PREHRAMBENO TEHNOLOKI FAKULTET

SVEUILITA J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

OSIJEK, 2005.

SADRAJ

1. Uvod....2
2. Sastav meda....3
3. Svojstva meda......5
3.1. Kristalizacija......5
3.2. Vrenje...5
4. Med u ljudskoj prehrani.......6
5. Pele......7
6. Vrste meda.......10
7. Ekoloko pelarenje....13
7.1. Osnovni principi eko-pelarenja.....14
8. Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih
proizvoda.18
9. Pelarska proizvodnja..19
10. Zakljuak..27
11. Literatura..28
11.1. Popis knjiga i web stranica..28
11.2. Pravilnici28

1. UVOD

U prirodi postoje dva izvora slatkih sokova iz kojih pele proizvode

med: nektar i medljika (medena rosa).

Nektar je slatki sok koji izluuje medonosno bilje iz posebnih

lijezda nektarija. One se obino nalaze u cvijetu biljke. Kemijski sastav
nektara kao i koncentracija eera u njemu, razliit je i ovisi o vrsti
medonosnog bilja. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med.

Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izluuju razne vrste lisnih
ui. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac. Pele
skupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u konicu u svom usnom
mjehuru. U usnom mjehuru (ustima) pele nektar se mijea s tvarima
koje pela lui iz svojih lijezda. Po dolasku u konicu pela sakupljaica
predaje skupljeni nektar mladim pelama hraniteljicama, ije lijezde
imaju veu sposobnost da pretvaraju sloene eere u jednostavne
eere. Daljnji postupak sastoji se u tome da pele odlau nektar u elije
saa, ali samo do polovice elije kako bi suvina voda iz nektara to prije
isparila,

istovremeno

pod

djelovanjem

fermentacije

poveava

se

koncentracija eera u nektaru to kroz neko vrijeme dovodi do

zgunjavanja nektara i njegovo pretvaranje u med.

Nema pele koja proizvodi lo med, lo med rezultat je

loeg pelara!

2. SASTAV MEDA

Glavni sastojci meda su eer (oko 76%), voda (oko 18%) i ostalo
(oko 6%). Osnovnu karakteristiku medu daju eer, a ostali dijelovi koji
se u medu nalaze u manjim koliinama presudni su za razliku izmeu
raznih vrsta meda (boja, aroma, okus).

eer se u medu sastoji od tri vrste eera:

Voni eer ( fruktoza ili levuloza ), kojeg u medu ima najvie, oko
41%

Groani eer (glukoza ili dekstroza), oko 34%

Obini eer (trani ili saharoza) kojeg ima najmanje 1-2%

Meusobni omjer raznih vrsta eera u medu zavisi o izvoru,

odnosno cvjetnoj pai, a donekle i o enzimu invertrazi koji rastavlja
obini eer na groani i voni. Taj se enzim ve nalazi u cvijetu iz
kojeg pele sakupljaju nektar, ali je prisutan i u samom organizmu
pele. Zreo med nema vie od 2% obinog eera, zato jer enzim
invertraza

rastavlja

obini

eer

na

jednostavne

eere.

Enzim

invertraza nastavlja svoje djelovanje u medu i poslije vrcanja, ako

grijanjem meda ili kakvim drugim postupkom nije bio uniten, tako da
stajanjem med zori, tj. ima sve manje obinog eera.

Ostali sastojci meda, njih oko 6% su dekstrini, minerali, proteini,

kiseline i vitamini.

Njihov je omjer u sastavu meda vrlo razliit u pojedinoj vrsti.

Minerali su vrlo vani za rast i zdravlje ljudskog tijela. Poznata je

vrijednost eljeza kod stvaranja krvi ili pak kalcija za izgradnju kostiju.
Med uglavnom sadri sljedee minerale: kalij, sumpor, kalcij, natrij,
fosfor, magnezij, silicij, eljezo, mangan, bakar.

Proteini, kao sastavni dijelovi biljaka u med dolaze iz nektara i

peluda.

Kiseline koje se nalaze u medu su uglavnom jabuna i limunska, a

vitamina ima u vrlo malim koliinama. U medu su pronaeni: Vitamin C i
neki vitamini B kompleksa .Koliina vitamina u medu ovisi o biljci s koje
pele sakupljaju nektar , o zrelosti meda, o peludu u medu. Ta mala
koliina dobrodola je nadopuna unosu vitamina u svakodnevnoj prehrani.
U medu su jo pronaena i eterina ulja koja mu daju karakteristinu
aromu. No, te su tvari vrlo labilne i lako ishlape grijanjem meda.

3. SVOJSTVA MEDA

3.1.Kristalizacija

Nastane kad groani eer ne ostaje vie tekui u

medu, nego se pretvara u vrstu tvar, kristale.
Kristalizacija

zahvaa

samo

jedan

sastavni dio

meda, dekstrozu. Drugi dio levuloza, i dalje ostaje u

tekuem stanju i tvori tanki tekui sloj oko kristala
dekstroze. Kristalizirani med dobiva neku slinost s
krutim eerima pa se zato i naziva ueereni med. Takav med mijenja i
boju i okus. Kristalizacija ovisi o stupnju koncentracije eera u medu i
omjeru groanog i vonog eera. to je vie groanog eera, a manje
vonog, kristalizacija je bra i jaa i obrnuto. Med se u novom, mladom
sau sporije kristalizira, a u starom ili vrcani bre.

3.2. Vrenje

Mogunost kristalizacije je manja, to je sadraj vode u medu vei.

Gui je med zasieniji groanim eerom i zato skloniji kristalizaciji. Za
vrenje vrijedi upravo suprotno pravilo. to je med rjei to je skloniji
vrenju. Med I. klase ne smije imati vie od 20% vode u sebi. Taj se
postotak inae kree izmeu 13% i 21%, ve prema vrsti meda i stadiju
zrenja. Zato je vrlo vano da se med iz konica ne vadi prerano, dok nije
potpuno poklopljen.

4. MED U LJUDSKOJ PREHRANI

Industrijska proizvodnja eera zadovoljila je sve vee potrebe ljudi,

koje pak proizvodnja meda nije mogla, pa je tako potisnula potronju
meda na tetu ljudske potrebe.

Obini eer ili saharoza je disaharid i tijelo ga najprije pomou

enzima rastavlja na groani eer (dekstrozu) i voni (levulozu), tj.
invertira ga. Budui je med ve prirodni invertni eer na ga organizam
ne treba rastavljati. Med je probavljiviji i zato pogodniji za ljudski
organizam, a osobito za malu djecu koja su osjetljivije probave, za
bolesnike i starije ljude.

Dokazano je i da organizam zadrava u sebi vie kalcija dobivenog u

hrani, ako se obini eer zamijeni medom, a isto vrijedi i za magnezij.
Med, pomae i u stvaranju hemoglobina u krvi.

Vitamini, proteini i neke druge tvari, iako ih u medu nema mnogo,

ipak daju prednost medu u ljudskoj prehrani. Osim za ljudsku hranu med
se koristi i u kozmetici, u medicini, kao antiseptik za rane, za izradu nekih
mirisa itd. Takoer treba spomenuti i proizvode pelinjih aktivnosti kao to
su vosak, pelud, matina mlije, propolis, koji sami ili kombinaciji sa
medom postaju ne samo vrijedne namirnice, nego se koriste i u
medicinske svrhe. Tako se npr. propolis koristi u narodnoj medicini za
lijeenje gnojnih rana, opekotina, uljeva, bradavica itd. Pelud, bogat
korisnim tvarima djeluje protiv slabokrvnosti, normalizira rad probavnih
organa, popravlja apetit i radnu sposobnost, sniava krvni tlak, te
poveava koliinu hemoglobina u krvi.

5. PELE
Pele med proizvode na isti nain najmanje 150 milijuna
godina. Njima je med zaliha za duge zimske mjesece kada cvijee
ne cvjeta i stoga ne proizvodi biljne sokove. To je jedini kukac koji
proizvodi hranu koju jedu i ljudi.

Pela, inae, ima tri para nogu, etiri krila, alac i poseban trbuh
koji zadrava biljni sok. Njihov uspjeh u ivotinjskom carstvu je obilat
zbog primjene njihovih proizvoda u kemiji: med, vosak, otrov, propolis,
peludni, i matinu mlije .

Maticu zovemo kraljicom pela, ali kao i svaka kraljica ona se

najprije mora izboriti za taj poloaj. Nakon 17 dana od poloenog jajeta
mlada matica izlazi iz matinjaka i njezin prvi zadatak je da pronae
ostale matinjake u konici i ubije matice u njima prije nego to se izlegu.
Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u konici dok ne ostane
samo jedna. No to nije kraj jo mora izletjeti iz konice na oplodnju s
trutovima i sretno se vratiti u konicu. Kada matica pone polagati jaja u
konici postaje neosporna vladarica konice. Uvijek je okruena pelama
pratiljama koje se brinu o svojoj kraljici, iste ju hrane i tite od
opasnosti. Njezin jedini zadatak postaje polaganje jaja o emu i ovisi
opstanak pelinje zajednice.

Postoji narodna izreka: " Lijen kao trut." to nas navodi na zakljuak
da trutovi u konici ne rade nita. No je li to zaista tako?

Trut je mujak pele i on ima vanu ulogu u ivotu pelinje

zajednice. Razvoj liinke truta je najdui i traje 32 dana. Mladi trutovi
izlaze iz elija saa koja su ira i vea nego kod pela radilica, te je i on
vei i deblji od ostalih pela. Trutovi nisu sposobni da se sami hrane ve ih
hrane pele, osim to ih hrane vode brigu o njima, iste ih i paze, a kad
postanu spolno zreli izlaze po prvi put iz konice na tzv. orijentacijski let.
Za lijepih toplih i sunanih dana bez vjetra trutovi izlaze iz konica i
okupljaju se na jednom mjestu u zraku. Na to mjesto dolazi i matica na
oplodnju, ali oplodit e ju samo najbri od njih. Nakon oplodnje trut umire,
a matica se vraa u konicu. Postoji miljenje da nakon to se oploena
matica vrati u svoju konicu, pele izbacuju sve ostale trutove iz konice,
jer im vie nisu potrebni. Trut izvan konice brzo umire jer nije sposoban
da se sam hrani.

No, nije to ba uvijek tako. Hoe li pele izbaciti trutove ili ne ovisi o
tome kakva je situacija u pelinjoj zajednici. Ako je godina loa i nema
dovoljno hrane pele se ponaaju vrlo racionalno i svi koji u zajednici nisu
neophodni bit e izbaeni iz nje da bi ostali imali anse za preivljavanje.
U godinama kada pae i nektara ima dovoljno u konici, te je zajednica
jaka, trutovi ostaju u konici cijele godine. Njihova je uloga tada
odravanje topline zajednice, a smatram da njihovo prisustvo u konici
djeluje umirujue na ostale pele.

Radilica je takoer enka, ali njezini su jajnici zakrljali i nije

sposobna za reprodukciju. Razvoj matice i pele je do treeg dana ivota
liinke isti. Pele liinke do treeg dana hrane matinom mlijei (koju
smatramo visokovrijednom hranom),a nakon toga odrede 10 - 20 najbolje
razvijenih liinki koje e postati matice. Njih nastavljaju hraniti matinom
mlijei, dok ostale liinke nadalje hrane nektarom i peludom. Nakon
10-tak dana zatvore poklopce saa sa leglom i nakon 21 dana od jajeta iz
elije saa izlazi mlada pela. Odmah po izlasku oko nje se okupljaju
starije pele i iste ju i hrane. U konici svaka pela prema svojoj starosti
obavlja odreen posao, pa tako razlikujemo:

pele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pele i leglo

pele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sae (lue vosak i
matinu mlije)
pele istaice (10-15) iste konicu iznosei trunje i mrtve liinke
ili pele, te lepeui krilima na ulazu u konicu ubacuju zrak u konicu,
ime u konici stalno odravaju potrebnu temperaturu (oko 25 C)
pele straarice (15-20 dana starosti) - uvaju konicu od
neprijatelja
pele radilice (20 dana do kraja ivota) donose u konicu nektar,
pelud, propolis i vodu.

Prema potrebi pele preuzimaju odreene poslove i prije tog roka.

6. VRSTE MEDA

Bagremov med je izrazito svijetao, ugodnog mirisa i blagog okusa.

Ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomae kod nesanice, umiruje
previe nadraeni ivani sustav i otklanja posljedice nagomilanog
stresa. Mjesecima ostaje u tekuem stanju. Bagremov med dobar je za
umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i slinih smetnji. Preporuuje se
uzimanje sa ajem od kamilice jer tako pojaava djelovanje meda i
aja. Preporuuje se uzimanje naveer prije spavanja.

Med

kestena

je

taman,

prepoznatljivog

mirisa

izrazito

karakteristinog gorkog okusa. Povoljno djeluje na cjelokupni probavni

sustav. Preporuuje ga se konzumirati za lijeenje probavnih organa.
Ima izvanredno djelovanje u oporavku kod utice, poslije operacije ui
i sl.

Lipov med je bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i blagog okusa.

Donosi olakanje kod prehlada, upala dinih i probavnih organa, te
nekih bubrenih oboljenja. Neizmjerno znaenje ima u izbacivanju
tetnih tvari iz organizma jer pospjeuje metabolizam. Med od lipe
smiruje greve, primjenjuje se protiv bubrenih bolesti. No, treba
napomenuti da se ne smije davati osobama koje pate od bolesti srca i
krvnih ila, to isto tako vrijedi za aj od lipe.

10

Kaduljin med koristi se protiv prehlada jer omoguuje lake

izbacivanje sluzi iz dunika i bronhija, pa i iz eluca i jednjaka. Tako se
bolesnik bolje osjea, te mu se vraa apetit. aj s medom od kadulje
ne smije se uzimati vru, ve mlak.

umski med je vrlo taman, osebujnog mirisa i okusa. Naglaeno

bogatstvo mineralnih tvari (eljezo) podie razinu hemoglobina u krvi,
poveava snagu srca i izdrljivost krvnih ila, te otpornost imunog
sustava. Preporuuje se djeci, trudnicama i starijim osobama. umski
med - med od medljike jo se zove i medljikovac. Razlikujemo umski
med od bjelogorice i crnogorice.

11

Livadni med je pelinjom strpljivou skupljeno bogatstvo cvjetne

livade. Snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utjee na djecu u
razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban oporavak i
dodatna energija. Preporua se svakodnevna primjena. Livadni med je
med od raznog livadnog cvijea. Pa mu je prema tome i djelovanje
iroko. Preporuuje se u dnevnoj prehrani, djece i starijih osoba.
Sudei prema koliinama livadnog meda livade su znaajna paa za sve
pele.

Suncokretov med je jantarno ut, prepoznatljivog mirisa i okusa.

Blagotvorno djeluje na dini sustav, a zbog svojih jedinstvenih
sastojaka povoljno utjee na regulaciju razine masnih kiselina u
organizmu. Vrlo se brzo kristalizira u obliku krupnih hrskavih kristala.

Med od lavande u aju od kamilice, metvice ili pelina smiruje

organizam, koristi se protiv nadutosti i pospjeuje mokrenje. Dobro
djeluje protiv migrene i vrtoglavice i preporuuje se onima koji boluju i
od bolesti srca i krvnih ila.

Med divlje trenje osvjeavajueg je mirisa i prepoznatljivog okusa.

Sakupljen za prvih toplih proljetnih dana u sebi nosi snagu i svjeinu
proljetnog sunca. U pukoj medicini se koristi za osvjeavanje i jaanje
srca i krvnih ila. Med od voaka u naim se krajevima obino ne vrca
jer ga pele gotovo u cijelosti potroe za razvitak legla.

12

7. EKOLOKO PELARENJE

Mnogi strunjaci tvrde da bi svaki med po svojoj kvaliteti bio med,

tj. da je ist jer potjee od biljaka i cvijea, a da mu se ne dodaju strane
tvari. Pela, ako se i otruje sa zatitnim sredstvom, ona ugiba, pa
tetna/otrovna supstanca ne dospijeva u konicu i med.
Postoje i strunjaci koji tvrde da ni jedan med danas nije ist.
Odnosno, da ne moe biti ist zbog zagaenja zraka i kiselih kia koje
svuda padaju.
injenica je da insekticidi ne ubijaju svaku pelu. Zatitna sredstva
postupno gube svoju toksinost i uvjetuju razliita subletalna oteenja.
Takve pele, koje su oteen fiziki ili kemijski, vraaju se u konicu i sa
sobom unose ostatke kemijskih sredstava. Ta kemijska sredstva su tetna
i za ovjeka.
U konicu ulaze tetne rezidue, odnosno u pelinje proizvode, i to ne
samo zbog suvremenih agrotehnikih mjera, nego kao i posljedica
zagaivanja u prometu sa tekim metalima (olovo, kadmij) te industrijskih
zagaenja. Lokaciju za pelinjak i pau treba odabrati tako da bude na
mjestu koje je dovoljno udaljeno od takvih zagaenja.
Moramo i primijeniti i razmiljati o primjeni onakvih naina rada uz
iju emo pomo obraniti pele od bolesti i tetoina i to na takav nain da
zdravlje pelinje zajednice ne bude upitno, te da se u pelinjim
proizvodima ne nau nikakve rezidue.
Med proizveden po ekolokim principima pelarenja nije jednak
komercijalnom medu. Eko-med je on zaista ist i zdraviji, pa postoji
opravdana potreba trita za takovim medom.

13

7.1. OSNOVNI PRINCIPI EKO-PELARENJA

Postoje etiri osnovna principa eko-pelarenja, a to su:

izbor odgovarajueg mjesta za pelinjak, odnosno odgovarajui

izbor pelinje pae
odgovarajua pelarska tehnologija
odgovarajua zdravstvena zatita pela bez rizika
propisno rukovanje, obrada i skladitenje pelinjih proizvoda

Izbor pelinje pae

Uspjenost pelarenja ovisi o odabiru odgovarajue pelinje pae. To je

ona pelinja paa koja pored vlastitih potreba osigurava za pelinju
zajednicu vie nektara i peludi i to po mogunosti kontinuirano. Kod
eko-pelarenja uz to je potrebno da pano podruje bude zatieno od
kemijskih zagaivaa. Takva se podruja nalaze u umama, u zatienim
podrujima, rezervatima i na zemljitima gdje se uzgaja tzv. zdrava
hrana.

Kada pelar pronae mjesto za svoj stacionarni ili selei pelinjak tada
ga obiljei na zemljopisnoj karti i to poalje u nadleni dravni kontrolni
centar. U centru se zahtjev razmotri te se moe prihvatiti pelarov
prijedlog ili ga se eventualno moe zatraiti da potrai bolje mjesto za
ekoloko pelarenje. Moraju biti iskljuene sve poljoprivredne povrine bilo
da su one ratarske, voarske ili povrtlarske te se mjere odgovarajui
parametri za prepoznavanje opasnosti od prometnog ili industrijskog
zagaenja. Odravanjem i obiljeavanjem odgovarajueg izolacijskog
pojasa (udaljenosti) pelar se zatiuje od oneienih podruja.

14

Osnovu za izraunavanje te izolacijske udaljenosti ini mjerenje

radijusa kretanja pela letaica od konice do pae. Na udaljenost do koje
e pele maksimalno letjeti na pau utjee nektarska sposobnost pae,
smjer vjetra i razjedinjenost terena. Pele su po prirodi racionalne
ivotinje te posjeuju pau koja je prisutna u velikoj koliini, onu koja ima
veu koncentraciju eera u nektaru i/ili tei pelud. Pele nerado lete uz
brda, a u sluaju jaeg vjetra prekinu izlet. Prosjeni promjer izolacijskog
pojasa je 2 km (zakonska odredba).

Odgovarajua tehnologija pelarenja

Prednost ini koritenje suvremene opreme, ali u biolokom pelarenju

od toga je vaniji odnos pelara prema pelama.

Osnovne znaajke pelara su: motri zajednicu i ponaanje pela na letu

te poznaje dobro stanje u konici i bez estog otvaranja konice. Sve
nepravilnosti ili promjene dobro oko moe otkriti prema stanju u letu.
Konice moraju biti postavljene na odgovarajua postolja u poluhlad na
mjesta koja su zatiena od vjetra sa letima okrenutima prema istoku.
Izmeu konica mora postojati udaljenost oko 1 m (po tom pitanju
situacija nije povoljna na pokretnim pelinjacima). Ispravno je konice
postaviti to blie pai. Ako imamo razliitu visinu terena, tada konice
smjetamo to blie dnu brijega da bi se pele sa teretom vraale u
konicu nizbrdo.

Potrebno je osigurati trajno i tempirano higijensko pojilo. Pri selidbi je

potrebno vrlo oprezno rukovati sa konicama i pelama u njima radi to
manjeg uzrujavanja i stresa.

15

Zdravstvena zatita pela bez opasnosti

Pele treba zatititi od bolesti i tetoina. Ovu zatitu je potrebno

rijeiti lijekovi, sredstva i metode koritenja pri lijeenju ne kode ni
pelarima niti potroaima meda.

Pretpostavlja se da su tzv. selekcionirani lijekovi samo toliko selektivni

koliko pelama vrlo malo nakode za razliku od parazita, za ije unitenje
je namijenjeno. Postoje znatne razlike izmeu lijekova u djelovanju,
koncentraciji, koristi i teti koju ine. Razlike proizlaze u prvom redu iz
letaliteta pojedinog sredstva, a u drugom redu u brzini razgradnje.

Meu lijekovima protiv varoe najotrovnije je kumafos (Perizin) kao

sredstvo na bazi fosforiziranih estera. Aktivna supstanca u Bayvarolu je
jedan piretroid koji kod ovjeka izaziva "samo" proljev.

Mobilnost je svojstvo koje ukazuje na brzinu prelaska odreenog

sredstva , koje se otapa u lipofilnim supstancama (topivima u mastima), iz
voska u med do trenutka vrcanja.

Za lijeenje varoe biopelari ne smiju, iz sigurnosnih razloga, koristiti

preparate sa lipofilnim svojstvima. Jedino ih mogu koristiti za testiranje
prisutnosti/zaraenosti varoom prije uzimanja. Ako je rezultat testiranja
pozitivan, pelaru je dozvoljeno koristiti bilo koji registrirani lijek, jer je
ipak osnovna zadaa pelara da ne dozvoli propadanje pelinje zajednice.
Do nestanka lipofilnih lijekova iz voska pelar nee svoj med deklarirati
kao ekoloki proizvod.

16

Preparati koji se u ekolokom pelarenju koriste u borbi protiv varoe su

na bazi eterinih ulje i trava. Osim ovih preparata preostaje nam jo
nekoliko organskih kiselina kao to su oksalna i mravlja. Postoje i
specijalni preparati na bazi ljekovitog bilja (Origo-Stim).

Moemo zakljuiti da sve neprirodne tvari eko-pelari koriste samo u

sluaju nude, a nikada u preventivne, odnosno profilaktike svrhe. U
ekolokom pelarenju preventiva znai osigurati pelama dobre, kvalitetne
ivotne uvijete.

Pravilno rukovanje pelinjim proizvodima

Pravilna rukovanja pelinji proizvodima podrazumijevaju sve postupke

od vaenja iz konice preko konfekcioniranja, pakovanja distribucije i
prodaje. U ekolokom pelarenju nije primjereno maksimalno izvrcavanje,
tj. ostavljanje zajednice bez zalihe meda i peludi. Slinu ravnoteu
potrebno je uspostaviti i pri proizvodnji voska, matine mlijei i pelinjeg
otrova. Neispravno je vrcati okvire sa leglom. To se prvenstveno odnosi na
konice bez matine reetke. Pravilima ekolokog pelarenja regulirani su
izgradnja i pravilna upotreba mjesta za vrcanje i kvaliteta opreme koja se
pri tome rabi.

Konani proizvod podlijee strogom laboratorijskom nadzoru. Obiljeje

eko-proizvod dobije se samo u sluaju ako rezultati kontrole iskljuuju
prisutnost ostataka zatitnih sredstava, antibiotika, industrijskog eera i
bilo koje druge strane tvari.

17

8. PRAVILNIK O EKOLOKOJ PROIZVODNJI

IVOTINJSKIH PROIZVODA

Ovim Pravilnikom se takoer definira ekoloka proizvodnja meda.

Poslije prijelaznog razdoblja u vremenu od godinu dana, odreuje se
status ekoloke proizvodnje , ako su zadovoljeni uvjeti stanja u konicama
i kakvoa okolia.

Pri osnivanju pelinjaka u uvjetima ekoloke proizvodnje mora se

voditi briga o:

da se osigura dovoljno hrane za pele

da je pelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pelinjaka
nektar

pelud

potjeu

od

poljoprivrednog

bilja

iz

ekoloke

proizvodnje ili od prirodne vegetacije koja nije tretirana kemijskim

sredstvima, odnosno manji promjer ako postoji prirodna zatita
podruja ispae, to potvruje nadzorna stanica
da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor
oneienja okolia kao to su npr. gradski centar, industrijska zona,
autoput i sl.

Navedeni uvjeti ne odnose se na vrijeme kada nema vegetacije ili kada

pelinja zajednica miruje.

18

9. PELARSKA PROIZVODNJA

Proizvodnja vrcanog meda

Za taj posao potrebno je odabrati sunan da kada je temperatura

izmeu 20 i 25C, kako bi rijetki med lake vrcali, a izletnice bile izvan
konice. Vrcati se smije samo zreli med, odnosno kada je poklopljeno oko
2/3 povrine okvira medom, jer tada med sadri manje od 20% vode. Ako
je sadraj vode u medu vei moe biti potaknuto vrenje i kiseljenje
uskladitenog meda. Zrelost meda lake je postii u LR nego u A
konicama.

Pripreme za vrcanje

Nektar koji je unesen u sae jo nije zreo med. Tu slatku tekuinu

pele tek trebaju preraditi u med. U konici nektar produava zriobu, a da
li je med zreo, prepoznaje se po tome to je sae s medom poklopljeno za
oko 50-75% s obje strane. No, moe se dogoditi da i zreo med nije svaki
put poklopljen jer stranice saa zbog slabe pae nisu sasvim ispunjene.
Ako takav okvir s medom drimo u rukama pljotimice prema zemlji,
ustanovit emo da li je med zreo. Ispadaju li kapljice meda iz saa bez
ikakvog zamaha, znai da med nije zreo i da se mora jo ekati. No, ako
med ne curi, mogu se uzima ti okviri za vrcanje.

Iznimku ini med medljikovac. Kada se radi o ovoj vrsti meda, onda
ne treba ekati da med bude poklopljen. Ovaj med se mora vrlo esto
vrcati jer se inae skruti u sau pa ga je nemogue izvaditi.

19

Med se ne smije vrcati iz saa u kojem se nalazi leglo, pogotovo dok

je nepoklopljeno. Za vrijeme jakih paa ponekad se dogaa da se na
nekom okviru nae tek manja koliina poklopljenog legla, a oskudica je
prostora za unos novog nektara. U tom sluaju preporua se da se takvi
okviri stave u medita. Prieka se dok leglo izae, a zatim se vri vrcanje.

Kada se ustanovi da je u veini konica med zreo, tj. da je to vie

poklopljen (osim ako se radi o medu medljikovcu) treba pripremiti sve to
je potrebno. Treba voditi rauna da pele imaju dovoljno praznog saa za
unos nektara jer bi inae prinos podbacio.

Oduzimanje okvira s medom

Ne smije se propustiti vrijeme za pravovremeno oduzimanje i

vrcanje meda. Za vrijeme glavne pae potrebno je paziti na unos nektara i
zrenje meda u konicama. Isto tako se ne smije preuraniti, jer nezreo
med nije ni za domau upotrebu, a pogotovo ne za trgovinu. Da se ne bi
preuranilo ni zakasnilo, potrebno je ee pregledavat medita i to pred
veer. Nije potrebno pregledavati sve okvire u meditu, nego samo jedan
krajnji i srednji okvir. Tako e se vidjeti koliko su popunjeni i koliko je
povrine saa poklopljeno. Potrebno je voditi rauna od kojih biljaka
potjee med.

Ne bi se trebalo ekati poklapanje sae iznad meda, ako se radi o

nekoj crnogorinoj medljici (medljikovac), nego ga vrcati im se vidi da pri
pregledu ne kaplje iz sae. Ako je unos od cvjetnih vrsta biljaka, iznimno
je vano da med bude potpuno zreo.

20

Ako se radi o slaboj a dugotrajnoj pai, onda se u istom meditu

moe nai osim potpuno zrelog meda i kapljice tek unesenog nektara na
istom okviru. Kada imamo takvu situaciju onda je potrebno odabrati
okvire s potpuno zrelim medom i njih oduzeti, a na njihovo mjesto staviti
druge prazne izmeu okvira s jo nezrelim medom. Veliki znaaj ima
veliina okvira i tip konice.

Prilikom oduzimanja okvira potrebno je voditi rauna o dobu dana

kada je najbolje vaditi okvire s medom za vrcanje. Svako uznemiravanje
pela, posebice za glavnih paa, ometa njihov rad. Zbog toga moe doi
do opadanja prinosa meda. Pele e itavog dana raditi slabije to e
uzrokovati smanjenje prinosa, ako ih se uznemiruje u prije podnevnim
satima. Vrijeme koje se preporua za oduzimanje okvira sa medom za
vrijeme glavne pae je oko 17-18 sati.

Najbolje je izvaene okvire s medom i pelama staviti u prvu

okvirnjau da se pele nasiu meda. Dok se posljednji okvir izvadi iz
medita, dotada su se pele na prvom izvaenom okviru nasisale meda.
Nakon toga najprije se vadi prvi izvaeni okvir iz okvirnjae i pele se s
njega stresu nazad u konicu. Nasiene pele se vie ne vraaju na okvir
na kojem su bile. Pele su site i ne bodu pa se moe lako raditi bez
upotrebe dima. Stresu se laganim udarcem desne ruke po lijevoj u kojoj
se dri okvir. Manja koliina pela koja zaostane na okviru omete se
nekom mirisnom travom. Osim travom, pele se jo ometaju i guim
perom koje je prethodno umoeno u istu hladnu vodu u koju je usuto
malo vinskog octa (taj miris odbija pele da ne bodu). Za svaku konicu je
potrebno imati posebno pero, ako je na pelinjaku bilo pelinjih zajednica
koje su zaraene opakom gnjiloom legla.

21

Preporuljivo je da se na mjesto oduzetih okvira za vrcanje stave

prazni da se pele ne bi dva puta uznemirivale. Ako u pelinjaku ima neke
zarazne bolesti, tada se ne smiju mijeati okviri iz raznih konica.
Potrebno je najprije izvrcati iz zdravih, pa tek potom iz zaraenih ili
sumnjivih na zarazu. Med iz takvih konica se ne smije mijeati.

Moe se dogoditi da na jakoj pai dio plodnih okvira bude ispunjen

medom. U tom sluaju matice nemaju mjesta za odlaganje jaja. Ako
bismo tako ostavili, dolo bi do znatnog slabljenje pelinje zajednice, to
bi se negativno odrazilo u sljedeoj godini. U ovakvoj situaciji potrebno je
okvire s mnogo meda a malo poklopljenog legle prenijeti u medini dio
konice, a na njihovo mjesto staviti druge okvire sa pravilno izgraenim
saem (ako ih nema onda sa satnim osnovama). Kada iz tih premetnutih
okvira cijelo leglo izae, potrebno je i njih sljedei put izvrcati. Postupit
emo jednako ako sa u ploditu nalazi med koji nije dobar za zimovanje
pela (repiin med ili med medljikovac od kojeg pele obole, dobiju griu i
uginu).

Upotreba bjealice. To je spravica koje pele udalji iz punih medita.

Bjealica se stavi u otvor na poklopcu koji se nalazi ispod krova konice.
Poklopac sa umetnutim bjealicama stavi se izmeu plodita i medita oko
2 dana prije uzimanja meda. Pele ponekad ostave medita ve nakon 12
sati, a ponekad to moe trajati i do 48 sati. Sve ovo zavisi o vremenu i
jakosti pelinje zajednice. Bjealica se uvijek stavlja u veernjim satima
(nikada u jutarnjim, jer bi se pri veim vruinama pele mogle uguiti).
Medite se poklopi drugim poklopcem. Pele na ovaj nain vrlo brzo osjete
da su bez matici i odmah se ponu provlaiti kroz bjeilicu. Pele se ne
mogu vraati, pa se medite postepeno oslobaa. Prilikom oduzimanja
okvira iz medita nakon 48 sati, moe se nai jo poneto pela pri dnu
sredinjih okvira. One se mogu lako oistiti i bez upotrebe dima.

22

Okvirnjaa za prijenos okvira. Slui za prijenos punih okvira s

medom od pelinjaka do prostorije za vrcanje. Upotrebljava se i prilikom
pregleda pela kada je potrebno prvi krajni okvir izvaditi i staviti
privremeno u okvirnjau (nikako pored konice). Upotrebljava se i za
prijenos praznih okvira iz skladita do pelinjaka, za privremeno dranje
okvira na kojem se nalazi matica sa pelama za zamjenu ili oznaavanje.

Prostorija za vrcanje meda

Vano je da bude potpuno ista, svijetla i nepristupana za pele,

ose i druge kukce. Ukoliko je med zgusnut, potrebno je da se prostorija
zagrije na 25-30C, pa da se dovoljno ugrije, pone se vrcati.

Otklapanje saa i vrcanje meda

Osim istoe prostorije za vrcanje, vana je i istoa odjee, ruku i

pribora za vrcanje. Unesene okvire s medom prvo je potrebno sortirati po
starosti saa, po teini meda u sau, te po mogunosti i po sortama meda.

Opranu i osuenu vrcaljku potrebno je postaviti vodoravno i uvrstiti

je da se pri radu ne bi pokretala. Votani poklopci skidaju se noem ili
vilicom. Pribor je potrebno drati u vruoj vodi , jer nije mogue isto i
brzo raditi sa hladnim priborom. Pri samom otklapanju saa treba
nastojati to manje zahvaati u dubinu saa s medom.

Za vrijeme otklapanja saa potrebno je voditi rauna da med ne bi

kapa po podu i da se komadii saa ne raznose na nogama izvan
prostorije jer bi se takvom neopreznou mogao izazvati grabe na
pelinjak.

23

Ponekad se dogodi da pokoja pela bude unesena u sau. Te pele

onda navaljuju na prozore ili na postavljenu mreu. Tim je pelama onda
potrebno omoguiti izlazak kroz postavljenu bjealicu.

Otklopljeno sae stavlja se u ko vrcaljke (pazi se da suprotne teine

saa s medom budu priblino jednake). Takoer je potrebno paziti da je
sae priblino iste starosti (lake je regulirati brzinu okretaja). Isto tako
treba nastojati da sae bude naslonjeno uz sam ko vrcaljke jer bi se
inae lomilo.

U poetku se ko sa vrcaljkom okree lagano dok iz vanjske strane

okvira ne izae jedan dio meda. Nakon kraeg vremena okretanje se
zaustavi i okviri okrenu na drugu stranu. Pri tome se pazi da se stavljaju u
ko vrcaljke onako kako je prethodno spomenuto. Okretanje se nastavlja
malo bre to ovisi o starosti i jakosti saa. Kada med vie ne izlazi iz saa
onda se ponovno okrene prva strana satine koja se sada potpuno izvrca
brim okretanjem koa.

Kada je izvrcano nekoliko okvira s medom, otvori se slavina da med

iscuri u podmetnutu posudu. Ako se vrca dok paa jo traje izvrcano sae
moe se odmah vraati u konicu u svako doba dana (ako nema zaraze).
Prije vraanja saa u konicu, izvrcano sae je potrebno obrezati
nazubljenim noem prema irini satonoe. Tako prireeno sae treba
pokvasiti u hladnoj istoj vodi, otresti te u okvirnjaama odnositi na
pelinjak i stavljati u konice. Ako je paa prestala, prazno sae se vraa
kasno pred veer da bi ga pele preko noi mogle oistiti.

24

Postupak s medom poslije vrcanja

Izvrcani med je potrebno razliti u vee posude, zatim se pokrije

istim platnom i povezati. Ovisno o temperaturi prostorije u kojoj se nalazi
med, ostavi se stajati 3 do 4 dana. Prostorija u kojoj se uva med treba
biti ista, suha i prozrana s temperaturom od oko 25C. Nakon nekoliko
dana sa povrine meda obere se pjena u kojoj ima peludnih zrnaca i
trunja. Obiranje pjene se ponovi vie puta, sve dok povrina meda ne
ostane potpuno ista i dok ne prestane stvaranje pjene.

Kada prestane stvaranje pjene, med se cijedi kroz trostruku gazu.

Gazu je potrebno prethodno pokvasiti u istoj vodi i temeljito ocijediti.
Ovako prireenu gazu stavi se iznad druge isto oprane vee posude u
kojoj e se med dalje taloiti.

Ukoliko je med jo topao, cijeenje tee dosta brzo. Ako je med

hladan, on se zgusne i ne moe se brzo procijediti. Vrlo je vano da
prilikom cijeenja med ne pada s visine u malim gustim kapljicama jer,
prolazei kroz zrani prostor, stvara se tisue malih zranih mjehuria koji
zamute med.

Sortiranje meda

Kada se med ocijedi i izbistri u veim posudama potrebno ga je

sortirati po podrijetlu (da se odredi od kojih biljaka potjee), ali i po
sadraju vode u njemu. Potpuno zreo med sa 18-20% vode ima specifinu
teinu izmeu 1,412 i 1,430, a to znai da 1 litra takvog meda ima masu
izmeu 1,412 i 1,430 kg (ponekad i vie).

25

uvanje meda

Prostorija u kojoj se uva med kora biti ista, suha i prozrana. U

njoj ne smije biti nita to izluuju neugodne i otre mirise. To su tvari kao
to je petrolej, benzin, katran itd. Posebno se mora paziti da prostorija za
uvanje meda ne bude vlana jer i najzreliji med u vlanoj prostoriji
navlai vlagu iz zraka pa se pokvari, provri i ukiseli.

Posue napunjeno medom mora biti dobro zatvoreno. Med ne smije

biti izloen neposrednim sunanim zrakama jer se tim unitavaju njegove
dobre osobine.

Postupak s kristaliziranim medom

Poznato je da se svaki prirodni med prije ili kasnije kristalizira,

skrutne ili ueeri. Time se kvaliteta meda ne pogorava, ali se mijenja
izgled i konzistencija meda. Kristalizaciju meda teko je sprijeiti. Da bi se
potpuno uklonili kristali dekstroze u medu, bilo bi potrebno grijati med 30
minuta na temperaturi od 70 C. Ali tolika temperatura je opasna za
kvalitetu meda. Kristalizirani med podloniji je vrenju i kvarenju od
tekueg zato to se poveava postotak vode u onom dijelu meda koji nije
kristalizirao.

Manje koliine meda mogue je povratiti u tekue stanje vrlo

jednostavnim postupkom. U veu posudu usipa se voda koju je potrebno
prethodno ugrijati na tihoj vatri. Na dno posude stavi se komad daske, pa
na to posuda sa kristaliziranim medom. Vrijeme koje je potrebno za
otapanje meda ovisi o koliini meda i o temperaturi vode u kojoj se med
otapa. Bolje je produiti vrijeme otapanja nego da se med pregrije.
Temperatura ne bi smjela prijei 40 C (pregrijani med gubi prirodnu
aromu, te hranjivu i ljekovitu vrijednost).

26

10.

Nain

ivota,

iscrpljenost,
negativno

prehrana,

stresna
se

ZAKLJUAK

stanja,

odraavaju

tjelesna

oneienje

na

otpornost

psihika
okolia
ljudskog

organizma. Prilagodba ovjeka na nov nain i dinamiku

ivota zahtijeva jae izvore kvalitetne energije.
Upravo

iz

tih

razloga

visoko

je

znaenje

pelinjih

proizvoda meda, propolisa, matine mlijei i peluda u

medicini i znanosti openito.

27

11.

LITERATURA

11.1. Popis knjiga i web stranica

Popis knjiga

1. J. Katalini i sur.: Pelarstvo. Znanje, Zagreb, 1990.

2. F. imi: Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb, 1980.
3. A. Perui: Pelinji med. Izdava, Zagreb, 1959.

Popis web stranica

1. www.pelarstvo.hr
2. www.pip.hr
3. www.google.com

11.2. Pravilnici

1. Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne

novine br. 20/2000.
2. Postupci uzimanja uzoraka meda i drugih pelinjih proizvoda.
Narodne novine br. 20/2000.
3. Metode fizikalnih i kemijskih analiza za ispitivanje udovoljavanja
temeljnim zahtjevima kakvoe meda i drugih pelinjih proizvoda.
Narodne novine br. 20/2000.

28