pravni odnos izmeu koncedenta
i koncesionara i kao takav predstavlja
odnos izmeu strana potpisnica. Zbog toga,
ugovor o koncesiji u Republici Srpskoj
jo uvijek nije uvrten kao posebna vrsta
ugovora koju sklapa javnopravni sa privatnopravnim licem, a kojim se ostvaruje iri
drutveni interes, iako je u veini zemalja
Evrope ugovor o koncesiji odavno dobio
karakter javno-pravnog ugovora. Dobijanjem javno-pravnog statusa ugovora,
otvorie se mogunost uestvovanja u
11

ovom postupku, s obzirom na to da e se

takav postupak voditi prema odredbama
Zakona o optem upravnom postupku.

nad izvravnjem ugovora vri Republika

uprava za inspekcijske poslove i nadlena
inspekcija jedinice lokalne samouprave.

Ugovor o koncesiji ne moe se zakljuiti na

period koji je dui od 50 godina, a prilikom
zakljuenja ugovora, koncesionar obavezno mora dostaviti bankarsku garanciju
kojom garantuje uspjean zavretak
radova u izgradnji termoelektrane. Nakon
zakljuenja ugovora, u roku od 15 dana
koncesionar je duan da primjerak ugovora
dostavi Komisiji za koncesije, Ministarstvu
finansija, Republikom organu za inspekcijske poslove i jedinici lokalne samouprave
na ijoj teritoriji se obavlja koncesiona
djelatnost. Ugovor se takoe upisuje u
registar ugovora koji vodi Komisija za
koncesije. Ukoliko preduzee koje je
dobilo koncesiju nije u mogunosti da u
odreenoj fazi izgradnje termoelektrane,
zbog ekonomskih, organizacionih, finansijskih ili drugih opravdanih razloga, ispuni
ugovorene obaveze u rokovima i na nain
utvrene ugovorom o koncesiji, Zakon je
takoe omoguio da se ugovor moe ustupiti treem licu ili finansijskoj organizaciji
sa kojom je koncesionar zakljuio ugovor
o finansiranju u vezi sa koncesijom. Za
ovakvo ustupanje potrebna je prethodna
saglasnost Komisije za koncesije, a samo
ustupanje odobrava koncedent. Vrlo bitno
je napomenuti da, pored toga to se ugovor o koncesiji moe prenijeti na tree lice,
on se isto tako moe raskinuti a razlozi
raskidanja prilog 1.02.1-2 decidno su navedeni u
Zakonu o koncesijama.

Organizacije u ovoj fazi izgradnje nisu u

mogunosti da poduzmu neke ozbiljnije
pravne radnje i protiv akata nadlenih
organa u fazi do dodjele koncesije. Prva
prilika javlja se prilikom potpisivanja
ugovora o koncesiji. Sam ugovor nije dostupan javnosti i njega organizacije mogu
traiti podnoenjem zahtjeva za pristup
informacijama i u skladu sa Zakonom o
zatiti ivotne sredine. Iskustvo je pokazalo
da organ nerado dozvoljava pristup ovom
dokumentu, pa je zbog toga potrebno i po
nekoliko mjeseci da se u daljem postupku
ostvari to pravo. Ugovor se, sam po sebi,
ne moe zakonski osporavati, jer je to
odnos izmeu dvije strane, ali kada se dobije, moe se izvriti kontrola svih elemenata koji su po Zakonu obavezni. Najei
je sluaj da se pojedini rokovi navedeni u
ugovoru probiju, pa je zbog toga mogue
da se na nepravilnosti u realizaciji ukae
Vladi Republike Srpske, Republikoj upravi
za inspekcijske poslove, Pravobranilatvu,
pa ak i Tuilatvu Republike Srpske.

Svi ugovori o koncesijama vode se u registru kod Komisije za koncesije, a nadzor

12

ZATITA IVOTNE SREDINE

Zakonski i podzakonski okvir:
1. Zakon o zatiti ivotne sredine (Sl.
glasnik RS 71/12)
2. Pravilnik o postupku revizije i obnavljan
ja ekolokih dozvola (Sl. glasnik RS
28/13)
3. Pravilnik za obavljanje djelatnosti iz
oblasti ivotne sredine (Sl. glasnik RS
28/13)
4. Pravilnik o sadraju izvjetaja o
stratekoj procjeni uticaja na ivotnu
sredinu (Sl. glasnik RS 28/13)
5. Pravilnik o kriterijumima za odluivanje
o potrebi provoenja strateke procjene
uticaja na ivotnu sredinu (Sl. glasnik
RS 28/13)
6. Uredba o projektima za koje se spro
vodi procjena uticaja na ivotnu sredinu
i kriterijumima za odluivanje o obavezi
sprovoenja i obimu procjene uticaja na
ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS 7/06)
7. Uredba o postrojenjima koja mogu biti
izgraena i putena u rad samo ukoliko
imaju ekoloku dozvolu (Sl. glasnik RS
7/06)
8. Uputstvo o sadraju studije o uticaju na
ivotnu sredinu (Sl. glasnik RS 118/05)
Najznaajniju fazu u prikupljanju dozvola
za izgradnju termoelektrane predstavlja
dobijanje odluka koje se izdaju u skladu
sa Zakonom o zatiti ivotne sredine. Ovaj
zakon omoguio je organizacijama da
utiu na odluke koje se tiu zatite ivotne
sredine, pa je tako jednim itavim poglavl-

jem obraen uticaj javnosti na donoenje

odluka, koji se konkretno sprovodi u
postupcima izdavanja ekolokih dozvola,
postupcima procjene uticaja projekta na
ivotnu sredinu i u predloenim djelatnostima koje mogu imati znaajan uticaj na
ivotnu sredinu. Uticaj javnosti ogleda se
prvenstveno kroz otvaranje mogunosti
pristupa informacijama prema nadlenim
organima, koje su u vezi sa zatitom
ivotne sredine, u skladu sa Arhuskom
konvencijom. Drugi znaajan nain uticaja
javnosti odnosi se na javni uvid u dokumentaciju prilikom predstavljanja projekta
izgradnje termoelektrane, dok je trei nain
uee u javnoj raspravi u kojoj organizacije mogu dati svoje primjedbe i sugestije u
vezi sa odreenim projektom.

a) Postupak izdavanja rjeenja

o odobravanju studije o uticaju
na ivotnu sredinu
Prvi u nizu dokumenata koji se izdaju u skladu sa Zakonom o zatiti ivotne sredine
predstavlja rjeenje o odobravanju studije
o uticaju na ivotnu sredinu. Procjena
uticaja, sama po sebi, predstavlja identifikaciju, utvrivanje, analizu i ocjenu direktnih
i indikretnih uticaja projekta, na ljude, biljni
i ivotinjski svijet, zemljite, vodu, vazduh,
klimu i pejza, materijalna dobra i kulturno
naslijee. Procjena uticaja na ivotnu
sredinu u veini sloenih projekata, kao to
su izgradnja termoelektrane, sprovodi se u
13

dvije faze.
Prva faza predstavlja postupak prethodne
procjene uticaja u kome se odluuje o
obavezi i obimu sprovoenja procjene
uticaja na ivotnu sredinu. Postupak se
pokree prema nadlenom Ministarstvu za
prostorno ureenje, graevinarstvo i
ekologiju zahtjevom za pokretanje postupka prethodne procjene uticaja na ivotnu
sredinu, prilog 2.01.1 koji podnosi pravno lice
koje je dobilo koncesiju sa namjerom
gradnje termoelektrane. Takav zahtjev, sa
svim potrebnim prilozima, Ministarstvo
alje sljedeim organima na struno
miljenje:
1. organu uprave nadlenom za poslove
graenja u jedinici lokalne samouprave
na ijem podruju bi se projekat izvodio;
2. organima uprave i organizacijama nad lenim za zatitu elemenata ivotne
sredine, i to:
a. organima nadlenim za zatitu
prirode,
b. organima nadlenim za zatitu
kulturno-istorijskog i prirodnog
naslijea,
c. organima nadlenim za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu,
d. organima nadlenim za zatitu
zdravlja,
e. drugim zainteresovanim organima.
Nakon to gore-navedeni organi u roku od
30 dana daju svoja miljenja na podnesen
zahtjev sa priloenom dokumentacijom,
Ministarstvo mora u roku od 60 dana od
dana prijema zahtjeva donijeti rjeenje
kojim e se utvrditi obaveza sprovoen14

ja procjene uticaja na ivotu sredinu u

skladu sa Uputstvom o sadraju studije o
uticaju na ivotnu sredinu. Istovremeno sa
donoenjem rjeenja, nadleno ministarstvo ima obavezu da o izdatom rjeenju
upozna javnost postavljanjem rjeenja
na svoju internet stranicu u roku od 15
dana od dana izdanog rjeenja. Obavezno
je da se ovo rjeenje na internet stranici
nalazi 30 dana, to je period tokom kojeg
organizacije mogu svojim sugestijama i
primjedbama uticati na njega.
Po izdavanju rjeenja, podnosilac zahtjeva je u roku od est mjeseci obavezan
da podnese zahtjev za izradu studije
ovlaenom pravnom licu koje e mu
izraditi studiju. Izraena studija, zajedno sa
zahtjevom o donoenju rjeenja kojim se
odobrava studija o uticaju na ivotnu sredinu, mora se dostaviti nadlenom ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijema
studije od ovlaenog lica koje je izradilo
studiju, i to dva primjerka u pisanoj formi
i etiri primjerka u elektronskoj formi.
Nakon toga, slijede ponovo konsultacije
sa gore navedenim nadlenim organima
i pribavljanje njihovih miljenja u istom
vremenskom roku koji je bio propisan i
kod prethodne procjene uticaja na ivotnu
sredinu. Podnosilac zahtjeva takoe ima
obavezu da u roku od 15 dana od podnesenog zahtjeva uputi prema javnosti
obavijest prilog 2.01.3 o podnesenom zahtjevu
u jednom dnevnom listu koji se distribuie
na itavom prostoru Republike Srpske.
Ovim obavijetenjem se omoguuje javni
uvid u dokumentaciju koja je raspoloiva u
jedinici lokalne samouprave na teritoriji na
kojoj se gradi termoelektrana.

Javna rasprava o podnesenom zahtjevu

mora se odrati u roku od 60 dana od dana
podnoenja zahtjeva o donoenju rjeenja
kojim se odobrava studija o uticaju na
ivotnu sredinu, a poziv prema javnosti
treba biti objavljen najmanje 15 dana od
dana odravanja javne rasprave. Javnu
raspravu vodi Ministarstvo, ali kao to je
ve ranije navedeno, podnosilac zahtjeva
je obavezan da istu organizuje. Na javnoj
raspravi se obavezno vodi zapisnik, koji
je organizator javne rasprave duan da
dostavi nadlenom ministarstvu u roku od
osam dana od dana odravanja. Javnosti
je omogueno da svoje komentare moe
dati u roku od 30 dana od dana odravanja
javne rasprave, a podnesene komentare
organizator javne rasprave mora dostaviti nadlenom ministarstvu sa svojim
strunim stavom o stavljenim komentarima. Ministarstvo, nakon toga, ima obavezu
da u roku od 15 dana da svoju ocjenu i,
ukoliko je to potrebno, ostavi dodatni rok
od 30 dana za eventualnu dopunu studije.
Ova dopuna naziva se revizijom studije prilog
1.01.4.
, koju ministarstvo moe da povjeri
ovlatenom pravnom licu koje ispunjava
uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti
zatite ivotne sredine. Nakon to se
izvri revizija, ovlateno lice koje je vrilo
reviziju ima obavezu pisanja i slanja izvjetaja nadlenom ministarstvu. Izvjetaj
sadri ocjenu studije o uticaju, eventualne
primjedbe na kvalitet i potpunost studije, te
uputstva za otklanjanje nedostataka studije. Jedan primjerak takvog izvjetaja alje
se i nosiocu projekta kojem se ostavlja
dodatni rok od 15 dana za finalnu dopunu
studije, prema primjedbama i uputstvima
iz izvjetaja o reviziji.

Kada ministarstvo, prilikom razmatranja

studije, procijeni da izgradnja i koritenje
termoelektrane moe imati znaajan uticaj
na ivotnu sredinu Federacije Bosne i Hercegovine ili Distrikta Brko, tada e naloiti
podnosiocu zahtjeva da uradi poseban
dio studije u kome e obratiti mogunost
uticaja na ivotnu sredinu drugog entiteta
ili Distrikta Brko. Istovremeno, podnosilac projekta ima obavezu da ukoliko
projekat ima prekoentitetski uticaj, o tome
obavijesti nadleno ministarstvo i to u fazi
podnoenja zahtjeva. Kada se takav uticaj i
utvrdi, nadleno ministarstvo ima obavezu
da putem obavjetenja prilog 2.01.5. informie
nadlene prekoentitetske organe, te im
proslijedi zahtjev za prethodnu procjenu
uticaja na ivotnu sredinu sa priloenom
dokumentacijom i zahtjev za izdavanje
rjeenja o odobrenju studije o uticaju,
kao i obavjetenje o mjestu i vremenu
odravanja javne rasprave u postupku
izdavanja rjeenja. Pored toga, svakako
e ostaviti i rok za izjanjavanje nadlenih
prekoentitetskih organa u kome e oni
dati svoj osvrt na poslane dokumente. Ista
procedura sprovodi se i u sluaju kada se u
Federaciji Bosne i Hercegovine ili Distriktu
Brko planira izgradnja termoelektrane,
koja bi mogla imati uticaj na ivotnu sredinu u Republici Srpskoj.
Prema zakonu, rjeenje o odobravanju
studije o uticaju na ivotnu sredinu prilog 2.01.6.
donosi nadleno ministarstvo u roku od 60
dana od dana prijema studije. Ministarstvo
e, takoe, ukoliko bude smatrano da
predana dokumentacija ne zadovoljava
zakonske kriterijume, izdati rjeenje o
odbijanju studije prilog 2.01.7. Takvo rjeenje
15

obavezno se postavlja na internet stranici

nadlenog ministarstva u roku od 15 dana
od dana uruenja rjeenja, te se o izdatom
rjeenju obavezno obavjetavaju i nadleni
organi koji su u postupku dali svoje miljenje na studiju. Izdano rjeenje e prestati
da vai ako u daljem postupku izgradnje
termoelektrane nosilac projekta ne pribavi
odobrenje za graenje ili ekoloku dozvolu
u roku od dvije godine od dana prijema
rjeenja, a izuzetno, rjeenje se moe
produiti za jo godinu iskljuivo na zahtjev
nosioca projekta. Protiv takvog rjeenja
takoe je dozvoljena tuba i pokretanje
upravnog spora od strane svih zainteresovanih lica koja u skladu sa Zakonom o
optem upravnom postupku, mogu imati
svojstvo umjeaa.

b) Postupak izdavanja ekoloke

dozvole
Ekoloka dozvola predstavlja dokument
kojim se nalau mjere za spreavanje ili
kada to nije izvodljivo, smanjenje emisija
u vazduh, vodu i zemljite i spreavanje
stvaranja otpada, da bi se ostvario visoki
nivo zatite ivotne sredine kao cjeline.
Nadleni organ za izdavanje ekoloke dozvole za izgradnju termoelektrane, prema
Pravilniku o postrojenjima koja mogu biti
izgraena i putena u rad samo ukoliko
imaju ekoloku dozvolu, jeste Ministarstvo
za prostorno ureenje, graevinarstvo i
ekologiju. Ekoloka dozvola moe obuhvatiti dva ili vie postrojenja koja se grade,
s tim da sadri mjere kojima se osigurava
da svako pojedinano postrojenje ispunjava propisane uslove. Ta postrojenja moraju
biti sagraena tako da se preduzmu sve
16

odgovarajue preventivne mjere, da se

sprijei zagaenje i da se ne prouzrokuje
znaajnije zagaenje, zatim da se primjenjuju najbolje raspoloive tehnike u
izgradnji i upotrebi. Radom navedenih
postrojenja, konkretno - termoelektrana,
takoe mora da se izbjegava produkcija otpada. Meutim, ukoliko dolazi do stvaranja
otpada, stvorena koliina mora se svesti
na najmanju moguu mjeru ili se mora
reciklirati. Ako reciklaa nije tehniki i
ekonomski izvodljiva, takav otpad se mora
odlagati i pri tome izbjegavati ili smanjivati negativni uticaj na ivotnu sredinu i
istovremeno preduzimati neophodne mjere
za spreavanje nesrea i ograniavanje
njihovih posljedica.
Postupak izdavanja ekoloke dozvole
pokree se podnoenjem zahtjeva za
izdavanje ekoloke dozvole, prilog 2.02.1 koji
se podnosi nadlenom ministarstvu.
Ukoliko podneseni zahtjev nije kompletan,
Ministarstvo moe ostaviti dodatni rok
od 30 dana za njegovu dopunu, a ako se
zahtjev u ostavljenom roku ne dopuni,
onda se odbacuje. Potrebni dokazi se uz
zahtjev moraju priloiti u dva tampana i
jednom originalnom primjerku, te u jednoj
elektronskoj verziji. Nakon primljenog zahtjeva, nadleno ministarstvo ima obavezu
da obavijesti javnost o sadraju zahtjeva
za izdavanje ekoloke dozvole u jednom
od dnevnih listova koji se distribuiu na
itavoj teritoriji Republike Srpske. Pored
nadlenog ministarstva, jedinica lokalne
samouprave na ijoj teritoriji se namjerava
graditi termoelektrana takoe obavjetava
javnost i stavlja na uvid zahtjev i priloenu
dokumentaciju, na koju javnost moe u

roku od 30 dana od dana objavljivanja

obavjetenja da podnese svoja miljenja
i sugestije. Po zavretku javnog uvida,
ministarstvo e uz razmotrena pribavljena miljenja i sugestije javnosti donijeti
ekoloku dozvolu prilog 2.02.3 u roku od 60
dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje. Nadleno ministarstvo, pored dostavljanja dozvole podnosiocu zahtjeva, treba
da ekoloku dozvolu dostavi nadlenoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave u roku
od 15 dana od dana donoenja. Obavezno
se mora obavijestiti i javnost o donesenom
rjeenju u jednom od dnevnih listova koji
se distribuiu na itavoj teritoriji Republike Srpske i na internet stranici u roku
od osam dana od dana uruenja rjeenja
podnosiocu zahtjeva. Ovo obavjetenje
obavezno sadri sadraj odluke i osnovne
razloge na kojima je odluka zasnovana.
Izdana ekoloka dozvola vai na period od
pet godina.
Prema Zakonu, revizija ekoloke dozvole
prilog 2.02.5-6
obavlja se svakih pet godina, a
mogue je pokretnuti postupak vanredne
revizije ili obnavljanja u skladu sa Pravilnikom o postupku revizije i obnav- ljanja
ekolokih dozvola, a koji je omoguio njeno produavanje ili mijenjanje. Postupak
revizije moe pokrenuti nadleni organ i
odgovorno lice. Kada je pokrenuta vanredna revizija, nadleno ministarstvo postavlja
obavjetenje na svojoj internet stranici,
te o svojoj odluci po reviziji svakako
obavjetava nadlenu inspekciju i jedinicu
lokalne samouprave na ijoj se teritoriji
gradi termoelektrana u roku od 15 dana
od donoenja rjeenja po reviziji. Ukoliko
reviziju pokree nadleni organ, on e o

tome svakako obavijestiti odgovorno lice iz

projekta, a ukoliko reviziju - obnavljanje pokree odgovorno lice, ono to mora
pokrenuti u roku od 90 dana prije isteka
vaenja ekoloke dozvole. Kada se zavri
postupak revizije ili obnavljanja nadleni
organ e donijeti rjeenje o obnavljanju
dozvole. Meutim, mogue su i situacije u
kojima je dolo do takvih promjena da je
potrebno izdavanje nove ekoloke dozvole,
te u tom sluaju odgovorno lice podnosi
novi zahtjev za izdavanje u postupku, kako
je to ve ranije opisano. U svakom sluaju,
nadleno ministarstvo mora u roku od
osam dana od dana uruenja rjeenja
objaviti rjeenje na svojoj internet stranici.
Zakonom su takoe taksativno nabrojani razlozi prestanka vaenja ekoloke
dozvole. prilog 2.02.4 Postupak prestanka
vaenja pokree nadleno ministarstvo,
ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, i o
tome obavjetava odgovorno lice u roku
od 15 dana od dana pokretanja postupka.
Registar svih izdanih ekolokih dozvola,
kao i dozvola koje su prestale da vae vodi
se kod nadlenog ministarstva. Kao to je
to sluaj i kod rjeenja kojim se odobrava
studija o uticaju na ivotnu sredinu, tako je
i protiv ekoloke dozvole takoe dozvoljena tuba i pokretanje upravnog spora
od strane svih zainteresovanih lica koja u
skladu sa Zakonom o optem upravnom
postupku mogu imati svojstvo umjeaa.
Kada je izdavanje ekoloke dozvole
u pitanju, bitno je naglasiti da postoji
poseban postupak izdavanja ekolokih
dozvola kod postrojenja koja mogu izazvati
nesree velikih razmjera. Ono to je bitno
17

napomenti jeste injenica da odgovorno

lice termoelektrane koje se gradi treba u
svakom trenutku, na zahtjev ministarstva
i inspekcije, dokazati da je preduzelo sve
mjere radi spreavanja nesrea velikih
razmjera. Odgovorno lice duno je na takav
zahtjev dostaviti informacije prilog 2.03.1. koje
e potvrditi njegove navode, a navedene
informacije predstavljaju sastavni dio
dokumentacije koja se predaje prilikom
podnoenja zahtjeva za izdavanje ekoloke
dozvole. Pored toga, uz zahtjev se obavezno predaje i plan spreavanja velikih nesrea, kao i izvjetaj o bezbjednosti prilog 2.03.2
koji je dostupan javnosti, osim dijelova koji
se odnose na industrijske, komercijalne ili
line podatke, podatke javne bezbjednosti
ili odbrane, i u takvim sluajevima odgovorno lice uz zahtjev za izdavanje ekoloke
dozvole dostavlja izmijenjen izvjetaj u koji
ta pitanja nisu ukljuena.
Sigurno je da je primjena Zakona o zatiti
ivotne sredine omoguila organizacijama
da u svom punom kapacitetu utiu na
odluke koje donosi nadleni organ. Ovo
je i najznaajniji momenat u izgradnji
termoelektrane za organizacije koje se
bave zatitom ivotne sredine, jer se u ovoj
fazi donose odluke kojim se dozvoljava
gradnja termoelektrane sa aspekta njenog
uticaja na ivotnu sredinu, te su zakonske
odredbe omoguile da se protiv takvih
odluka pravovremeno djeluje. S obzirom
na injenicu da je zakon propisao da ove
odluke moraju biti dostupne javnosti, kako
je to ve ranije navedeno, realno se jo
uvijek javlja problem njihove dostupnosti. Zbog toga, organizacije koje se bave
zatitom ivotne sredine treba redovno da
18

prate aktivnosti oko izgradnje termoelektrane i uoe trenutak kada e se navedeni

postupci pokrenuti i odreene odluke izdati.
Imati uticaj na izdavanje dokumenata
koji se odnose na zatitu ivotne sredine
prilikom izgradnje termoelektrane znai
aktivno uestvovati u dvije faze. Prva faza
odnosi se na period kada nadleni organ
nije izdao ekoloku dozvolu i rjeenje o
odobrenju studije o uticaju na ivotnu sredinu, ali su pokrenuti postupci. U ovoj fazi
mogue je uticati na donoenje tih odluka
pismenim obraanjem nadlenom organu
i dostavljanjem sugestija i primjedbi na
izdane odluke. Druga faza odnosi se na
preduzimanje pravnih radnji u momentu
kada je organ izdao rjeenja. Ova faza
zahtjeva strunost ljudskih kapaciteta
organizacije i poznavanje propisa, kako bi
se protiv takvih odluka adekvatno podnijela
tuba i pokrenuo upravni spor.

VODE
Zakonski i podzakonski osnov:
1. Zakon o vodama (Sl. glasnik Republike
Srpske 50/06, 92/09)
2. Uredba o ueu javnosti u upravljanju
vodama (Sl. glasnik Republike
Srpske 35/07)
Kao to je Zakon o zatiti ivotne sredine
u potpunosti definisao naine i procedure
donoenja odluka koje se tiu uticaja na
ivotnu sredinu, tako je Zakon o vodama
precizno definisao donoenje odluka kada
je u pitanju upotreba voda. Ovo poglavlje
jednako je znaajno i vano kao i poglavlje
koje se tie ivotne sredine iz razloga to
termoelektrane u svom radu koriste vodu
potrebnu za pokretanje turbina, odlaganje
pepela i slino. Zbog toga, organizacije
koje se bave zatitom ivotne sredine
punu panju treba da posvete postupcima
donoenja odreenih akata koji reguliu
pitanja koritenja voda, kako bi sprijeile eventualne nepravilnosti u upotrebi
voda. Nain i upotreba voda reguliu se
vodopravnim aktima koji se mogu podijeliti
na smjernice, saglasnosti i vodnu dozvolu.
Svaki od ovih akata regulisao je posebno nain i koritenje voda u odreenim
uslovima, ime bi trebalo biti osigurano
svako isputanje otpada, a da se time ne
zagauje voda u nedozvoljenoj mjeri. Svi
vodopravni akti izdaju se u obliku rjeenja
odnosno zakljuka, a njihovo donoenje
regulisano je posebnim postupcima koje
je propisao Zakon o vodama. U daljem

tekstu, prvo emo se osvrnuti na vrste

vodopravnih akata i njihovu funkciju, da
bismo se dalje fokusirali na sam postupak
izdavanja koji je karakteristian za sva tri
oblika vodopravnih akata.

a) Vodne smjernice
Vodne smjernice predstavljaju akt kojim
se odreuju uslovi koji e biti ispunjeni u
dokumentaciji za graenje novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojeih objekata.
Njime se takoe definiu i druge aktivnosti
koje se ne smatraju graenjem, ali mogu
trajno, povremeno ili privremeno da utiu
na promjenu reima vode. Posebno je
vano napomenuti da je, u sluaju kada
se vodne smjernice izdaju za izdavanje koncesije, Zakon propisao da vodne
smjernice treba nabaviti prije pokretanja
postupka dodjele koncesije za izgradnju
termoelektrane. Ovo praktino znai da
nadleni organ ima obavezu da, prije nego
to planira da izda koncesiju za izgradnju
termoelektrane, izda vodne smjernice za
odreene vode, te da ih nakon dodjele
koncesije prenese na preduzee koje je
dobilo koncesiju.

b) Vodna saglasnost
Vodna saglasnost je akt koji je potreban za
izgradnju novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojeih objekata, ukoliko se tim
aktivnostima utie na promjenu i kvalitet
vode, odnosno ako se time mogu trajno,
19

povremeno ili privremeno prouzrokovati

promjene u reimu voda. Vodnom saglasnou se utvruje da je dokumentacija
koja je priloena uz zahtjev za izdavanje
vodne saglasnosti u skladu sa izdatim
vodnim smjernicama, propisima o vodama
i planskim dokumentima. Ovaj dokument
uslov je za izdavanje odobrenja za graenje
u skladu sa Zakonom o ureenju prostora
i graenju, i takvo odobrenje ne moe
biti izdano ukoliko se ne posjeduje vodna
saglasnost. Akt vodne saglasnosti izdaje
se u obliku rjeenja, a samo protiv takvog
rjeenja dozvoljeno je pokretanje upravnog
spora podnoenjem tube. Ovaj dokument
vai godinu dana i ukoliko se u tom roku
ne pone sa aktivnostima graenja po
pribavljenoj dozvoli, prestaje da vai po sili
zakona ili vai do izdavanja vodne dozvole.
Potrebno je napomenuti da se vodna
saglasnost ne moe izdati za objekte i
postrojenja koja isputaju otpadne vode ili
druge opasne materije na povrinu zemlje
u zemlju ili vodu, osim ako projektom nije
predviena istovremena izgradnja ureaja
za preiavanje otpadnih voda odnosno
ureaja za smanjenje koliine i koncentracije opasnih materija koje se u skladu
sa propisima isputaju na povrinu zemlje,
u zemlju ili vodu.

c) Vodna dozvola
Vodna dozvola je dokument koji regulie
koritenje voda, pranjenje akumulacija,
isputanje otpadnih voda u vode i odlaganje odnosno isputanje opasnih materija
na javno vodno dobro, poljoprivredno,
graevinsko i umsko zemljite i promet
proizvodima od opasnih materija koji posli20

je upotrebe dospijevaju u vode. Ona se,

kao i prethodna dva akta, izdaje u obliku
rjeenja, a izdaje se svakako za gradnju
termoelektrane. Ako je u radu termoelektrane dolo do promjena u tehnologiji ili
iz drugih razloga koji e izmjeniti obim i
uslove koritenja voda, odnosno isputanje
otpadnih voda u vode, odlaganje na javno
vodno dobro, odnosno isputanje opasnih
materija, potrebno je da se izda nova vodna dozvola. Ovim dokumentom precizno se
utvruju namjena, nain i uslovi iskoritavanja voda, zatim reim rada objekata
i postrojenja, nain i uslovi isputanja
otpadnih voda, nain i uslovi odlaganja vrstog i tenog otpada i drugi uslovi.
Zato je vodna dozvola bitan dokument?
Vodna saglasnost izdaje se na odreeno
vrijeme i moe trajati najdue 15 godina,
to je u odnosu na vaenje vodnih smjernica i vodne saglasnosti mnogo dui period
vaenja. Meutim, kada se vodna dozvola
izdaje na period dui od pet godina, organ
koji je izdao vodnu dozvolu e po slubenoj
dunosti obavezno pokrenuti postupak
preispitivanja uslova iz dozvole. Pored
toga, zakonom su tano propisani uslovi
prestanka vaenja vodne dozvole, to
omoguuje redovnu kontrolu svih njenih
elemenata. Razlozi su decidno nabrojani u
Zakonu o vodama, tako da vodna dozvola
prestaje kada istekne njen rok, zatim kada
se korisnik vodne dozvole odrekne prava
iz vodne dozvole i, na kraju, nekoritenjem
prava iz vodne dozvole bez opravdanih
razloga, due od dvije godine.
Na kraju, bitno je spomenuti da je postojanje vodne dozvole uslov za izdavanje

upotrebne dozvole u skladu sa Zakonom o

prostornom ureenju i graenju.

d) Postupak izdavanja vodo

pravnih akata
Postupak izdavanja vodopravnih akata
poinje podnoenjem pismenog zahtjeva
investitora, odnosno preduzea koje ima
namjeru da gradi termoelektranu. Zahtjev
sadri nekoliko elementata, od kojih su
najvaniji podaci o lokalitetu, vrsti i obimu
aktivnosti koja se namjerava sprovesti. Uz
zahtjev se prilae tehnika dokumentacija
kojom se obrauje konkretna aktivnost, a
koju mora da izradi struno lice koje ima
odobrenje od nadlenog ministarstva. Vrlo
je bitno napomenuti, kako je to ve ranije
navedeno u poglavlju o ivotnoj sredini, da
se uz zahtjev obavezno predaje i studija o
uticaju na ivotnu sredinu, s obzirom na to
da je njeno postojanje obavezno obuhvaeno izgradnjom termoelektrane.
Koji je organ nadlean za izdavanje
vodopravnih akata zavisi od toga za koju
aktivnost se vodopravni akt trai, meutim,
s obzirom na izgradnju termoelektrane,
pri ijem radu svakako postoji isputanje
otpadnih voda, nadleni organ je Agencija
za vode Republike Srpske. Kao to je ve
ranije navedeno, postupak za izdavanje
pokree se podnoenjem zahtjeva sa svim
potrebnim prilozima, meutim, ukoliko
podneseni zahtjev nije potpun, podnosiocu zahtjeva e se ostaviti dodatni rok za
njegovu dopunu, a ako on to ipak ne uradi,
takav zahtjev e se odbiti zakljukom, te je
protiv takvog zakljuka dozvoljena alba.

U postupku odluivanja po podnesenom

zahtjevu, nadleni organ moe zatraiti
struno miljenje kvalifikovane naune
institucije, strune organizacije koja
obavlja djelatnost iz oblasti voda, kako bi
potvrdila istinitost podataka koji se nalaze
u zahtjevu. Pored toga, obavezan je traiti
i miljenje jedinice lokalne samouprave
na ijem podruju se preduzima predloena aktivnost, kao i jedinice lokalne
samouprave na ijem podruju ta aktivnost
moe prouzrokovati uticaje. Meutim,
ukoliko se data miljenja ne dostave u datom roku, takva injenica ipak ne odgaa
voenje postupka. Isti sluaj je i ukoliko
izgradnja termoelektrane i isputanje voda
moe imati negativan uticaj na teritoriju
Federacije Bosne i Hercegovine, te e se
iz tog razloga obavezno traiti miljenje
nadlenog organa Federacije Bosne i
Hercegovine. Takoe, u sluaju kada rad
i isputanje otpada moe imati negativan
uticaj na drugu dravu, nadleni organ
je u obavezi da u komunikaciji postupa u
skladu sa konvencijama i meunarodnim
sporazumima koji su ratifikovani odnosno
potpisani od strane Bosne i Hercegovine.
Meutim, vrlo je bitno napomenuti da,
ukoliko se o pitanju saradnje sa drugom
dravom dobije negativno miljenje, takav
postupak se nee obustaviti, ali se pokree
postupak arbitranog traenja rjeenja
izmeu strana.
Kao to je to bilo ranije navedeno u poglavlju koje se tie zatite ivotne sredine,
prema Zakonu o vodama, a u skladu sa
Arhuskom konvencijom, u postupcima
izdavanja vodopravnih akata osigurano
je obavezno uee javnosti. U skladu sa
21

Zakonom o vodama, nadleni organ prije

izdavanja vodopravnog akta obavezno
putem obavjetenja prilog 3.01.1-2 informie
zainteresovane strane, a o zahtjevu
obavjetava i javnost na podruju na kome
djeluje putem obavjetenja na oglasnoj
tabli nadlenog organa i oglaavanjem
u sredstvima javnog informisanja. U
sluaju da, prilikom rada termoelektrane,
isputanje otpadnih materija ima meuentitetski uticaj, tada se javnost informie u
najmanje dva sredstva javnog informisanja
koja su dostupna javnosti na teritoriji
Republike Srpske i Federacije BiH.
U samom postupku nije odreen konkretan
rok za podnoenje pisanog izjanjavanja u
dva primjerka zainteresovanim stranama
i javnosti o podnesenom zahtjevu, ali taj
rok, prema Zakonu, ne moe biti dui od
30 dana od dana dostavljanja obavjetenja o voenju postupka. Javna rasprava
sama po sebi kao oblik uea javnosti
nije obavezna, pa tako nadleni organ po
slobodnoj ocjeni moe organizovati javnu
raspravu. Nakon zavrenog roka u kome
se dozvoljava uee javnosti, podnosilac
zahtjeva za izdavanje vodopravnog akta
ima pravo da dostavi pisana miljenja na
sve dostavljene primjedbe i sugestije, u
roku koji e odrediti nadleni organ.
Kao to je to sluaj i sa ostalim rjeenjima
u postupcima gdje su se pojavile zainteresovane strane koje imaju pravni interes
da se aktivno ukljue u postupak izdavanja
odreenih akata, tako e i kod vodopravnog akta nadleni organ dostaviti podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim stranama
vodopravni akt prilog 3.02.1., ime e otvoriti
22

mogunost svim stranama za podnoenje pravnog lijeka. Svaki akt, pa tako i

vodopravni akt moe pretrpjeti odreene
izmjene pod zakonom propisanim uslovima, pa je tako Zakon o vodama decidno
propisao pod kojim uslovima se moe
izvriti izmjena vodopravnog akta. prilog 3.01.2
Zahtjev za izmjenu moe podnijeti nadlena
inspekcija, nosilac prava iz vodopravnog
akta, te zainteresovana strana.
Zatita voda predstavlja znaajno poglavlje
u zatiti ivotne sredine i zbog toga se
ovoj oblasti treba posvetiti panja istog
intenziteta kao to se to radi sa ivotnom
sredinom generalno. Zakon o vodama je
u tom smislu propisao uee javnosti u
donoenju odluka, skoro na isti nain kao
i Zakon o zatiti ivotne sredine. Razlika
je jedino u rokovima, jer je Zakon o zatiti
ivotne sredine propisao decidne rokove u
svim aktivnostima dobijanja rjeenja, dok
su kod Zakona o vodama rokovi ostavljeni
kao diskreciono pravo nadlenog organa,
sa propisanim maksimumom. Zakon je takoe omoguio i podnoenje pravnih lijekova, organizacijama koje su se od poetka
ukljuile u proces donoenja vodopravnih
akata, pa se tako protiv odluka organa
moe podnijeti tuba ili alba, u zavisnosti
od odluke.

ELEKTRINA ENERGIJA
Zakonski i podzakonski okvir:
1. Zakon o elektrinoj energiji (Sl. glasnik
Republike Srpske 8/08)
2. Pravilnik o izdavanju dozvola (Sl. glas nik Republike Srpske 93/10, 65/13)
3. Pravilnik o javnim raspravama i rjeavanju sporova i albi (Sl. glasnik Re-
publike Srpske 70/10)
Da bi se izgradila termoelektrana, potrebno
je da se, pored dozvola koje reguliu zatitu ivotne sredine, dobiju i dozvole koje
e omoguiti izgradnju termoelektrane u
svrhu proizvodnje struje. Zbog toga, veliku
ulogu u ovom procesu ili fazi dobijanja
dozvola ima Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, koja je nadlena
da odobri izgradnju termoelektrane i
proizvodnju elektrine energije. Ove dozvole ne treba mijeati sa dozvolama koje
izdaju nadleni organi i ministarstvo, kada
se poinje sa gradnjom termoelektrane.
Dozvole koje izdaje Regulatorna komisija
iskljuivo se odnose na kapacitete elektroenergetskog objekta i kao takve se izdaju, i
one su samo jedna od faza u izgradnji.
Za sve elektroenergetske objekte, ukljuujui tu i termoelektrane, koje su snage
preko 1 MW dozvole izdaje nadlena
komisija. Da bi se izdala traena dozvola,
zainteresovano lice koje gradi termoelektranu mora da podnese zahtjev za izdavanje dozvole, prilog 4.10.2 uz koji ide potrebna
dokumentacija. Svi dokumenti se prilau u
originalu ili ovjerenoj kopiji koja nije starija

od 60 dana, osim u sluajevima izgradnje objekta za koji je predviena dodjela

koncesije, kada je mogue dostaviti kopije
dijela potrebnih dokumenata koja su ve
priloena Komisiji za koncesije.
Nakon predaje i kompletiranja zahtjeva, Regulatorna komisija provodi javni
postupak na naelima objektivnosti i
transparentnosti, to znai da su svi podaci
javno dostupni. O podnesenom zahtjevu
Regulatorna komisija obavjetava javnost
putem obavjetenja prilog 4.01.1 u najmanje
jednim dnevnim novinama dostupnim na
itavoj teritoriji Republike Srpske, na svojoj
oglasnoj tabli i na internet stranici. Ukoliko
u ovoj fazi postupka nema komentara ili
zahtjeva drugih lica za status umjeaa u
postupku, utvruje se nacrt dozvole i zakazuje se javna rasprava osam dana prije
odravanja. Sama javna rasprava moe biti
opta, tehnika i formalna, a regulisana je
Pravilnikom o javnim raspravama i rjeavanju sporova po albi. Sva zainteresovana
lica mogu u primjerenom roku koji se
odredi dati svoje sugestije ili primjedbe ili
traiti status umjeaa u ovom postupku.
Ukoliko je u predvienom roku bilo sugestija ili primjedbi, Regulatorna komisija
e svoj stav o njima konstatovati kroz
izvjetaj u kome e navesti razloge prihvatanja ili odbijanja, a zatim takav izvjetaj
poslati uesnicima u javnoj raspravi. Svoju
konanu odluku o podnesenom zahtjevu
Regulatorna komisija izdaje u obliku
dozvole za izgradnju prilog 4.01.3 i objavljuje ga
u Slubenom glasniku Republike Srpske,
23

na oglasnoj tabli i na internet stranici. Ova

komisija takoe je nadlena za voenje
registra svih izdanih dozvola, koje se ne
mogu izdati na period dui od 30 godina.
Protiv takve dozvole i rjeenja dozvoljeno
je podnoenje tube i pokretanje upravnog
spora.
Izdavanje dozvole za izgradnju propisano
je putem nekoliko propisa u kojima je
tano navedena procedura uea javnosti
i stepena u kome ona ima mogunost
da reaguje. U samom postupku, svako
lice ili organizacija koja ima neki interes
moe se u postupak ukljuiti podnoenjem
komentara na dozvolu. U toj fazi, mogue
je dati primjedbe i sugestije na prijedlog dozvole, a koje e Komisija sigurno
razmotriti, ali nije obavezna usvojiti ih. Ako
ih odbije, ima obavezu da obrazloi njihovo
odbijanje. Drugi nain direktnog uea u
postupku jeste podnoenjem zahtjeva za
status umjeaa koji e svakoj organizaciji
dati priliku da u upravnom sporu ospori
zakonitost dozvole. Meutim, organizacije
koje se bave zatitom ivotne sredine
rijetko kad se obraaju ovom organu radi
nepotovanja propisa o zatiti ivotne sredine, pa bi zato njihov fokus ipak trebalo da
bude u postupcima koji se direktno odnose
na postupke izdavanja ekoloke dozvole,
rjeenja o odobrenju studije o uticaju na
ivotnu sredinu i vodopravnih akata.

24

GRAENJE
Zakonski i podzakonski okvir:
1. Zakon o ureenju prostora i graenju
(Sl. glasnik Republike Srpske 40/13)
Pribavljanje svih potrebnih dokumenata za
graenje predstavlja zadnju fazu u izgradnji elektroenergetskog objekta. U ovom
dijelu postupka, investitor je u obavezi da
pribavi nekoliko dozvola na osnovu kojih
moe zapoeti sa graenjem, a kasnije i
sa upotrebom sagraenog objekta. Sve
dozvole koje se izdaju u skladu sa Zakonom o ureenju i prostora i graenju ne
podlijeu bilo kakvom uticaju javnosti na
donoenje tih dozvola, pa je u ovom smislu
veoma teko ui u postupak podnoenja
dozvoljenih pravnih lijekova protiv izdatih
dozvola. Meutim, ukoliko se dokae da
organizacija koja hoe da podnese tubu
protiv neke odluke donesene u skladu
sa Zakonom, tada je takvoj organizaciji
mogue traiti svojstvo umjeaa koje joj
omoguuje aktivno ukljuivanje u spor.

a) Lokacijski uslovi
Lokacijski uslovi predstavljaju tehniki
struni dokument koji odreuje uslove za
projektovanje i graenje koji se izrauje
na osnovu ovog zakona, posebnih zakona
i propisa donesenih na osnovu tih zakona,
kao i dokumenata prostornog ureenja.
Izdaju se za trajne objekte, a Zakon je
propisao mogue situacije kada se mogu
izdati, i za privremene objekte koji e se

ukloniti nakon to se sagradi trajni objekat

kome privremeni objekti slue. Da bi se
mogli izdati lokacijski uslovi, potrebno
je neophodno da se donesu sljedei
dokumenti: zoning plan, zoning plan podruja posebne namjene, regulacioni plan,
urbanistiki projekat i plan parcelacije.
Nadlean organ za izdavanje lokacijskih
uslova, u sluaju izgradnje termoelektrane,
jeste Ministarstvo za prostorno ureenje,
graevinarstvo i ekologiju, a prije izdavanja
lokacijskih uslova potrebno je pribaviti i
miljenje lokalne zajednice na ijem prostoru se gradi objekat. Postupak izdavanja
lokacijskih uslova pokree se podnoenjem zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova. prilog 5.01.1 Rok za izdavanje lokacijskih
uslova iznosi 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva, a postupak izdavanja sprovodi se
u skladu sa Zakonom o optem upravnom
postupku.
Istovremeno, investitor je duan da obezbijedi, u skladu sa Zakonom, pribavljanje
urbanistiko-tehnikih uslova. Izrada UT
uslova povjerava se strunom pravnom
licu, koje prije izrade ima obavezu da
pribavi miljenja komunalih i javnih
preduzea ija infrastruktura je potrebna
radi izgradnje objekta, ali ukoliko ova
preduzea ne dostave miljenje, smatrae
se da ga i nemaju.

25

b) Graevinska dozvola
Graenju termoelektrane moe se pristupiti samo kada je izdana graevinska
dozvola, i nju ne treba mijeati sa dozvolom za izgradnju Regulatorne komisije za
energetiku, kako je to ve ranije navedeno.
Dozvola se moe izdati za graenje cijelog
objekta ili dijela objekta koji ini tehiku,
tehnoloku ili funkcionalnu cjelinu.
Meutim, postoje odreeni objekti za
koje nije potrebna graevinska dozvola,
a to su prvenstveno objekti koji se grade
kao pomoni objekti koji slue u svrhu
izgradnje glavnog objekta za koji je izdana
graevinska dozvola.
Graevinsku dozvolu za postupak izgradnje
termoelektrane izdaje nadleno ministarstvo, a postupak se pokree ponoenjem
zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole.
prilog 5.02.1
Kada se preda zahtjev, nadleno
ministarstvo ima rok od 15 dana da izda
graevinsku dozvolu prilog 5.02.2 prema postupku propisanom u Zakonu o optem upravnom postupku. Kao to je studija uticaja
na ivotnu sredinu sastavni dio rjeenja
kojim se odobrava studija o uticaju, tako
je i glavni projekat izgradnje sastavni dio
graevinske dozvole i, u odnosu na izdanu
dozvolu, elementi glavnog projekta se
samo sutinski navode u graevinskoj
dozvoli. Graevinska dozvola e po sili
zakona prestati da vai ukoliko se u roku
od tri godine od njenog izdavanja ne pone
sa gradnjom termoelektrane ili objekta za
koji je izdana.

26

PRIMJENA PROPISA U PRAKSI

U postupku izgradnje termoelektrane postoji desetak dozvola koje su potrebne da bi
proces tekao u skladu sa zakonima. Predvieno je da neke dozvole budu dostupne
javnosti, bilo da je to javnim uvidom prije
odravanja javne rasprave, objavljivanjem
u medijima ili putem interneta. Iskustvo
koje su organizacije stekle do sada govori
nam drugaije. Veina dozvola ne nalazi se
na internet stranicama nadlenih organa,
jer se stranice ne obnavljaju novim informacijama - odlukama, tako da je rijetkost
nai neku odluku ije je objavljivanje obavezno po zakonu. Objavljivanje
odluka nadlenih organa putem medija
takoe predstavlja prepreku u saznavanju
informacija, jer se ono obino vri u jednim
dnevnim novinama koje se izdaju na
itavom prostoru Republike Srpske, pa je
samim tim teko i zakljuiti u kojim e to
novinama i biti. U takvom stanju u kome
je u sutini jako teko doi do potrebnih
informacija, organizacije treba redovno da
prate aktivnosti koje su u vezi sa izgradnjom elektroenergetskog objekta, te da
se stalno informiu kod nadlenih organa
o pojedinim fazama izgradnje. Zakon o
slobodi pristupa informacijama i Zakon o
zatiti ivotne sredine ipak su omoguili
pristup informacijama koje su od znaaja
za izgradnju elektroenergetskog objekta.
Takve informacije potrebno je traiti zahtjevom na koji vam nadleni organ mora
odgovoriti u odreenom roku, a odskora
to isto organizacije mogu uraditi i preko
uspostavljenih Arhus centara u Bosni i

Hercegovini.
Reagovanje na izdane dozvole moe se
koncipirati u dvije faze. Prva faza odnosi se na reagovanje kada su odreene
informacije dostupne javnosti na jedan od
ve navedenih oblika. Tada organizacije
mogu svojim komentarima i sugestijama, pisanim putem, uticati na to da se
odreene dozvole izmijene u dijelu u kome
su one donesene na tetu ivotne sredine.
Kao to je i sam zakon propisao, takve
sugestije uzimaju se u razmatranje, ali
nadleni organ nije duan da ih i uvrsti u
svoju odluku, pa zbog toga organizacije
esto dolaze u situaciju da njihovi komentari ne budu uvrteni u konanu odluku.
Druga faza reagovanja nastupa kada se
odreena dozvola izda i protiv takve odluke
nadlenog organa, u skladu sa Zakonom o
upravnom sporu, moe se uvijek podnijeti
tuba u kojoj e se preispitivati zakonitost
takve odluke.
Trei pravac reagovanja dozvolio je Zakon
o parninom postupku koji je propisao
jedan drugi oblik zatite pod nazivom
tuba za zatitu kolektivnih interesa.
Prema prvom lanu novog poglavlja Zakona, udruenja, organi, ustanove ili druge
organizacije koje su osnovane u skladu sa
zakonom, koje se u sklopu svoje registrovane ili propisom odreene djelatnosti bave
zatitom zakonom utvrenih kolektivnih
interesa i prava graana, mogu kada
je takvo ovlaenje posebnim zakonom

27

izriito predvieno i uz uslove predviene

tim zakonom, podnijeti tubu za zatitu
kolektivnih interesa i prava protiv fizikog
ili pravnog lica koja obavljanjem odreene
djelatnosti ili, uopteno, radom, postupanjem, pa i proputanjem, tee povreuje
ili ozbiljno ugroava takve kolektivne
interese i prava. Ovi interesi, su interesi
koji se tiu ovjekove okoline i ivotne
sredine, zatim moralni, etniki, potroaki,
antidiskriminacijski i drugi interesi, koji
su zakonski zagarantovani i koji moraju
biti tee povrijeeni ili ozbiljno ugroeni
djelatnou, odnosno uopte postupanjem
lica protiv kojeg se tuba podnosi.
Organizacije koje se bave zatitom ivotne
u svojim bi redovima trebalo da imaju
obuene ljudske resurse, a to se prvenstveno odnosi na pravnike koji treba da
prate sve zakonske procedure u donoenju
pojedinih dozvola i rjeenja, zatim biologe,
ekologe i ostala struna lica iz pojedinih
oblasti koji e svaki u svom domenu
dati sugestije i prijedloge kako i zbog
ega treba zatiti ivotnu sredinu. Danas
se organizacije suoavaju sa ozbiljnim
problemom nedostatka ljudskih resursa,
te nedovoljno razvijenim kapacitetima koji
e moi uticati na donesenu odluku. Zbog
toga, neophodna je vra saradnja svih
organizacija civilnog drutva koje se bave
zatitom ivotne sredine, bilo da je to na
globalnom ili lokalnom nivou, umreavanjem i razmjenom iskustva i ljudskih resursa, jer u sadanjem vremenu to je jedini
put kako da jedni drugima pomognemo i
tako utiemo na donoenje odluka koje se
tiu zatite ivotne sredine.

28

PRILOG BROJ 1:
ZAKON O KONCESIJAMA
01. POSTUPAK DODJELE
KONCESIJE
1. Dokumentacija u postupku
javnog nadmetanja:
a) javni poziv za podnoenje ponuda,
b) studija o ekonomskoj opravdanosti
(elementi u skladu sa Pravilnikom),
c) uputstvo za izradu ponude,
d) kriterijumi za vrednovanje i ocjenu
ponuda,
e) nacrt ugovora o koncesiji,
f) ostali uslovi, u zavisnosti od predmeta
koncesije.

2. Javni poziv sadri:

a) predmet koncesije i lokaciju,
b) kratak opis projekta,
c) maksimalan rok trajanja koncesije,
d) podatke o visini i obliku garancije na
ime obezbjeenja ponude i period za koji
se trai,
e) uslove, rok i nain vraanja garancije,
f) minimalan iznos jednokratne koncesione
naknade,
g) minimalan iznos koncesione naknade za
koritenje,
h) nain rjeavanja imovinsko-pravnih
odnosa na lokaciji predvienoj za obavl
janje koncesione djelatnosti,
i) pravo uea u javnom pozivu,

j) dokaze potrebne za uee u javnom

pozivu koje utvruje nadleni organ,
k) rok za dostavljanje ponuda i adresu,
l) nain dostavljanja ponuda,
m) mogunost posjete lokaciji na kojoj e
se vriti koncesiona djelatnost,
n) rok u kome se ponuda na javni poziv
moe povui,
o) obavjetenja o datumu, vremenu i
mjestu otvaranja ponuda prispjelih na
javni poziv,
p) mogunost ponitenja postupka dodjele
koncesije,
r) ime lica zaduenog za davanje infor
macije u postupku javnog poziva.

3. Prijedlog rjeenja o izboru

najpovoljnijeg ponuaa i
dodjeli koncesije sadri:
a) naziv davaoca koncesije,
b) naziv izabranog ponuaa,
c) predmet koncesije,
d) visinu koncesione naknade,
e) rok trajanja koncesije,
f) rok za zakljuenje ugovora,
g) organ koji e u ime koncedenta zakljuiti
ugovor o koncesiji,
h) druge elemete.

29

4. Inicijativa sadri:
a) osnovne podatke o podnosiocu inicijative,
b) opis predmeta koncesije, lokaciju,
ekonomsku opravdanost ulaganja, nain
obezbjeenja sredstava, obim ko
ritenja, opis usluga i radova i kratak
opis idejnog rjeenja projekta,
c) izvod iz prostorno-planske doku
mentacije i dokaz o stanju u javnim
evidencijama nepokretnosti,
d) nain rjeavanja imovinskih odnosa,
e) druge elemente.

5. Ugovor o koncesiji sadri:

a) predmet koncesije, ukljuujui i prirodu
i obim radova koji e biti vreni i usluga
koje e biti pruene od koncesionara i
lokaciju na kojoj e se obavljati konce
siona djelatnost,
b) uslove i nain koritenja predmeta
koncesije,
c) koncesioni period,
d) poetak obavljanja koncesione djelatnosti,
e) vlasnika prava nad imovinom povezanom sa obavljanjem koncesione
djelatnosti, ukljuujui i prava nad
zemljitem na kojem e se vriti koncesiona djelatnost, uvoenje u posjed koji
je predmet koncesije i definisanje vlasnikih odnosa po prestanku vaenja
ugovora,
f) imovinu koju na koritenje daje konce
dent,
g) visinu, rokove i nain plaanja, kao i
nain promjene visine koncesione naknade za koritenje,
30

h) nain i rokove obezbjeenja sredstava

za finansiranje koncesione djelatnosti i
dinamiku ulaganja,
i) minimalne standarde kvaliteta usluga,
kriterijume i metode za odreivanje
cijena, odnosno tarifa za krajnje korisnike usluga,
j) minimalne tehnike saradnje koje e se
primjenjivati i zatita ivotne sredine,
k) sanaciju i rekultivaciju povrina
degradiranih obavljanjem koncesione
djelatnosti,
l) pravo nadzora od strane koncedenta,
m) obim i nain izvjetavanja o izvrenju
ugovorenih obaveza,
n) pravo koncedenta da odobrava projektnu
dokumentaciju, kao i ugovore koje sklapa koncesionar, posebno sa vlasnicima
koncesionara ili drugim povezanim
licima,
o) vrstu, visinu i nain obezbjeenja garancije za izvrenje koncesionog ugovora, kao i polise osiguranja koje koncesionar mora odravati u periodu trajanja
koncesija,
p) pravna sredstva u sluaju neispunjenja
obaveza bilo koje od ugovornih strana,
r) opis dogaaja koji se smatraju promi
jenjenim okolnostima i viom silom,
kao i uslove za izmjenu ili raskid ugovo
ra u sluaju njihovog nastupanja,
s) prava i obaveze ugovornih strana o
koncesiji i promjeni vlasnike strukture
koncesionara,
t) nain regulisanja meusobnih odnosa u
sluaju raskida ugovora o koncesiji,
u) ostale bitne elemente.

02. PRESTANAK VAENJA

UGOVORA O KONCESIJI
1. Razlozi prestanka ugovora:
a) prestanak postojanja predmeta
koncesije,
b) istek roka na koji je zakljuen,
c) pokretanje steaja ili likvidacije nad
koncesionarom,
d) jednostrani raskid,
e) sporazum,
f) dan pravosnanosti odluke Vlade o
utvrivanju opteg interesa za izgradnju
objekta ili izvoenje radova na koncesionom dobru u skladu sa propisima,
g) pravosnanost sudske odluke kojom
se ugovor oglaava nitavim,
h) ukidanje, ponitavanj ili oglaavanje rjeenja nitavim o izboru najpovoljnijeg ponuaa i dodjeli koncesije,
nakon zakljuivanja ugovora,
i) ispunjenjem uslova propisanih drugim
zakonom.

ugroava ivotna sredina i zdravlje ljudi

ili zakonom zatiena javna dobra, preko
dozvoljenih propisa i standarda,
d) koncesionar ne prua javne usluge u
skladu sa ugovorenim standardima
kvaliteta,
e) koncesionar ne plati koncesionu naknadu tri puta uzastopno ili neuredno
plaa koncesionu naknadu,
f) koncesionar izvri prenos ugovora o
koncesiji, promjeni vlasniku strukturu
ili raspolae imovinom suprotno odredbama ovog zakona.

2. Jednostrano raskidanje ugovora od strane koncedenta:

a) koncesionar ne izvrava ili proputa da
izvri potrebne radnje u ugovorenom
roku ili svojom krivicom ne pone obavljanje koncesione djelatnosti u ugovore
nom roku,
b) koncesionar ne obavlja koncesionu
djelatnost u skladu sa dinamikom i u
obimu utvrenom ugovorom o koncesiji,
osim u sluaju nepredvienih okolnosti
ili vie sile,
c) obavljanjem koncesione djelatnosti se
31

PRILOG BROJ 2:
ZAKON O ZATITI IVOTNE SREDINE
01. POSTUPAK PROCJENE UTICAJA NA IVOTNU SREDINU
1. Zahtjev za pokretanje postupka
prethodne procjene uticaja na
ivotnu sredinu sadri:
a) opis projekta, ukljuujui i podatke o
njegovoj lokaciji, namjeni i veliini,
b) opis moguih uticaja projekta na
ivotnu sredinu u toku njegove izgradnje ili izvoenja u toku njegovog rada ili
eksploatacije,
c) opis predvienih mjera za spreavanje,
smanjivanje ili uklanjanje tetnih uticaja
projekta na ivotnu sredinu,
d) kratak pregled opcija koje je nosilac
projekta razmatrao i navoenje razloga
za izabrano rjeenje, s obzirom na uticaj
na ivotnu sredinu,
e) izvod iz planskog akta,
f) informacije o moguim tekoama na
koje je naiao nosilac projekta pri prikupljanju podataka,
g) netehniki rezime.

2. Rokovi u postupku odobravanja

studije o uticaju na ivotnu
sredinu:

32

STUDIJA O UTICAJU NA IVOTNU SREDINU

VRSTA AKTIVNOSTI

KO DOSTAVLJA

KOME SE DOSTAVLJA ROK ZA DOSTAVLJANJE

Podnoenje zahtjeva za prethodnu procjenu studije

Podnosilac projekta Ministarstvo

Bez roka

Dostava studije radi miljenja Ministarstvo

Nadleni organi

30 dana

Dostava miljenja

Nadleni organi

Ministarstvo

30 dana

Rjeenje o utvrivanju obaveze o sprovoenju studije

Ministarstvo

Podnosilac projekta

60 dana od primljenog zahtjeva

Dostavljanje rjeenja

Ministarstvo

Nadleni organi

15 dana od uruenja rjeenja

podnosiocu projekta

Objavljivanje rjeenja

Ministarstvo

Internet stranica

30 dana od uruenja rjeenja

Podnoenje zahtjeva za
procjenu studije

Podnosilac projekta Ministarstvo

est mjeseci od donoenja rjeenja

o sprovoenju studije

Dostavljanje zahtjeva na
izjanjavanje

Ministarstvo

Nadleni organi

15 dana od dana dostavljenog

zahtjeva

Dostavljanje miljenja

Nadleni organi

Ministarstvo

30 dana

Objavljivanje obavjetenja

Podnosilac projekta Javnost putem medija 15 dana od dana podnoenja

zahtjeva

Javna rasprava

60 dana od dana podnoenja

zahtjeva

Objavljivanje u medijima

Podnosilac projekta Javnost

15 dana prije odravanja javne

rasprave

Dostava komentara

Javnost

30 dana od dana odravanja javne

rasprave

Dostava primjedbi javnosti

Podnosilac projekta Ministarstvo

15 dana od zavrene javne rasprave

Dostava ocjene studije sa

primjedbama

Ministarstvo

15 dana od prijema primjedbi

Dostava dopunjene studije u

skladu sa primjedbama

Podnosilac projekta Ministarstvo

30 dana od dana dostavljanja ocjene

studije

Revizija studije

Ministarstvo

Ovlatenom licu

Po prijemu dopunjene studije

Dostavljanje revidovane
studije

Nosilac projekta

Ministarstvo

15 dana od prijema revidovane

studije

Rjeenje o odobravanju studije Ministarstvo

Podnosilac projekta

60 dana od prijema konane studije

Objavljivanje na internetu
Ministarstvo
slanje ostalim subjektima koji
su uestvovali u postupku

Javnost

15 dana od dana uruenja rjeenja o

odobravanju studije

Podnosilac projekta

Podnosilac projekta

33

3. Osnovne informacije
o zahtjevu:
a) rezime sadraja i zakljuci studije
o uticaju,
b) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeuje besplatan uvid javnosti u zahtjev,
c) predvieno vrijeme i mjesto odravanja
javne rasprave,
d) rok za podnoenje pisanih miljenja,
e) adresa na koju se mogu slati miljenja.

4. Revizijom studije o uticaju se

provjerava:
a) usklaenost obima i sadraja studije
o uticaju sa rjeenjem o obavezi sprovoenja studije o uticaju na ivotnu
sredinu, zakonskim i podzakonskim
aktima iz oblasti ivotne sredine, tehnikim normativima i standardima koji
se odnose na aktivnosti planirane
projektom i sa republikim stratekim
planom zatite ivotne sredine i programima zatite ivotne sredine jedinica
lokalne samouprave na ijem podruju
bi se projekat izvodio, ako su ta dokumenta donesena,
b) izvori i tanost podataka koji su navedeni u studiji o uticaju,
c) struna osnovanost opisa, analiza
i ocjena zakljuaka i stavova datih u
studiji o uticaju na postojeem stanju
ivotne sredine, moguim uticajima na
ivotnu sredinu, mjerama za uklanjanje,
smanjenje ili spreavanje tetnih uticaja
na ivotnu sredinu,
d) postojanje, obim i kvalitet posebnog dijela studije ukoliko studija sadri

34

poseban dio kojim su obuhvaena

primljena miljenja zainteresovanih
organa u postupku.

5. Sadraj obavjetenja kojim se

obavjetava Federacija Bosne i
Hercegovine i Distrikt Brko o
studiji o uticaju na ivotnu
sredinu:
a) opis projekta sa dostupnim informacijama o moguem uticaju na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Distrikta Brko,
b) informacija da Ministarstvo vodi
postupak prethodne procjene uticaja na
projekte i da e donijeti rjeenje o obavezi sprovoenja procjene uticaja, kao i
o obimu procjene, ako je njeno spro
voenje obavezno,
c) rok u kojem se drugi entitet ili Distrikt
Brko moe izjasniti da li su mu potrebne dodatne informacije radi dostavljanja miljenja u postupku prethodne
procjene, odnosno u eventualnom
postupku izdavanja ekoloke dozvole.

6. Sadraj rjeenja kojim se

odobrava studija o uticaju na
ivotnu sredinu:
a) da je studija izraena u skladu sa
zakonom,
b) da je nosilac projekta obavezan da
preduzme mjere za zatitu ivotne
sredine utvrene u studiji,
c) da se studija o uticaju smatra sastavnim
dijelom rjeenja o odobravanju studije.

7. Rjeenje o odbijanju studije

izdaje se ukoliko:
a) se utvrdi da bi projekat mogao izazvati znaajan negativan uticaj na ivotnu sredinu, odnosno da bi projekat
mogao u znatnoj mjeri ugroziti ivotnu
sredinu,
b) projekat nije u skladu sa planom zatite
ivotne sredine na meuentitetskom i
entitetskom nivou,
c) projekat nije u skladu sa meunarodnim
obavezama BiH u pitanju zatite ivotne
sredine.

h) opis ostalih mjera radi usklaivanja sa

osnovnim obavezama odgovornog lica,
posebno nakon zatvaranja postrojenja,
i) opis mjera planiranih za praenje emisija
u ivotnu sredinu,
j) opis alternativnih rjeenja u odnosu na
predloenu lokaciju i tehnologiju,
k) plan upravljanja otpadom,
l) sve ostale relevantne informacije pri kupljene prilikom izrade studije o uticaju
na ivotnu sredinu.

02. POSTUPAK IZDAVANJA I

PRESTANKA VAENJA
EKOLOKE DOZVOLE
1. Zahtjev za izdavanje ekoloke
dozvole sadri:
a) podatke o postrojenju, odgovornom licu
i lokaciji na kojoj se postrojenje nalazi,
b) opis postrojenja i aktivnosti,
c) opis osnovnih i pomonih sirovina,
ostalih supstanci i energije koja se
koristi ili koju proizvodi postrojenje,
d) opis izvora emisija iz postrojenja,
e) opis prirode i koliine predvienih
emisija iz postrojenja u sve dijelove
ivotne sredine, kao i identifikaciju
znaajnih uticaja na ivotnu sredinu,
f) opis predloenih mjera, tehnologija i
drugih tehnika za spreavanje ili ukoliko
to nije mogue, smanjenje emisija iz
postrojenja,
g) mjere planirane za monitoring emisija u
ivotnu sredinu,
35

2. Rokovi u izdavanju ekoloke

dozvole:

EKOLOKA DOZVOLA
VRSTA AKTIVNOSTI

KO DOSTAVLJA

KOME SE DOSTAVLJA ROK ZA DOSTAVLJANJE

Dostava zahtjeva za izdavanje Podnosilac projekta Ministarstvo

Bez roka

Obavijetavanje javnosti o
sadraju zahtjeva

Ministarstvo

Javnost

Odmah po prijemu zahtjeva

Obavjetenje za besplatan
uvid u zahtjev

Jedinica lokalne
samouprave

Javnost

30 dana od objavljivanja obavjetenja

Dostava primjedbi na zahtjev Javnost

Ministarstvo

30 dana od objavljivanja obavjetenja

Ekoloka dozvola

Podnosilac projekta

60 dana od predaje zahtjeva

Ministarstvo

3. Ekoloka dozvola sadri:

a) granine vrijednosti emisija za zagaujue materijale zasnovane na vaeim
propisima ili najboljim raspoloivim
tehnikama,
b) mjere za zatitu zemljita, vazduha,
vode, biljnog i ivotinjskog svijeta,
c) mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi postrojenje,
d) uslove za praenje emisija uz odreivanje metodologije i uestalosti mjerenja,
e) mjere za uslove ivota u vanrednim
situacijama.

36

4. Zakonom utvreni sluaje

vi prestanka vaenja ekoloke
dozvole:
a) istek roka na koji je izdata,
b) odgovorno lice to zahtijeva,
c) utvrdi se da odgovorno lice nije
obavijestilo nadleni organ o znaajnim
promjenama u postrojenju,
d) nadleni organ po slubenoj dunosti
ili na inicijativu inspekcijskih ili drugih
dravnih organa, organizacija ili graana
utvrdi da nisu ispunjeni uslovi utvreni
ekolokom dozvolom,
e) odgovorno lice nema tehnikih i
finansijskih sredstava za zadovoljava
jue ispunjavanje svojih obaveza
utvrenih dozvolom,
f) utvrdi se da je odgovorno lice u zahtjevu
za izdavanje podnijelo netane podatke

ili falsifikovalo dokumenta od znaaja za

izdavanje ekoloke dozvole,
g) postrojenja za koja se izdaje ekoloka
dozvola ne rade due od etiri godine,
h) odgovorno lice ne vri monitoring i ne
dostavlja podatke u roku naznaenom u
ekolokoj dozvoli,
i) odgovorno lice ne dostavlja podatke
registru isputanja i prenosa zagau
juih materija,
j) odgovorno lice ne dostavi nadlenom
organu dokumenta koja su traena
u procesu redovne ili vanredne revizije
ekoloke dozvole,
k) odgovorno lice ne postupi po zahtjevu
inspektora nadlenog za zatitu ivotne
sredine prema zapisniku i nadzoru,
l) pokrenut steajni postupak, aktivnosti ne
nastavi neko drugi.

5. Postupak pokretanja revizije

ekoloke dozvole pokree se
ako se utvrdi:
a) da je zagaenje koje stvara dato
postrojenje toliko znaajno da postojee
granine vrijednosti emisije propisane u
dozvoli moraju biti ponovo razmatrane ili
je potrebno utvrditi nove vrijednosti,
b) da je dolo do znaajnih promjena u
najboljim raspoloivim tehnikama koje
omoguavaju znaajno smanjenje
emisija bez veih trokova,
c) da bezbjednost odvijanja rada i aktivnosti zahtijevaju koritenje drugih tehnika,
d) da izmjene u propisima o zatiti ivotne
sredine to zahtijevaju.

6. U postupku obnavljanja do
stavljaju se sljedei dokumenti:
a) izvjetaji o izvrenim mjerenjima emisija
naloenim u dozvoli koja se obnavlja,
b) zapisnik inspektora za zatitu ivotne
sredine, sainjen na licu mjesta kojim se
dokazuje da su izvrene mjere i obaveze
rjeenjem o dozvoli i da nije dolo do
znaajnih promjena uslova koji se
odnose na postrojenje i aktivnosti,
osnovne i pomone sirovine, koritenje
energije, izvor emisija i lokaciju na kojoj
se postrojenje nalazi,
c) izjava odgovornog lica, ovjerena od
strane nadlenog organa za ovjeru pot
pisa, da su sa danom podnoenja zahtjeva za obnavljanje dozvole izvrene
mjere i obaveze naloene rjeenjem o
dozvoli i da nije dolo do znaajnih
promjena uslova koji se odnose na pos
trojenje ili aktivnosti, osnovne i pomone
sirovine, koritenje energije, izvor
emisija i lokaciju na kojoj se postrojenje
nalazi.

03. POSTROJENJA KOJA MOGU

IZAZVATI NESREE VELIKIH
RAZMJERA
1. Informacije o preduzetim
mjerama za spreavanje
nesrea velikih razmjera:
a) ime odgovornog lica i lica koje upravlja
opasnim supstancama i puna adresu
pogona,

37

b) registrovano mjesto poslovanja odgovornog lica sa punom adresom,

c) informacije za utvrivanje prisustva
opasnih supstanci ili kategorija supstanci u postrojenju,
d) koliina i fiziki oblik opasnih supstanci
u postrojenju,
e) djelatnost ili predloena djelatnost
postrojenja i skladinog postrojenja,
f) neposredno okruenje postrojenja ili
elementi koji mogu prouzrokovati
veu nesreu ili pogorati njene posljedice.

2. Izvjetaj o bezbjednosti sadri

sljedee informacije:
a) da je sistem bezbjednosti za provoenje
plana poeo da se sprovodi,
b) da su utvrene opasnosti od velikih
nesrea i da su preduzete sve potrebne
mjere za spreavanje takvih nesrea i
ograniavanje njihovih posljedica za
ljude i ivotnu sredinu,
c) da su odgovarajua bezbjednost i pou
zdanost ukljuene u projektovanje,
izgradnju, rad i odravanje svakog
postrojenja, skladinog prostora,
opreme i infrastrukture za njegov rad,
koji su povezani sa opasnostima od
nastanka velikih nesrea u postrojenju,
d) da su planirani unutranji planovi
intervencije i pruene informacije koje
omoguavaju izradu spoljanjeg plana
intervencije za preduzimanje potrebnih
mjera u sluaju nesree i,
e) da je Ministarstvo osiguralo dovoljno
informacija za odluivanje o lokaciji
novih djelatnosti ili izgradnji oko
postojeih postrojenja sa auriranim
38

popisom opasnih supstanci koje se

nalaze u postrojenju.

PRILOG BROJ 3:
ZAKON O VODAMA
01. POSTUPAK UEA JAVNOSTI
1. Obavjetenje za zainteresovane
strane sadri:
a) sutinu i svrhu zahtjeva, od koga je
podnesen, kada, za koji period se pod
nosi, odgovorno lice podnosioca
zahtjeva, osnovne podatke o podnosiocu
zahtjeva,
b) trenutno neiskoritavanje voda na pred
metnom podruju,
c) trenutni stepen zagaenosti - dozvole
izdate u posljednjem kvartalu,
d) trenutne mjere za prevenciju zagaenja
ili za smanjenje zagaenja,
e) kapacitete za preiavanje otpadnih
voda,
f) trokove preiavanja otpadnih voda,
g) podatke da li postoje podsticaji za
koritenje voda.

2. Obavjetenje za javnost sadri:

a) sutinu i svrhu zahtjeva, od koga je
podnesen, kada, za koji period se pod
nosi, odgovorno lice podnosioca
zahtjeva, osnovne podatke o podnosiocu
zahtjeva,
b) trenutno neiskoritavanje voda na pred
metnom podruju,
c) trenutni stepen zagaenosti - izdate
dozvole u posljednjem kvartalu,

d) adresu, naziv organa i vrijeme gdje se

i u okviru koga se mogu sagledati i osta
li relevantni podaci, ako je lice zainteresovano za njih.

02. POSTUPAK IZDAVANJA I

MIJENJANJA VODOPRAVNOG
AKTA
1. Vodopravni akt sadri:
a) informacije o nazivu ili imenu i podatke
za kontakt sa podnosiocem zahtjeva i
nosiocem prava iz akta,
b) opis mjesta, vrste, obima i namjene
objekta,
c) trajnost akta,
d) vremensko ogranienje za poetak
aktivnosti na koju upuuje akt, od
najvie tri godine,
e) vremensko ogranienje za zavravanje
graevinskih radova na koje upuuje akt,
od najvie pet godina,
f) uslove za spreavanje ili ublaavanje
negativnih uticaja,
g) elemente tehnikih detalja koji su
karakteristini za pojedine djelatnosti i
aktivnosti,
h) iznos i obrazloenje trokova postupka,
i) obrazloenje odluke sa navoenjem injenica utvrenih u toku voenja postupka, uz ocjenu primljenih odgovora i miljenja te odredbi primijenjenog proces39

nog i materijalnog propisa,

j) uputstvo o pravnom sredstvu.

2. Razlozi izmjene vodopravnog

akta mogu biti ukoliko:
a) je potrebna izmjena kako bi se osiguralo
snabdijevanje vodom za pie,
b) su uticaji aktivnosti koja je predmet
vodnog akta prouzrokovali bitno drugaije okolnosti od onih koji su procijenjene prilikom izdavanja vodnog akta,
c) bi zbog uvoenja naprednije tehnologije
uticaji prouzrokovani aktivnou korisni
ka mogli biti bitno smanjeni, bez preve
likih trokova po korisnika,
d) je potrebna izmjena zbog interesa
regije, grada ili Republike Srpske, ili
zbog izvravanja meunarodnih ugovora
koji su obavezujui za Bosnu i Herce
govinu.

40

PRILOG BROJ 4:
ZAKON O ELEKTRINOJ ENERGIJI
01. POSTUPAK IZDAVANJA DOZVOLE RADI IZGRADNJE ELEKTROENERGETSKOG OBJEKTA
1. Obavjetenje sadri:
a) saetak zahtjeva za izdavanje dozvole,
b) nain na koji zainteresovana lica mogu
dobiti dodatne informacije,
c) nain i rok dostave komentara na zahtjev u pisanoj formi,
d) poziv zainteresovanim licima da mogu
da podnesu zahtjev za sticanje statuta
umjeaa u postupku, kriterijume za
sticanje statuta umjeaa,
e) mjesto i nain stavljanja na raspolaganje
podnesenog zahtjeva.

2. Potrebni dokumenti uz zahtjev

za izdavanje dozvole za
graenje:
a) izvod iz sudskog registra ili drugog
odgovarajueg registra,
b) matini broj jedinstvenog registra i JIB
podnosioca zahtjeva,
c) statut podnosioca zahtjeva,
d) izjava podnosioca zahtjeva i potvrde
poslovnih banaka da podnosilac zahtjeva
raspolae dovoljnim vlastitim sredstvi
ma ili da ima pristup odreenim bankar
skim sredstvima neophodnim za
izgradnju,

e) uvjerenje nadlenog organa da podnosiocu zahtjeva ili njegovom zakonskom

zastupniku ne traje izreena mjera bez
bjednosti ili zatitna mjera zabrane
vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti
ili mjera zabrane obavljanja odreene
privredne djelatnosti za koju se zahtijeva
izdavanje dozvole,
f) studija o izvodljivosti objekta,
g) ovjerena studija o procjeni uticaja na
ivotnu sredinu,
h) ekoloka dozvola,
i) vodopravni akti,
j) elektroenergetska saglasnost,
k) urbanistika saglasnost,
l) ugovor ili drugi dokaz o dodjeli koncesije,
m) izjava ili potvrda podnosioca zahtjeva o
prethodno izgraenim ili rekonstruisanim slinim elektroenergetskim objek
tima,
n) raspored i duina trajanja eventualnih
prekida isporuke elektrine energije
zbog izgradnje,
o) ostala dokumentacija po posebnom
zahtjevu RERS.

3. Sadraj dozvole za graenje:

a) puni ili skraeni naziv pravnog lica ili
ime fizikog lica, adresa, sjedite,
matini broj jedinstvenog registra ili JIB,
brojevi telefona, faksa i e-mail adresa,
b) opti, tehniki i energetski podaci
elektroenergetskog objekta za koji se
41

zahtijeva izdavanje,
c) datum izdavanja dozvole,
d) period vaenja dozvole,
e) obaveza obavljanja javne usluge od
strane korisnika dozvole,
f) lista finansijskih, tehnikih, kadrovskih
ili drugih vrsta informacija ili podataka
koje je korisnik dozvole duan redovno
dostavljati,
g) obaveze korisnika dozvole u vezi sa
kontrolom i nadzorom u toku izgradnje
ili rekonstrukcije objekta u smislu
fizike i finansijske realizacije faza
izgradnje objekta,
h) dunosti korisnika dozvole da potuje
zakone i vaee tehnike propise i stan
darde za izgradnju i rekonstrukciju
objekta,
i) iznos jednokratne regulatorne naknade
za obradu zahtjeva.

42

PRILOG BROJ 5:
ZAKON O UREENJU PROSTORA I GRAENJU
01. POSTUPAK IZDAVANJA
LOKACIJSKIH USLOVA
1. Zahtjev za lokacijske uslove
sadri:
a) urbanistiko-tehnike uslove i struno
miljenje ako nema sprovedbenog do
kumenta prostornog ureenja, koji se
dostavljaju u tri primjerka samo ako
se rade van organa nadlenog za
poslove ureenja prostora jedinice
lokalne samouprave,
b) kopiju katastarskog plana, odnosno
aurnu geodetsku podlogu za pred
loene trase za infrastrukturne linijske
komunalne objekte, ovjerene od organa
nadlenog za poslove premjera i
katastra,
c) dokaz o legalnosti postojeeg objekta,
ukoliko je rije o dogradnji, nadogradnji i
promjeni namjene postojeeg objekta,
d) opis objekta,
e) saglasnosti na lokaciju objekta predviene u urbanistiko-tehnikim uslovima na osnovu posebnih zakona zavisno
od vrste i namjene objekta (komunalnih
preduzea koja upravljaju komunalnom
infrastrukturom, javnih preduzea koja
upravljaju javnom infrastrukturom i slino), ako takve saglasnosti nisu sadrane
u urbanistiko-tehnikim uslovima,
f) rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja na ivotnu

sredinu i obimu procjene uticaja, ako je

njeno sprovoenje obavezno u skladu sa
posebnim propisom i
g) idejni projekat i dokaz o vlasnitvu ili
pravu graenja nad zemljitem za objek
te za koje prema odredbama ovog zakona nije potrebna graevinska dozvola.

02. POSTUPAK IZDAVANJA

GRAEVINSKE DOZVOLE
1. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole sadri:
a) lokacijske uslove,
b) dokaz o rijeenim imovinsko-pravnim
odnosima,
c) ugovor o koncesiji ili javno-privatnom
partnerstvu, ako se za traenu izgradnju daje koncesija ili zakljui ugovor o
javno-privatnom partnerstvu u skladu sa
posebnim propisima,
d) glavni projekat u tri primjerka,
e) izvjetaj o reviziji tehnike dokumentacije,
f) izvjetaj i potvrdu o nostrifikaciji
ekoloke dozvole ako je potrebna ili
rjeenje o odobravanju studije o uticaju
na ivotnu sredinu u skladu sa propisima o zatiti ivotne sredine i
g) druge dokaze odreene posebnim
zakonima.

43

2. Graevinska dozvola sadri:

a) podatke o investitoru,
b) podatke o objektu za koji se izdaje
graevinska dozvola sa osnovnim
podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti objekta i sa oznakom parcele,
c) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica sa licencom koje je izradilo
glavni projekat i imenom glavnog
projektanta,
d) izvjetaj o reviziji tehnike dokumentacije,
e) konstataciju da je glavni projekat sastavni dio graevinske dozvole,
f) rok vaenja graevinske dozvole,
g) obavezu investitora da prijavi poetak
izvoenja radova nadlenoj urbanis
tiko-graevinskoj inspekciji osam dana
prije poetka radova i
h) druge podatke specifine za lokaciju i
objekat.

44

ZAKLJUAK
Ovom brourom smo pokuali da
pojedincima i organizacijama koje se
bave zatitom ivotne sredine pribliimo
pravne alate u oblasti praenja priprema
za izgradnju termoelektrana u Republici
Srpskoj. Ovo je, koliko nam je poznato,
jedan od pionirskih pokuaja na ovu temu
u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to
da je pravna legislativa jedne drave i
njenih administrativnih jedinica promjenjiva kategorija, potrebno je konstantno
auriranje i unapreivanje ovog prirunika.
Pozivamo sve zainteresovane organizacije i pojedince da nam se jave sa svojim
komentarima na koji nain bismo mogli
unaprijediti prirunik. Takoe, pozivamo
sve zainteresovane da nam se pridrue u
kampanjama za odriv energetski sistem i
zdravu ivotnu sredinu.

45

46

47

OVA BROURA JE IZRAENA UZ FINANSIJSKU POMO EVROPSKE UNIJE. ZA SADRAJ

OVE BROURE, ODGOVORNI SU ISKLJUIVO CENTAR ZA IVOTNU SREDINU I CENTAR
ZA EKOLOGIJU I ENERGIJU, TE ONA NE PREDSTAVLJA NUNO STAVOVE EVROPSKE UNIJE.

WWW.CZZS.ORG
WWW.ETNAR.NET
WWW.EKOLOGIJA.BA
48