Alan Watt edukacijski govor

Nema nita nova pod suncem

18. srpnja 2007.
Copyright Alan Watt
WWW.CUTTINGTHROUGHTHEMATRIX.COM

www.alanwattsentientsentinel.eu
Ljudi su danas pregaeni hrpom informacija, dezinformacija, i samom koliinom podataka iz
kojih ne mogu izvui pravi smisao. esto zavre u pomutnji veoj od one s kojom su krenuli. Ljudski
um, svaki pojedinac, posjeduje logiku koja ovisi o ulaznim podacima dok pokuava razumijeti svoju
neposrednu okolinu i iru stvarnost iznad nje. Svako ivo bie mora u veoj ili manjoj mjeri svoj okoli
prilagoditi sebi kako bi preivjelo. Od insekata, ak i ameba, cijelim putem prema viim organizmima.
To je prirodna stvar. Ovo je oduvijek bilo jasno onima koji su razvijali znanosti i prikupljali podatke o
javnosti, irokim masama, kako ih zovu.
Kad razumijete ovaj koncept onda se u njega moete i umijeati ako imate takvu mo. Moete sve
pojedince na dnu potpuno zaokupiti njihovom neposrednom okolinom, njihovim malim podrujem,
njihovim domovima, njihovom okolinom, ljudima oko njih, njihovim gradom. Sve to trebaju za
svakodnevni opstanak, to ohrabrujete; i moete ih odsjei od viih stvarnosti iznad toga, dajui im krive
podatke glede velike, ope slike svijeta., ili ak i njihove drave. Jednostavno uskratite podatke i
ohrabrujete trivijalnosti.
To je jedina svrha veine televizijskih postaja. Njihov je posao uvjeriti vas da znate sve to trebate
znati, kako bi mislili kako je sve to trebate znati i sve o emu trebate brinuti ono u vaoj blizini; i to je
u velikoj mjeri, jednom davno, bila i istina. Ne u potpunosti, jer uvijek su postojali oni izvana koji bi
vas napali i uzeli vam ono to imate otkad je uveden novac. Bez novca nije mogue okupiti
profesionalnu vojsku i drati je na okupu dovoljno dugo kako bi mogla napasti nekoga tko nije u
neposrednoj blizini.
U proteklih 100-njak godina, javnosti su prueni barem nekakvi oblici komunikacije, od telefona i radia
do televizije. Mnogo prije nego je odlueno da e javnost dobiti ove stvari, u vrlo visokim krugovima
bilo je raspravljano trebaju li te stvari uope biti dane javnosti, i, ako ne budu, kako bi se mogle
iskoristiti na nain koji e koristiti eliti samoj. Nita nije dano u javnost, a to bi moglo poremetiti
sistem. Prema tome, sve informacije, odlueno je jo davno, bit e probrane prije putanja u
javnost-cenzurirane, ako hoete. Raspravljeno i cenzurirano, ono ime e vam puniti glavu, doslovno
je odlueno na vrlo visokim poloajima. Teme dana- Drame svakodnevnog ivota- stvari koje privlae
panju- intrige i ubojstva. Treba li vam dati to ili lane podatke o samoj vlasti? To je bilo jedno od
glavnih pitanja od samih poetaka. Javnost nikad nee znati emu zapravo slui vlast/vlada, poto
javnost slui tome da slui eliti, a demokracija je oduvijek bila farsa, od samog poetka.
Mi ivimo u dugoronom poslovnom planu, vrlo, vro staroj agendi. Tehnike su bile i ostale potpuno
iste, osim to su se tehnologije za prenoenje informacija promijenile. No i sa tim novim
tehnologijama, iste su tehnike upotrebljavane i dan danas. Davno, davno, odlueno je kako potpuno
ovladati planetom- i tu mislim na potpunu kontrolu nad svakim pojedincem- svatko mora biti potpuno
predvidljiv.. To u praksi znai kompletni profil osobnosti i svakodnevno skupljanje podataka o
svakome, u stvarnom vremenu. Kako to postii? Znali su od samog poetka da e nam na kraju dati

sistem u kojem e biti nemogue kupovati ili prodavati bez nadzora. Va prihod e biti pod stalnim
nadzorom. Vaa potronja e biti pod stalnim nadzorom. Taj plan nikad nije dolazio u pitanje.
Pogledajte samo Novu Atlantidu Francisa Bacona, fiktivnu priu napisanu u 16. stoljeu, objavljenu
1602. g., koja opisuje drutvo budunosti sa sreditem na zapadu, u Americi naravno. Tamo je nazvana
Solomonovim otokom, kojim, po principima vrline, upravlja tajna organizacija sastavljena od
visokih intelektualca i znanstvenika. Nema nikakve anse da je Bacon mogao zamisliti drutvo
budunosti, koje bi energiju dobijalo iz istog izvora kao i sunce. Ovo zvui vrlo poznato, zar ne, ako
pomislite na nuklearnu energiju? Ljudi e rei: To je nemogue, nije mogao, tada, zamisliti nita
slino.. To je vrlo tono, nikako nije mogao takvo neto zamisliti u vrijeme konja i koije, platnenih
jedara, u vrijeme kada se pisalo pri svjetlou svijee. Mi ne bismo bili u stanju takvo neto zamisliti,
isto kao ni on, no o atomskoj energiji nagaalo se tisuama godina, ako uete u pisanja Organizacije
atomista, jo u staroj Grkoj. Ovi takozvani intelektualci, jednostavno nisu imali nita boljega za
raditi nego nositi bijele plahte, avrljati i nagaati o tome kako je sva materija sastavljena od tih sitnih
vrteih estica, svjetova unutar svjetova zvanih ATOMI, to je samo igra rijei na ADAM,
mikrokozmos. Sve je sa svime povezano u ovoj velikoj farsi.
Trik je u svim vremenima drati pravu visoku znanost- koja je konstantno unapreivana i
nadograivana od strane posebnih specijaliziranih skupina, kroz itavu povijest- izvan oka javnosti.
Kako bi se zadrala potpuna kontrola, visoko znanje nikad se ne dijeli, jer dijeljenje moi, a znanje je
mo, znai i gubljenje moi, ako elite ostati dominantni. Pa ipak, ne postoji nikakva sumnja da je
Francis Bacon bio objavljen 1602.g. Ne one nadograene verzije s izvanzemajcima i slinim. To je
NewAge spin promoviran od strane elite kako bi nas jo vie zbunili; jer, mnogo je lake vjerovati kako
je igra unaprijed gotova jer superironi vanzemaljci upravljaju svijetom i oduvijek su to inili. To se
zove psiholoki rat. Svrha je predaja prije nego ikakva borba i zapone. Jo je Tsun Tzu pisao o
tome. Nova Atlantidapisana je po istoj liniji kao i More-ova knjiga o utopiji, drutvu kojim upravljaju
intelektualci, koji na to imaju pravo zvog svojeg nadmonog intelekta.
Sve je ovo povezano sa Rosicrucian drutvom 17. stoljea, koje se s vremenom razgranalo i u druge
organizacije, jer sve je to piramidalna shema, kao i redovnici. U prolim vremenima, samostani bi bili
osnivani s jednom odreenom svrhom i onda pruali ogranke, sestrinske organizacije s drugom
specijaliziranom svrhom. To je piramida, vidite, ista tehnika kroz sva vremena i sve knjinice- uvijek
knjinice i specijalizirane grupe koje istrauju znanosti, sve znanosti. Zato je javnost toliko zadivljena
kad netko izae s nevjerojatnim izjavama o onome to e se dogoditi u budunosti. Ponekad koriste
autore poput H.G. Wellsa. Danas postoje hrpe njih koji piu po istoj liniji. To se zove prediktivno
programiranje; ideja je da ako podsvijesno prihvatimo neku ideju koja nam je dana kroz prediktivno
programiranje, onda nas mogu voditi od jedne mogunosti do druge, i onda, kada sve to postane
stvarnost, vi mislite kako je to jednostavno prirodna evolucija. Istina ne bi mogla biti dalje od toga. Sve
je planirano unaprijed i dane mogunosti su prediktivno programiranje.
Ponekad, elita u Britaniji, vrlo stara elita zvana establiment, koja je tamo bez obzira na to koja je
stranka trenutno na vlasti- Elita je ta koja odluje i koja postavlja visoke politiare, koji su odabrani
unaprijed i trenirani mnogo prije nego javnost ikad uje njihova imena, dok god visoki politiari
pripadaju Kraljevskom institutu za meunarodne odnose, sve je super.- Ponekad, ta elita daje izjave u
javnost.
Proitat u lanak iz jednog asopisa, napisan u 1920-ima. Razmislite o tome. Rei u vam na kraju
koji je to i gdje ga moete pronai. Na naslovnici moete vidjeti mladog Lorda koji u to vrijeme nije
bio stariji od 22 godine, i koji nosi dugu bijelu periku. U Domu Lordova, oni koji imaju nasljedno
pravo nose te duge perike. Oblae se kao u 18. stoljeu. Nitko nikad nije objasnio svrhu tih perika, no

ako izbrojite kovre koje idu gore-dolje, vidite stupnjeve. Ima ono tipino mlado arogantno lice, kao
to ga svi imaju, i vrlo je dostojanstven, tvrd, arogantan i sveznaju.
Ovo je Lord Birkenhead i evo to je rekao; i sve to je rekao rekao je zato jer je bio puten u vie
krugove znanosti koja je postojala ve tada, barem njene osnove. Bio je dobio pristup. Oni na dnu, za
koje javnost zna, iz-trauju. Oni ne znaju rezultate prijanjih traenja, obavljenih od strane onih iznad
njih.
Veljaa, 1929.
Bebe e proizvoditi kemiari u laboratoriju
Alan: on govori o godini 2029.-oj.
..itava institucija braka bit e promijenjena; svi emo ivjeti do 150-te; nitko nee morati
raditi vie od 2 sata dnevno; poljoprivreda e biti ukinuta, osim kao hobi, i sva e hrana biti
sintetizirana; ovjek e biti u stanju promijeniti geografiju i klimu na planeti.
Alan: razmislite o tome
Kopanje ugljena bit e izumrla industrija. 48-satni dan bit e proizveden usporavanjem
zemljine rotacije. Sjedei u svojim domovima gledat emo i sluati dogaaje diljem svijeta.
Alan: 1929.-a Nastavit u ovdje. Zapamtite, ovaj lik ne sjedi za kristalnom kuglom. Ne provodi
duhove. Nema nikakvog medija pokraj sebe, koji prima poruke iz sazvijea Zeta Reticuli ili tako
negdje.
Evo prie:
Stoljee nakon. Mogue je da e primjena znanstvenih dostignua promijeniti uvjete ljudskog
ivota barem onoliko koliko je to uinila u proteklih stotinjak godina. Dijete roeno 1829.-e stiglo je u
svijet koji je tek zapoinjao koristiti parni stroj i u kojemu je elektricitet bio beskoristan hobi nekolicine
profesora, gdje su anestetici i antiseptici bili nepoznati.
Dijete 2029.-e smatrat e 1929.-u jednako primitivnom i stranom kao to se 1829.-a ini dananjoj
djeci. Na nain putovanja, nai izvori bogatstva, naa medicina, pa ak i nae ideje drastino e se
promijeniti. Primijenjena fizika, koja nam je dala parni stroj, motor s unutranjim izgaranjem, kao
i beinu telefoniju i mnoge ostale praktine primjene elektrine energije zasigurno e nevjerojatno
napredovati do 2029. godine.
U ovom trenutku dodue, teoretska baza fizike lei u neodreenom stanju. Fizika je na rubu
nove sinteze, svjee simplifikacije i redefiniranja temeljnih ideja. Ovo, kada doe, i to ne moe jo dugo
biti odgaano, radikalno e promijeniti sve nae pretpostavke o vremenu, prostoru i prirodi promjene.
Ovakva revolucija ideja bit e jedan od najvanijih utjecaja znanosti na ljudski ivot u nadolazeem
stoljeu. Naravno, teko je predvidjeti koji e smjer ova promjena ideja donijeti. Mnogo je lake
predvidjeti materijalne promjene koje e sljedeem stoljeu nametnuti primjenjena fizika. Najbolje
znanstveno miljenje jest kako e do 2029.g. fiziari rijeiti problem opskrbe svijeta neogranienom
koliinom jeftine energije.
Danas, energiju koja pokree kotae industrije dobijamo iz ugljena i nafte. Obje su supstance
dobijene iz prirode po visokoj cijeni, kako u novcu, tako i u radnoj snazi, niti su njihove rezerve
neiscrpive. Kilogram ugljena moe proizvesti samo onoliko iskoristive energije koliko jedan konj
proizvede u 2 sata rada. No, zakljuana u atomima samo jednog kilograma vode, ui energija
ekvivalentna 20 miliona sati konjske snage. Neupitno je da ovaj kolosalni izvor energije postoji, ali
fiziari do sada nisu nali naina kako ju osloboditi na nain da proizvede koristan rad. Ovaj e

problem biti rijeen do 2029. g. Neki istraiva, trenutno u svojoj kolijevci ili jo neroen, otkrit e
ibicu s kojom e biti mogue zapaliti ovu vatru, ili detonator potreban za ovu uasnu eksploziju.
Posljedice ovakvog ogromnog izvora jeftine energije gotovo su neograniene. Prvi put u
povijesti, ovjek e biti oboruan s dovoljno energije da poduzme pothvate na kozmikoj razini.Bit e
mogue radikalno promijeniti geografiju i klimu svijeta. Koristei 50 000 tona vode, reda veliine
jednog veeg broda, bit e mogue pomaknuti Irsku u dublje dijelove Atlantskog oceana. Toplina
dobivena iz iste koliine vode bila bi dovoljna za grijanje polarnih regija na temperaturu Sahare tisuu
godina.
Alan: Razmislite o ovome
Oslobaanje ove energije revolucionarizirat e putovanje i transport. Motori teine 30-ak
grama za svaku konjsku snagu postat e praktina mogunost; i baterija snage 600 konjskih snaga
nosit e energiju potrebnu za 1000 sati rada, u rezervoaru ne veem od nalivpera.
to se tie prirode vozila koja e biti pogonjena takvim motorima, brzopleto bi bilo predviati.
Putnici e putovati vrlo brzim avionima, koji e se do 2029. dizati i sputati vertikalno. Tereti e se
prevoziti jeftino i brzo morem ili kopnom, pogonjeni motorima iji e troak goriva biti skoro nula.
Dolazak ove nove energije bit e oito popraen akutnim drutvenim problemima. Njena adaptacija
industriji ukljuivat e konanu smrt ugljenokopa. No, budui da ne moe nego znatno smanjiti
trokove naftne industrije moemo se nadati kako e proizvedeno bogatstvo omoguiti vladama da se
pobrinu za milione ija e zanimanja biti unitena. Neki autoritativni znanstvenici koji ne vjeruju da e
problem biti rijeen na ovakav nain vjeruju da se odgovor nalazi u energiji vjetra, plime i oseke.
Hidroenergija previe je neravnomjerno rasporeena po zemljinoj povrini i previe je ovisna o
sezonskim varijacijama da bi ikad postala glavnim izvorom energije, no vjetrovi nikad ne miruju, a
plima i oseka izmjenjuju se s postojanom preciznou. Kad bi vjetrovi bili iskoriteni, mogli bismo
proizvesti izobilje jeftine energije. Tijekom nevremena viak energije mogao bi biti spremljen na razne
naine i tako biti dostupan i u mirnim razdobljima.
Alan: Ovdje u prekinuti na trenutak i rei kako je ovaj lik, ovaj Lord, bio dobio pristup u budunost
koja je ve bila odluena; iz razloga to je bio nasljedni Lord, a oni dobijaju pristup poslovnom planu,
planu koji se nikad ne mijenja..
Eksploatacija plimne energije predstavlja potekoe koje jo nisu zadovoljavajue rijeene.
Potekoe su dodue sasvim tehnike naravi i kad bi se dovoljno svjetskog bogatstva i ininjerskog
napora usmjerilo u tome pravcu, nema sumnje kako bi te potekoe bile otklonjene u roku od desetak
godina. Samo plime zaljeva Fundy mogle bi opskrbiti itavu Sjevernu Ameriku elektrinom energijom,
i, kad bi se ozbiljno iskoristile, to bi usporilo zemljinu rotaciju. Kako je sluaj, plime djeluju kao
konica na zemljinu rotaciju.
Alan: To je istina. Kako se vrtimo, to je kao zaostatak koji se uvijek pokuava nadoknaditi. Za svaku
akciju postoji jednaka i suprotna reakcija. Ovo je stara teorija.
Nastavak::
Plimno trenje dogaa se principijelno u Beringovom prolazu, koji dijeli Aljasku od Sibira.
Njegovi trenutni efekti su zanemarivi, budui da produuje dan za manje od jedne sekunde svakih 100
godina. Kad bi se koliine energije dovoljne za bilo kakve zamislive ljudske poduhate u budunosti
izvukle iz plime, koioni uinak ne bi bio znatno ubrzan. Milioni godina proli bi prije nego li bi dan
postao dug kao dananji tjedan. Pet tisua godina dijeli nas od zore zabiljeene povijesti.
Alan: ovo je njegova mala la, jer on jako dobro zna da je povijest mnogo starija od toga.

Tako da nas ak i deseti dio od jednog miliona godina nosi mnogo izvan dohvata mate.
Prema tome, ne trebamo se uzrujavati da emo koristei energiju plime i oseke toliko usporiti rotaciju
zemlje da se osramotimo i pred naim najdaljim potomcima. No 48-satni dan realna je mogunost u
daljoj budunosti. Tijekom sljedeih stotinjak godina, primjenjena fizika e bez sumnje razviti televiziju
i beinu telefoniju iznad svih naih trenutnih oekivanja. Do 2029.-e bit e mogue svakoj osobi,
sjedei u vlastitom domu, nazoiti bilo kojem dalekom dogoaju putemstereoskopske televizije...
Alan: Ovo je pisano prije nego to je javnost dobila ak i crno-bijele televizore.
... u punoj prirodnoj boji i usavrena telefonija omoguit e mu da vidi i uje bilo koji dogaaj
jednako efektno kao da stoji iza prijenosnika. Takav razvoj nuno e utjecati na budunost politike, no
uz njegovu pomo bit e mogue oiviti onakav oblik demokracije kakav je cvao u antikoj Grkoj. Do
2029.-e, izabrani govornici svake politike stranke moi e se obratiti svakom glasau kao to se danas
obraaju Parlamentu, i elektorat sam bit e u prilici odluivati o svakom vitalnom pitanju od politike
vanosti.
Alan: Moraju dodati malo laga na tortu kako bi bila privlana i da bi ju javnost bolje progutala.
Nakon to je govornik svake stranke rekao svoje, glasovi iz itave zemlje mogu se zabiljeiti i
snimiti mehanizmima ugraenim u telefonske centrale. 20 minuta nakon kraja zadnjeg govora volja
nacionalne porote o bilo kojem pitanju bit e utvrena i objavljena.
Alan: ovdje govori o kompjuterskom glasovanju.
Primjenjena kemija dosad nije utjecala na ljudski ivot u istoj mjeri kao to je to uinila fizika.
Trenutno jedina primjena kemije koja interesira obinog ovjeka jest u traenju novih naina za sintezu
odreenih materijala jeftinije nego to su ovi proizvedeni u prirodi. U prolosti, kemiari su obogatili
ovjekove resurse novim metalima i bojama, drogama, eksplozivima i drugim materijalima korisnima u
industriji i u privatnom ivotu. Do 2029.-e tisue novih takvih materijala bit e dostupno. Aluminij e
biti jeftiniji od eljeza, elastino i nerazlomivo staklo postat e obina stvar u svakodnevnom ivotu.
Takoer, predloeno je da se kemijska istraivanja usmjere u smjeru otkrivanja novih fizioloki ugodnih
supstanci. Trenutno, ljudska je vrsta otkrila i usvojila tri takve supstance:, duhan, alkohol i kafein u
kavi i aju. Ove su zasigurno umnogome ublaile tekoe postoanja i Dr. J.B.S. Haldane predloio je
da bi kemiari trebali ozbiljno razmotriti potragu za novim takvim supstancama za ljudsko uivanje.
Veina kemijskih spojeva ili je neugodna ili opasna u svojim fiziolokim efektima. Iako mali broj, ne
vie od nekoliko tisua, ima svoju primjenu u medicini. Kad bi kemija u sljedeih stotinjak godina bila
u stanju otkriti desetak novih substanci jednako ugodnih i nekodljivih poput duhana, svaka sa drugim
utjecajem na konzumenta, zasigurno bi zasluila hvalu svih radnih ena i mukaraca svijeta.
Alan: Vidite, jako nas vole sve drogirati.
Sav dosadanji napredak u fizici i kemiji, kao i napretci predvieni prije 2029.-e utjeu samo
na odreene okolnosti ljudskog ivota i biologije, no mogue je predvidjeti razvoj u smjeru koji e u
potpunosti promijeniti samu prirodu ivota kakvog danas poznajemo. ak i oni koji znaju najmanje
uvjereni su u predstojei ogroman napredak u polju medicine i kirurgije, i nihova vjera nee biti
uzalud. Pobjeda nad epidemijskim bolestima do 2029.g. prilino je sigurna kao i lijekovi protiv raka i
tuberkuloze.

Alan: Ovo je istina. Oni imaju sve te lijekove. Samo ih javnost nikad nee vidjeti.

Potpuna i produena lokalna anestezija postat e praktine, tako da ne samo da e operacije

biti bezbolne, nego pacijent nee osjeati niti postoperativnu bol. Takav razvoj takoer ukljuuje
bezbolno raanje. Biolozi e do 2029.g. otkriti tajne ive kemije ljudskog tijela, barem u toj mjeri koja
e omoguiti zapanjujue rezultate. Pomlaivanje e biti rutinska i priznata stvar par inekcija u
prpoisanom vremenskim razmacima.
Alan: Kad i gdje su ustvari koristili te inekcije? Sigurno ne za vas, djeaci i djevojice, u to budite
sigurni.
elja za izbjegavanjem stare dobi oduvijek je bila ovjekov san. Napokon moemo
predvidjeti kako e ovo biti mogue postii. Ovaj smrtnik mora odgoditi smrt pruduujui svoje dane
na ovoj zemlji. Privlanost ove ideje, pogotovo enama koje vie nee brzo ostariti, preoigledna je da
bi ju trebalo naglaavati. No univerzalna praksa pomlaivanja bila bi popraena mnogim tekim
drutvenim problemima, najmanji od kojih bi bio ogroman porast populacije. Pretpostavimo kako bi
bilo mogue garantirati 150 godina ivota svakom zdravom djetetu. Kako e se mladii u svojim 20ima biti u stanju natjecati u profesionalnome ivotu sa ivahnim starcima od 120 godina koji su jo pri
vrhuncu snage i posjeduju iskustvo itavog ivotnog vijeka? Dobrobit ovjeanstvu, ako bude mogue
produljiti ivot posebno nadarenih pojedinaca, oita je. Prije 2029.g. biolozi e rijeiti mnoge
zagonetke koje se tiu ljudskog biolokog nasljea. Nasljee je odreeno jedinicama nasljea,
genima, o kojima znanost ve danas mnogo zna. To su malena tjeleca, toliko mala da kad bi kokoje
jaje napuhali na veliinu planete Zemlje, jedan od gena mogao bi se smjestiti na malo vei kuhinjski
stol. Kad biolozi budu u mogunosti kontrolirati gene, bit e u stanju kontrolirati ljudsko nasljee.
Alan: Zapamtite, ovo je 1929.g., prije nego je mnogo toga bilo otkriveno.
Najvjerojatnije, do 2029.g. pametan mladi uzet e u obzir genetsko nasljee svoje zarunice
prije nego predloi brak..
Alan: Govori o eugenici.
...i mlada dama e ga odbiti ako je naslijedio od svojeg oca odreene gene koji bi njihovu
djecu mogli predodrediti za svadljivost.
Alan: Vidite, ovdje govori o ponaanju, o osobnom ponaanju. Zanimljivo je da se nije dotakao fizikih
nedostataka. Ovi su momci eugeniari. Ovo vam govori elita.
Inteligentnom kombinacijom odgovarajuih gena bit e mogue razumno predvidjeti hoe li
se i z braka roditi posebno nadarena djeca.
Alan: Ovo se danas zove genetsko poboljanje. Taj su naziv imali jo tada, samo mi za njega nismo
znali. Nas dre u mraku. On govori u vrijeme balona na vrui zrak i aviona s dvostrukim krilima.
Govori o vaenju loih gena. Znate, onih inferiornog tipa koji vas ine svadljivim i neposlunim svojim
gospodarima. O tome govori, i sve je ovo raspravljeno i prije nego to se on rodio.
Mogue je dodue, da e do 2029. godine pitanje ljudskog nasljea i eugenike biti progutano
mogunou ektogenetskog raanja. Pod ovim se misli na razvoj djeteta iz oploene jajne stanice
izvan majinog tijela, u epruveti sa serumom, na laboratorijskom stolu. Takav postupak niti je
nemogu niti daleko izvan naih mogunosti. Rezultati mnogo istraivanja pokazuju kako je veza
izmeu majke i rastueg djeteta isto kemijska; ne postoji valjani razlog zato biolozi jednog dana ne
bi mogli ovu kemijsku vezu imitirati u laboratoriju.
Alan: to misli pod ovim jest da kad budete roeni i ponete isputati prve glasove gu-gu-ga-ga
pokuat ete svoju petrijsku posudu na laboratorijskom stolu zagrliti kao svoju majku, jer sve te
gluposti s ljubavlju i vezivanjem ista su besmislica. Sve je to samo kemija. Sve je ovo odlueno vrlo
davno, mnogo prije nego je javnost ula djelie koji su im davani od 60-ih nadalje, kao da je to potpuno

nova ideja. Ovdje o tome pie netko 1929.-e no ni on to nije sam izmislio. Samo je bio puten je u vie
krugove. Sve je bilo odlueno jo u 19.-om stoljeu.
Mogunost ektogenetske djece zasigurno e izazvati najljue antagonizme. Religijska tijela
raznih uvjerenja sakupit e se u borbi protiv takvog, fundamentalno biolokog izuma. Ustvari, sam
spomen e se moda mnogim itateljima initi potpuno odvratnim. Bilo kako bilo, takvo neto je
mogue, i poto je mogue, znanstvenici u svojim nastojanjima sigurno nee biti sprijeeni bilo
kakvom opozicijom.
Alan: Sve su rekacije javnosti unaprijed predviene i rijeene prije nego to najave ovakve stvari. Sva
rasprava o predvienim problemima obavljena je puno prije nego to nam ita kau, i onda nam kasnije
ponovno kau isto, kao da je ta ista stvar potpuno nova.
Postane li ektogeneza ustaljeni dio ljudskog drutva njene posljedice bit e devastirajue. U
prvom redu razdvojit e reprodukciju od institucije braka i brak e biti u potpunosti promijenjen.
Nadalje, karakter buduih stanovnika bilo koje drave moi e biti unaprijed odreen od strane
vlasti.
Alan: Zapamtite takoer, ovaj je lik ista generacija kao i Aldous Huxley koji je napisao Vrli novi
svijet u 1930.-ima. Svi su oni to znali jer su se kretali u pravim krugovima. Sve je ovo ve oprobano
u tajnosti prije mnogo, mnogo vremena.
Nadalje, karakter buduih stanovnika bilo koje drave moi e biti unaprijed odreen od
strane vlasti
Alan: Ponovit u ovo:
karakter buduih stanovnika bilo koje drave moi e biti odreen od strane vlade koja je
trenutno na vlasti regulacijom izbora ektogenetskih roditelja budue generacije. Kabina budunosti
biti e u stanju uzgojiti naciju vrijednih bedaka.
Alan: To znai kretena, ljudi!
...ili populaciju pedesetak tisua armantno neodgovornih slikara
Alan: Ovo je mala ala viih klasa, hihot, hihot.
Daljnja posljedica ektogeneze bit e zahtjevi da drutvo ima pravo proizvesti onakav tip ljudi
kakve treba, umjesto da bude prisiljeno apsorbirati sve nepogodne tipove koji se raaju prirodnim
putem.
Alan: Ponovno eugenika i planirano drutvo, sve odlueno jako davno, mnogo prije nego to ste se
rodili vi i mnogo prije nego to su se rodili vai roditelji.
Pravi razlog za guranje umjetne oplodnje?
Kad bi bilo mogue uzgojiti rasu snanih kreatura dovoljno inteligentnih za obavljanje
napornih poslova, no bez ikakvih ambicija, koja bi vladajua klasa mogla odoljeti takvom iskuenju?
Mnogi argumenti za ili protiv ropstva bili bi bespomoni u tom sluaju, jer ektogenetski rob budunosti
ne bi osjeao svoje okove. Svaki impuls koji ropstvo ini poniavajuim i dosadnim bio bi uklonjen iz
njegovog mentalnog sklopa. Ne bi ga bilo briga sve dok sreu nalazi u povjerenom mu zadatku. Bio bi
tona ljudska kopija pele radilice.
Alan: Oh, gdje smo to ve uli? itavim putem do starog Egipta. Kako gore, tako dolje.
Samo bi argumenti religije mogli sprijeiti ovakvu evoluciju.
Alan: Evolucijo, evo nas.

"Njegova emancipacija nikad ne bi bila razmatrana, jer sloboda bi za njega znaila samo
smrtnu dosadu i bijedu.
Alan: Moram raditi. Moram raditi. Moram odraditi sto sati tjedno.Jednostavno moram, inae u biti
nesretan.
Dodue, malo je vjerojatno da e budui razvoj industrije potrebovati takvo bie za
pokretanje svojih kotaia. Proizvodnja e postati toliko jeftina, i, iskljuujui meunarodne nerede,
bogatstvo e se akumulirati u toj mjeri da takvi ektogenetski roboti nikad nee biti potrebni.
Alan: Ljudi roboti. Golemi, G-O-L-E-M.
Mnogo je vjerojatnije da e ljudi raditi kao mainski kontrolori sat-dva dnevno i ostatak
dana biti slobodni raditi to ih bude volja. Ovakav razvoj dogaaja znai kako e sav napor i dosadane
samo rudnika ugljena i tvornice, biti prevazieni napretkom znanosti. Razvoj znanosti znaiti e i kraj
poljoprivrede kao fundamentalne industrije na kojoj poiva ljudski ivot.
Alan: Razmislite o tome.
Biologija u suradnji s kemijom vjerojatno e donijeti kraj poljoprivrede jo i prije i
pojeftinjenje proizvodnje znait e desetosatni radni tjedan u tvornicama svijeta. Do 2029.-e, ako
poljoprivreda ne bude ukinuta, bit e u padu barem u civiliziranim zemljama.
Alan: Sve su to znali tada i jo mnogo prije toga..
Prvi korak prema kraju poljoprivrede bit e proizvodnja bakterija koje e fiksirati atmosferski
duik koji je prijeko potreban za rast svih biljaka. Takvi bacili nikada se ne bi mogli razviti prirodno
zato jer mnogi njihovi prethodnici nee moi preivjeti osim u umjetnim laboratorijskim uvjetima; kad
ove bakterije dovoljno ovrsnu i kad budu putene da se razmnoavaju na poljoprivrednim zemljitima,
njihov neposredni uinak bit e da djeluju kao super-gnojivo. Pet ili deset puta vie ita rasti e na
istoj povrini, dok e panjaci koji danas hrane desetak ivotinja u budunosti hraniti pedesetak.
Takav e razvoj naravno biti popraen s velikom dozom bojazni od strane svih vlada svijeta.
Cijene hrane otii e u podrum. Milioni radnika diljem svijeta izgubit e posao. Na kolima ovog
napretka stii e usavrena sintetizirana hrana. Trenutno, hranimo se udnim, rastronim, i
zaobilaznim metodama. Solarna energija apsorbirana je od strane biljaka i spremljena u prvome redu
u obliku celuloze. Ljudsko tijelo nije u stanju razgraditi celulozu i iz nje izvui energiju. Mnoge
ivotinje uz pomo bakterija to su u stanju pa drimo krda ovaca, stoke i svinja samo kako bi ove
razgradile celulozu i pretvorile je u mlijeko i meso kojim se onda hranimo mi. Ve je danas mogue
preraditi celulozu u jestivi eer. No trenutno, troak takve operacije spreava njeno provoenje u
veim razmjerima i ograniena je na laboratorijski eksperiment. Takvi e procesi biti dalje istraeni i
razvijeni i do 2029.-e krob i eer bit e jeftini kao danas piljevina. to se tie proteina, drugog
vanog hranidbenog sastojka za ljude, postoje dvije mogunosti. Ili e i oni biti proizvedeni sintetiki
ili e cijenjenije varijante mesa poput bifteka ili pileih prsa biti uzgajane u hranjivom mediju u
laboratorijima. Od roditeljskog odreska eljene kvalitete bit e mogue uzgojiti odrezak bilo koje
veliine i konzistencije, tako dugo dok je roditelj snabdijevan odgovarajuom koliinom kemijskih
hranjivih tvari. Rast e u nedogled i moda ak i vjeno. Kad god dosegne odgovarajuu veliinu, bit
e mogue odrezati par kila i plasirati ih na trite.
Sintetska hrana i umjetna proizvodnja ivotinjskih tkiva napokon e umiriti one bojaljive
umove koji predviaju dan kada zemljini resursi nee biti dovoljni za nahraniti njenu djecu. No kad bi i
sva naseljiva povrina zemlje bila neugodno prenapuena, nebrojeni ljudski milioni jo bi uvijek mogli
biti ishranjeni takvim metodama. Ova druga revolucija u proizvodnji hrane prouzroit e raspad
poljoprivrede kakvu danas poznajemo. Ona e moi preivjeti samo kao bogataki hobi. No,

najvjerojatnije e sintetska hrana sljedeeg stoljea biti toliko lake probabljiva i ukusna da e njeni
dananji poljoprivredni ekvivalenti preivjeti samo u povijesnim romancama. Od samog poetka
povijesti grad je bio parazit okolnih sela.
[Opaska prevoditelja: Primijetite kako se ivotinjska prava, ogranienost resursa, i odrivi
razvoj uklapaju u cijelu priu. UN-ovi habitati? Takoer, primijetite kako je ovaj lanak izaao
najmanje desetljee prije nego je itko uo i za prvu zelenu revoluciju]
Alan: Ovdje je itekako u pravu.
U 2029.-oj grad e uz pomo znanosti postati samodostatna jedinica i Britanija zemlja
laboratorija koji e biti u stanju nahraniti nebitno koliko milona usta bez uvoza i jedne tone hrane.
Mnogi e oplakivati ovakav razvoj inzistirajui kako je bogata poljoprivreda jedina zdrava osnova bilo
kakvog politikog ivota. Jednom kada poljoprivreda krene u nezaustavlljivi pad bit e potrebno
planirati evoluciju stabilnog industrijskog drutva. Takvo neto nije iznad dometa ljudskog intelekta.
Poljoprivredna baza drutva, koja je postojala toliko stoljea, i sama je evoluirala od nomada i
divljaka prema stoarima sa sesilnim nainom ivota, i ovo je zahtijevalo daleko nasilniju prilagodbu
od one koja e biti potrebna za urbanizaciju dananjih poljoprivrednika svijeta.
Mogue je da se sve ovdje opisane promjene nee dogoditi do 2029.-e. Znanstveni napredak
ima svoje uspone i padove. Mnogo puta, primjenjena znanost nakon par godina divljeg napretka
stagnira ili je nedograivana malim simplifikacijama i rafiniranjem postojeeg. Povijest eljeznice
prua dobar primjer. Tijekom prolog stoljea, eljezniki vlakovi rasli su i postajali sve vei i tei. Kao
posljedica, vei i jai motori stalno su bili razvijani, no velika lokomotiva dananjice razlikuje se od
svojih predaka iz 1860.-ih i 1870.-ih samo po snazi i veliini. Nikakav novi princip nije primjenjen u
njenom dizajnu i konstrukciji.
Slina stagnacija mogla bi uslijediti i u razvoju aviona i beine telefonije. Takvi su zastoji u
napretku komparativni, ali ne i konani. Svjei um proizvodi novu ideju ili simplifikaciju koja onda
pokree novi period snanog i brzog napretka. Iz tog razloga, pretpostavio sam kako e brzina
napretka u primjenjenoj fizici, kemiji i biologiji tijekom sljedeih stotinjak godina biti na otprilike
dananjem nivou. Moda e biti i znatno ubrzan stalnim rastom interesa za znanstvena istraivanja od
strane industrije i vlada.
Dodue, ako znanost ne bude u stanju promijeniti ideje jednako brzo kao na okoli, neki od
ovih razvoja moda se nee dogoditi. Naprimjer, ako Azijati ne promjene svoje ideje dovoljno brzo,
vjerojatno nee biti mogue istrijebiti sve epidemijske bolesti. No nije samo po sebi razumljivo da
primjena svih znanstvenih dostignua zasluuje potporu inteligentnih mukaraca i ena; samo zato to
je znanost koristila ovjeanstvu u prolosti, ne znai da bi to morao biti sluaj i u budunosti. Dok
itate ove rijei, neki nezainteresirani strunjak mogao bi detonirati atomsku bombu koja moe unititi
svijet.
Alan: Eto, to je bilo to. Ovo je iz Cosmopolitan magazin-a, Veljaa 1929. kad je isti bio u vlasnitvu
Randolpha Hearsta. Dijelovi ovog malog govora o budunosti, s mnogo toga to danas proivljavamo,
objavljivani su ponovno u 1960-ima, kao da su neto potpuno novo. Ovo je napisano 1929. od strane
Lorda Birkenheda, jednog od onih koji su imali pristup. Na prvoj stranici govora vidjet ete njegovu
fotografiju, gdje nosi svoju veliku periku sa svim onim kovrama na toj umjetnoj krpi, i njegov
arogantni slubeni izraz lica. Vjerojatno to vjebaju od roenja.. i mali amblem Saturna lijevo od njega,
starog Kronosa koji jede svoju djecu. Imate i dvije munje, koje su kasnije preuzeli nacisti. to im je to
bilo zajedniko? Pitam se, pitam.
Znanost nije nova. Sve stvari za koje znamo su zastarjele. Sve stvari koje koristimo su zastarjele, i,
prije nego dobijemo ita od toga, odravaju se masivne rasprave o tome treba li to dati javnosti. Postoji

kljuan razlog zato nam daju sve to nam daju, dok mi gutamo sve to dobijemo s osmijehom na
usnama, oh Boe, nije li ovo zabavno, mogu se igrati vie i dulje nego prije. Na kraju svi doemo u
kvaku 22, gdje vie ne moemo razmiljati sami za sebe jer sve je napravljeno za nas i umjesto nas.
Mnogi su danas potpuno sretni takvim stanjem stvari. Nisu svjesno o tome razmiljali. U stvari, danas
malo tko svjesno razmilja o bilo emu. Njihove su im ideje reklamirane i uitane u njih jednako
efikasno kao to se program uitava u raunalo, jer mi smo, u jednu ruku, kao hodajua raunala.
Takoer moete primijetiti duplo-govor Lorda Birkenheada dok govori o metodama kontrole
populacije. S druge strane govori o mogunosti hranjenja nebrojenih miliona sintetiziranom hranom.
Orwellov duplo-govor. Nije htio previe uspaniariti krdo. To je ostavio svojim potomcima i roacima,
koji od 60-ih nadalje stalno ponavljaju istu mantru: kriza, kriza; previe je ljudi na planeti. O moj
Boe, to emo uiniti? Pa su se tako otvorile sve te aborcijske klinike i promoviran je slobodni sex;
slobodna ljubav kako bi se stvorio problem za koji e rjeenje biti vie klinka za abortus i legalizacija
abortusa. Prije nego ste rekli keks, fetus (beba) je postao kao bradavica koje se moete lako rijeiti, zar
ne?
Nita se ne dogaa u drutvu a da nije planirano prije mnogo, mnogo vremena i raspravljeno od strane
onih koji vladaju svijetom i upravljaju ovim sistemom. Ovaj financijski sistem trgovine, rada i
zaposlenja, u kojem smo svi odrasli i gdje su nas nauili kako se moramo jedni s drugima natjecati.
Kad je Lord dao ovaj govor, poljoprivrednici mu naravno nisu vjerovali, svata, gluposti, pa oduvijek
smo imali krave i ovce. Ve smo vidjeli kako je promoviran veliki agrobiznis. Velike fondacije i
korporacije koje imaju svoje zgrade nasuprot svakog centra moi gdje lobiraju politiare. Veina ih je i
sama bila u politici, ili e tek biti u politici nakon to napuste svoje mjesto glavnog direktora, kao pingpong loptice. Ve smo danas u korporativno-faistikom sistemu, i u njemu smo bili itavog svojeg
ivota.
Svrha ivota nikad nije raspravljena od strane obinih ljudi. Nikad im nije bila dana rije. ak i kad
mislimo kako smo se za neto izborili, za malo vie materijalnog blagostanja ili stvari koje trebamo za
ivot, sve je to vrlo privremeno. Ve je planiran iskljuak. I tako, Gospodin dao, Gospodin uzeogospodin poput Lorda Birkenheada. Ako vam je dozvoljeno da iskrite zemlju i osnujete farmu tekim
radom i znojem.svojih ruku, to je u redu, jer jednom kad to uinite, jednostavno e vas oporezovati do
razvlaenja ili vas izbaciti masivnim kaznama jer ne moete pratiti masivne regulacije, graevinske
uvjete, pravilnike, poreze i tako dalje. Da, dvije ili tri generacije kasnije ponovno e vam sve uzeti.
Stvorili ste dodanu vrijednost i sad e doi veliki agrobiznis, rei hvala najljepa, sad je sve nae za
sitni.
Zapamtite, izjave Lorda Birkenheada jednake su kao i izjave Francisa Bacona ili More-a (Utopija) i
mnogih drugih koji su dobili povjerljive informacije iz visokih znanosti. Ne od profesora pri dnu, nego
s mnogo viih instanci gdje je ve istraeno sve to mi mislimo da oni danas istrauju. Oni dole ne
znanju kako je veina toga ve istraena od onih gore i drana u tajnosti.
To je priroda moi. Mo se ne dijeli. Povremeno daje iluziju izbora, no u stvarnosti sve su odluke ve
odavno donesene od strane boljih ljudi. Znate, onih sa pravim genima, dobrim genima kombiniranim
s drugim dobrim genima. Oni nisu tako glupavi kako ljudi vole misliti. Oni imaju prirodni instinkt za
mo i dominaciju, ponekad s vrlo ugodnim izrazom lica; to je jo jedan dar koji imaju psihopati. Uvijek
se uzdajui u injenicu kako e im normalni, empatini ljudi, ljudi sa savjeu vjerovati; to god da
kau. Normalni ljudi ne mogu vjerovati da postoje tako zli i okrutni ljudi koji bi inili tako ogavne
stvari, ne samo nama, nego i ostalim ljudima diljem planeta- jer cilj opravdava sredstvo, i oni nemaju
problema sa spavanjem nou. Zato im sve to i uspijeva. Oni zapoinju ratove. Oni e nastaviti ratove.
Oni profitiraju od ratova.

Struktura drutva zasniva se na prirodnim zakonima, prirodnim zakonima koje znanost dobro poznaje i
koje oni u posjedu znanosti znaju dobro iskoristiti. Formule koje su radile tisuama godina prije rade i
danas, ponovno primijenjene u pravilnom redosljedu, uvijek dajui iste rezultate sa svim populacijama.
Mi vjerujemo u ono to nam kau. Radimo ono to nam kau i onda gledamo u one dobroinitelje iznad
nas, te superirorne ljude da se brinu za nas. Mnogima se ovakav aranman svia, jer su odgojeni u
ovom socijalistikom modelu vladavine strunjaka, vladavine znanosti. Tako nam ostaje vie vremena
za igru dok se sve teke odluke donose u nae ime od strane superirornih ljudi iznad nas. Mi smo pod
dobrom upravom i diktatom, od kolijevke do groba, i sve postaje sve gore svaki put kad birokracije
iznad nas pokau zube i mo koju imaju nad nama, traei sve vie i vie moi. Poznata nam je i
zagluujua tiina javnosti, svaki put kada se donose novi zakoni.
Ovo je bitka za srce i duu i um, i pravo da sami odluujemo o svojoj budunosti. Na kojoj ste strani
vi?
Hamish i ja elimo vam laku no, Bog (ili bogovi) s vama.