Monitoring Procesa Evropskih Integracija Bosne I Hercegovine - Godišnji Izvještaj Za 2010. Godinu

VPI Naslovna 11 final_Layout 1 2/8/11 3:30 PM Page 1
Godinji izvjetaj za 2010.
Monitoring procesa
evropskih integracija
Bosne i Hercegovine
procesa
Bosne i hercegovine
godinji
i z v j e ta j
Sarajevo, Februar 2011.
2010.
M onitoring
Monitoring
strana
godinji
procesa evropskih integracija
Bosne
hercegovine
i z v j e ta j
Ureivaki kolegij
VPI BH
Lektor
Faik Imamovi
Vanjskopolitika inicijativa BH je nevladina, neprofitna
organizacija posveena promiljanju i analiziranju vanjske
politike, meunarodnih odnosa i meunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine
www.vpi.ba
info@vpi.ba
Dizajn i tampa:
Arch Design
Tira:
350 kom
2 0 1 0 .
Monitoring
Bosne
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
strana
i z v j e ta j
Sadraj
UVOD
GLAVA I
OPI PRINCIPI
GLAVA II
POLITIKI DIJALOG
13
GLAVA III
REGIONALNA SURADNJA
17
GLAVA IV
SLOBODNO KRETANJE ROBA
21
GLAVA V
KRETANJE RADNIKA, POSLOVNO NASTANJIVANJE,
PRUANJE USLUGA, KRETANJE KAPITALA
25
Poglavlje 1. Kretanje radnika (l. 47.- 49. SSP-a)

Poglavlje 3. Pruanje usluga (l. 57.- 59. SSP-a)
Poglavlje 5. Zajednike odredbe (l. 63.- 69. SSP-a)
25
Poglavlje 2. Poslovni nastan (l. 50.- 56. SSP-a)
28
Poglavlje 4. Tekua plaanja i kretanje kapitala (l. 60.- 62. SSP-a)
31
GLAVA VI
USKLAIVANJE ZAKONA, PROVOENJE ZAKONA I PRAVILA KONKURENCIJE
35
GLAVA VII
PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST
41
GLAVA VIII
POLITIKA SURADNJE
49
GLAVA IX
FINANCIJSKA SURADNJA
55
GLAVA X
INSTITUCIONALNE, OPE I ZAVRNE ODREDBE
59
UMJESTO ZAKLJUKA
63
Monitoring
strana
godinji
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
I zv j e t a j z a pe ri od
1 5. 12. 20 0 9 . 1 5. 1 0 . 2 01 0 .
Uvod
Protekli izvjetajni period s aspekta procesa evropskih integracija kree se izmeu dvije
suprotstavljene krajnosti - jednoga pozitivnog i jednoga negativnog primjera.
Gledajui s pozitivne strane, 2010. godina ostat e upamena po konanoj odluci
institucija Evropske unije da graanima Bosne i Hercegovine omogue putovanja u
zemlje Schengena bez viza. Pozitivni efekti ove odluke su viestruki i dugoroni. Odluka
o bezviznom reimu bh. graanima vraa osjeaj pripadnosti Evropi, konano im daje
osjeaj slobode kretanja izvan vrlo suenoga prostora neposrednog susjedstva i daje
priliku, prvenstveno mladim ljudima iz BiH, da kroz vlastito iskustvo osjete vrijednosti
koje postoje izvan zaaranoga kruga apatije, podjela i nacionalizma. Nadamo se da e
ova promjena dugorono utjecati na stvaranje drugaije percepcije podjela unutar BiH,
ali i proizvesti vie javnog pritiska na vlasti da ubrzaju proces evropskih integracija.
Bezvizni reim takoer namee i odgovornost da se sprijee bilo kakve zloupotrebe
ukazanoga povjerenja.
Negativna krajnost je injenica da je u proteklom periodu dolo do krenja Privremenog
sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima s Evropskom unijom (EU), na ta smo
upozoravali u prologodinjim izvjetajima. Bosna i Hercegovina je tako postala jedina
zemlja koja kri Privremeni sporazum nepotivanjem preuzetih obaveza u zadanim
rokovima. To se prije svega odnosi na neprovoenje presude Evropskog suda za ljudska
prava (ECHR) u sluaju Sejdi i Finci protiv BiH, ali i na neispunjavanje obaveze, koja je
tehnike prirode, a to je usvajanje Zakona o dravnoj pomoi BiH prije jula 2010. godine.
Pored ovih primjera krenja Privremenog sporazuma, takoer je bitno istai injenicu da
u BiH jo nije osnovano Vijee za stabilizaciju i pridruivanje za nadgledanje provedbe
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), nakon kojeg je neophodno formirati Komitet
za stabilizaciju i pridruivanje, te parlamentarni Komitet za stabilizaciju i pridruivanje.
Na osnovu nalaza ovog izvjetaja, koji obuhvata period 15. 12. 2009. 5 10. 2010. godine,
moemo konstatirati da e se slina krenja Privremenog sporazuma nastaviti i u narednoj
godini ukoliko ne doe do dramatine promjene politikog kursa. Odnosno, prijeti nam
krenje samog SSP-a, koji bi u meuvremenu mogao stupiti na snagu. O posljedicama
koje bi uslijedile nije mogue dobiti direktan odgovor od predstavnika Evropske unije
(EU). Meutim, spekulira se s upotrebom raznih mjera, od toga da BiH nee biti odobreno
traeno poveanje kvota za izvoz ribe do eventualne suspenzije SSP-a (odnosno
odlaganja njegove primjene). Oteavajua okolnost je to to prepreke koje se postavljaju
na samom poetku provedbe navedenih sporazuma zahtijevaju vie politike volje nego
li tehnike osposobljenosti. A na izvjetaj konstatira da je u proteklom periodu
nedostajalo i jednoga i drugoga.
Meutim, na poetku se ipak osvremo na pomake koji su uinjeni u proteklih godinu
dana. To se prije svega odnosi na poboljanje regionalne suradnje, do ijeg usporavanje
je dolo u periodu nakon 2006. godine. U I. poglavlju ovog izvjetaja istiemo
intenziviranje regionalnih aktivnosti u domenu policijske suradnje, dok II. poglavlje
naglaava poboljanje regionalne suradnje na politikom nivou. Sredinom 2010. godine
odrana je prva zajednika sjednica Vijea ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.
Odrani su trilateralni sastanci sa Srbijom i Turskom, te s Turskom i Hrvatskom, na
Monitoring
Bosne
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
inicijativu turskih vlasti. Ova inicijativa rezultirala je imenovanjem bh. ambasadora u

Beogradu, prisustvovanjem predsjednika Srbije Borisa Tadia komemoraciji rtvama
genocida u Srebrenici u julu 2010. te usvajanjem Deklaracije o osudi zloina u Srebrenici
u Skuptini Srbije. Posjete hrvatskog predsjednika Ive Josipovia mjestima stradanja
rtava na svim stranama takoer su doprinijele intenziviranju meususjedskih odnosa.
Iako su pokrenute bilateralne konsultacije sa svim zemljama u okruenju, ne moemo se
ipak oteti utisku da su te aktivnosti usmjerene ka zadovoljavanju forme, a ne rjeavanju
stvarnih otvorenih pitanja. Tako u III. poglavlju navodimo primjere jo nerijeenih pitanja
granica i imovine sa susjednim zemljama, ali i probleme s primjenom ranije potpisanih
bilateralnih sporazuma zbog neusvajanja prateih domaih akata i nedostatka tehnikih
kapaciteta. Generalno govorei, problem koji proima sve aspekte regionalne suradnje
na bilateralnom osnovu je nedostatak sistematski koordiniranih aktivnosti i politike
opredijeljenosti da se pristupi rjeavanju najveih otvorenih pitanja. Ali imajui u vidu
gotovo potpuno zamrzavanje odnosa u proteklih nekoliko godina, stvaranje povoljnije
politike klime u regiji moe se smatrati prvim korakom u tome pravcu i zato treba biti
pozdravljeno.
Od konkretnih pozitivnih primjera navodimo regionalnu policijsku suradnju, koja je do
sada rezultirala stvaranjem jake institucionalne mree u regiji, ali i poluila konkretne
rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. Napredak takoer biljeimo
u odreenim aspektima slobodnog kretanja roba i usvajanja carinskih tarifa za
industrijske i poljoprivredne proizvode, odnosno sniavanja carina za uvozne proizvode,
koje se za sada odvija po planu.
Napredak je evidentan i kod preuzimanja direktiva novog pristupa, iako Izvjetaj o
napretku BiH za 2010. godinu daje suprotan nalaz. Kao razlog za negativnu ocjenu navodi
se injenica da se provjere ne vre na svim domaim i uvezenim proizvodima prije nego
to se puste na trite. Iako i nai nalazi potvruju nedostatak kapaciteta u ovoj oblasti,
ipak elimo naglasiti injenicu da je u zakonodavnom dijelu uinjen napredak time to
je preuzeto pet direktiva, jo etiri su pripremljene, a radi se na narednih est direktiva s
liste prioriteta.
U oblasti transporta, naroito civilne avijacije, i djelimino eljeznikog transporta,
takoer je postignut napredak kod usklaivanja propisa s acquis communautaireom
(pravnom steevinom EU-a). Pomaka ima i u podrujima koja se tiu tekuih plaanja i
kretanja kapitala, i u oblasti devizne politike i poslovanja, iako jo uvijek postoje
ogranienja za iznos novca koji nerezidenti mogu prenijeti u inozemstvo.
Dalje, utvreno je da je Zakon o konkurenciji usklaen s regulativom EU-a, kao i pratei
podzakonski akti, a i administrativni kapaciteti Konkurencijskog vijea popunjeni su u
skladu s pravilnikom o izboru kandidata. Kratkoroni prioritet Evropskog partnerstva da
Agencija za nadzor nad tritem bude potpuno funkcionalna realiziran je u predvienom
roku.
Najvei stepen usklaivanja s evropskim standardima u pitanju unutranjeg trita je u
oblasti intelektualnog vlasnitva, operativnosti Instituta za intelektualno vlasnitvo,
jaanju svijesti graana i obuke sudskih organa. Ovaj uspjeh smatramo direktnom
posljedicom odsustva politizacije procesa primjene usvojenih zakona.
U oblasti pravde, slobode i sigurnosti ostvaren je veliki napredak, koji se prvenstveno moe
pripisati ispunjavanju uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima. Od 73 aktivnosti
definirane Akcionim planom za realizaciju Evropskog partnerstva, ispunjeno ih je 49 ili 67
posto, iako su primjetna i kanjenja od 12 do 18 mjeseci. Napredak je evidentan u
formiranju institucija i njihovom kadrovskom osposobljavanju, kao i usvajanju potrebnih
strategija i akcionih planova u oblastima borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala i
strana
Monitoring
strana
godinji
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
terorizma, posebnih istranih radnji i jaanja nezavisnosti pravosudnih institucija. U oblasti

viza, granine kontrole, azila i migracija kontinuirano se realizira niz planiranih aktivnosti.
Bitno je istai da ispunjavanje obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima
rezultiralo ispunjavanjem obaveza iz SSP-a daleko prije rokova predvienih samim
sporazumom.
Naalost, lista pozitivnih primjera time je iscrpljena. I u ovom izvjetaju daleko je vie
oblasti u kojima se evidentira reformski zastoj i nemogunosti provedbe preuzetih
obaveza. Meutim, umjesto nabrajanja svih negativnih primjera, elimo skrenuti panju
na njihove uzroke s obzirom na to da je priroda opstrukcije slina u veini primjera.
Kao to je ranije reeno, u dosta oblasti smo uoili pojavu zadovoljavanja forme izradom
odreenih zakonskih rjeenja koja nije mogue dalje implementirati. Ovo se naroito
odnosi na nedonoenje podzakonskih akata zbog neadekvatnih tehnikih kapaciteta.
Ova pojava je primijeena, naprimjer, u podruju slobodnog kretanja roba za oblast
industrije, poljoprivrede i ribarstva, kao i kod primjene direktive o socijalnom statusu
vozaa. Takoer je primjetno da se zbog nepostojanja obaveze za kontrolu usklaenosti
podzakonskih akata s acquis communautaireom deava da zakon koji je usklaen nije
mogue primijeniti zbog neusklaenosti prateih propisa.
Nedostatak kadrovskih kapaciteta se oituje kao ozbiljna prepreka primjeni obaveza iz
SSP-a u primjerima kao to su primjena zakona koji reguliraju unutranje trite, primjena
tehnike legislative o sigurnosti proizvoda i nadzorom nad tritem, u oblasti civilne
avijacije i transporta openito, kao i u mnogim drugim oblastima.
Takoer je izraen nedostatak komunikacije i koordinacije izmeu institucija, naroito
izmeu razliitih nivoa vlasti. Najeklatantniji primjer je nedostatak institucionalizirane
koordinacije izmeu drave i entiteta na zakonodavnom, politikom i tehnikom nivou
u cjelokupnom procesu pregovaranja s EU-om. Iako je uspostavljeno privremeno
meuresorno tijelo za pregovore s Unijom, i dalje nema redovne, obavezne suradnje
izmeu institucija vlasti. Drugi primjer je oblast kretanja radnika i uspostavljanje
jedinstvenog trita gdje fragmentirano zakonodavstvo i razliiti uvjeti koje ono kreira i
dalje odbijaju investitore.
Jo jedna pojava koju smo primijetili i u ranijim izvjetajima, ali koja se u meuvremenu
intenzivirala, jeste usklaivanje entitetskih propisa u RS-u s acquis communautaireom, ali
i nepostojanje usklaenosti propisa izmeu entiteta. To je sluaj u oblasti poslovnog
nastana, i kratkorono je pohvalno za RS. Slina praksa se ponavlja i u formiranju
entitetskih institucija za oblasti koje zahtijevaju jedinstvenu koordinaciju za pitanja
evropskih integracija na dravnom nivou, kao to je sluaj s Ekonomsko-socijalnim
vijeem. Dugorono ovakva praksa ne vodi konkurentnosti nijednog dijela trita, jer i
cijela BiH se smatra malim tritem, a kamoli kada se dodatno rascjepkava.
Svoj dio krivice za ovu praksu snosi naravno i Federacija BiH, koja daleko sporije usklauje
zakonodavstvo s propisima EU-a. U intervjuima koje smo obavili u sklopu ovog
istraivanja veliki broj naih sugovornika se alio na indiferentan odnos institucija u FBiH
prema evropskim integracijama, ak i onih koje su izriito zaduene za koordinaciju tih
poslova. Ova pojava e s vremenom postati naroito problematina zbog postojanja
deset kantona unutar Federacije, koji e u velikoj mjeri biti zadueni za primjenu
evropskih obaveza u oblastima za koje su nadleni.
U odnosu na prethodni izvjetajni period, primjetno je prolongiranje izvrenja znaajnog
broja mjera u reformi javne uprave, u oblasti ljudskih prava i zatite manjina, poloaja ena
i djeteta, borbe protiv nasilja nad djecom, monitoringa provoenja strategije o
maloljetnikom prijestupnitvu itd. Veliki broj zakona ije je usvajanje pomjereno s 2009.
na 2010. godinu na kraju nije realiziran. To je sluaj sa zakonima o animalnom otpadu,
Monitoring
Bosne
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
stonoj hrani, kulturnom naslijeu, o veterinarskim lijekovima itd. Za neke zakonske

projekte rokovi su pomjereni ak za dvije godine.
Kao i ranijih godina, politike opstrukcije su ipak bile glavni razlog nedonoenja niza
zakona na dravnom nivou. Naveli smo ve primjer zakona o dravnoj pomoi, ali tu su
jo zakoni o promociji malih i srednjih preduzea i poduzetnitvu, zatim o besplatnoj
pravnoj pomoi, o agenciji za razvoj informacijskog drutva, o veterinarstvu, zatiti
ivotne sredine, gasu itd. Od donoenja krovnih zakona, na dravnom nivou, odustajalo
se i onda kad entiteti donose zakone koji su harmonizirani meusobno, a i s acquis
communautaireom, u sluajevima kao to su devizna politika, trite kapitala, hartije od
vrijednosti, stvarna prava itd. Ovo je jo jedna praksa koja je intenzivirana u protekloj
godini.
Sve ovo najzornije potkrepljuju podaci o dinamici u donoenju zakona u Parlamentarnoj
skuptini BiH. Do oktobra 2010. godine od planiranih 111 usvojeno je svega 27 zakona,
meu kojima samo sedam evropskih vezanih za politike suradnje. Od 35 ukupno
odbijenih zakona 23 su odbijena mehanizmom entitetskog glasanja, od kojih se tri tiu
ispunjavanja obaveza iz evropskih integracija, a etiri su ostala u proceduri prije izbora.
Veliki broj zakona nije proao ni proceduru u Vijeu ministara, a neki nikad nisu napustili
resorna ministarstva, pa ak ni radne grupe koje su ih izraivale. Kuriozitet je takoer
injenica da su zakone koje je predlagalo Vijee ministara u bh. parlamentu odbijali
poslanici stranaka koje ine izvrnu vlast.
Na kraju ukazujemo na vrlo bitne zakljuke sastanka Privremenog odbora za stabilizaciju
i pridruivanje odranog u junu 2010. u Sarajevu. Sastanak Privremenog odbora je kljuan
za ocjenu napredovanja Bosne i Hercegovine jer su se mnoga sporna pitanja konstatirana
na sastancima pododbora u meuvremenu mogla rijeiti. Razmatrana su najvanija
pitanja identificirana na prethodnim sastancima, ali je ovaj sastanak kljuan za ocjenu
da je BiH prekrila odredbe Privremenog sporazuma. Zbog neusuglaenosti Ustava BiH s
Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda istaknuto je da se u
takvim uvjetima ne moe oekivati da drave lanice Unije izau u susret BiH dajui joj
dodatne trgovinske beneficije (odgovor na zahtjev za poveanje izvoznih kvota ribe).
Komisija je istakla da je za Uniju ovo pitanje veoma bitno, te da e EU, bude li proces
usuglaavanja trajao predugo, razmotriti mogue posljedice po BiH.
Opi izbori, meutim, odrani u oktobru 2010. godine daju priliku da se kurs okrene
upravo u pravcu ozbiljnijeg provoenja obaveza iz SSP-a. Zakljuenje ovog izvjetaja
podudara se s najavama nekih politikih stranaka da e odabir koalicijskih partnera vriti
na osnovu zajednikih programskih ciljeva, a ne raspodjele funkcija, kao to je bilo do
sada. S tim u vezi izraavamo nadu da e programski ciljevi oko kojih se okupe nove vlasti
biti zasnovani na ispunjenju evropskih obaveza i da e na naredni izvjetaj evidentirati
napredak u evropskim integracijama BiH, a ne stagnaciju i kanjenje.
Za sada ipak moramo konstatirati da je napredak u drugoj godini nakon potpisivanja
SSP-a ostvaren samo u ogranienom broju oblasti. Izuzetno sporo ispunjavanje obaveza
primoralo nas je da umjesto evidentiranja nerada u dva polugodinja izvjetaja od sada
objavljujemo samo jedan godinji izvjetaj, koji je sasvim dovoljan da obuhvati mali broj
promjena u odnosu na prethodni izvjetajni period.
strana
Monitoring
strana
godinji
i z v j e ta j
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
Monitoring
pI
prIncIpI
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
G lava I
o p I p r Inc Ip I
ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja u

zakonodavnim aktivnostima za provedbu Evropskog
partnerstva
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja kri Privremeni sporazum o trgovini i
trgovinskim pitanjima s Evropskom unijom, i to po nekoliko osnova. U ovom dijelu
izdvajamo krenje lana 2. Privremenog sporazuma. Akcionim planom institucija BiH za
realizaciju ciljeva i prioriteta Evropskog partnerstva bilo je predvieno da se jo u 2009.
godini Izborni zakon BiH uskladi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, da se uvai
izvjetaj Venecijanske komisije, te kasnije i presuda Evropskog suda za ljudska prava u
sluaju Sejdi i Finci protiv BiH, ali je realizacija toga plana pomjerena za sljedeu godinu.
Nedostatak politike volje da se Ustav BiH uskladi sa spomenutom konvencijom i
presudom ECHR-a ima svoje dublje uzroke u sutinskom razmimoilaenju u pogledima
na budunost BiH, njeno ustrojstvo i funkcionalnost. Ovaj sukob paralizira dravne
institucije i umanjuje njihovu funkcionalnost neophodnu za usvajanje evropskih
standarda.
Evropsko partnerstvo u svojim kratkoronim prioritetima posebno teite stavlja na
zakonsko i institucionalno stvaranje direktnih i indirektnih pretpostavki za provoenje
opih principa Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Meu onima koji su ispunjeni
nakon zakljuivanja prologodinjeg izvjetaja izdvajamo usvajanje Zakona o prestanku
rada Ureda ombudsmena Republike Srpske, a u cilju jaanja funkcije ombudsmena za
ljudska prava BiH. Skuptina Republike Srpske usvojila je navedeni zakon na svom
posebnom zasjedanju 23. decembra 2009. godine.
strana
Monitoring
strana
10
godinji
i z v j e ta j
l ava
pI
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
prIncIpI
analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenog

sporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
lanom 2. SSP-a BiH je preuzela obavezu da u potpunosti ispunjava sve najvanije

meunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama: Univerzalnu deklaraciju o
ljudskim pravima, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama, Helsinki zavrni
akt, Pariku povelju za novu Evropu. Naalost, Ustav BiH je i dalje u direktnom ili
indirektnom neskladu s gotovo svakom od pobrojanih konvencija.
Neusklaenost Ustava BiH s principima na kojima se zasniva EU posljedica je krivog
srastanja drutva uz nedoreene dejtonske norme koje prednost daju etnikoj
kolektivizaciji, a ne pravu pojedinca, bez obzira na njegovu vjersku i nacionalnu
pripadnost. Upravo je to krivo srastanje najvea prepreka usklaivanju postojeeg
sistema s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te presudom ECHR-a u Strasbourgu.
U sistemu koji je dominantno baziran na kolektivnim pravima, uz to jo i pravima koja a
priori iskljuuju manjinu iz procesa, postalo je sasvim normalno da predizborna kampanja
vrvi politikim nihilizmom, negiranjem dravnosti BiH, pa ak indirektno i njene EU
perspektive u jednom dijelu BiH. Izbori, organizirani bez incidenata, ali po izbornom
zakonu koji nije izmijenjen ni usklaen s evropskim principima, produbili su, naalost,
status quo i podebljali linije podjela u drutvu.
Nedostatak ozbiljnosti institucija ogleda se i u nainu na koji se pristupilo implementaciji
odluke Evropskog suda za ljudska prava. Vijee ministara je uspostavilo radnu grupu za
izradu amandmana na Ustav BiH u skladu s presudom u sluaju Sejdi i Finci. Meutim,
nakon tri inicijalna sastanka, od kojih je na prvom samo utvrena procedura djelovanja,
radna grupa nije uspjela potovati zadani rok kojim bi amandmani bili ugraeni u Ustav
prije objave opih izbora u aprilu 2010. Nakon toga je Vijee ministara zatrailo izradu
novog akcionog plana, i Vijee Evrope je na narednom sastanku obrazloilo potrebu za
uspostavom institucionaliziranog procesa izmjene Ustava. I nakon nekoliko sastanaka
odranih iza toga radna grupa nije uspjela pomjeriti se dalje od rasprave o tome u kojoj
mjeri njihov rad mora biti institucionaliziran, te je na kraju uglavnom bila onemoguena
da nastavi s radom zbog nedostatka kvoruma.
Dalje izdvajamo meunarodni i regionalni mir i stabilnost kao preduvjete za razvoj
dobrosusjedskih odnosa, ukljuujui i nivo uzajamnih ustupaka u pogledu kretanja ljudi,
roba i kapitala, naroito u domenu borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja
novca, ilegalnih imigracija, nelegalne trgovine, posebno trgovine ljudima. Akcenat se i u
ovom poglavlju stavlja na efikasno funkcioniranje cjelokupnog sistema tzv. unutarnjih
poslova, sigurnosti, osobnih podataka graana itd.
U tome kontekstu, u prvoj polovini 2010. godine, Bosna i Hercegovina uestvovala je u
nizu regionalnih aktivnosti koje bi trebalo da dovedu do kvalitetnije implementacije
konvencija koje se tiu policijske suradnje u jugoistonoj Evropi, zatim usuglaavanja
meudravnog sporazuma o tzv. crvenim potjernicama. Proces dogovaranja i
usuglaavanja se nastavlja. Na Treem sastanku Komiteta ministara Konvencije za
policijsku suradnju zemalja jugoistone Evrope, odranom 21. maja 2010. godine, usvojeni
su vani zakljuci u domenu suradnje u zatiti osobnih podataka, harmonizirane obuke
u vezi s kljunim podrujima Konvencije.
Monitoring
pI
prIncIpI
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
primjer: Izdavanje viza za graane Kosova
Nepostojanje suglasnosti unutar BiH oko priznavanja Kosova prenijelo se i na pitanje

omoguavanja putovanja graanima koji imaju kosovski paso preko teritorije BiH.
Prepoznavi ovaj problem, Ministarstvo vanjskih poslova BiH (MVP) uputilo je pismo
Predsjednitvu BiH 16. marta u kojem predlae rjeenje koje se primjenjuje u drugim
zemljama to takoer ne priznaju Kosovo, ali koje su poduzele korake da njegovim
graanima omogue kretanje teritorijem svojih drava. MVP u svom pismu predlae
Predsjednitvu BiH da primijeni takvo rjeenje koje se oslanja na odluku Evropske
komisije EC 333/2002.
U pismu MVP-a predlae se Predsjednitvu BiH - u skladu s njegovim stavom da ne prizna
nezavisno Kosovo i kosovske putne isprave, ali kako bi se omoguilo slobodno kretanje
ljudi - izdavanje bh. viza na posebnom putnom listu za graane Kosova. Putni list bi se
izdavao iskljuivo u svrhu identifikacije od strane nadlenih bh. institucija, a MVP bi u
roku od petnaest dana definirao praktine prijedloge za primjenu ove odluke.
Meutim, tadanji predsjedavajui predsjednitva BiH Neboja Radmanovi 4. maja je
poslao odgovor MVP-u u kojem ponavlja da oni ne priznaju Kosovo, kosovske pasoe,
niti prihvaaju prijedlog MVP-a. U pismu je izraena zabrinutost za validnost dokumenata
koje nose kosovski dravljani, ali je iskazana spremnost da se izae u susret
predstavnicima Kosova koji uestvuju u odreenim regionalnim inicijativama, kao to su
sastanci Regionalnog vijea za suradnju.
Nakon toga je uslijedila odluka Vijea ministara donesena 8. maja, kojom se na osnovu
ovakvog stava Predsjednitva daje suglasnost MVP-u da izdaje vize na posebnom
putnom listu onim graanima Kosova za koje se utvrdi da su od posebnog interesa za
BiH. U skladu s tom odlukom, MVP je poslao instrukciju svim diplomatsko-konzularnim
predstavnitvima BiH (DKP) o izdavanju viza za graane Kosova na posebnom formularu
koji im je dostavljen. Meutim, u instrukciji dostavljenoj DKP-ima MVP navodi da je
odluka o tome koje su osobe od posebnog interesa za BiH u nadlenosti Vijea
ministara. U skladu s tim zakljuuje se da odluku o svakom pojedinanom zahtjevu za
izdavanje viza za kosovske graane mora prvo odobriti Vijee ministara. Ovakvo
nerazumijevanje potreba graana Kosova da putuju u skladu s vlastitim potrebama preko
teritorije BiH, a ne samo u situacijama koje su od posebne vanosti za nau dravu,
djeluje neopravdano, naroito iz pozicije drave ijim je graanima tek odnedavno
omogueno pravo slobodnog kretanja u zoni Schengena.
strana
11
Monitoring
strana
12
godinji
i z v j e ta j
l ava
pI
Bosne
prIncIpI
hercegovine
2 0 1 0 .
Monitoring
po
l I t I kI
dIjaloG
Bosne
lava
II
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
G lava II
p o lIt Ik I d Ij a loG

partnerstva
Politiki dijalog izmeu Bosne i Hercegovine i Evropske unije postavlja okvir i kljune
principe pune integracije BiH u EU, koji se prije svega odnose na pribliavanje stavova i
interesa ugovornih strana, posebno u domenu zajednike vanjske i sigurnosne politike
EU-a.
Opa procjena ispunjenja preuzetih obaveza u ovom domenu u 2010. godini mogla bi se
detektirati kroz odgovore na nekoliko sutinskih pitanja iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju, odnosno njegovog poglavlja koje se odnosi na politiki dijalog: Koliko je
BiH uspjela svoje stavove pribliiti stavovima EU-a po kljunim vanjskopolitikim i
sigurnosnim pitanjima? Koliko je i da li je unaprijeena regionalna suradnja i irenje
dobrosusjedskih odnosa? Uz potivanje odreenih nijansi i ohrabrujuih pomaka,
odgovor na ova pitanja nije se, naalost, promijenio u odnosu na prolu godinu i ostaje
uglavnom negativan. Izvjetaj o napretku u 2010. godini u veini svojih ocjena potvruje
ovaj nalaz.
BiH je, u skladu s principima Evropskog partnerstva a koji se odnose i na ovo poglavlje
SSP-a, trebalo da prioritetno u prvoj polovini ove godine osigura institucionaliziranu
koordinaciju izmeu drave i entiteta na zakonodavnom, politikom i tehnikom nivou.
Ne moe se rei da takva koordinacija ne postoji, ali ima jako malo pozitivnih elemenata
da bi je se moglo nazvati uspjenom. Uspostavljeno je privremeno meuresorno tijelo za
pregovore s EU-om, ali nema redovne komunikacije meu institucijama. ini se kao da
je ovaj minimum meuinstitucionalnih napora uinjen tek toliko kako bi se zadovoljio
uvjet da ima ko da sjedi s druge strane stola i odgovara na pitanja eksperata EU-a, ali da
nema redovne, pravilnicima regulirane i zajednikim kodeksom profilirane suradnje
izmeu institucija BiH. I ovo je samo po sebi posljedica blokade proizvedene uslijed
razliitog vienja drave BiH, njene funkcionalnosti i njene budunosti. Direktna
posljedica je ponovno prolongiranje jednog od prvih koraka u implementaciji SPP-a formiranja vijea za stabilizaciju i pridruivanje. U skladu sa samonametnutim Akcionim
planom, to je obaveza s kojom se kasni vie od godinu dana. Politiki dijalog prvenstveno
strana
13
Monitoring
strana
14
godinji
i z v j e ta j
l ava
II
Bosne
olItIkI
hercegovine
2 0 1 0 .
dIjaloG
bi trebalo da se odvija upravo u okviru Vijea za stabilizaciju i pridruivanje, jednom kada

SSP stupi na snagu. Na alost, nije izgledno da e SSP stupiti na snagu u skorije vrijeme
zbog injenice da BiH kri i sami Privremeni sporazum.
Posljednja sjednica Privremenog odbora za praenje dinamike izvrenja obaveza
proisteklih iz Privremenog sporazuma odrana je u junu 2010. godine i najvjerovatnije se
vie nee ni odravati. Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju sa BiH do sada je
ratificiralo 26 zemalja lanica EU-a, a oekuje se da to uskoro uini i Francuska. Nakon
toga na snagu umjesto Privremenog sporazuma, stupa SSP, a svi privremeni mehanizmi
treba da budu zamijenjeni stalnima. To se odnosi i na vijee za stabilizaciju i pridruivanje
koje e, umjesto Privremenog odbora, biti stalni domai kontrolni mehanizam za
provoenje obaveza iz SSP-a na najviem operativnom nivou (ministri, direktori agencija),
a koje e imati i svoje pododbore na niem nivou. Bosna i Hercegovina je propustila
priliku da se kvalitetno pripremi za stupanje na snagu SSP-a te je sebi, pored
postizbornog vakuuma u formiranju vlasti na dravnom nivou, priutila i vakuum u
pripremi za ispunjavanje obaveza preuzetih potpisivanjem navedenog sporazuma. Tim
prije to je formiranje vijea za stabilizaciju i pridruivanja u direktnoj sprezi s formiranjem
Vijea ministara BiH. Na ovom terenu nedostatak politikog konsenzusa za uspostavljanje
jasne horizontalne i vertikalne koordinacije u pogledu evropskih integracija najbolje
dolazi do izraaja, te institucije BiH ini nedostojnim partnerom institucijama EU-a u
provoenju SSP-a. Izvjetaj o napretku BiH u 2010. godini ovu nefunkcionalnost biljei i
u evidentnom nedostatku politike volje da bude donesen zakon o popisu stanovnitva
i zakon o dravnoj pomoi, ime se BiH svrstava meu rijetke zemlje na svijetu koje
nemaju pripremljene mehanizme za popis stanovnitva.

Sudei prema prologodinjem izvjetaju o napretku, a ta je konstatacija ponovljena i u

ovogodinjem, Bosna i Hercegovina se do sada u 67 razliitih sluajeva1 pridruila
stavovima, izjavama, demarima i drugim odlukama u domenu zajednike vanjske i
sigurnosne politike EU-a. Uzimajui u obzir sloenu strukturu odluivanja, a posebno
injenicu da kljuni politiki akteri u BiH esto nemaju jedinstvena stajalita o odreenim
vanjskopolitikim temama, ova dinamika pridruivanja moe se smatrati dobrim
rezultatom.
Dolo je i do pomaka u dinamici regionalne suradnje. Odrana je prva zajednika sjednica
Vlade Hrvatske i Vijea ministara BiH, 21. juna 2010. godine u Splitu, na kojoj je
razgovarano o otvorenim pitanjima prekogranine suradnje, ukljuujui i zajedniku
borbu protiv prekograninog kriminala, meunarodnu pomo i readmisiju. Uspostavljen
je i trilateralni mehanizam konsultacija na nivou ministara vanjskih poslova izmeu BiH,
Hrvatske i Turske, te BiH, Srbije i Turske. Ipak, ovaj trilateralni mehanizam vie je rezultat
turske inicijative, odnosno nove turske vanjskopolitike strategije nego to je rije o
istinskom pomaku koji je plod dobrosusjedske samoinicijative. Katkada se ini kako su ovi
trilateralni sastanci i njihove deklaracije sami sebi svrha, jer kljuna regionalna pitanja
ostaju otvorena. Vijee za meudravnu suradnju izmeu BiH i Srbije i BiH i Hrvatske nije
se sastajalo u posljednjih skoro pet godina, a susreti zvaninika Srbije i BiH na najviem
nivou odvijali su se zahvaljujui turskoj inicijativi ili na marginama meunarodnih foruma,
Izvjetaj o napretku za 2010. godinu (www.dei.gov.ba).
Monitoring
po
l I t I kI
dIjaloG
Bosne
lava
II
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
ali ne i na bilateralnoj osnovi.

Pokrenute su i bilateralne politike konsultacije, te konzularne konsultacije na
operativnom nivou s Crnom Gorom, Makedonijom, Srbijom i Hrvatskom. Teko se je
meutim oteti utisku kako je upravo rije o aktivnostima skrojenim da zadovolje formu,
a ne da uistinu rijee probleme. Sutinski problemi i dalje ekaju politiku volju. Meu njih
ubrajamo i gore navedeni primjer da BiH zbog veta predstavnika srpskog naroda i dalje
negira elementarna prava graana Kosova koji su u tranzitu kroz BiH. Rukovodei se
iskljuivo meunarodnopravnom normom koja proizlazi iz injenice nepriznavanja
suvereniteta Kosova, Bosna i Hercegovina je pribjegla krenju drugih
meunarodnopravnih normi koje ukazuju na potrebu olakavanja putovanja graanima
zemalja s kojima ne postoje diplomatski odnosi. Rije je o politiki motiviranom tjeranju
graana Kosova da uzmu srbijanski paso kako bi im se dozvolilo da putuju u tranzitu
kroz BiH ili u BiH. I pored injenice da su neke zemlje lanice EU-a koje su priznale
nezavisnost Kosova, kao i Vijee za regionalnu suradnju sa sjeditem u Sarajevu (RCC),
koje esto pozivaju predstavnike Kosova na svoje konferencije, u najboljoj namjeri
sugerirali adekvatno rjeavanje ovog problema, BiH nije smogla unutarnje snage da
usvoji odgovarajue propise. Posebno ne one koji ne bi implicirali meunarodno
priznanje, ali bi pomogli ljudima koji imaju potrebu da u tranzitu putuju kroz BiH.
primjer:
Usklaivanje s vanjskopolitikim stavovima EU-a
Jo od 2003. godine, a prema Solunskoj agendi, Evropska unija poziva zemlje iz Procesa
stabilizacije i pridruivanja da joj se pridrue u njenim vanjskopolitikim stavovima,
demarima, deklaracijama, pa ak i sankcijama. Kao to smo prethodno naveli, BiH je
uglavnom pozitivno odgovorila na veinu do sada upuenih zahtjeva. Zanimljivo je kako
zahtjevi EU-a imaju autoritet i snagu koja za trenutak moe anulirati sve tekoe koje
inae prate proces usuglaavanja stavova na dravnom nivou. Bosna i Hercegovina nema
formiran tim koji bi pratio, analizirao i za potrebe MVP-a i Predsjednitva BiH dostavljao
odgovarajue informacije i analitiki pregled usklaenih stavova sa zahtjevima EU-a.
Bosna i Hercegovina takoer nema adekvatne analitike kapacitete koji bi pomogli
procesu odvagivanja zahtjeva EU-a, jer ne mora uvijek svaki zahtjev Unije biti a priori i u
cijelosti koristan za BiH.
Formalno gledano, ohrabrujue je da BiH hitro reagira na zahtjeve EU-a. Sutinski
gledano, porazna je povrnost koja prati taj proces. Ona samo dodatno ilustrira
nefunkcionalnost sistema zasnovanog na improvizaciji. Predsjednitvo BiH ima ustavne
ingerencije za voenje vanjske politike, ali nema vlastite analitike mehanizme niti su
oni predvieni sistematizacijom. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, dakle, trebalo bi,
zajedno s Direkcijom za evropske integracije (DEI), biti instanca koja Predsjednitvu daje
analitiki i tehniku podrku. U MVP-u BiH ima vie uposlenih u Odsjeku za ope poslove
nego to ih, zajedno uzevi, ima u Odsjeku za EU i Odsjeku za analizu i planiranje, koji su
zapravo jedine instance iz kojih bi mogla doi ta podrka kada se usuglaavaju stavovi s
EU-om. Direkcija za evropske integracije je svedena na tehnika pitanja, uz napomenu da
nema nikakve sistemske koordinacije izmeu MVP-a i DEI-ja. Jasno je, dakle, da BiH
usuglaava svoje stavove sa stavovima EU-a, te da uslijed nedostatka kapaciteta to radi
po inerciji, katkada i povrno.
strana
15
Monitoring
strana
16
godinji
i z v j e ta j
l ava
II
Bosne
olItIkI
hercegovine
dIjaloG
2 0 1 0 .
Monitoring
r
e G I o n a l n a
sUradnja
Bosne
lava
III
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
17
G lava II I
r e GIo na lna s Ur ad n ja

zakonodavnim aktivnostima za provedbu
Evropskog partnerstva
Prioriteti iz Evropskog partnerstva glede regionalne suradnje obuhvaaju jaanje

regionalne suradnje, pomirenja i dobrosusjedskih odnosa i tjenje ekonomske suradnje
u provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini srednjoevropskih zemalja CEFTA
(Central European Free Trade Agreement). Jedan od prioriteta je unapreenje suradnje sa
susjednim zemljama, posebno u oblasti prekogranine suradnje, borbe protiv
organiziranog kriminala, trgovine ljudima i krijumarenja, sudske suradnje i upravljanja
granicama. Nadalje, nadleni organi vlasti moraju nai naina da osiguraju sredstva za
financiranje povratka izbjeglica.
Primjetan je napredak u oblasti dobrosusjedskih odnosa.
Meutim, BiH i Hrvatska nisu rijeile pitanje imovinskih odnosa,
a i slobodni izlazak BiH na otvoreno more je jo otvoreno pitanje.
Usprkos oitim problemima u vezi s graninom linijom i
imovinskim odnosima, bilateralni odnosi s Hrvatskom su
openito poboljani.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi posjetio je BiH 14.
aprila 2010. i odao poast rtvama rata, a u svom obraanju
Parlamentarnoj skuptini BiH izrazio je aljenje zbog uea RH u
podjeli bh. drutva i nevinih rtava. Intenzivnija suradnja je
takoer evidentna i u brojnim bilateralnim sporazumima,
ukljuujui one vezane za suradnju u oblasti informatikog
drutva i elektronskih komunikacija, te u oblasti rehabilitacije i
modernizacije toka rijeke Save na potezu od Rainovaca do Siska.
Od posebne je vanosti i potpisivanje Sporazuma o uzajamnom
priznavanju i izvrenju sudskih presuda u krivinim stvarima.
Predsjednitvo BiH je donijelo odluku s namjerom da dodatno
stimulira zatitu investicija s Hrvatskom.2 Nadalje, ove dvije
Predsjednitvo BiH odralo je svoju 76. sjednicu 26. augusta 2010.
Evropski put Bosne i Hercegovine i

dalje pati pod pritiskom sutinskog
sukoba dvaju koncepata: jake
dravne strukture s jasno
odreenim ovlatenjima i
kapacitetom za provoenje reformi,
na jednoj, te slabe dravne strukture
koja je puki zbir entitetskih volja, na
drugoj strani. Ovaj sukob paralizira
dravne institucije i oduzima im
vitalnost i funkcionalnost
neophodnu za usvajanje evropskih
standarda.
Monitoring
strana
18
godinji
i z v j e ta j
l ava
III
Bosne
eGIonalna
hercegovine
2 0 1 0 .
sUradnja
susjedne zemlje potpisale su Sporazum o policijskoj suradnji u oblasti borbe protiv

prekograninog kriminala, koji je iniciran na zajednikom sastanku dviju vlada odranom
u Splitu u junu 2010. Sporazum definira naine za intenzivniju suradnju izmeu policijskih
agencija kroz razmjenu informacija u istragama i imenovanje policijskih oficira za vezu.3
Otvorena su i granina pitanja izmeu BiH i Srbije, a prisutan je i nedostatak formalnog
dijaloga koji bi se odvijao kroz meudravna vijea za bilateralne odnose. Poetkom
2010. Srbija je dala suglasnost za prihvaanje novog ambasadora BiH, pozicije koja je bila
upranjena u posljednje tri godine. Takoer, u martu 2010. Skuptina Srbije je donijela
Deklaraciju o osudi zloina u Srebrenici. U septembru je potpisan Sporazum o policijskoj
suradnji izmeu BiH i Srbije. Namjera ovog sporazuma je poveanje efikasnosti u borbi
protiv svih tipova kriminalnih aktivnosti te jaanje suradnje na polju eliminiranja prijetnji
po javnu sigurnost, red i mir, te spreavanja organiziranog kriminala, terorizma i korupcije.
To takoer obuhvata suradnju na polju zatite dravnih granica u prekograninoj regiji i
zajednike aktivnosti u oblasti edukacije i obuke osoblja i zatite podataka.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora potpisale su Sporazum o regionalnoj i meunarodnoj,
prekograninoj trgovini, na temelju kojeg e se otvoriti novi granini prijelazi izmeu dvije
zemlje. Granina pitanja s Crnom Gorom su uspjeno rijeena.
Intenzivnija suradnja izmeu regionalnih policijskih slubi u 2010. godini doprinijela je
efikasnoj borbi protiv organiziranog prekograninog kriminala. Daljnja provedba
Konvencije o policijskoj suradnji zemalja jugoistone Evrope u 2010. od kljunog je znaaja.
Ministri unutranjih poslova Rumunije, Moldavije, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Albanije
i ministar sigurnosti BiH sastali su se u Sofiji, u Bugarskoj, u maju 2010. kako bi razmotrili
i analizirali provedbu Konvencije i budue aktivnosti koje e ojaati policijsku suradnju.
Tokom sastanka usvojen je niz dokumenata kojima je formalizirana budua policijska
suradnja i budua zatita podataka. Inicijativa za suradnju zemalja jugoistone Evrope
(Southeast European Cooperative Initiative SECI) pohvalila je BiH za napore uinjene u
oblasti prekogranine policijske suradnje sa susjednom Hrvatskom, te za efikasnu
suradnju ostvarenu na nivou dravnih agencija za provedbu zakona.
U maju 2010. predsjednici Hrvatske, Crne Gore i Srbije te predsjedavajui Predsjednitva
BiH sastali su se u Sarajevu (21. sjednica Igmanske inicijative) i dogovorili bliu suradnju
na putu ka Evropi. U junu, na konferenciji EU - zapadni Balkan zemlje regije su se
obavezale na provoenje svojih politikih reformi i jaanje regionalne suradnje.
Prema Evropskom partnerstvu, BiH je obavezna osigurati odgovarajua sredstva za
povratak izbjeglica, pomoi potpunu provedbu Sarajevske deklaracije i okonanje procesa
povratka izbjeglica, odnosno ostvarenje napretka u pogledu njihove ekonomske i
socijalne integracije. Meutim, prema statistikim podacima UNHCR-a (marta 2010.), u
BiH su registrirane 113.594 raseljene osobe, meu kojima vie od 7.500 interno raseljenih
osoba koje i dalje ive u veoma loim uvjetima kolektivnih centara.4 Nedostatak sredstava
u dravnim institucijama doprinio je odugovlaenju rjeavanja pitanja raseljenih osoba.
Tek u junu 2010. (nakon 18-mjesenog odgaanja) Parlament BiH je usvojio revidiranu
Strategiju Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa VII. Dejtonskoga mirovnog sporazuma.
Prepreke povratku su nepostojanje ekonomskih prilika, neadekvatan pristup
zdravstvenoj skrbi, ali i esto neprijateljski stav lokalnog stanovnitva prema
povratnicima.
Ministar Ahmetovi se obratio na konferenciji za novinare povodom potpisivanja Sporazuma o policijskoj

suradnji u borbi protiv prekograninog kriminala izmeu Vijea ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.
Saopenje za javnost, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 17. septembar 2010.
Statistika UNHCR-a od 31. marta 2010. http://unhcr.ba/images/stories/Stats/sp_03_2010.pdf.
Monitoring
r
e G I o n a l n a
sUradnja
Bosne
lava
III
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
Bosna i Hercegovina je takoer obavezna, prema lanu 15.

Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, potpisati sporazume
o regionalnoj suradnji s drugim zemljama iz Procesa
stabilizacije i pridruivanja u roku od dvije godine po
stupanju na snagu ovog sporazuma. Hrvatska je, naprimjer,
za sada potpisala ovaj sporazum samo s Makedonijom.
Bosna i Hercegovina je uglavnom

pozitivno odgovorila na veinu do sada
upuenih zahtjeva EU-a za usklaivanje
vanjskopolitikih stavova, pridruivanja
rezolucijama, ak i meunarodnim
sankcijama. Zanimljiv je meutim
mehanizam kako je to raeno. Sve
upuuje na povrnost po principu - sve
to je dobro za EU i njene vodee
lanice, dobro je i za nas. Bosna i
Hercegovina, uslijed sutinskih
nesuglasica, jo nije razvila mehanizme
za adekvatno promiljanje i pripremu
stavova odmjerenih i prema svojim
interesima.
CEFTA sporazum je jo uvijek veliki izazov za BiH zbog toga

to se ekonomija BiH jedva nosi s konkurencijom, a pored
toga i sam proces odluivanja je politiki veoma zamren.
Trgovinski deficit BiH sa zemljama CEFTA-e iznosio je 726
miliona KM (BAM) u prvih est mjeseci 2010., ime je ukupni
akumulirani deficit od 2006., kada se BiH pridruila CEFTA-i,
dostigao pet milijardi KM.5 BiH e morati uloiti dodatne
napore da odri korak sa susjednim zemljama kao to su
Srbija i Hrvatska. Strana ulaganja u 2008. su dostigla gotovo 700 miliona eura. Na poetku
2009. godine strana ulaganja su poela opadati i dostigla su oko 452 miliona eura. U prvoj
polovini 2010. strana ulaganja su dostigla tek 121 milion eura, to je 41 posto manje od
iznosa ulaganja ostvarenih u istom periodu 2009. U isto vrijeme susjedne zemlje Srbija i
Hrvatska biljee veliki trgovinski viak sa zemljama CEFTA-e, te kreu u daljnju
liberalizaciju trgovine.
primjer:
Regionalna policijska suradnja
Uspjeh ostvaren u pogledu regionalne suradnje u bori protiv organiziranog kriminala i

terorizma direktni je rezultat ispunjenja uvjeta Evropske unije, o emu svjedoi
uspostavljena jaka institucionalna mrea u regiji.
Veliki broj regionalnih inicijativa i tijela djeluje u razliitim sigurnosnim okvirima koordiniranje aktivnosti Vijea za regionalnu suradnju (RCC), Regionalnog centra za borbu
protiv prekograninog kriminala (SECI), Centra za provedbu zakona u JI Evropi (SELEC,)
Konvencije za policijsku suradnju u JI Evropi (PCC), Udruenja naelnika policija u JI Evropi
19

Tokom 2010. Bosna i Hercegovina je bila izuzetno aktivna u

regionalnim inicijativama. U kontekstu inicijativa za
regionalnu suradnju, BiH je i dalje veoma aktivan uesnik,
npr. u Procesu suradnje u jugoistonoj Evropi (SEECP), Vijea
za regionalnu suradnju (RCC), Sporazuma o slobodnoj trgovini
srednjoevropskih zemalja CEFTA, Sporazuma o energetskoj
zajednici i Evropskog sporazuma o zajednikom zranom
prostoru (ECAAA). Od 1. januara 2010. Bosna i Hercegovina
je postala nestalna lanica UN-ovog Vijea sigurnosti na
period od dvije godine.
strana
http://www.seenews.com/news/latestnews/bosniaandherzegovina-mediareview___oct18-113441/
Monitoring
strana
20
godinji
i z v j e ta j
l ava
Postoje vidljivi pokazatelji napretka u

politici dobrosusjedskih odnosa, koja se
jo uvijek smatra nedovoljno dobrom,
posebno ako se ima na umu da pitanja
granice i imovinskih odnosa ve dosta
dugo stoje nerijeena. U svakom
sluaju, otvaraju se mnoge prilike,
posebno nakon nekih veoma pozitivnih
znakova iz Srbije i Hrvatske.
III
Bosne
eGIonalna
hercegovine
2 0 1 0 .
sUradnja
(SEPCA), Savjetodavna grupa tuilaca JI Evrope (SEEPAG),

Regionalne inicijative za borbu protiv korupcije (RAI), i
Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI).
Nadalje, donatori su pokrenuli brojne inicijative koje su
usmjerene na jaanje regionalne dimenzije vladavine
prava. Te inicijative obuhvaaju posebno mreu tuilaca
zapadnog Balkana, koja stvara direktne veze s
tuilatvima, uspostavljanje Meunarodne koordinacijske
jedinice za provedbu zakona (ILECU), jaanje nacionalnih
platformi za meunarodnu policijsku suradnju i suradnju
agencija za provedbu zakona.
Ovaj meunarodni okvir i uzajamni regionalni napori
rezultirali su nekolicinom vrlo uspjenih meudravnih
policijskih akcija protiv trgovaca narkoticima. Ubojice
hrvatskog novinara Ive Pukania privedene su pravdi
zahvaljujui zajednikoj policijskoj akciji srbijanske i
hrvatske policije.
Nadalje, suradnja u oblasti sudstva je napokon sprijeila daljnje mogunosti poinilaca

krivinih djela da izbjegnu krivino gonjenje zahvaljujui posjedovanju dravljanstva
neke zemlje iz koje ne mogu biti izrueni.
Podrka EU-a je pomogla BiH i zemljama u regiji da unaprijede svoje zajednike
kapacitete za borbu protiv kriminala, te zahvaljujui tome zemlje zapadnog Balkana sada
polako ali sigurno izlaze iz situacije gdje su kriminalci mogli traiti utoite u susjednim
zemljama.
Monitoring
sl
o b o d n o
k r e tanje
roba
Bosne
lava
Iv
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
21
G lava Iv
s lo bo d no kr eta nj e r o ba

Prioriteti Evropskog partnerstva iz oblasti slobodnog kretanja roba

za izvjetajni period su slijedei:
1.
Poboljati i provesti pravni okvir za standardizaciju,

mjeriteljstvo, akreditaciju i certificiranje proizvoda kako bi
bili usklaeni sa standardima EU-a i najboljom praksom;
dalje pribliiti tehnike propise acquisu; ojaati kapacitet
infrastrukture kvaliteta i institucija te stvoriti pravnu
osnovu za postupke ocjenjivanja usklaenosti.
2.
Osigurati kontinuiran napredak u usvajanju evropskih

standarda (EN).
3.
Uspostaviti mehanizme internih konsultacija i

obavjetavanja za nove tehnike propise prije usvajanja
mjera koje utjeu na trgovinu.
4.
Osigurati da Agencija za nadzor nad tritem bude

potpuno funkcionalna i nastaviti poduzimati korake na
uspostavi struktura za nadzor nad tritem koje odgovaraju
zahtjevima acquisa o slobodnom kretanju roba.
5.
Usvojiti dravni zakon o lijekovima i medicinskim

sredstvima, te uspostaviti dravnu agenciju za medicinske
proizvode.
Evidentno je da se donoenje
podzakonskih akata koji se tiu
usvajanja tehnikih propisa iz ove
oblasti odvija suvie sporo. Samim
tim se onemoguava primjena
usvojenih zakona. Primjetno je da
se radi na kadrovskom jaanju
pojedinih agencija, ali jo uvijek se
moe rei da nakon neto vie od
dvije godine od stupanja na snagu
Privremenog sporazuma institucije
BiH jo uvijek nisu spremne da
ispunjavaju preuzete obaveze iz ove
oblasti.
U ovoj oblasti teite stavljamo na potrebu detaljnoga dugoronog planiranja aktivnosti

s ciljem da se to je mogue ranije ostvare pojedini ciljevi kao to je omoguavanje izvoza
prioritetnih proizvoda ili zatita ljudi od izuzetno opasnih proizvoda. Naalost, realizacija
planiranih aktivnosti je onemoguena jer uglavnom nedostaju tehniki propisi,
odgovarajue infrastrukture kvaliteta (posebno ispitni laboratoriji), institucije koje
provode te propise (npr. odgovarajui odjeli u entitetskim inspektoratima), adekvatna
znanja i vjetine kompanija za primjenu novih propisa itd.
Monitoring
strana
22
godinji
i z v j e ta j
l ava
Iv
Bosne
lobodno
hercegovine
kretanje
2 0 1 0 .
roba
Ipak, odreeni napredak u izvjetajnom periodu zabiljeen je u nekoliko oblasti. To se

prije svega odnosi na preuzimanje, implementaciju i primjenu direktiva novog pristupa.
U Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine objavljeno je pet naredbi kojima su preuzete
direktive o sigurnosti niskonaponskih ureaja, sigurnosti maina, elektromagnetnoj
kompatibilnosti, sigurnosti liftova i linoj zatitnoj opremi. Ekspertni timovi zavrili su rad
na preuzimanju etiriju sljedeih direktiva, i rade na preuzimanju novih est direktiva s
prioritetne liste (gasni ureaji, oprema pod pritiskom, sigurnost igraaka, neautomatske
vage, graevinski proizvodi, ureaji u eksplozivno opasnim atmosferama).
Meutim, u Izvjetaju EU-a o napretku BiH u 2010. godini navodi se da je u ovoj oblasti
uinjen slab napredak usprkos preuzimanju nekoliko direktiva novog pristupa. Kao razlog
za to navodi se injenica da se provjere ne vre na svim domaim ili uvezenim
proizvodima prije nego to se puste na trite. Najvea slabost je nedostatak koherentnog
sistema za provjeru sigurnosti proizvoda.
I nai nalazi potvruju da kada su u pitanju kapaciteti institucija, Agencija za nadzor nad
tritem praktino je spremna za implementaciju i pruanje podrke entitetskim
inspektoratima za provoenje na terenu direktiva novog pristupa, ali inspektorati jo nisu
spremni za taj posao koji se sutinski razlikuje od poslova koje oni trenutno rade. Pored
toga, postoji bojazan da firme koje nude proizvode na koje se primjenjuju preuzete
direktive novog pristupa nee imati dovoljno vremena i znanja da do isteka prijelaznog
perioda usklade svoje proizvode s esencijalnim zahtjevima tih direktiva i uspjeno prou
proceduru ocjenjivanja usklaenosti sa svakom primjenjivom direktivom, te na proizvod
zakonito postave odgovarajui znak usklaenosti.
to se tie kadrovskog jaanja nadlenih ministarstava za oblast tehnike legislative, u
Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH formiran je Odsjek za tehnike
propise u kojem su zaposlena dva dravna slubenika i jedan uposlenik. Planira se do
kraja 2010. godine uposliti jo dva dravna slubenika. U okviru Ministarstva industrije,
energetike i rudarstva RS-a formirano je Odjeljenje za evropske integracije i infrastrukturu
kvaliteta, koje je izmeu ostalog nadleno i za koordinaciju aktivnosti vezanih za
izgradnju, razvoj i odravanje sistema infrastrukture kvaliteta za industrijske proizvode
i standardizaciju i metrologiju u RS-u. Odjeljenje trenutno ima tri slubenika od pet
sistematiziranih radnih mjesta, s planom popune jo dva radna mjesta do kraja prve
polovine 2010. godine. Ministarstvo je u zavrnoj fazi prijema 21 novog slubenika.
U oblasti veterinarstva, niti jedan zakon nije predloen od strane Ureda za veterinarstvo BiH,
a trenutno su na snazi zakoni na entitetskim nivoima. U okviru prioriteta navedenog pod
takom 2. predvieno je usvajanje Zakona o animalnom otpadu, Zakona o stonoj hrani,
Zakona o veterinarskim lijekovima, te donoenje izmjena i dopuna zakona o veterinarstvu
BiH. Za sve navedene zakone zaduen je Ured za veterinarstvo i MVTEO. Meutim, biljeimo
takoe usvajanje 42 podzakonska akta i odluka iz ove oblasti koje su usklaene sa
regulativom EU, od ukupno 58 akata pripremljenih od strane Ureda za veterinarstvo.
U okviru prioriteta navedenog pod takom 3. predvieno je usvajanje izmjena i dopuna
Zakona o opoj sigurnosti proizvoda, to je uinjeno i objavljeno u Slubenom glasniku
BiH 102/09.
Donoenje podzakonskih akata koji se tiu usvajanja tehnikih propisa iz ove oblasti
odvija se suvie sporo, pa se time onemoguava primjena usvojenih zakona. Primjetno
je da se radi na kadrovskom jaanju pojedinih agencija, ali jo uvijek se moe rei da
nakon neto vie od dvije godine od stupanja na snagu Privremenog sporazuma institucije
BiH jo nisu spremne da ispunjavaju preuzete obaveze iz ove oblasti.
Monitoring
sl
o b o d n o
k r e tanje
roba
Bosne
lava
hercegovine
Iv
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
23

Program mjera za provedbu Privremenog sporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i

pridruivanju (PS/SSP) u periodu koji je predmet analize predvidio je usvajanje carinskih
tarifa za 2010. godinu za industrijske i poljoprivredne proizvode, usvajanje etiriju zakona
(Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi BiH, Zakona o vinu BiH,
Zakona o zatiti oznaka geografskog porijekla i Zakona o igu), te donoenje Odluke o
uvozu putnikih automobila, teretnih vozila i upotrebljavanih pneumatskih vanjskih
guma. Sve spomenuto je provedeno izuzev usvajanja zakona o vinu BiH, iji je prijedlog
stavljen u proceduru 17. augusta 2010. godine.
Meutim, vano je napomenuti injenicu da je provedba navedenih zakona usporena ili
ak onemoguena zbog nedonoenja prateih podzakonskih akata. Naalost, moramo
konstatirati da je primjetno kako je zadovoljavanje forme kroz usvajanje zakona postalo
redovna praksa, ime se onemoguava kontinuitet u cjelokupnom procesu od usvajanja
zakona do njegove primjene. U vezi s tim navodimo primjer obimnosti poslova koji slijede
nakon usvajanja zakona o vinu BiH, koji zahtjeva donoenje 18 podzakonskih akata te
postavljamo pitanje - kada bi mogla poeti njegova primjena imajui u vidu dosadanju
dinamiku provedbe drugih zakona?
Nijedan zakonski prijedlog u vezi s Glavom IV. Slobodno kretanje
roba, Poglavlje III. Zajednike odredbe (lanovi 32-46) Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju izmeu BiH i EU-a nije u proceduri
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.
to se tie sniavanja uvoznih carina, ove aktivnosti se za sada
odvijaju po utvrenom planu. Uvozne carine na industrijske
proizvode porijeklom iz EU-a sniene su na 25% od polazne carine
(Dodatak I. b) i na 60% od polazne carine (Dodatak I. c). Na uvoz
poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka II. Protokola I. i Dodatka III. (d)
uvozne carine sniene su na 60% od polazne carine i na 25% od
polazne carine za proizvode navedene u Dodatku III.(c). Usvojene su
carinske tarife za 2010. godinu za industrijske i poljoprivredne
proizvode, kao i odluke o tarifnim kvotama za poljoprivredne
proizvode, vina i alkoholna pia (Protokol 7). Dakle, zakonodavne
aktivnosti se po svemu sudei odvijaju aurno u vezi s otvaranjem
bosanskohercegovakog trita, meutim, usvajanje i primjena
zakona koji reguliraju unutarnje trite nije na potrebnom nivou,
jednako kao to ni institucionalni kapaciteti BiH nisu u mogunosti
apsorbirati sve promjene koje dolaze s ispunjavanjem obaveza iz
Privremenog sporazuma. Iz toga proizlazi da prihvaene obaveze ne
mogu biti realizirane samo usvajanjem zakonske regulative, ve to
treba pratiti adekvatna reforma institucija u pogledu poveanja
kapaciteta za njihovu potpunu provedbu.
Zakonodavne aktivnosti se po
svemu sudei odvijaju aurno u
vezi s otvaranjem
bosanskohercegovakog trita,
meutim oigledno je da
usvajanje i primjena zakona koji
reguliraju unutarnje trite nije
na potrebnom nivou.
Nedonoenje Zakona o vinu BiH
primjer je nezainteresiranosti
vlasti da regulira jednu veoma
vanu oblast proizvodnje u BiH
na koju je utroeno puno
vremena i energije u toku
pregovora koji su prethodili
potpisivanju SSP-a.
Stoga se vraamo na primjer usvajanja novog zakona o vinu BiH, koji bi bio usklaen s
propisima EU-a, a koji proizlazi iz obaveze po osnovu Protokola 7. U meuvremenu, do
usvajanja i provedbe novog zakona na snazi je Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima
od groa i vina koji je manjkav i praktino neprimjenjiv, a premoivanje perioda do
donoenja novog zakona Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa rijeilo je
tako to je donijelo rjeenje kojim je omogueno redovno plasiranje vina na trite na
nain da entitetski, odnosno kantonalni organi nastave redovno izdavanje rjeenja o
Monitoring
strana
24
godinji
i z v j e ta j
l ava
Iv
Bosne
lobodno
hercegovine
kretanje
2 0 1 0 .
roba
putanju vina u promet. Evropska komisija je potvrdila listu ovlatenih institucija koje
mogu izdavati rjeenja koja prate izvoz vina u EU, meutim, ova situacija stvara problem
proizvoaima vina u BiH. Na ovom primjeru se jasno vidi nezainteresiranost vlasti da
regulira jednu veoma vanu oblast proizvodnje u zemlji. Veliki dio vremena i energije u
toku pregovora koji su prethodili potpisivanju SSP-a je utroen upravo na ovu oblast.
Takoer, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kao nadlena institucija,
nema dovoljno kadrovskih kapaciteta da bi moglo potovati zadane rokove. Vano je
naglasiti da u konkretnom sluaju ne postoje zakonske ni ustavne prepreke za usvajanje
novog zakona. Iz toga je oigledno da je ovaj problem posljedica izostanka potrebne
politike volje kako bi se izradile jasne i vremenski definirane strategije za neophodno
jaanje kapaciteta institucija koje su nadlene za ispunjavanje preuzetih obaveza.
primjer:
Veterinarska zatita u slubi izvoza bh. proizvoda
Jedan od kljunih prioriteta iz oblasti slobodnog kretanja roba jeste onaj koji se tie
standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i certificiranja proizvoda, kako bi bili usklaeni sa
standardima EU-a i najboljom praksom te daljeg pribliavanja tehnikim propisima acquisa.
Bosna i Hercegovina se obavezala da izgradi sistem sigurnosti hrane po novom modelu koji
je na snazi u EU od 1. januara 2006. godine. Agencija za sigurnost hrane (FSA) do sada je
izradila veliki broj nacrta pravilnika kojim su preuzeti odgovarajui propisi EU-a, od kojih je
14 Vijee ministara usvojilo i objavilo u Slubenom glasniku BiH, a 32 pravilnika predala
Upravnom odboru Agencije na odobravanje. U ovoj drugoj grupi su i pravilnici kojim je
preuzeta Uredba EU-a 882/2004 kojom se regulira slubena kontrola hrane i hrane za
ivotinje i dva pravilnika o higijeni 852/2004 i 853/2004.
injenice, meutim - da je Komitet za tehnike propise u prvoj polovini 2010. godine odrao
svega jednu sjednicu i da se umjesto predvienih 100 standarda godinje prevode samo oni
koji su neophodni za izradu odreenih zakona ili za potrebe privrede - govore same za sebe.
Jedan pozitivan primjer, meutim, zahtijeva posebnu panju. Naime, nakon to je Evropska
komisija izdala dozvolu za izvoz ribe 2008. godine, prilikom nedavne posjete BiH inspekcija
Ureda za veterinarstvo Evropske komisije iz Dublina ustanovila je pozitivna kretanja u sektoru
veterinarske zatite te su stvoreni uvjeti da se i drugi proizvodi ivotinjskog porijekla
kandidiraju za izvoz. Ured za veterinarstvo BiH je dobio deset preporuka, koje su prilino
izvodljive, a ije ispunjavanje bi omoguilo ispunjavanje zahtjeva za izvoz jaja, meda i mesa
peradi u EU. I pored velikog broja propisa koji su usvojeni ili pripremljeni za usvajanje i dalje
je mogue u EU izvoziti samo ribu iz ogranienog broja pogona. Razlozi za to lee u
nedostatku srednjoronoga stratekog plana uspostave sistema sigurnosti hrane u BiH, u
kojem kljunu ulogu imaju Ministarstvo zdravlja BiH, FSA, Ministarstvo poljoprivrede BiH,
Ured za veterinarstvo BiH i Uprava za zdravlje biljaka BiH. Pored toga, potrebno je usvojiti i
implementirati viegodinji nacionalni kontrolni plan za implementiranje i provoenje na
terenu propisa o hrani i hrani za ivotinje, o zdravlju i dobrobiti ivotinja i propisa o zdravlju
biljaka. Takoer je potrebno donijeti instrukcije i/ili smjernice za provoenje slubene
kontrole hrane i hrane za ivotinje.
Inspekcija Ureda za veterinarstvo Evropske komisije oekuje se u BiH ponovo 2011. godine,
kada bi trebala dati svoju konanu ocjenu te bi se izvoz mogao oekivati tek 2012. godine.
Ono to je potrebno uiniti u meuvremenu jeste akreditacija laboratorija u BiH i stvaranje
pogodnog okvira za bosanskohercegovake proizvoae kako bi mogli biti konkurentni na
evropskom tritu. Ovo e svakako biti jedan od testova za novu bosanskohercegovaku vlast.
Monitoring
kretanje
radnIka, poslovno nastanjIvanje,
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
25
prUanje UslUGa, kretanje kapItala
G lava v
kretanje radnIka, poslovno nastanjIvanje,
poglavlje 1. kretanje radnika (l. 47.- 49. ssp-a)
poglavlje 3. pruanje usluga (l. 57.- 59. ssp-a)
poglavlje 5. Zajednike odredbe (l. 63.- 69. ssp-a)

partnerstva
Izuzev oblasti transporta, u navedenim poglavljima je napredak veoma mali ili nikakav,
odnosno u svakom sluaju - nedovoljan. To se prije svega odnosi na oblast kretanja
radnika gdje je teko i zamisliti znaajan napredak dok je zakonodavstvo fragmentirano
i razliito u entitetima i kantonima. Zbog politikih razloga i neslaganja predstavnika iz
RS-a, neki veoma bitni dokumenti nisu prihvaeni u ovom izvjetajnom periodu. U bh.
parlamentu nije usvojen dokument o politici razvoja transportnog sektora, zbog ega
Vijee ministara nije moglo usvojiti prateu strategiju i akcioni plan. Strategiju transporta
u BiH, kojusu financirali Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Japanska agencija za
meunarodnu suradnju (JICA), Ministarstvo komunikacija i transporta BiH nije prihvatilo
i uputilo u proceduru.
Zakon o prijevozu opasnih materija, koji je ponovo u proceduri,
blokirali su predstavnici RS-a. Zakon o cestama, iako nije obaveza koja
proizlazi iz acquis communautairea, upuen je u proceduru, ali takoer
nije usvojen u toku izvjetajnog perioda. Aktivnosti koje se tiu EU
direktive o socijalnom statusu vozaa odnose se na primjenu digitalnih
tahografa, to BiH jo nije poela da primjenjuje. Razlozi za to lee u
injenici da domae vlasti nisu pripremile sve potrebne propise kako
bi se ovaj zakon primijenio, niti su nabavile odgovarajue itae za
inspekcijske organe.
U oblasti transporta Bosna i

Hercegovina biljei odreeni
napredak usprkos veoma
znaajnom nedostatku
sredstava.
Monitoring
strana
26
godinji
i z v j e ta j
l ava
Bosne
kretanje
hercegovine
2 0 1 0 .
U oblasti civilnog zrakoplovstva doneseni su potrebni zakoni, tj. Zakon o zrakoplovstvu

BiH i Zakon o Agenciji za pruanje usluga u zranoj plovidbi BiH, koji su prema posljednjoj
monitoring misiji institucija EU-a u skladu s propisima Unije. Navedeni zakoni propisuju
direktnu transpoziciju propisa vezanih za civilno zrakoplovstvo, koje je potrebno samo
prevesti jer su prenijeti vaei propisi na engleskom jeziku. Opredijeljenost vlasti je na
visokom nivou, to pokazuju usvojeni zakoni (naprimjer Zakon o zrakoplovstvu) i reforme
provedene u oblasti zranog transporta, za koji se moe rei da je najnaprednija oblast
u sektoru transporta. Materijalne mogunosti su za sada dovoljne, ali preostaje problem
kadrova jer potrebni strunjaci u oblasti zranog transporta veoma su traeni i u
mogunosti su esto ostvariti znatno vea primanja u inozemstvu. Drugi problem
kadrovske prirode tie se mobilnosti (na relaciji Sarajevo Banja Luka Mostar) s obzirom
na to da su kljune institucije u ovoj oblasti smjetene u ta tri grada, a potencijalno
osoblje veinom nije voljno putovati i mijenjati mjesto boravka.
U oblasti eljeznikog transporta takoer je postignut napredak i trenutno Delegacija
Evropske unije pomae usklaivanje propisa s acquis communautaireom putem
angamana konsultanta koji e ujedno uskladiti propise i sa zahtjevima interoperabilnosti
te e i dravni i entitetski nivo dobiti odgovarajue regulative. Trenutni zakon o
eljeznicama nije u potpunosti usklaen s evropskim propisima, ali dozvoljava
neometano funkcioniranje eljeznikog transporta.
Nadlene institucije jo uvijek nisu dokazale razdvajanje funkcije operatera od
infrastrukture stvaranjem nezavisnih preduzea, odnosno rauna i imovine, to e morati
biti dokazano nezavisnim auditom.
U toku izvjetajnog perioda pokazalo se da je opredjeljenje vlasti za provoenje
potrebnih reformi na zadovoljavajuem nivou, s izuzetkom vodenog transporta gdje ne
postoje nikakvi pomaci. Meutim, oigledan problem u svim oblastima transporta je
nedostatak odgovarajuih sredstava i slabi kadrovski kapaciteti, koji se koliko-toliko
uspijevaju unaprijediti usprkos tome.

Transportni sektor nema veih problema u ispunjavanju mjera i uz bolju meuentitetsku

suradnju aktivnosti bi mogle biti dovrene i prije roka. Radi se, naprimjer, o usklaivanju
socijalnog radnog zakonodavstva. No u sluaju odreenih kanjenja, kao npr. u primjeni
digitalnih tahografa, to spada u navedenu oblast, Bosna i Hercegovina e morati platiti
odreene penale.
U oblasti zranog transporta Sporazum o evropskom zajednikom zranom prostoru (ECAA
- European Common Aviation Area) primjenjuje se kao i odreeni broj aktivnosti koje nisu
obaveze iz acquisa. Kvalitet legislative koja se stvara je sve bolji i nivo usklaenosti s
propisima EU-a je sve vei. Problem se meutim javlja jer ne postoji zakonska obaveza za
kontrolu usklaenosti podzakonskih propisa s acquisem. Direkcija za evropske integracije
prati usklaenost zakona, ali nijedna institucija nije zaduena za praenje usklaivanja
podzakonskih propisa s acquis communautaireom, to stvara probleme kod primjene
zakona.
Ocjena je Evropske komisije da je u Bosni u Hercegovini, izuzev u oblasti eljeznikog
transporta, stanje u oblasti cestovnoga i zranog transporta jednako ili ak bolje od stanja
u zemljama u regiji. Meutim, glavni problem je nizak nivo razvoja osnovne cestovne i
Monitoring
kretanje
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
27
eljeznike infrastrukture. Razlozi za kanjenje u razvoju osnovne

infrastrukture vezani su za nedovoljan broj ispunjenih mjera za
provedbu SSP-a i razliite su prirode (od nedostatka sredstava, preko
nepotivanja tenderskih procedura pa do tehnikih problema kod
izvoenja remonta pruge ili izgradnje autoceste). Kao konkretnu
posljedicu moemo navesti i neostvarenu zaradu na eljeznicama zbog
kanjenja remonta i zbog uskih grla koja nastaju. Neformalno se
procjenjuje da navedeni gubitak zbog infrastrukture iznosi vie od
600.000 KM dnevno zbog nepreuzimanja transporta u Luci Ploe.
Zbog sporosti u poboljanju

osnovne cestovne i eljeznike
infrastrukture BiH gubi nekoliko
stotina hiljada eura svake
sedmice.
Putna infrastruktura takoer uzrokuje gubitak novca s obzirom na kanjenje u izgradnji

autoputa. U 2009. godini vlasti su, prema izvoru iz Evropske unije, izgubile 5.360.000 eura
sredstava za subvenciju kamata za kredit Evropske investicijske banke za autoceste u BiH
zbog sporog povlaenja kreditnih sredstava.
primjer: Transportna komunikacija u graninoj zoni

kod Neuma
Uzimajui u obzir istaknutu vanost teritorijalnog kontinuiteta za Hrvatsku, kao i visoku

cijenu odvijanja prometa mostom koji se eli izgraditi do Peljeca idealan je trenutak za
rjeavanje transporta kroz Neum. Evropska unija pokuava pitanje Neuma prebaciti malo
vie na BiH nego na Hrvatsku i postoji jedan broj inicijativa, za sada jo ne javnih, koje tee
ka rjeavanju ovoga stratekog pitanja. U Deklaraciji o BiH Evropskog parlamenta postoji
i paragraf o mostu kopno Peljeac gdje se preporuuje nalaenje zajednikog rjeenja
izmeu Hrvatske i BiH.
Evropska unija smatra da je situacija u vezi s Neumom bh. problem, a domae vlasti jo
uvijek i ne zapoinju razgovore i neformalne pregovore. injenica je da obje strane imaju
iznimno znaajan ekonomski interes za ovakav dogovor. Tranzit kroz Neum je problem
koji se mora rijeiti. Ukoliko se u skorije vrijeme ne pronae efikasno rjeenje, BiH riskira
da bude primorana graditi granine prijelaze (dva prijelaza u Neumu koja bi kotala oko
devet miliona eura, bez trokova eksproprijacije). Osim to zauzima veliku teritoriju i
dragocjeno tlo, to skupo rjeenje bilo bi kratkog vijeka: nakon ulasku BiH u EU prijelazi bi
morali biti uniteni jer gube svrhu. Isti projekt bi morala napraviti i Hrvatska, tako da je
to dvostruko neproduktivno i neisplativo.
Monitoring
strana
28
godinji
i z v j e ta j
l ava
Bosne
kretanje
hercegovine
2 0 1 0 .
Glava v
poglavlje 2. poslovni nastan (l. 50.- 56. ssp-a)

partnerstva
Za oblast poslovnog nastana relevantan je prioritet Evropskog partnerstva iz glave

Ekonomski kriteriji: Jaati pravnu pouzdanost za lokalne i strane privredne subjekte i
unaprijediti poslovno okruenje. Kao osnovna aktivnost prema ovom prioritetu navodi
se: Dalje usklaivati privredno zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU-a.6 Vodea
odgovorna institucija je Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), a nadlene institucije
za implementaciju Federalno ministarstvo financija i Ministarstvo finansija RS-a. Ovaj
prioritet je djelimino realiziran, i to samo u Republici Srpskoj. Postavlja se pitanje zato
u realizaciju ove aktivnosti nisu ukljuena i entitetska ministarstva pravde, te kakav je
odnos naspram realizacije preuzetih obaveza u kantonima, gdje konkretnu ulogu u
ostvarivanju pravne pouzdanosti za lokalne i strane privredne subjekte i usklaivanju
privrednog zakonodavstva imaju kantonalna ministarstva privrede.
Za jo dvije srodne mjere u ovoj oblasti, koje su posredno komplementarne poslovnom
nastanu, zaduen je DEP kao vodea institucija i Ministarstvo pravde BiH kao nadlena.
Jedna je od tih aktivnosti: Standardizirati i dalje podravati one-stop-shop service u BiH
(servis sve na jednom mjestu), to e predstavljati podrku u pokretanju posla na podruju
BiH. Realizacija ove aktivnosti prolongirana je sa februara 2010. na decembar 2010. jer
nadlene institucije nisu dostavile traene informacije u predvienom roku. Druga
aktivnost se tie zahtjeva: Jaati zakonodavni okvir izmjenama i dopunama Zakona o
politici direktnih stranih ulaganja u BiH; realizirana je jer je Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini stupio na
snagu 22. juna 2010. godine.7
Istovremeno, u Federaciji Bosne i Hercegovine nije bilo pomaka u ovoj oblasti jo od
usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim drutvima,8 koji nije
donio izmjene potrebne za harmonizaciju s evropskim propisima.
Nadlenosti nad privrednim procesima, zakonodavstvom i privrednim pravosuem
utvrene su na entitetskoj razini. Uoljivo je da vlasti Republike Srpske nastoje uskladiti
zakonski okvir u privrednom pravu s propisima EU-a ne ekajui harmonizaciju s
Federacijom BiH. Ova praksa je kratkorono pozitivna za RS jer na taj nain, barem u
6
Polugodinji pregled realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije prioriteta iz dokumenta Evropsko
partnerstvo sa BiH 1. januar 2010. 30. juni 2010. Vijee ministara BiH, Sarajevo, juli 2010., str. 65.
Slubeni glasnik BiH, broj 48/10.
Slubene novine F BiH, 84/08.
Monitoring
kretanje
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
29
teoriji, za sada, osigurava poznati pravni okvir za investitore iz EU-a,

a domae privrednike suoava s problemom konkurentnosti. No,
dugorono, teko da ovakva praksa moe dovesti do eljenoga
privrednog, a ne samo politikog probitka. Sve dok pravila
poslovnog nastana i pravna sigurnost u poslovanju ne budu
harmonizirani u oba entiteta i Distriktu Brko ne moe se oekivati
znaajan pozitivan trend jer je i cijela BiH s tritem od oko 3,7
miliona ljudi premala, a da ne govorimo o zainteresiranosti za trite
RS-a od oko 1,2 miliona ljudi. No, ipak, u usporedbi s Federacijom
BiH ovakva nastojanja vlasti RS-a su za pohvalu, jer one ne ekaju
zadnji rok za realizaciju aktivnosti koje mogu poboljati
zakonodavni okvir u oblasti poslovanja. Federacija BiH mora
prevladati svoj indiferentan odnos prema procesu evropskih
integracija i jaanju pravne sigurnosti u poslovanju, posebno zbog
postojanja 10 kantona koji imaju svoja ministarstva privrede
direktno odgovorna za osiguravanje povoljnoga poslovnog
okruenja, transparentnog i jednako dostupnog svima, kako
domaim, tako i stranim firmama ili njihovim podrunicama.
Primjer Zakona o privrednim

drutvima pokazuje na koji nain
se Vlada Federacije BiH odluivala
za rjeavanje trenutnog problema
i gaenje vatre umjesto graenja
sistema koji bi garantirao pravnu
sigurnost poslovnih subjekata.
Postavlja se i pitanje - koliko
ovakva odluka zapravo odmae
pravnoj sigurnosti lokalnih i
stranih privrednih subjekata i
kreiranju pozitivnoga poslovnog
okruenja?
Moemo konstatirati da je ispunjavanje ovoga evropskog prioriteta

neadekvatno te ovakva situacija, uza sve ostale probleme u
konkurentnosti bh. privrede, ne doprinosi pravnoj sigurnosti koja je jedan od bitnih
preduvjeta za sve investitore, i strane, prije svega one iz EU-a, i domae.

Ispunjenost mjera u oblasti poslovnog nastana je polovina. Od 1. januara 2010. u

primjeni je Zakon o privrednim drutvima,9 koji je usklaen sa 7 kompanijskih direktiva
EU-a. U skladu sa Zakonom o sudovima Republike Srpske,10 od 1. maja 2010. u RS-u je
poelo s radom pet okrunih privrednih sudova (Banja Luka, Doboj, Bijeljina, Trebinje i
Istono Sarajevo) i jedan Vii privredni sud sa sjeditem u Banjoj Luci.
U Federaciji BiH nije bilo zakonodavnih ni drugih aktivnosti u ovoj oblasti. to se tie
aktivnosti dravnog nivoa, rok za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini bio je februar 2010. godine, a
Zakon je konano stupio na snagu 22. juna 2010. Drugih zakonodavnih aktivnosti
relevantnih za poslovni nastan u izvjetajnom periodu nije bilo.
U Izvjetaju o napretku BiH za 2010. godinu takoer se navodi:11 Nije napravljen napredak
u oblasti poslovnog nastana. Administrativne procedure za licenciranje i dobivanje
dozvola za strane i domae kompanije kao i za samozaposlene moraju biti usuglaene.
Odsustvo jedinstvenog sistema registracije kompanija za cijelu zemlju nastavlja oteavati
poslovne aktivnosti. Bosna i Hercegovina nije napravila napredak ka priznavanju
profesionalnih kvalifikacija EU-a.
Slubeni glasnik RS-a, br.127/08 i 58/09.
10
Slubeni glasnik RS-a, br. 114/04, 109/05, 37/06, 119/08.
11
Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. Radni dokument osoblja Komisije, Bruxelles 9.
novembar 2010., SEC (2010) 1331, str. 36.
Monitoring
strana
30
godinji
i z v j e ta j
l ava
Bosne
kretanje
hercegovine
2 0 1 0 .
Osnovni razlog, iako nije opravdavajui, to u oblasti poslovnog nastana nema napretka
jeste to ta tematika nije predmet Privremenog sporazuma ve SSP-a. Ipak to ne bi trebalo
da bude izgovor vlastima da ne rade na unapreenju poslovnog okruenja, ekajui da
se rokovi priblie isteku.
primjer: Privatizacija i zakoni o privrednim drutvima
U Federaciji BiH nije bilo zakonodavnih ni drugih aktivnosti u oblasti poslovnog nastana,
ni poboljanja poslovnog okruenja uope. tavie, niz privatizacijskih afera i trogodinja
sapunica u oblasti razvoja elektroenergetskog sektora u Federaciji BiH uruili su u
potpunosti poslovni imid Federacije BiH kao povoljnoga privrednog okruenja. Mnogi
pokuaji da se preko noi doe do rezultata vodili su preko nepropisnih tendera,
nepostojanja odluka nadlenih organa, kompromitacije rada agencija za privatizaciju te
nerealiziranih i raskinutih ugovora u kojima su rtve uglavnom bili radnici.12 Kompletna
aktivnost Vlade FBiH se mogla percipirati kao pokuaj gaenja vatre koju su izazvale te iste
strukture. Odsustvo strategije i vizije u voenju privredne i industrijske politike te pravna
nesigurnost odlikovali su sve te aktivnosti. Odsustvo pravnih propisa usuglaenih s
praksom u Evropskoj uniji odbijalo je respektabilne kompanije iz Evrope, a privlailo
strateke partnere koji takoer ele preko noi ostvariti dobit.
Krajem septembra 2010. usvojene su izmjene Zakona o privrednim drutvima u FBiH koje
su rijeile jedan gorui problem, ali poslale veoma lou poruku o pravnoj sigurnosti u
poslovanju u Federaciji. Naime, na zahtjev federalnog premijera Mustafe Mujezinovia,
23. septembra 2010. odrana je 18. vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH,
kako bi delegati ponovo razmotrili Prijedlog zakona o dopunama Zakona o privrednim
drutvima za koji nije bilo potrebne veine na sjednici Doma odranoj 14. septembra
2010. Ova taka je stavljena na dnevni red s ciljem spaavanja 1.900 radnih mjesta u
Krivaji 1884 d.o.o. Zavidovii. Ovim je izmjenama omogueno da se dio firme koji je pod
steajem moe izdvojiti i privatizirati, a drugi dio ostaviti za sanaciju. Parlamentarni dom
je uvaio zahtjev Vlade FBiH, a za navedeni prijedlog ruku je digla veina u Domu naroda
Parlamenta FBiH.
12
Federalno ministarstvo energetike, privrede i rudarstva uputilo je Parlamentu Federacije prijedloge o

stratekim ulaganjima u elektroenergetski sektor, obnavljanju starih i izgradnji novih kapaciteta te izboru
stratekih partnera bez prethodnih konsultacija i odluka Skuptine i Nadzornog odbora Elektroprivrede
BiH. Netransparentan izbor partnera iz Kazahstana predstavljao je kulminaciju koja je svoj epilog imala
u ponitavanju cijelog procesa u Parlamentu FBiH i zahtjev za prethodnom izradom strategije razvoja
elektroenergetskog sektora. Ovakvo odsustvo stratekog i ozbiljnog planiranja te negativan rezultat
privatizacijskih procesa, poput sluaja Feroelektra, i konano nedavno ustanovljene neregularnosti na
Sarajevskoj berzi samo su dalje kompromitirali poslovno okruenje u Federaciji BiH.
Monitoring
kretanje
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
G lava v
poglavlje 4. tekua plaanja i kretanje kapitala
(l. 60.- 62. ssp-a)

partnerstva
U Izvjetaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu Evropska komisija je ocijenila

da je odreen pomak napravljen kod podruja koja se tiu tekuih plaanja i kretanja
kapitala u BiH.13 U odnosu na 2009. godinu, kada je utvreno da nije bilo znaajnih
promjena u oblasti kretanja kapitala,14 ovo predstavlja pozitivan pomak.
U nacrtu polugodinjeg pregleda realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije
prioriteta iz dokumenta Evropskog partnerstva za period 1. januar 2010. 30. juni 2010., koji
je Direkcija za evropske integracije BiH (DEI) dostavila Vijeu ministara,15 konstatirano je
da je izvrena potpuna harmonizacija entitetskih propisa meusobno, kao i s acquisem,
u oblasti devizne politike i poslovanja i da su time otklonjene posljednje, za sada,
nametnute prepreke za nesmetan tok kapitala u inozemstvo i iz njega. Meutim, u
Izvjetaju Evropske komisije o napretku BiH u 2010. godini je navedeno da i dalje postoje
ogranienja u entitetskim zakonima o deviznom poslovanju u pogledu iznosa deviznog
novca koji nerezidenti mogu da prenesu u inozemstvo, da nije napravljena potpuna
harmonizacija sa zahtjevima EU-a, te da nedostaje koordinacije u koncipiranju i
implementaciji zakonskih reformi u ovoj oblasti.16
Izvjetaj Evropske komisije i izvjetaj DEI-ja17 vie ne spominju Zakon o okviru devizne
politike u BiH koji je bio predmetom rasprave i parlamentarnog razmatranja krajem 2009.
godine. Meutim, konstatacija Evropske komisije o potrebi daljnje koordinacije reformi
u ovoj oblasti moda e ponovo aktualizirati ovo pitanje za koje je, oito, implicitno
stajalite nadlenih institucija da je ovaj zakon nepotreban za cjelovito ureivanje ove
oblasti i da je ureivanja ovog pitanja na entitetskom nivou dostatno rjeenje.
To je razlog zbog kojeg Zakon o okviru devizne politike u BiH nije ponovo upuen u
parlamentarnu proceduru u 2010. godini. Samo radi podsjeanja, prijedlog zakona koji
je Vijee ministara proslijedilo Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH 17.
4. 2009. i koji je usvojen na sjednici Komisije za financije i budet na 46. sjednici odranoj
8. maja 2009. bio je odbaen u Predstavnikom domu na 53. sjednici odranoj 30. maja
2009. jer nije dobio dovoljnu entitetsku veinu.18
13
European Commission (2010), 2010 Progress Report for Bosnia and Herzegovina, strana 36.
14
Evropska komisija (2009), Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2009. strana 38.
15
Direkcija za evropske integracije (2010), Pregled realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije
prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za period 1. januara 2010. 30. juni 2010, strana 76.
16
17
Direkcija za evropske integracije (2009), Izvjetaj o stanju provoenja Privremenog sporazuma/SSP-a za

period 1. juli 2009. godine 31. decembar 2009. godine, strane 56.
18
21 glas iz Federacije BiH za i 11 protiv od strane poslanika iz Republike Srpske.
strana
31
Monitoring
strana
32
godinji
i z v j e ta j
l ava
Bosne
kretanje
hercegovine
2 0 1 0 .
Trebalo je da osnovni cilj spomenutog zakona bude da uvede standardna ponaanja u

ekonomskim odnosima, a na monetarnom planu standarde kojima se nastoje iskljuiti
devizna ogranienja te na temelju istog budu ureeni osnovni zakoni Federacije BiH i
Republike Srpske.19 Zakonom su se definirala temeljna naela deviznog poslovanja: 1)
naelo slobode deviznog poslovanja, 2) naelo rezidentnosti, 3) naelo jednakog
tretmana fizikih i pravnih lica, 4) naelo da su svi kapitalni poslovi izjednaeni sa svojim
ekonomskim uincima i 5) naelo jedinstvenosti i jednoobraznosti. Nadalje, zakonom je
uvedena jedinstvena nomenklatura pojmova u oblasti devizne politike i poslovanja u
skladu s Aneksom 1 Direktive 88/361/EEC.
Konano stajalite je bilo da je ovaj zakon zapravo redundantan, jer su izmjene i dopune
Zakona o deviznom poslovanju (koji je u trenutku razmatranja zakona ve bile na snazi
u Republici Srpskoj) bile u dobrom omjeru u skladu s naelima koja su bila preuzeta iz
relevantnih EU direktiva, te da Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine s
naknadnim izmjenama i dopunama ve regulira pitanja nadlenosti i odgovornosti
Centralne banke u ovoj oblasti.20 Ponovne izmjene i dopune Zakona o deviznom
poslovanju Republike Srpske su usvojene u septembru iste godine, ime je izvrena
zavrna harmonizacija sa zahtjevima EU-a. Na koncu, Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine je u julu 2010. usvojio Zakon o deviznom poslovanju Federacije BiH, koji je
potom stupio na snagu 1. oktobra 2010. godine.
Jedno od bitnih pitanja koje je bilo regulirano nacrtom zakona bilo je pitanje primjene
zatitnih mjera. Prijedlog zakona dao je mogunost Centralnoj banci BiH da posebnim
aktom propie i provede zatitne mjere21 u sluajevima kada kretanje kapitala
prouzrokuje ili prijeti da prouzrokuje ozbiljne potekoe u provedbi monetarne politike
ili devizne politike, odnosno radi izvrenja sankcija Ujedinjenih naroda i drugih
meunarodnih organizacija iji je lan BiH.
Ovo rjeenje je kompatibilno s rjeenjima u susjednim dravama, u kojima gore
spomenute zatitne mjere u cilju spreavanja ozbiljnih potekoa u provedbi devizne ili
monetarne politike donose i izvravanju narodne, odnosno centralne banke. U
entitetskim zakonima odreena ogranienja su predviena, meutim nisu eksplicitno
definirana kao zatitne mjere, nisu definirani preduvjeti za donoenje takvih zatitnih
mjera niti se postavljaju ogranienje na duinu njihovog vaenja, kao to je u skladu s
odredbama i zahtjevima Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Nadalje, ovlatenja za
donoenje odreenih ogranienja povjerena su nadlenim entitetskim ministarstvima,
odnosno ministrima financija.
U pogledu funkcioniranja trita kapitala, nacrt izvjetaja o polugodinjoj realizaciji EP-a
je utvrdio slijedee: Cjelokupna institucionalna infrastruktura (komisija za hartije od
vrijednosti, berza, centralni registar hartija od vrijednosti) ureena entitetskim zakonima
o hartijama od vrijednosti, te je obezbijeena pravna sigurnost emisije i prometovanja
obveznica na entitetskom nivou, a u skladu s ustavnim nadlenostima i zakonskim
ovlatenjima.22
19
Prijedlog Zakona o okviru devizne politike u Bosni i Hercegovini, lan 2.
20
Pogledati transkripte sa 53. sjednice Predstavnikog doma PSBiH odrane 30. maja 2009. godine.
21
Zatitne mjere mogu da budu: 1) ogranienje plaanja po osnovu tekuih i kapitalnih poslova; 2)
ogranienje i zabrana iznoenja iz inozemstva novca ili vrijednosnih papira; 3) ogranienje rezidentima
da raspolau sredstvima u inozemstvu ili na deviznim raunima; 4) ogranienje obavljanja kreditnih
poslova izmeu rezidenata i nerezidenata; 5) ogranienje i zabrana kupovine i prodaje deviza i efektnog
stranog novca; 6) ogranienje davanje garancija ili jamstava, zaloga ili drugih osiguranja za raun
nerezidenata; 7) ogranienje i zabrana poslova terminske kupoprodaje deviza i 8) druge neophodne
mjere.
22
Direkcija za evropske integracije (2010), Pregleda realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije
prioriteta iz dokumenta Evropskog partnerstva za period 01.01.2010. 30.06.2010, strana 76.
Monitoring
kretanje
Bosne
lava
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
Meutim, u Izvjetaju Evropske komisije o napretku za 2010. godinu konstatirano je da

trita kapitala u BiH jo nisu u potpunosti funkcionalna.23 U tome kontekstu je poetkom
oktobra 2010. godine saopeno iz Sarajevske berze da je osnovana Koordinacijska radna
grupa za unapreenje trita kapitala Federacije BiH s ciljem, kako je navedeno,
prevladavanja teke situacije na tritu kapitala Federacije BiH. Pored predstavnika
Komisije za vrijednosne papire FBiH, na sastanku su uestvovali predstavnici Registra
vrijednosnih papira FBiH, Sarajevske berze / burze vrijednosnih papira, Udruenja
profesionalnih posrednika u prometu vrijednosnim papirima te Udruenja drutava za
upravljanje fondovima, koji e ujedno initi i lanove spomenutoga koordinacijskog tijela.
Na sastanku nisu bili predstavnici Federalnog ministarstva financija.

Uvidom u lanove 60.62. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, koji reguliraju pitanja

tekuih plaanja i kretanja kapitala, ukazuju na to da su ispunjeni neki od kljunih
zahtjeva koji su postavljeni pred vlasti BiH u ovom periodu u ovoj oblasti. Meutim,
slijedea podruja ostaju jo nerijeena:
to se tie direktnih stranih ulaganja, i dalje ostaju ogranienja na omjer inozemnog
kapitala u sektoru medija,24 to ini da taj segment nije u potpunosti usklaen sa lanom
61., stav 1. SSP-a.
lan 61., stav 2. tie se omoguavanja dravljanima drava lanica Evropske unije da budu
vlasnici nekretnina u BiH, mada je ostavljen rok od est godina nakon stupanja na snagu
SSP-a da vlasti u BiH prilagode svoje zakonodavstvo u vezi sa stjecanjem nekretnina u
Bosni i Hercegovini kako bi dravljanima drava lanica osigurala isti tretman kao i svojim
dravljanima. Ovo bi trebalo biti ureeno entitetskim zakonima o stvarnim pravima koja,
po posljednjim raspoloivim informacijama, ili su usvojena, ali nisu stupila na snagu (u
Republici Srpskoj), ili nisu uope usvojena (u Federaciji BiH).
to se tie iste odredbe SSP-a, entitetskim zakonom o deviznom poslovanju u RS-u
izvrena je obaveza iz lana 61. SSP-a koja se odnosi na liberalizaciju financijskih kredita
s rokom dospijea duim od godinu dana, dok se odobravanje kratkoronih financijskih
kredita nee liberalizirati do isteka pete godine od stupanja SSP-a na snagu, a u
meuvremenu e se nastaviti s primjenom mjera koje omoguavaju stvaranje potrebnih
uvjeta za daljnju postepenu primjenu pravila Zajednice o slobodnom kretanju kapitala,
u skladu sa lanom 62. SSP-a.25
Zatitne mjere koje su propisane lanom 61., stav 5. ostale su nedefinirane jer nije dolo
do usvajanja prijedloga zakona koji je u lanovima 17. i 18. regulirao ovo pitanje.
U skladu sa lanom 62., stavom 2., po isteku pete godine od dana stupanja na snagu SSPa Vijee za stabilizaciju i pridruivanje (VSP) utvrdit e detaljne aranmane za potpunu
primjenu pravila EU-a o kretanju kapitala. Po planu aktivnosti u Akcionom planu za
provedbu Evropskog partnerstva VSP je trebalo da bude uspostavljen ve u martu 2009.
godine, ali je taj rok prolongiran za decembar 2010. Nadalje, u Programu mjera za
provedbu Privremenog sporazuma / SSP-a za period 1. januar 2010. 31. decembar 2011.
23
24
25
Direkcija za evropske integracije (2010), Pregled realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije
prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo za period 1. januar 2010. 30. juni 2010, strana 76.
strana
33
Monitoring
strana
34
godinji
i z v j e ta j
l ava
Bosne
kretanje
hercegovine
2 0 1 0 .
VSP se spominje kao nosilac pojedinih aktivnosti u tom periodu, i ukazuje na to da je

njegova uspostava trebala biti zavrena u 2009. godini. Na osnovu do sada raspoloivih
informacija nije poznato koje su aktivnosti poduzete u vezi s njegovim osnivanjem.
primjer: Zatitne mjere pri deviznom poslovanju
Zakon o deviznom poslovanju Republike Hrvatske (Narodne novine Republike Hrvatske,

broj 96/03) definira slijedee preduvjete za poduzimanje zatitnih mjera (u lanku 47.):
1.
Ako kretanje kapitala prouzroi ili prijeti da e prouzroiti ozbiljne potekoe pri
provoenju monetarne ili devizne politike.
2.
Ako su one potrebne radi izvrenja sankcija Ujedinjenih naroda i drugih

meunarodnih organizacija kojih je Republika Hrvatska lanica.
Zatitne mjere koje Narodna banka Republike Hrvatske moe da poduzme ukljuuju
(lanak 48.):
1.
ogranienje rezidentima da raspolau sredstvima na raunima u inozemstvu ili

na deviznim raunima u Republici Hrvatskoj;
2.
obvezu banaka da Hrvatskoj narodnoj banci prodaju devize na osnovi

mjenjakih poslova banaka i ovlatenih mjenjaa;
3.
ogranienje obavljanja kreditnih poslova izmeu rezidenata i nerezidenata;
4.
ogranienje obavljanja plaanja i naplata na osnovi obveza i potraivanja u

poslovima s inozemstvom;
5.
ogranienje prijenosa vrijednosnih papira, strane gotovine i zlata u Republiku

Hrvatsku i iz Republike Hrvatske;
6.
ogranienje obavljanja transakcija vrijednosnim papirima i zlatom izmeu

rezidenata i nerezidenata;
7.
ogranienje davanja garancija ili jamstava, zaloga ili drugih osiguranja za raun
nerezidenata.
Zatitne mjere se postavljaju za period od est mjeseci, s tim da se taj rok moe iznimno
produiti uz suglasnost Hrvatskoga sabora. Narodna banka ima obavezu da informira
Vladu Republike Hrvatske i Komisiju za vrijednosne papire Republike Hrvatske prije
odluke o primjeni zatitnih mjera.
Monitoring
U s k l a I va n j e
Z a ko n a , p r ovo e n j e Z a ko n a
Bosne
lava
vI
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
35
I pravIla konkUrencIje
G lava v I
U sk la I va nj e Za ko na , p rovo en je
Z a ko na I p r av Ila kon kUr en cIje

Kljuni je prioritet Evropskog partnerstva u oblastima koje pokriva Glava

VI. SSP-a slijedei: Postii znatan napredak u stvaranju jedinstvenoga
ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini koji podrava slobodno
kretanje roba, kapitala, usluga i osoba. Osnovna je aktivnost usmjerena
na realizaciju ovog prioriteta sadrana u ovome: Nastaviti
harmonizaciju propisa iz oblasti koje reguliraju kretanje roba, kapitala
i usluga s propisima EU-a. Glavna institucija zaduena za realizaciju kao
nosilac aktivnosti je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH,26 no realizacija ove aktivnosti je prolongirana s februara na
decembar 2010.27 U daljnjoj konkretizaciji Ministarstvo financija i trezora
je zadueno za slijedee: Dalje donositi i provoditi niz mjera i propisa
sekundarnog zakonodavstva ime e se osigurati funkcioniranje
unutranjeg trita u pravno-tehnikom smislu, no i realizacija te
aktivnosti je prolongirana s februara na decembar 2010. Vijee ministara
BiH je zaduilo DEI da u suradnji s nadlenim dravnim i entitetskim
ministarstvima i institucijama pripremi tabelarni prikaz uzajamne
usklaenosti entitetskih propisa i usklaenosti tih propisa s acquis
communautaireom u oblasti unutarnjeg trita, koji e dostaviti
Evropskoj komisiji.28
Skoro svim aktivnostima su

rokovi iz 2009. i s poetka 2010.
prolongirani za kraj 2010. ili
ak 2011. godine. Jedini izuzeci
su aktivnosti u provedbi
Zakona o intelektualnom
vlasnitvu te jaanje Instituta
za zatitu intelektualnog
vlasnitva.
26
Odgovornost dijeli s Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom financija i trezora BiH,
Ministarstvom pravde BiH, ministarstvima financija entiteta i ministarstvima pravde entiteta te Agencijom
za indirektno oporezivanje.
27
DEIBiH, Polugodinji pregled realizacije aktivnosti iz Akcionog plana realizacije prioriteta iz dokumenta
Evropsko partnerstvo sa BiH 1. januar 2010. 30. juni 2010. Vijee ministara BiH, Sarajevo, juli 2010., str. 13.
28
DEIBiH, str. 13.
Monitoring
strana
36
godinji
i z v j e ta j
l ava
vI
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
U vezi s ekonomskim prioritetima relevantnim za Glavu VI. zahtijeva se slijedee: Jaati

pravnu pouzdanost za lokalne i strane privredne subjekte i unaprijediti poslovno
okruenje. Unutar ovoga prioriteta definirano je pet aktivnosti,29 od kojih su dvije
realizirane, a tri prolongirane s poetka na kraj 2010.30 U pogledu evropskih standarda koji
tretiraju unutarnje trite fokus je na politici konkurencije, dravnim pomoima, Agenciji
za nadzor nad tritem, javnim nabavkama intelektualnim vlasnitvom, mentalnim
zdravljem, zapoljavanjem i socijalnom politikom.
Kratkoroni prioritet je poboljati postojee antitrustovsko zakonodavstvo u skladu sa
zahtjevima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i ojaati administrativni kapacitet
Konkurencijskog vijea. Na redovnom pripremnom sastanku (RPM) utvreno je da je
Zakon o konkurenciji usklaen s regulativom EU-a,31 kao i podzakonski akti, te da su
administrativni kapaciteti Konkurencijskog vijea popunjeni u skladu s aktualnim
pravilnikom. Za kontinuiranu edukaciju dravnih slubenika u oblasti konkurencije
osigurano je 65 miliona KM u budetu za 2010. U vezi s ovim ostaje nejasno: ko se sve
educira u oblasti konkurencije, slubenici Konkurencijskog vijea (KV) ili i drugi dravni
slubenici koji su svojim radom vezani za Zakon o konkurenciji?
Kao srednjoroni prioritet zahtijeva se provoenje zakonodavstva o dravnoj pomoi te
uvjeti da tijelo za praenje dravne pomoi djelotvorno funkcionira. Kod ovog prioriteta
postoji mnotvo nedoreenosti, kako u planiranju, tako i u realizaciji.32 Naime, kao nosilac
posla se javlja Konkurencijsko vijee BiH iako obim posla i zakonodavni obuhvat dravnih
pomoi prevazilazi nadlenosti Konkurencijskog vijea. Nosilac posla bi trebalo da bude
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a KVBiH tek jedna od institucija
ukljuenih u proces kao dio mehanizma kontrole dravnih pomoi koji je na kraju lanca
uspostave sistema dravne pomoi u BiH. Nadalje se kao aktivnost navodi: Kadrovski
popuniti tijelo za praenje dravne pomoi kako bi moglo efikasno funkcionirati, to ne
odgovara istini i statusu ovog predmeta u procesu realizacije SSP-a. Naime, zakon o
sistemu dravne pomoi nije donesen, nema ni nadlenoga novog tijela, pa se ono stoga
ne moe ni popuniti ni efikasno funkcionirati, te je prolongirano za decembar 2010.
Kratkoroni prioritet da Agencija za nadzor nad tritem bude potpuno funkcionalna
realiziran je u predvienom roku. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i
Agencija izvrili su predviene aktivnosti edukacije i osiguravanja uvjeta za rad. No
srednjoroni prioritet o uspostavi sistema nadzora nad tritem koji je u skladu s
evropskim standardima je djelimino realiziran. Izvreno je to zahvaljujui sredstvima
IPA-e. No analiza nedostataka i potreba Agencije prolongirana je s juna na novembar
2010.
Jedan od kljunih prioriteta je osigurati da jedinstven sistem javnih nabavki ispravno
funkcionira te provesti zakonodavstvo i procedure o javnim nabavkama. Dvije aktivnosti
Agencije za javne nabavke su prolongirane za 2011. godinu.33
29
Izmjene i dopune Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, 22. juni 2010. (Slubeni glasnik BiH,
broj 48/10); Vriti promociju prednosti alternativnog rjeavanja sporova na nivou izvrnih vlasti u BiH,
DEIBiH, str. 62.
30
Kontinuirano raditi na poboljavanju zakona i podzakonskih akata koji reguliraju oblast te promovirati
prednosti alternativnog rjeavanja; standardizirati i dalje podravati one-stop-shop service u BiH;
osigurati strateke smjernice za razvoj alternativnog rjeavanja sporova.
31
Slubeni glasnik BiH, 80/09 i 34/10.
32
DEIBiH, str. 81.
33
Pruanje tehnike i savjetodavne pomoi ugovornim organima i ponuaima na juni 2011. a

implementacija programa obuke iz oblasti javnih nabavki na novembar 2011., uvjetovano usvajanjem
novog teksta Zakona o javnim nabavkama, DEIBiH, str. 82.
Monitoring
Bosne
lava
vI
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
Najvei stepen ispunjenja zahtjeva evropskih standarda u pogledu unutarnjeg trita je

ponovo u oblasti intelektualnog vlasnitva kao jednog od kljunih prioriteta.34 Naime,
osnovni prioritet je slijedei: Osigurati da Institut za intelektualno vlasnitvo bude
potpuno operativan, tako da moe obavljati svoje zadatke djelotvorno, te provesti
postojei pravni okvir, a obavljene su sve aktivnosti vezane za Svjetsku organizaciju za
intelektualno vlasnitvo (WIPO)35 i njezine standarde usvajanjem potrebnih zakona i
jaanjem svjesnosti javnog mnijenja te dijelom i obukom sudija, tuilaca i carinskih
slubenika.
U oblasti zapoljavanje i socijalne politike vidljivo je odgaanje realizacije aktivnosti za
kraj 2010. godine, te su stoga aktivnosti djelimino realizirane, i to uglavnom one koje se
tiu planiranja i kreiranja strategija. S obzirom na to da je ovo oblast koja zahtijeva
viedimenzionalan pristup i ukljuuje desetke aktera s raznih nivoa vlasti, uoljivo je
lutanje u kreiranju mehanizama za suradnju meu institucijama kao preduvjetu za
realizaciju planova i aktivnosti.36 Osnovni prioritet je stoga postavljen veoma iroko,37
kao i na podruju zatite potroaa te zdravlja i zatite mentalnog zdravlja.
Sve aktivnosti na realizaciji prioriteta u oblasti obrazovanja i istraivanja prolongirane su
iz 2009. za kraj 2010., a neke, poput onih koje se tiu primjene generiki kvalificiranog
okvira za visoko obrazovanje u etiri odreene oblasti studiranja, prolongirane su i za
decembar 2011. iako su za njih osigurana sredstva iz IPA 2007.
Openito, iz analize realizacije Programa usklaivanja prioriteta u zakonodavnim
aktivnostima za provedbu Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma moe se
zakljuiti da su skoro sve aktivnosti s rokovima realizacije u 2009. i poetkom 2010.
prolongirane za kraj 2010. ili ak 2011. godine. To nam govori o stagnaciji i nedostatku
politike volje i administrativnih kapaciteta za realizaciju aktivnosti u ovoj oblasti. Jedini
izuzeci su aktivnosti u provedbi Zakona o intelektualnom vlasnitvu i Zakona o
konkurenciji te jaanje institucija Instituta za zatitu intelektualnog vlasnitva,
Konkurencijskog vijea i Agencije za nadzor nad tritem. Ovo moemo dovesti u vezu s
odsustvom politizacije procesa primjene zakona koji su im u opisu posla.

Opi nivo usvajanja kljunih zakonskih akata u oblastima koje spadaju u Glavu VI. SSP-a
moemo ocijeniti nezadovoljavajuim. Od 25 zakona usvojenih u 2010. godini sedam ih
se tie Glave VI SSP-a. Od toga est zakona pokriva oblast intelektualnog vlasnitva,38 a
jedan oblast javnih nabavki.39 To ponovo potcrtava zakljuak da oblast prava
intelektualnog vlasnitva ima najvii stepen realizacije od svih oblasti u Partnerstvu i
34
DEI x.
35
World Intelectual Property Organisation Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo.
36
Agencija za statistiku BiH, Vlada DB, Vlada FBiH, Vlada RS-a, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za
ekonomsku koordinaciju RS-a, Ministarstvo financija FBiH, Ministarstvo financija RS-a, Ministarstvo
financija i trezora BiH, relevantna ministarstva za rad i socijalnu politiku u entitetima i kantonima.
37
Dalje razvijati politike socijalne ukljuenosti i socijalne zatite kao i aktivnosti: Razraditi i provesti sve
sektorske akcione planove u okviru dravne Strategije za smanjenje siromatva i socijalne ukljuenosti.
38
Zakon o autorskom i srodnim pravima, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava,
Zakon o patentu, Zakon o igu, Zakon o industrijskom dizajnu, Zakon o zatiti oznaka geografskog
porijekla.
39
Zakon o izmjenama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
strana
37
Monitoring
strana
38
godinji
i z v j e ta j
l ava
vI
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
Od 25 zakona usvojenih u 2010.

godini sedam ih se tie Glave IV.
SSP-a. Od 12 zakona koji su
trenutno u proceduri nijedan ne
tretira oblasti iz Glave VI. SSP-a.
Nema pomaka u kljunoj oblasti
dravnih pomoi.
Prijelaznom sporazumu u 2010. godini, to se tie Glave VI. Od 12

zakona koji su trenutno u proceduri nijedan ne tretira oblasti iz
Glave VI. SSP-a.
Potrebno je, meutim, izdvojiti jedan od kljunih prioriteta na koji

je u datom periodu stavljen izuzetan naglasak, u pitanju probijanja
rokova, odnosno kroz razliite politike, medijske ili meunarodne
pritiske. To je pitanje ispunjavanja obaveze iz lana 71. SSP-a (lan
36. Privremenog sporazuma), tj. donoenja zakona o sistemu
dravne pomoi i uspostavi neovisnog regulatornog tijela. Naime,
Bosna i Hercegovina se obavezala lanom 71. SSP-a (lan 36.
Privremenog sporazuma) donijeti zakon o dravnim pomoima koji
e definirati i neovisno tijelo za kontrolu dravnih pomoi u roku
od dvije godine od stupanja na snagu Prijelaznog sporazuma. Ovaj
rok je istekao 1. jula 2010. O vanosti donoenja ovog zakona
govori injenica da je Evropska komisija ve 2006. otpoela projekt Podrka za
konkurenciju i dravne pomoi u BiH, koji je financirala s 1,5 miliona eura u trajanju od
dvije i po godine. Projekt je rezultirao pripremom svih neophodnih zakonskih i analitikih
dokumenata, pozitivno ocjenjenih, no nikada nisu poslani Vijeu ministara jer se
predstavnici radne grupe iz institucija (posebno RS) nisu uspjeli usuglasiti oko institucije
nadlene za kontrolu.
Poetkom 2010. tadanji evropski povjerenik za proirenje Olli Rehn pisao je
predsjedavajuem Vijea ministara BiH, bh. ministru vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa i premijeru RS-a (svi iz vladajueg SNSD-a) da se stavi van snage Zakon o
dravnim pomoima u RS-u i u Parlamentu BiH usvoji zakon o dravnim pomoima u
BiH, u skladu sa zahtjevima SSP-a i Evropskog partnerstva, a prije isteka roka 1. 7. 2010.
Kabinet ministra Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH
pripremio je nacrt zakona o dravnim pomoima i poslao ga krajem godine na miljenje
Evropskoj komisiji te dobio negativan odgovor. Konano, pitanje dravnih pomoi bilo je
i jedan od prioriteta u razgovorima koje su sa zvaninicima BiH tokom oktobra obavili
povjerenik za proirenje EU-a tefan Fuele i predsjednik Evropskog vijea Herman van
Rompuy.
U pogledu jaanja kapaciteta i kvaliteta rada Konkurencijskog vijea BiH (KV) moe se
primijetiti jedan pozitivan odmak u kvalitetu, ali i smanjenje u kvantitetu odluka. Naime
dosadanja praksa rada KV-a je bila usredotoena na odluke u oblasti dozvoljenosti
koncentracije (gotovo dvostruko vie od ostalih), dok je veoma mali broj predmeta voen
o pitanju zabranjenih djelovanja te rijetkog broja miljenja. U periodu od 26. januara do
13. oktobra 2010. KVBiH je donijelo 22 odluke, to je 50 posto manje u odnosu na isti
period 2009.40 Pri tome se moe vidjeti da je KVBiH vodilo i sluajeve protiv BH Telecoma
i Telekomunikacija RS-a u vezi sa zloupotrebom dominantnog poloaja te u osjetljivoj
oblasti umskih privrednih drutava. Takoer se pozitivnim moe ocijeniti i davanje dvaju
tematskih miljenja.41 Konano, treba napomenuti da je KVBiH u izvjetajnom periodu
prolo kroz reizbor lanova Konkurencijskog vijea i odralo konstituirajuu sjednicu
novog saziva 1. oktobra 2010.
40
Osam rjeenja, od kojih est u oblasti zloupotrebe dominantnog poloaja, a dva u oblasti koncentracija,
to je suprotno od trenda u proloj godini. Osam miljenja, od kojih jedno u oblasti zabranjenih
sporazuma, pet u oblasti koncentracija i dva tematska. Donesene su i tri obavijesti i tri zakljuka.
41
Miljenje o ocjeni telekomunikacijskog trita HT Mostar i miljenje o odluci o izmjenama i dopunama

odluke o taksiprijevozu u Kantonu Sarajevo.
Monitoring
Bosne
lava
hercegovine
vI
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
39
primjer: Zakon o sistemu dravne pomoi
Ovaj sluaj pokazuje kakvu tetu moe nanijeti nepoznavanje materije i odbacivanje
strune pomoi i prakse drugih drava u regiji koje su ovaj zakon davno usvojile u korist
transparentnosti dravnih izdvajanja i planiranog subvencioniranja onih privrednih
subjekata gdje postoji istinska potreba u cilju postizanja ravnomjernog ekonomskog
razvoja zemlje i stimulacije zapoljavanja.
S obzirom na to da se kod dravne pomoi radi o kontroli transparentnosti i
svrsishodnosti dravnih subvencija privatnim i javnim privrednim subjektima kako oni
ne bi naruavali trinu konkurenciju izmeu BiH i EU-a, odnosno drava lanica, postavilo
se pitanje nadlenosti. Kako se radi o vanjskotrgovinskom elementu, odnosno
osiguravanje da ne doe do naruavanja konkurencije izmeu BiH i EU-a putem
nedozvoljenih prekomjernih subvencija, predstavnici MVTEO-a BiH i Evropske komisije
(EK), kao i strani i domai eksperti, zauzeli su stanovite da u skladu s
Ustavom BiH i nadlenosti u vanjskoj trgovini ovo jeste jasna i
nedvosmislena nadlenost dravnih institucija kao i sam zahtjev
izreen u lanu 71. SSP-a. Nadalje, praksa je takva da ne postoji
nijedna drava aspirantica za lanstvo koja nema ovu instituciju na
Zakon o dravnim pomoima
dravnom nivou te da s ulaskom u Uniju ova nadlenost prelazi
nikada nije bio potrebniji jednoj
direktno na Generalni direktorat za konkurenciju, to govori o
zemlji kao Bosni i Hercegovini
vanosti ove oblasti za EU.
S druge strane, predstavnici RS-a su zauzeli stav da drava BiH nema
sredstava kojima bi raspolagala u ove svrhe jer postoji samo budet
institucija i meunarodnih obaveza BiH, dok su efektivno sredstva i
mehanizmi za subvencije i podrku privredi, odnosno oslobaanju
od poreza na nivoima entiteta i Brko distrikta te stoga zahtijevali
uspostavu triju zasebnih neovisnih tijela. U skladu s tim Narodna
skuptina RS-a je u decembru 2009. donijela Zakon o dravnoj
pomoi privrednim subjektima u RS-u, suprotno izriitim zahtjevima
Komisije da to ne radi, a sam zakon je u potpunosti mimo standarda
EU-a i openito mimo potreba jednog entiteta u oblasti dravnih
pomoi.
sada. Ono to sistem dravne

pomoi zahtijeva nije samo
donoenje zakona, ve
pretpostavki za balansiran
ekonomski razvoj BiH.
Zabranjenim dravnim pomoima smatra se svako izdvajanje bilo kojeg nivoa vlasti iz
budeta ili vanbudetskih fondova ili oslobaanje od poreza usmjereno ka favoriziranju
odreenih privatnih ili javnih preduzea ili proizvodnje odreenih proizvoda koje za cilj
ima stavljanje primalaca dravnih pomoi u povlateniji poloaj, to moe rezultirati
naruavanjem konkurencije na jedinstvenom tritu EU-a. Pri tome se iznos pomoi,
odnosno oslobaanja od poreza koji bi doveo do zabrane mijenjao s vremenom i
trenutno iznosi 400.000 eura po firmi tokom perioda od tri godine.
Sutina sistema dravne pomoi i kontrole sredstava koja se dodjeljuju iz javne kase
privatnim i javnim firmama nije u zabrani dravne pomoi, ve u njenom usmjeravanju
tamo gdje je potrebna, na transparentan nain i u cilju poveanja zaposlenosti i
ostvarivanja balansiranog ekonomskog razvoja svih krajeva Evropske unije. Ako poemo
od te pretpostavke, zakon o dravnim pomoima nikad nije bio potrebniji jednoj zemlji
kao Bosni i Hercegovini sada. Ono to sistem dravne pomoi zahtjeva nije samo
donoenje zakona i uspostava neovisnog tijela za dravne pomoi koje e imati
nadlenost da odobrava i nareuje povrat nezakonitih dravnih pomoi. Sutina procesa
je u stvaranju socioekonomskih analiza razvijenosti pojedinih krajeva BiH kombinirajui
podatke o GDP-u, kupovnoj moi per capita, nezaposlenosti. Rezultat treba da budu
Monitoring
strana
40
godinji
i z v j e ta j
l ava
vI
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
socioekonomske mape koje e identificirati manje ili vie nerazvijene krajeve BiH, pri
emu bi oni nerazvijeniji imali pravo na vie dravne pomoi i ulaganja drave u kapitalne
investicije i podrku stranim investitorima koji otvaraju radna mjesta.
Naalost, dvije godine su izgubljene zbog shvaanja nadlenih institucija i politikih elita
da se radi o zakonu koji e definirati ko, kome i kako zabranjuje raspolaganje javnim
sredstvima omoguavajui paualnost i netransparentnost trenutnog raspolaganja novcem
graana. Zbog toga danas na djelu imamo kupovinu naklonosti medija od strane
politiara, otpisivanje javnih dugova firmama kako bi ih kupili stranaki strateki partneri
iz inozemstva, troenje novca u firme - rupe bez dna, koje su nekonkurentne u obavljanju
svoje funkcije, umjesto u nove tehnologije i ekoloke programe. Krajnji rezultat je openiti
porast nezaposlenosti i razlika u regionalnom razvoju zemlje koji potie migraciju
stanovnitva i netransparentnost u investiranju javnih sredstava na tetu svih graana.
Monitoring
pravda,

sloboda I sIGUrnost
Bosne
lava
hercegovine
vII
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
41
G lava v II
p r av da , s lob od a , s IGUr n os t

partnerstva
Analiza realizacije obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa BiH

u posmatranom izvjetajnom periodu ukazuje da je glavni impuls za
ostvarenje veine definiranih obaveza bilo njihovo podudaranje s
obavezama i aktivnostima sadranim u Mapi puta za liberalizaciju
viznog reima, odnosno perspektiva dobivanja bezviznog reima za
dravljane BiH. Od 73 aktivnosti definirane Akcionim planom za
realizaciju dokumenta Evropsko partnerstvo u predmetnoj oblasti u
izvjetajnom periodu realizirano ih je 49, odnosno 67 posto.
Meutim, istovremeno je primjetno i prosjeno kanjenje od 12 ili
18 mjeseci u odnosu na prvobitno utvrene rokove implementacije
u Akcionom planu, pri emu osnovne razloge za probijanje
prvobitnih rokova za realizaciju predmetnih prioriteta i aktivnosti iz
Evropskog partnerstva treba traiti u nekoliko ravni: preambicioznom
planiranju prilikom izrade samoga Akcionog plana: nije se u
dovoljnoj mjeri uvaio ustavnopravni ni financijski i politiki okvir u
kojem se politiki i legislativni procesi u BiH odvijaju, te niz tehnikih
faktora koji su u implementaciji pojedinih prioriteta s vremenom
doli do izraaja.
Iskljuivo zahvaljujui
konkretnoj perspektivi dolaska
na bijelu Schengen listu, u vezi
sa ime je postojao realan
konsenzus najrelevantnijih
politikih subjekata u BiH,
odreeni napredak u oblasti
pravde, slobode i sigurnosti u
izvjetajnom periodu je
ostvaren.
Posmatrano po oblastima te normativnoj i institucionalnoj ravni definiranih obaveza,

veoma bitan moment podrazumijevao je poduzimanje aktivnosti u pravcu zavretka
procesa reforme policijskih tijela u BiH, odnosno imenovanje direktora i dva zamjenika
Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, zamjenika Agencije za istrage i zatitu
(SIPA), kao i direktora i zamjenika direktora Granine policije BiH. Vijee ministara BiH
usvojilo je Pravilnik o unutranjoj organizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u
BiH, ime je otvoren prostor za njeno puno funkcionalno osposobljavanje. Kako je
predvieno, Direkcija e obuhvaati 1.270 osoba, a popunjavanje sistematiziranih mjesta
realizirat e se preuzimanjem dijela zaposlenika iz Agencije za istrage i zatitu (SIPA) i
putem javnog konkursa.
Monitoring
strana
42
godinji
i z v j e ta j
l ava
vII
Bosne
pravda,
hercegovine
2 0 1 0 .
sloboda I sIGUrnost
Imenovanja direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv

korupcije takoer ukazuje na znaaj perspektive dolaska na bijelu Schengen listu u
kontekstu ispunjavanja prioriteta sadranih u Mapi puta i Evropskom partnerstvu.
Meutim, kako se kasnilo u izradi samoga predmetnog zakona kojim su ureene
nadlenosti i organizacija Agencije, te kako se potom iz politikih razloga kasnilo i pri
stvaranju normativnih i institucionalnih uvjeta za pokretanje postupka za izbor njenog
direktora, do njegovog izbora u periodu pred ope izbore u BiH nije ni dolo, ve je
produen mandat v. d. direktora kako bi uvjet iz Mape puta bio realiziran, a izbor novog
direktora bit e obavljen u najskorije vrijeme.
Kao istovjetan primjer znaaja perspektive liberalizacije viznog reima za ispunjavanje
komplementarnih ili identinih obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo, dodue ovaj
put na legislativnoj ravni, neophodno je navesti usuglaavanje entitetskih krivinih
zakona s izmijenjenim i dopunjenim Krivinim zakonom BiH, ime je osigurana
usuglaenost krivinog zakonodavstva u BiH sa zahtjevima meunarodnih pravnih
instrumenata koje je prihvatila, ukljuujui preporuke Grupe zemalja za borbu protiv
korupcije (GRECO), te relevantne konvencije Ujedinjenih nacija i Vijea Evrope. Pored
toga, u ovoj oblasti realiziran je niz drugih znaajnih aktivnosti u izvjetajnom periodu,
poevi od toga da je Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe
protiv korupcije rijeeno i osiguranje efikasnog sistema za voenje krivinih statistika iz
oblasti korupcije, da su poduzete aktivnosti u izradi i usvajanju etikih kodeksa ponaanja
slubenih i imenovanih osoba na svim nivoima, da se pojaavaju timovi za kriminalistike
analize, realiziraju javne kampanje o problemu korupcije na svim nivoima organizacije
vlasti, organizira specijalizirana obuka za sudije i tuioce u vezi s borbom protiv korupcije,
do toga da je Sporazum o uspostavljanju elektronskih baza podataka izmeu policijskih
tijela i agencija u BiH i Strategija za borbu protiv korupcije u fazi implementacije, da se
djeluje u pravcu uvoenja odgovarajueg sistema financijskih prijava dravnih slubenika
i imenovanih osoba, te poduzimaju aktivnosti u jaanju svijesti o problemu korupcije.
U oblasti pranja novca, u izvjetajnom periodu, djelovalo se u jaanju institucionalnih i
profesionalnih kapaciteta Financijsko-obavjetajnog odjeljenja Agencije za istrage i
zatitu; izabran je njegov naelnik, ali sva sistematizirana mjesta, primarno iz financijskih
razloga, jo nisu popunjena. Slina je situacija i kada je rije o ostalim organizacijskim
strukturama Agencije; u pogledu dinamikog plana realizacije, kada je rije o
popunjavanju sistematiziranih radnih mjesta, to se odvija u oteanim financijskim i
budetskim uvjetima, iako e projektirani procent popunjenosti kadrovskog kapaciteta
Agencije od 85,53 posto do kraja 2010. godine najvjerovatnije biti dostignut.
U oblasti borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, nakon usvajanja revidirane
Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala 2009.2012. godine, Vijee ministara BiH
je februara 2010. godine usvojilo i Akcioni plan za njenu implementaciju, a monitoring
provoenja Strategije i Akcionog plana vrit e radna grupa formirana prema odluci Vijea
ministara, koja je Akcioni plan i sainila.
Zakljuen je i Sporazum o uspostavljanju elektronske razmjene podataka iz evidencija
policijskih tijela i tuilatava, izmeu svih policijskih agencija u BiH, Visokoga sudskog i
tuilakog vijea (VSTV) te Slube za poslove sa strancima, a u toku je instaliranje
odgovarajuih informacijskih sistema i provoenje obuke zaposlenih osoba. U toku je
implementacija sporazuma s Europolom te uspostavljanje tzv. sigurne komunikacijske
mree za meusobnu razmjenu podataka.
U domenu posebnih istranih radnji usvojen je niz podzakonskih akata kojima su
definirani mehanizmi i uvjeti njihovog provoenja, a u funkciju su stavljeni i operativni
kapaciteti Granine policije BiH za nadzor komunikacija, koji zadovoljavaju standarde
Monitoring
pravda,

sloboda I sIGUrnost
Bosne
lava
vII
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
Evropskog instituta za standardizaciju u oblasti telekomunikacija (ETSI). Istovremeno je

pokrenuta inicijativa za uspostavljanje radne grupe na nivou Vijea ministara BiH koja bi
bila zaduena za izradu novog zakona o programu zatite svjedoka u BiH i uputstva o
izdavanju i privremenom mijenjanju potvrda i drugih dokumenata neophodnih za
stvaranje ili odravanje privremeno izmijenjenog identiteta osoba pod zatitom i
zaposlenih u Odjeljenju za zatitu svjedoka.
Usvojena je Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma 2009.2013. godine, a
Odjeljenje SIPA-e za borbu protiv terorizma je gotovo 90 posto popunjeno prema
sistematizaciji radnih mjesta.
U oblasti borbe protiv droga, uz pomo projekta Evropskog centra za praenje droga i
ovisnosti od droga (EMCDDA) do kraja 2010. godine bit e izraen nacrt akcionog plana
za uspostavljanje informacijskog sistema o drogama, pregleda stanja zloupotrebe
opojnih droga u BiH za 2009. godinu i dopuna informacijske mape. U toku je takoer
izrada zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe
opojnih droga koji postavlja zakonsku osnovu za uspostavljanje ureda za droge kao
sredinjega koordinacijskog tijela za objedinjavanje svih napora u spreavanju
zloupotrebe opojnih droga u BiH, a koji e biti zaduen i za izradu akcionog plana za
uspostavljanje informacijskog sistema. Entitetske strategije na polju borbe protiv droga
provode se predvienom dinamikom.
Kada je rije o reformi pravosudnog sistema u BiH, provodi se niz aktivnosti koje imaju za
cilj jaanje nezavisnosti pravosua, posebno kada je rije o programiranju, raspolaganju
i implementaciji budetskih sredstava pravosudnih institucija, pospjeivanju disciplinske
odgovornosti sudija i tuilaca, primarno putem izmjena i dopuna Zakona o Visokome
sudskom i tuilakom vijeu BiH, te definiranju jasnih vremenskih indikatora za rjeavanje
pojedinih kategorija sudskih predmeta na temelju izrade i implementacije Pravilnika o
okvirnim mjerilima za rad sudija, strunih savjetnika i drugih zaposlenih u redovnim
sudovima u BiH. U periodu od aprila do juna 2010. godine taj je pravilnik poetno
implementiran u sedam pilot sudskih organa s razliitog nivoa organizacije vlasti. Na
konferenciji ministara pravosua u BiH, juna 2010. godine, definirane su izmjene i dopune
Akcionog plana za reformu sektora pravde u BiH, iji je primarni cilj redukcija nagomilanih
predmeta u sudovima u BiH. U toku su i aktivnosti koje treba da dovedu do izrade nove
srednjorone strategije za poetnu obuku i struno usavravanje za period 2011.2014.
godine, ija izrada i usvajanje se oekuje do kraja 2010. godine.
Konano, u oblasti viza, granine kontrole, azila i migracija, u skladu s definiranom
dinamikom, kontinuirano se realizira obuka i usavravanje zaposlenih u svim
institucijama BiH koje se bave pitanjima azila i imigracija, u suradnji s Evropskom unijom
i pojedinanim lanicama. Ojaani su kapaciteti Imigracijskog centra, meutim, jo uvijek
se kasni s izgradnjom azilantskog centra, njegovog opremanja i stavljanja u funkciju.
Kontinuirano se vri implementacija Strategije za integrirano upravljanje granicom na
temelju Akcionog plana, kao i Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistonoj Evropi.
Poduzeti su i koraci u pravcu jaanja infrastrukturnih kapaciteta graninih prijelaza;
instaliraju se itai biometrijskih pasoa, ija e puna funkcionalnost uslijediti nakon
instaliranja novoga softverskog paketa KPDG2011. Svi podzakonski akti predvieni
Zakonom o graninoj kontroli usvojeni su i stupili su na snagu, s tim to je nakon izmjena
Zakona o graninoj kontroli utvreno da je za njegovu implementaciju potrebno 12, a ne
13 podzakonskih akata kako je prvobitno bilo predvieno, jer pitanje graninih oznaka
i njihovog postavljanja du granine linije mora biti rijeeno sporazumnim, odnosno
ugovornim aktom s drugom stranom. Svojim internim aktima te sporazumima koje je
zakljuila sa svim susjednim zemljama BiH je izvrila kategorizaciju svih svojih graninih
prijelaza. Ostvaruje se uspjena suradnja sa susjednim zemljama u oblasti kontrole i
strana
43
Monitoring
strana
44
godinji
i z v j e ta j
l ava
vII
Bosne
pravda,
hercegovine
2 0 1 0 .
sloboda I sIGUrnost
unapreenja graninih prijelaza, o emu svjedoi i dva u vezi s tim nedavno potpisana
sporazuma s Crnom Gorom.
Iz ukratko pobrojanih realiziranih aktivnosti predvienih Akcionih planom za realizaciju
prioriteta dokumenta Evropsko partnerstvo sa BiH u ovoj oblasti jasno je da je znaajan dio
obaveza proveden, te da je jedan dio u fazi implementacije. Meutim, iskljuivi vjetar u
lea realizaciji utvrenih obaveza predstavljalo je njihovo podudaranje ili
komplementarnost s obavezama iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima, odnosno
nastojanje politikih subjekata u BiH da preuzete obaveze realiziraju u dinaminom
okviru determiniranom ne samo Mapom puta i njenim akcionim planom, ve i
djelovanjem i najavama Evropske komisije i drugih relevantnih institucija i subjekata
Evropske unije u vezi s ovom problematikom.
U tom kontekstu, uzimajui u obzir sloenost legislativnog postupka na nivou zajednikih
institucija i odsustvo spremnosti politikih subjekata s entitetskog nivoa da se u realizaciji
definiranih obaveza vri bilo kakav prijenos nadlenosti na dravni nivo organizacije
vlasti, a to su osnovni problemi i prepreke koji su identificirani u dosadanjem periodu
realizacije zadataka u predmetnoj oblasti, otvoreno se moe izraziti sumnja u kvalitet i
brzinu realizacije preostalih prioriteta iz Evropskog partnerstva koji nisu obuhvaeni
Mapom puta za liberalizaciju viznog reima.
Ispunjavanje obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima ukazuje na to da ukoliko
postoji jedinstveno i snano opredjeljenje svih relevantnih politikih subjekata u BiH da se
zahtijevane aktivnosti provedu, kompromisni, odgovarajui modalitet realizacije definiranih
obaveza, i pored odreenih problema koji se pojavljuju, mogue je pronai. Svakako, najvie
napora u pravcu postizanja kompromisa zahtijevale su obaveze koje su podrazumijevale
(in)direktni prijenos nadlenosti s entiteta na dravni nivo, odnosno uspostavljanje novih
ili jaanje kompetencija postojeih dravnih institucija. Pri tome se kao centralno mjesto
politike borbe u ovom kontekstu pokazala Parlamentarna skuptina BiH, odnosno njen
Predstavniki dom u manjoj, a Dom naroda u daleko veoj mjeri, to je esto dovodilo do
zastoja u legislativnom postupku ili postupku imenovanja nosilaca rukovodeih funkcija u
tek uspostavljenim institucijama. S druge strane, iako je Dom naroda najvidljiviji krivac
za kanjenje u realizaciji definiranih obaveza, i Vijee ministara BiH takoer snosi znaajan
dio odgovornosti, primarno zbog neadekvatne pripremljenosti nacrta zakonskih akata u
kontekstu pruanja adekvatne ravnotee izmeu potrebe realizacije obaveze iz Mape puta,
s jedne, te ustavnopravne strukture BiH i politikih platformi najrelevantnijih politikih
subjekata, s druge strane. Ovakva nepripremljenost, posebno u oblasti reforme policijske
strukture u BiH, esto je zahtijevala ulaganje dodatnih napora kako bi se dolo do
kompromisnog rjeenja, primarno putem organiziranja ministarskih konferencija i
sastanaka, kao mehanizama izvan postojee institucionalne strukture unutar koje se
realizira legislativni postupak na nivou BiH. Pored toga, svakako je oteavajui faktor za
realizaciju utvrenih obaveza predstavljalo i direktno i indirektno predizborno djelovanje
politikih subjekata u BiH, koje je u odreenim pitanjima dodatno reduciralo prostor za
stvaranje tako potrebnog kompromisa.
Na kraju, ne smije se zanemariti ni injenica da je, uz tekoe vezane za odsustvo
zajednike volje relevantnih politikih subjekata u BiH, veoma znaajan oteavajui faktor
za realizaciju definiranih obaveza, posebno onih koje se odnose na uspostavljanje novih
institucija i agencija na zajednikom nivou i njihovo infrastrukturno i personalno
opremanje, predstavljala i oteana financijska i ekonomska situacija, ije su budetske
reperkusije svakako usporile ili ak privremeno stopirale realizaciju aktivnosti koje
zahtijevaju dodatna budetska izdvajanja. Izmeu ostalog, na to ukazuje i trenutno ope
stanje kada je rije o odnosu iskazanih potreba, odnosno sistematiziranih i popunjenih
radnih mjesta u veini novouspostavljenih institucija drave BiH.
Monitoring
pravda,

sloboda I sIGUrnost
Bosne
lava
vII
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
45
analiza ispunjenosti mjera za provoenje

Privremenog sporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju
Uzimajui u obzir injenicu da se BiH nalazi u fazi pridruivanja

Evropskoj uniji, a na snazi je jo uvijek samo Privremeni
Suprotstavljenost politikih
sporazum, koji oblast pravde, slobode i sigurnosti ne tretira, te
platformi najrelevantnijih politikih
da dio Akcionog plana za implementaciju Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju koji se odnosi na obaveze to nisu
subjekata, razliite percepcije
obuhvaene Privremenim sporazumom ne raspolae jasno
modaliteta njihovog djelovanja u
definiranim rokovima njihove realizacije, postoji objektivna
pravcu realizacije obaveza u
nemogunost identifikacije stepena realiziranosti obaveza iz
pribliavanju Evropskoj uniji, sloen
Glave VII. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Kao i kod
obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo, i ovdje je,
legislativni postupak te insistiranje
meutim, oigledno da je ispunjavanje obaveza iz Mape puta
na dnevnopolitikim interesima,
za liberalizaciju viznog reima doprinijelo paralelnoj realizaciji i
naspram zahtjeva evropskoga
odreenih obaveza iz samog ugovornog akta, i to prije nego
to su one formalno stupile na snagu. U nekim sluajevima radi
integracijskog procesa, mogu se
se o potpunoj, dok je u drugim sluajevima u pitanju djelimina
navesti kao najznaajniji
ili kontinuirana realizacija ugovorno definiranih obaveza. U tom
oteavajui faktori bre realizacije
kontekstu, naprimjer, mogue je identificirati visok stepen
ne samo obaveza iz Glave VII. SSP-a
realiziranosti ugovorne obaveze u oblasti zatite linih
podataka, koja podrazumijeva uspostavljanje nezavisnog
ve svih obaveza BiH u procesu
nadzornog tijela, te usklaivanje bh. zakonodavstva sa
pridruivanja i, kasnije, pristupanja
evropskim i drugim relevantnim meunarodnim standardima
Evropskoj uniji.
(lan 79. SSP-a). Slina je situacija i kada je rije o zakljuenju i
implementaciji Sporazuma o readmisiji s EU-om i zemljama
obuhvaenim Procesom stabilizacije i pridruivanja (lan 81. SSPa), dok su obaveze stalnijeg karaktera one koje se odnose na
reformu pravosua i osiguranje njegove nezavisnosti, borbu protiv svih oblika kriminala
i terorizma, te regulaciju oblasti viza, upravljanja granicom, azila i migracije, u okviru kojih,
kako pokazuju i primjeri pojedinih drava regije koje su prilino blizu punopravnog
lanstva u Evropskoj uniji, dostizanje evropskih standarda zahtijeva relativno dui
vremenski period (lanovi 78. i 80. te 82.85. SSP-a).
S druge strane, uzimajui u obzir navedenu injenicu da je indirektna realizacija obaveza
iz Glave VII. SSP-a, u veem ili manjem obimu, provoena posredstvom realizacije
komplementarnih obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima i prije nego to su
obaveze iz Glave VII. formalno stupile na snagu, nesumnjivo je da e relevantne institucije
u BiH kada SSP stupi na snagu i kada budu konkretizirani vremenski indikatori realizacije
aktivnosti iz Akcionog plana u oblasti pravde, slobode i sigurnosti, imati vie nego povoljan
start za nastavak provoenja ugovornih obaveza.
Monitoring
strana
46
godinji
i z v j e ta j
l ava
vII
Bosne
pravda,
hercegovine
2 0 1 0 .
sloboda I sIGUrnost
primjer:
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe
protiv korupcije
Obaveza uspostavljanja Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv

korupcije temeljila se na nekoliko pravnih i dokumentacionih osnova, meu kojima su
najznaajniji svakako Mapa puta za liberalizaciju viznog reima, dokument Evropsko
partnerstvo sa BiH te preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO)
formalizirane kroz relevantne dokumente Vijea Evrope. Bez obzira na znaaj ove obaveze
te openito izraen problem korupcije ne samo na svim nivoima u BiH ve i u drugim
zemljama u regiji, suprotstavljeni politiki koncepti te razliite percepcije uloge i
nadlenosti nezavisnog upravnog organa koji bi se bavio pitanjem korupcije, a koji su se
mogli identificirati kod razliitih politikih subjekata ne samo po vertikalnoj liniji entitet
zajednike institucije ve i u okviru samih zajednikih institucija, predstavljali su glavni
razlog kanjenju, kako u stvaranju zakonskog okvira za njeno uspostavljanje, tako i u
omoguavanju pune funkcionalnosti ove agencije.
Prvobitnu verziju nacrta zakonskog akta, koji je predviao da budua agencija raspolae
snanim istranim, upravnim i operativnim ovlatenjima, odbacili su predstavnici
Republike Srpske, koji nisu prihvaali bilo kakvo rjeenje koje bi podrazumijevalo prijenos
nadlenosti s entitetskog MUP-a na buduu agenciju, posebno uzimajui u obzir da je RS
prethodno bila usvojila vlastiti strateki dokument o borbi protiv korupcije i uspostavila
zasebnu komisiju koja bi se bavila pitanjem njegove implementacije. Umjesto
prvobitnoga, odbaenog prijedloga, postignuto je kompromisno rjeenje na nivou
drave, koje je u sredite djelovanja budue agencije stavilo prevenciju i koordinaciju
borbe protiv korupcije, uz ouvanje istranih i drugih nadlenosti entitetskih i drugih
policijskih tijela, u skladu s postojeim ustavnim i zakonskim rjeenjima. Usuglaen Zakon
o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije4 konano je
usvojen sredinom decembra 2009. godine, te se nakon toga pristupilo njenom
operativnom uspostavljanju i izboru nosilaca rukovodeih funkcija. Komisija za izbor i
praenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije,
uspostavljena na osnovu predmetnog zakonskog akta, pristupila je realizaciji zadatka
izbora direktora bh. antikorupcijskog tijela.
Istovremeno, kako je paralelno tekao proces evaluacije ostvarenih rezultata institucija u
BiH u kontekstu ispunjavanja obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima koju su
provodili predstavnici Evropske komisije, zamjenik ministra sigurnosti BiH imenovan je za
v. d. direktora Agencije s oroenim mandatom do 1. augusta 2010. godine, jer se
oekivalo da e u tom periodu izbor direktora u punom kapacitetu biti okonan.
Meutim, kako zbog spore realizacije konkursnog postupka u kojem uestvuje nekoliko
institucija (Parlamentarna skuptina BiH, Centralna izborna komisija BiH, Agencija za
istrage i zatitu...), selekcije izmeu velikog broja prijavljenih kandidata, te posebno
suprotstavljenih interesa najrelevantnijih politikih subjekata, definirani rok je probijen
i pojavila se opasnost da jedan od najznaajnijih uvjeta za liberalizaciju viznog reima ne
bude realiziran. Ovakva situacija je izazvala i konkretnu reakciju predstavnika Evropske
unije, koji su se oglasili u vezi s ovim pitanjem i apelirali na politike subjekte u BiH da to
prije dou do rjeenja kako dolazak na bijelu Schengen listu zbog neispunjavanja ovog
uvjeta ne bi bio ugroen. Pod pritiskom mogueg ugroavanja pozitivnog izvjetaja
Evropske komisije o stepenu realizacije uvjeta za liberalizaciju viznog reima, ali i pod
pritiskom injenice da u BiH slijede opi izbori, polovino rjeenje je pronaeno u
produenju mandata v. d. direktora, prvo u Predstavnikom domu, a zatim, i nakon
Monitoring
pravda,

sloboda I sIGUrnost
Bosne
lava
dodatnih politikih trzavica i otkazivanja sjednica zbog

odsustva i predstavnika srpskoga, i predstavnika bonjakog
naroda, i u Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH. Time je
osigurana povrna ispunjenost uvjeta iz Mape puta koji se
odnosi na izbor direktora Agencije, to je Evropsku komisiju u
datom momentu zadovoljilo, meutim, obaveza izbora
direktora ostaje kao jedna od primarnih obaveza novog saziva
Parlamentarne skuptine BiH.
Tok donoenja zakona i izbora direktora Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, sutinski, u
potpunosti oslikava temeljne probleme s kojima se realizacija
velikog broja obaveza u procesu pribliavanja Evropskoj uniji
suoava: snana suprotstavljenost politikih koncepata
najrelevantnijih politikih subjekata, kako u pogledu forme i
naina na koji drava treba da funkcionira, tako i u vezi s
modalitetima njene unutranje organizacije i djelovanja u
kontekstu ispunjavanja obaveza koje proces pribliavanja
Evropskoj uniji podrazumijeva, te sloen legislativni postupak
u pravno, politiki i institucionalno kompleksnoj dravi koji
zahtijeva dodatne napore i dodatno vrijeme za svoje
okonanje.
injenica koja je dovela do privremenog rjeenja u konkretnom
sluaju jeste da se radilo o uvjetu za realizaciju konkretne i
realne perspektive oslobaanja od engenskoga viznog
reima, za ta postoji realni interes svih politikih subjekata, te
samim tim neto iri prostor za postizanje neophodnog
konsenzusa. U drugim sluajevima, gdje je rije o obavezama
koje iskljuivo referiraju na opu, jo uvijek nejasnu evropsku
perspektivu BiH, postizanje konsenzusa o pojedinim pitanjima
neusporedivo je tee.
vII
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
47
Primjer liberalizacije viznog reima

jasno ukazuje da se kvalitetniji
rezultati i kompromisna rjeenja,
ak i kada je rije o najsloenijim
pitanjima koja podrazumijevaju
prijenos nadlenosti i uspostavljanje
novih institucija na dravnom
nivou, mogu ostvariti ukoliko je rije
o konkretnoj i realnoj perspektivi
ostvarenja neposredne i relativno
brze koristi za graane BiH, nego
kada je rije o opoj evropskoj
perspektivi, koja ne samo za BiH ve
i za najvei dio drugih zemalja u
regiji, uzimajui u obzir opu
situaciju u Evropskoj uniji i stavove
predstavnika najrelevantnijih
lanica, jo uvijek nije postavljena
na realne temelje.
Monitoring
strana
48
godinji
i z v j e ta j
l ava
vII
Bosne
pravda,
hercegovine
2 0 1 0 .
sloboda I sIGUrnost
Monitoring
polItIke
sUradnje
Bosne
lava
vIII
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
49
G lava v III
p o lIt Ike s Ur a d nj e
ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja sa

partnerstva
Analiza ispunjenosti mjera iz Programa prioriteta

usklaivanja u zakonodavnim aktivnostima za provedbu
Evropskog partnerstva za period 15. decembar 2009. 15.
oktobar 2010. godine ukazuje na velike probleme
sudionika zakonodavnog procesa u BiH da ispune
preuzete obaveze. U prethodnom izvjetavanom periodu
konstatirana zakonodavna paraliza na dravnom nivou
intenzivirana je i kulminira sredinom 2010. godine.
Ovo najilustrativnije potkrepljuju podaci o usvojenim
zakonima u Parlamentarnoj skuptini BiH: u toku 2010.
godine od planiranih 111 usvojeno je svega 27 zakona, od
kojih samo sedam evropskih vezanih za oblast Politike
suradnje,43 od 35 ukupno odbijenih zakona meu 23
zakona odbijena mehanizmom entitetskog glasanja
nalaze se i tri evropska zakona iz ove oblasti.44 Takoer, u
parlamentarnoj proceduri jo uvijek se nalaze etiri
evropska zakona koja su znaajna za oblast Politike
suradnje.45
Analiza ispunjenosti mjera iz Programa

prioriteta usklaivanja u zakonodavnim
aktivnostima za provedbu Evropskog
partnerstva za period 15. decembar 2009.
15. oktobar 2010. godine ukazuje na
velike probleme sudionika zakonodavnog
procesa u BiH da ispune preuzete obaveze.
U prethodnom izvjetavanom periodu
konstatirana zakonodavna paraliza na
dravnom nivou intenzivirana je i
kulminira tokom 2010. godine.
43
Zakon o autorskim i srodnim pravima, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnog prava,
Zakon o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za evidentiranje u
cestovnom prijevozu, Zakon o patentu, Zakon o zatiti topografije integriranog kola, Zakon o igu, Zakon
o industrijskom dizajnu.
44
Prijedlog okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Prijedlog zakona o volontiranju, Prijedlog zakona
o promociji malih i srednjih preduzea i poduzetnitva.
45
Prijedlog zakona o vinu, Prijedlog zakona o meunarodnom i meuentitetskom cestovnom prijevozu,

Prijedlog zakona o popisu stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2011. godine, Prijedlog zakona o
primjeni rezultata dezoksiribonukleinske kiseline u sudskim postupcima.
Monitoring
strana
50
godinji
i z v j e ta j
l ava
vIII
Bosne
polItIke
hercegovine
2 0 1 0 .
sUradnje
Uoena zakonodavna paraliza manifestira se na nekoliko naina:

Prvo, odreeni broj zakona iz Programa prioriteta usklaivanja u zakonodavnim
aktivnostima za provedbu Evropskog partnerstva, premda utvreni na Vijeu ministara,
odbijen je u Parlamentarnoj skuptini BiH, poput slijedeih: Prijedlog zakona o promociji
malih i srednjih preduzea i poduzetnitvu, Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj
pomoi, Prijedlog zakona o agenciji za razvoj informacijskog drutva BiH. Interesantno je
da su neki od ovih prijedloga zakona vie puta prolazili zakonsku proceduru i odbijeni
koritenjem mehanizma entitetskog glasanja. Tako je, naprimjer, zakon o besplatnoj
pravnoj pomoi, kojim se reguliraju subjekti i korisnici besplatne pravne pomoi, uvjeti
i nain ostvarivanja, financiranje i kontrola pruanja besplatne pravne pomoi, te
institucionalno upravljanje i nadzor nad provoenjem zakona, prvi put odbijen u martu
2009. godine, a zatim i jula 2010. godine.
Drugo, odreeni broj zakonskih akata, premda planiran u okviru razliitih ministarstava
na dravnom nivou, nikada nije realiziran. Ovdje moemo svrstati: zakon o zatiti ivotne
sredine, zakon o sistemu dravne pomoi, zakon o gasu, zakon o veterinarstvu u BiH,
zakon o veterinarskim lijekovima, zakon o carinskoj tarifi i zakon o fitofarmaceutskim
sredstvima.
Tree, realizacija odreenog broja evropskih zakona koji nisu usvojeni u planiranom roku
u 2009. godini nije predviena u 2010. godini (zakon o animalnom otpadu, zakon o
stonoj hrani, zakon o kulturnom naslijeu, zakon o ustanovama kulture od znaaja za
BiH).
etvrto, pored kanjenja u pripremi i usvajanju predvienih zakonskih akata, pomjeraju
se i prolongiraju rokovi vezani za donoenje prateih podzakonskih i drugih dokumenata
(npr. akcioni plan za osobe s invaliditetom, strategija za rjeavanje problema Roma u BiH revidirana, strategija omladinske politike u BiH, sporazum o reformi zdravstvenog sistema u
BiH, sporazum o ekonomsko-socijalnom vijeu BiH).
Peto, postupno se u politiku stvarnost BiH uvodi pogubna praksa da se nakon blokade
dogovora o uspostavi dravnih institucija u odreenim oblastima koje zahtijeva
zakonodavno usuglaavanje sa standardima EU-a te institucije osnivaju na nivou entiteta.
Tako su, naprimjer, nakon to je blokirano postizanje politikog konsenzusa o osnivanju
ekonomsko-socijalnog vijea na nivou drave, entitetske vlasti u RS-u osnovale ovo tijelo
na nivou entiteta.
Generalno, u odnosu na prethodni izvjetajni period, kada je konstatirano oteano i sporo
odvijanje procesa normativnog usuglaavanja i harmonizacije izmeu razliitih nivoa
vlasti u BiH s acquis communautaireom, u 2010. godini je primjetna totalna regresija u
realizaciji definiranih obaveza koja se najjasnije oituje u injenici da je zakonodavni
proces na dravnom nivou u potpunosti blokiran i onemoguen.
Budui da su sve kljune oblasti regulirane entitetskim i/ili kantonalnim zakonodavstvom,
ispunjavanje predvienih mjera i aktivnosti onemogueno je sve izraenijim politikim
neslaganjem oko prijenosa nadlenosti s kantonalnih i entitetskih nivoa na dravni. Iz
tog razloga BiH jo uvijek kaska u usuglaavanju s acquisem u oblasti zatite ivotne
sredine (nije usvojen dravni zakon o okoliu, kojim bi, pored ostalog, bila uspostavljena
dravna agencija za zatitu okolia), transportne politike (dravni zakon o gasu i dravna
strategija u oblasti energetske politike), informacijskog drutva (dravni zakon o
informacijskom drutvu i prateoj dravnoj agenciji), poljoprivrede (zakon o
veterinarstvu), radnog zakonodavstva itd.
Nadalje, parlamentarni proces u najveoj moguoj mjeri karakterizira ne samo slaba i
difuzna koordinacija izmeu dva doma Parlamentarne skuptine nego i ojaana
Monitoring
polItIke
sUradnje
Bosne
lava
vIII
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
strana
51
nekoordiniranost na relaciji Vijee ministara - Parlamentarna skuptina, to se reflektira

u porastu broja odbijenih zakonskih akata ije je predlaga upravo Vijee ministara.

Analiza ispunjenosti mjera i aktivnosti planiranih

dokumentom Program mjera za provedbu Privremenog
sporazuma / Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju za
period 1. januar 31. decembar 2010. godine u oblastima
koje pokrivaju Politike suradnje pokazuje neujednaen i
limitiran napredak u njihovoj realizaciji.
U odnosu na raniji izvjetavani period primjetno je
prolongiranje izvrenja znaajnog broja mjera u gotovo
svim sektorskim politikama. Izdvajamo primjere u oblasti
reforme javne uprave u kojoj je odgoeno usvajanje
programa za poboljanje kvaliteta upravnog odluivanja
u BiH; u oblasti ljudskih prava i zatite manjina odgoena
je uspostava odjela za prava djeteta, monitoring
provoenja strategije o maloljetnikom prijestupnitvu,
uspostava elektronske baze podataka o poloaju ene i
djeteta, donoenje dravne strategija za borbu protiv
nasilja nad djecom; u oblasti poljoprivrede prolongirana je
implementacija niza mjera koje se tiu provoenja
sveobuhvatne dravne strategije ruralnog razvoja,
donoenje zakon o veterinarstvu itd.
Analiza ispunjenosti mjera i aktivnosti

planiranih dokumentom Program mjera
za provedbu Privremenog sporazuma /
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
za period 1. januar 31. decembar 2010.
godine u oblastima koje pokrivaju Politike
suradnje pokazuje neujednaen i limitiran
napredak u njihovoj realizaciji.
Implementacija znaajnog broja mjera i
aktivnosti kojima je planirano
zakonodavno usuglaavanje na dravnom
nivou i/ili kreiranje i jaanje dravnih
institucionalnih kapaciteta, a ija
implementacija zahtijeva tijesnu, bru i
ekasniju meusektorsku suradnju doima
se kao nemogua misija.
Analogno ranijim izvjetajima, odreeni napredak je

primjetan u oblasti carina, revizije, financijske kontrole i
transportne politike, dok su primjetni zaostaci u oblasti
energetskoga i industrijskog sektora, poljoprivrede, socijalne
politike i zapoljavanja te zatite ivotne sredine. Ove oblasti
i u prethodnim izvjetajima detektirane su kao kritine, ne samo u smislu harmonizacije
pravnih propisa s acquis communautaireom, nego i u oblasti zaivljavanja i jaanja ljudskih
materijalnih kapaciteta institucija na dravnom nivou te meusektorske suradnje.
Osnovni uzrok lei u injenici da se usprkos razumijevanju o neumitnosti evropskog puta

BiH, politika miljenja razlikuju o pitanju kako je ovo mogue postii. Dok je politiarima
iz Federacije Bosne i Hercegovine uglavnom prihvatljivo jedino ono to garantira
uspostavu i jaanje dravnih ovlasti u procesu evropskih integracija, predstavnici
politikih opcija iz Republike Srpske smatraju prijenos neophodnih nadlenosti s
entitetskog na dravni nivo problematinim i neprihvatljivim. Stoga se implementacija
znaajnog broja mjera i aktivnosti kojima je planirano zakonodavno usuglaavanje na
dravnom nivou i/ili kreiranje i jaanje dravnih institucionalnih kapaciteta, ija
implementacija zahtijeva tijesnu bru i efikasniju meusektorsku suradnju, pojavljuje
kao nemogua misija.
Navedeno je mogue ilustrativno pokazati na nekoliko primjera. U oblasti industrije ovo
najbolje potkrepljuje neuspjeh u stvaranju koherentnoga zakonodavnog i
institucionalnog okvira za mala i srednja preduzea. Iako je Prijedlog zakona o promociji
Monitoring
strana
52
godinji
i z v j e ta j
l ava
vIII
Bosne
polItIke
hercegovine
2 0 1 0 .
sUradnje
malih i srednjih preduzea i poduzetnitva u BiH utvren na Vijeu ministara 22.

decembra 2009. godine, ovaj zakon je odbijen u Parlamentarnoj skuptini BiH 16. juna
2010. godine koritenjem mehanizma entitetskog glasanja poslanika iz RS-a. Apsurdnost
ovakvog parlamentarnog ishoda pojaava injenica da je predlaga ovoga zakona bio
ministar iz jedne od stranaka koja je kasnije entitetskim glasanjem zaustavila taj isti zakon.
U oblasti energije takoer moemo pronai slian primjer kada je rije o (ne)postojanju
politikog konsenzusa za donoenje dravnog zakona o gasu i nainu rjeavanja
organizacije gasnog sektora na dravnom nivou, to predstavlja osnovu za ispunjenje
ostalih mjera preuzetih u ovoj oblasti.
primjer: Zakonodavna blokada na primjeru

(ne)usvajanja zakona o popisu stanovnitva i
mogue politike implikacije
Priprema i provoenje popisa stanovnitva jedan je od kljunih prioriteta iz oblasti

statistike u dokumentu Evropsko partnerstvo, tim prije to e popis stanovnitva,
domainstava i stanova u 2011. godine biti sproveden na globalnom nivou. Meutim
odreeni otpori su i dalje prisutni iako su lideri Europske Unije i Evropske Komisije
kontinuirano apostrofirali neophodnost usvajanja zakonske osnove za sprovoenje
popisa, ukazujui da bi pomanjkanje politike volje za sprovoenje popisa bio veliki poraz
za BiH koja bi se, u tom sluaju nala izvan svjetske baze podataka, i to je jo znaajnije
bez podataka neophodnih za planiranje programa podrke. Veina evropskih i zemalja
Zapadnog Balkana e provesti popis u 2011. godini, uprkos razliitim praksama u
pojedinanim zemljama u prolosti. Na primjer, Danska aurira popis kroz podatke iz
matinih knjiga, koji su dovoljno precizni da bi se pouzdano statistiki koristili. U
Francuskoj se djelimini popis provodi svake godine. Njemaka koristi uzorke razliitih
podataka o stanovnitvu u kombinaciji sa statistikim podacima umjesto punog popisa,
a slina metodologija se primjenjuje i u Holandiji.
Meutim, imajui u vidu demografske promjene i kretanja stanivnitva u i izvan BiH od
1992. godine, kao i injenicu da su podaci i knjige unitavani i razmjeteni u tom periodu,
popis stanovnitva je kljuan za uspostavu pouzdanih statistika. Uprkos potrebi za
provoenjem popisa, i pritisku evropskih institucija u tu svrhu, popis je i dalje predmet
politikih nesuglasica. Razlog tome lei u divergentnim politikim stavovima i nedostatku
koncenzusa o principima na kojima ovaj popis treba biti sproveden. (Etno)politike
rasprave polarizirale su se oko pitanja: da li u popis ukljuiti i pitanja o vjerskoj,
nacionalnoj i jezikoj pripadnosti, da li i kako pristupiti anketi meu BiH dijasporom, te
na kojim principima formirati strukture vlasti u BiH.
U procesu izrade i usuglaavanja teksta prijedloga zakona predstavnicima bonjakih
politikih partija nije bilo prihvatljivo popisivanje vjerske, nacionalne i jezine pripadnosti,
a kao argument se najee navodila injenica da Aneks VII. Dejtonskog sporazuma nije
proveden, te bi u ovakvim uvjetima ukljuivanje ovih elemenata znailo legalizaciju
etnikog ienja.
Premda popisivanje vjerske i etnike / nacionalne strukture nije obavezno shodno
evropskim standardima, predstavnici hrvatskih i srpskih politikih stranaka suglasni su
oko toga da popis treba sadravati navedene elemente, ali se njihovi stavovi dijametralno
opreni kada su u pitanju njihove implikacije na etniku zastupljenost u konstituiranju
vlasti. Dok je za hrvatske i bonjake politiare neprihvatljivo legaliziranje posljedica rata
Monitoring
polItIke
sUradnje
Bosne
lava
vIII
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
i etnikog ienja i trae da se vlast konstituira na rezultatima izbora iz 1991. godine do

donoenja novog bh. ustava, politikim liderima iz Republike Srpske odbojna je ova ideja,
budui da se, kako smatraju, pitanje strukture organa vlasti ureuje ustavnim i
pojedinanim konkretnim zakonima i nije u direktnoj vezi s popisom stanovnitva.
Proces politikog dogovaranja rezultirao je na kraju usvajanjem Prijedloga zakona o
popisu stanovnitva, kuanstava i stanova na sjednici Predstavnikog doma 30. juna
2010. godine, koji, uza sva pitanja obavezna po Eurostatu, omoguuje i dobrovoljno
izjanjavanje graana o etnikoj, vjerskoj i jezinoj opredijeljenosti. Pitanje popisa
stanovnitva koje ivi u dijaspori ovim prijedlogom zakona rijeeno je tako to bi se popis
ove kategorije bosanskohercegovakih graana proveo odvojeno od popisa rezidentnog
stanovnitva, a lanom 48. Prijedloga zakona predvieno je da se za osnovu pri
konstituiranju zajednikih institucija vlasti po nacionalnoj zastupljenosti koriste rezultati
popisa iz 1991. godine.
Premda je Prijedlog zakona o popisu stanovnitva, kuanstava i stanova dobio zeleno
svjetlo Predstavnikog doma PSBiH, predsjedavajua Doma naroda prekinula je sjednicu
ovoga doma kada je na red dolo usvajanje navedenog zakona, s obrazloenjem da
delegatima iz reda srpskog naroda u ovom domu treba stav Narodne skuptine RS-a o
navedenom zakonu, koji e biti obavezujui za sve delegate. Na sjednici 7. septembra
2010. godine Narodna skuptina RS-a usvojila je zakljuak kojim se od entitetskih
poslanika u Domu naroda trai da ne podre zakon o popisu stanovnitva na razini BiH
u kome bi ostao sporni lan 48 u predloenoj formi. Usvajanje dravnog zakona o popisu
stanovnitva uvjetovano je ukidanjem ovoga lana ili njegovom redukcijom na sve nivoe
vlasti nie od organa BiH, a primjena je ograniena na 2014. godinu.
Uz opasku da zakon o popisu stanovnitva na dravnoj razini nee biti usvojen prije Opih
izbora u oktobru 2010., delegati Narodne skuptine RS-a su 1. septembra 2010. godine
usvojili zakon kojim se regulira ovo pitanje na entitetskom nivou, bez obzira na
upozorenja iz Evropske komisije kako popis stanovnitva nije pitanje koje se moe rijeiti
na nivou entiteta ili regija te da djelimian popis ne moe zamijeniti popis stanovnitva
za cijelu dravu.
strana
53
Monitoring
strana
54
godinji
i z v j e ta j
l ava
vIII
Bosne
polItIke
hercegovine
sUradnje
2 0 1 0 .
Monitoring
FInancIjska
sUradnja
Bosne
lava
IX
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
G lava IX
F I na ncI js ka sUr a d nj a

partnerstva
Dio koji se tie financijske suradnje nije bio predmetom Evropskog partnerstva,
prvenstveno iz razloga to i sam SSP spominje pomo Evropske unije u kontekstu
njegove uvjetovanosti u zadovoljavanju politikih kriterija iz Kopenhagena, a posebno
napretkom u ispunjavanju konkretnih prioriteta Evropskog partnerstva.
Meutim, u lanu 114. istie se potreba za tijesnom koordinaciji s doprinosima iz drugih
izvora, te potreba da se redovno razmjenjuju informacije o svim izvorima pomoi. U
tom kontekstu, a i u svrhu sveobuhvatnog financijskog planiranja i praenja, ministarstva
financija na svim nivoima treba da u okviru svojih aktivnosti srednjoronog budetskog
planiranja izrauju srednjorone programe javnih investiranja u kojima bi trebalo da
iskazuju sve javne rashode koji se financiraju iz eksternih izvora. Nadalje, na nivou
Ministarstva financija i trezora je, uz tehniku i financijsku podrku meunarodnih
donatorskih organizacija, uspostavljen Forum za koordinaciju donatora koji ini dvadeset
glavnih bilateralnih i multilateralnih donatora, koji doprinose procesima reformi u BiH.46
Ve je tokom 2007. godine odgovornost za voenje Foruma za koordinaciju donatora
prebaena odlukom Parlamentarne skuptine BiH na Ministarstvo financija i trezora i s tim
ciljem je u 2008. godini uspostavljen Sektor za koordinaciju meunarodne ekonomske
pomoi (SCIA), koji se sastoji od dvije unutranje organizacijske jedinica, i to Odsjeka za
pripremu i realizaciju programa javnih investicija i Odsjeka za koordinaciju i mobilizaciju
meunarodne pomoi. Zadnji izvjetaj o aktivnostima donatora (Donor Mapping Report)
bio je pripremljen za 2008. i 2009. godinu i predstavlja prvi izvjetaj koji je Ministarstvo
financija i trezora izradilo samostalno kao primarni nosilac, uz tehniku pomo Odjela za
meunarodni razvoj (DFID-a) i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP-a).
U podruju koordinacije donatorske pomoi ostaje od primarnog znaaja osiguravanja
46
Iz Pregleda aktivnosti donatora za 2008. i 2009. godinu koje je izradilo Ministarstvo financija i trezora
BiH.
strana
55
Monitoring
strana
56
godinji
i z v j e ta j
l ava
IX
Bosne
FInancIjska
hercegovine
2 0 1 0 .
sUradnja
infrastrukture i sistema koordinacije u kojem se programiranje i koordinacija pomoi vri

u uskoj vezi sa srednjoronim budetskim planiranjem (odnosno ostvarenom izradom
javnih investicijskih programa - PiP-ova - zajedno sa srednjoronim budetima) i da
sveukupni proces koordinacije pomoi i planiranje resursa, odnosno budeta, reflektira
ope razvojne ili reformske strategije i politike.
Takoer je bitno da postoji redovita komunikacija s donatorskim forumima
uspostavljenim u onim sektorima koji nisu bili obuhvaeni prvobitnim naporima u
uspostavljanju dravnih mehanizama za koordinaciju inozemne pomoi, kao to je
naprimjer Forum za koordinaciju pomoi u sektoru pravde. U okviru Sektora za
koordinaciju meunarodne ekonomske pomoi Ministarstva financija i trezora BiH
obavljaju se poslovi koji se tiu koordinacije meunarodne ekonomske pomoi BiH,
izuzev dijela koji se odnosi na pomo EU-a. U tom kontekstu je bitno osigurati da postoji
sinergije izmeu ova dva, u sutini paralelna procesa koordinacije meunarodne pomoi,
te da se i jedan i drugi proces temelje na jedinstvenim razvojnim strategijama i
politikama.

Svakako najznaajniji aspekt financijske suradnje u kontekstu Privremenog sporazuma,

odnosno SSP-a, jeste primjena decentraliziranog sistema implementacije (DIS) sredstava
EU-a. Iako aktivnosti u ovom domenu nisu eksplicitno navedene kao uvjet, ni u EP-u ni u
SSP-u, odluka EU-a da domaim institucijama omogui da preuzmu zadatke raspisivanje
tendera te praenje implementacije projekata EU-a sigurno je snaan indikator napretka
drave na putu ka evropskim integracijama.
U biti DIS se vri u dvije kljune faze: a) faza uspostavljanja i b) faza akreditiranja.47 U BiH
je do sada skoro u potpunosti realizirana prva faza donoenjem Strategije za uvoenje
DIS-a, uspostavom institucionalnih struktura i nadopunom propisa, kao i jaanjem
ljudskih kapaciteta (kako u broju, tako i u vjetinama).48 DIS ukljuuje prijenos dijela
nadlenosti u upravljanju fondovima s Evropske komisije na dravu korisnicu, to
podrazumijeva:
1.
javne nabavke / raspisivanje tendera, sklapanje ugovora, izradu budeta i

raspodjelu sredstava Zajednice obavlja institucija osnovana u ovu svrhu:
Centralna jedinica za financiranje i ugovaranje (CFCU) i
2.
potranju i upravljanje sredstvima Komisije, kao i podnoenje financijskog

izvjetaja obavlja institucija osnovana u ovu svrhu: Dravni fond (NF).
Kao to je istaknuto Strategijom za uvoenje DIS programa pomoi EU-a u BiH,cilj prelaska
s centraliziranog na decentralizirani sistem implementacije postepena je priprema Bosne
i Hercegovine za preuzimanje nadlenosti u upravljanju pomoi EU-a od Komisije
prilikom ulaska u EU, a preuzimanjem dijela nadlenosti u upravljanju fondovima Bosna
i Hercegovina dobiva priliku da uspostavi i praktino primijeni neophodne interne
procedure i strukture.49
Strategijom se utvruje da je za potpunu uspostavu DIS-a potrebno imenovanje nosilaca
47
48
49
ACIPS (2010), Decentralizirani sistem upravljanja fondovima Evropske unije (DIS) Analitiki pregled
njegovog znaaja i razvoja u BiH, strana 4.
Ibid.
Strategija za uvoenje DIS programa pomoi EU-a u BiH.
Monitoring
FInancIjska
sUradnja
Bosne
lava
IX
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
pojedinih odgovornosti i izgradnja posebnih jedinica u postojeim institucijama:

1.
Dravni koordinator pomoi (NAC),
2.
Dravni fond (NF), predvoen dravnim slubenikom nadlenim za ovjeravanje

(NAO),
3.
Centralna jedinica za sklapanje ugovora i financiranje (CFCU), kojom rukovodi

dravni slubenik za ovjeravanje programa (PAO),
4.
vii dravni slubenici u resornim ministarstvima zadueni za upravljanje

programima pomoi (SPO - voditelji programa),
5.
korisnici i
6.
zajedniki odbor za praenje.
primjer: Decentralizirani sistem implementacije

sredstava EU
U kontekstu BiH moe se konstatirati da su znaajni napori do sada postignuti u uspostavi

DIS sistema za upravljanje, programiranje i praenje sredstava pomoi EU-a, meutim,
bitno je odrati visoki stepen politike volje ne samo u donoenju formalnog okvira ve
i u jaanju apsorpcijskih kapaciteta kako bi se osiguralo da e institucije u BiH biti u stanju
u potpunosti iskoristiti potencijale koje sredstva EU-a sa sobom nose.
Iskustva zemalja koje su prole ovaj put ukazuju na potencijalne potekoe koje nove
zemlje lanice imaju s apsorpcijom sredstava EU-a ukoliko odgovarajui politiki napori
nisu usmjereni prema jaanju tih kapaciteta.50 Kao najznaajnije prepreke u jaanju
apsorpcijskih kapaciteta pokazale su se slijedee:51
1.
nepostojanje sveobuhvatne dugorone strategije nacionalnog razvoja;
2.
nedostatak sredstava za sufinanciranje projekata;
3.
neefikasna, a u nekim sluajevima i nepostojea horizontalna i vertikalna

koordinacija izmeu ministarstava i razliitih nivoa vlasti u zemlji te
4.
nedostatak strunih ljudskih resursa angairanih na upravljanju sredstvima EUa u upravama na svim relevantnim nivoima.
U tom kontekstu postoje tri veoma vana mjerila apsorpcijske moi jedne zemlje da koristi
sredstva EU-a. Prvi je makroekonomski apsorpcijski kapacitet koji definira ukupni iznos
sredstava EU-a koja mogu biti dodijeljena odreenoj dravi lanici i koji se utvruje kao
odreeni procent BDP-a te zemlje.52 Drugi je administrativni apsorpcijski kapacitet, koji
podrazumijeva da su svi organi uprave na svim nivoima u stanju pripremati adekvatne
planove, programe i projekte u utvrenim rokovima, da mogu utvrditi prioritete i da imaju
mehanizme djelotvorne suradnje i komunikacije sa svim kljunim eksternim i internim
sudionicima, te da generalno posjeduju odgovarajue kapacitete upravljanja, nadzora i
praenja svog rada i aktivnosti.53 Naposljetku, bitan je financijski apsorpcijski kapacitet,
odnosno omjer do kojeg zemlja lanica moe iz domaih budetskih sredstava participirati
u sufinanciranju projekata koji se financiraju iz sredstava EU-a.54
50
51
52
53
54
Kneevi, I. (2010), Apsorpcioni kapaciteti Srbije za koritenje EU fondova - praktina iskustva iz Slovake,
Evropski pokret u Srbiji.
Ibid.
Ibid.
Ibid.
Ibid.
strana
57
Monitoring
strana
58
godinji
i z v j e ta j
l ava
IX
Bosne
FInancIjska
hercegovine
2 0 1 0 .
sUradnja
Sve gore navedeno zapravo samo potcrtava znaaj koji reforma javne uprave ima u
jaanju apsorpcijskih kapaciteta za koritenje sredstava EU-a, posebno administrativnih
i financijskih. U tom kontekstu poseban znaaj ima unapreenje sistema i procesa
stratekog planiranja i izrade politika, upravljanje ljudskim resursima, budetsko
planiranje i financijsko upravljanja, te unapreenje informatizacije i eksterne i interne
komunikacije. Stoga je, u pogledu BiH, potrebno da nadlene vlade pokau daleko veu
posveenost tim reformskim inicijativama nego to je to do sada bio sluaj ukoliko ele
da svi nivoi i strukture u zemlji budu u mogunosti iskoristiti potencijale koje EU
financiranje sa sobom nosi kada jednom BiH postane zemlja lanica.
Monitoring
InstItUcIonalne,
o p e I Z av r n e o d r e d b e
Bosne
hercegovine
Glava X
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
G lava X
InstItUcIonalne, ope I Zavrne odredbe
sporaZUma o stabIlIZacIjI I prIdrUIvanjU
IZmeU bIH I eU-a
ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja sa

partnerstva
Tokom 2010. godine svi pododbori, kao i Privremeni odbor odrali su sjednice u skladu
s usvojenim planom. U periodu januar-juni odrani su sastanci Pododbora za transport,
energiju, zatitu ivotne sredine i regionalni razvoj, Pododbora za poljoprivredu i
ribarstvo, Pododbora za trgovinu, industriju, carinu, poreze i suradnju s drugim zemljama
kandidatima, Pododbora za unutranje trite i konkurenciju, Pododbora za ekonomska
i financijska pitanja i Pododbora za inovacije, informacijsko drutvo, socijalnu politiku i
zdravstvo.
Na sastancima navedenih pododbora razmatrana su sva pitanja obuhvaena Privremenim
sporazumom i SSP-om, a to je takoer bila prilika da se sagledaju svi problemi i kanjenja
koji su uzrokovani nedovoljnim naporima da se ispune prioriteti ili neslaganjem razliitih
nivoa vlasti oko raspodjele nadlenosti. U skladu s nalazima prethodnih poglavlja koja
analiziraju svaku od oblasti SSP-a, u ovom poglavlju rezimiramo stavove Evropske
komisije o pojedinanim pitanjima koja su bila tema pododbora i prenosimo njihove
ocjene.

Tokom est sastanaka pododbora odranih u periodu od januara do juna 2010. godine
Evropska komisija je dala negativne ocjene u sluaju veine razmatranih pitanja (ovdje
navodimo nekoliko najvanijih), to je u skladu s naim nalazima iz prethodnih poglavlja.
strana
59
Monitoring
strana
60
godinji
i z v j e ta j
Glava X
Bosne
InstItUcIonalne,
hercegovine
2 0 1 0 .
Izdvajamo etiri oblasti u kojima je identificiran ogranien napredak te sedam kod kojih
je napravljen znaajan napredak.
Oblasti u vezi s kojima je Evropska komisija izrazila nezadovoljstvo i aljenje zbog
neispunjavanja obaveza ukljuuju:
1.
neusklaivanje Ustava BiH s Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i

osnovnih sloboda, odnosno neprovoenje odluke Evropskog suda za ljudska
prava u sluaju Sejdi i Finci;
2.
zakon o sistemu dravne pomoi u BiH;
3.
zakon o prijevozu opasnih materija na nivou BiH;
4.
strategija, politika i akcioni plan na nivou BiH u oblasti transporta;
5.
otvorena pitanja s Republikom Hrvatskom oko nalaenja rjeenja za tranzitni

promet kroz tzv. neumski koridor;
6.
energetska strategija na dravnom nivou;
7.
zakon o gasu na nivou BiH,
8.
zakon o zatiti ivotne sredine na nivou BiH,
9.
politika izvoznih subvencija u oblasti poljoprivrede na nivou BiH;
10. popis stanovnitva, ukljuujui popis poljoprivrednih gazdinstava i zemljita i

drugih relevantnih indikatora;
11. problem dvostruke registracija preduzea u BiH, odnosno nefunkcioniranje
nejedinstvenog ekonomskog prostora;
12. neusklaenost entitetskih zakona o javnim radio-televizijskim servisima s
dravnim zakonom;
13. strategija telekomunikacijskog sektora na dravnom nivou i pratei akcioni plan;
14. problemi oko imenovanja rukovodstva RAKa, statusa ove institucije,
nespremnosti vlasti u BiH da rijee ovo pitanje te poveanja politikih pritisaka
na RAK;
15. uspostavljanje agencije za informacijsko drutvo na dravom nivou;
16. problemi u oblasti obrazovanja uzrokovani neusklaenou kantonalnih zakona
i nedostatkom primjene zakonodavstva i strategija na dravnom nivou;
17. odsustvo napretka u oblasti socijalnog dijaloga, kao i pitanje uspostavljanja
ekonomsko-socijalnog vijea na nivou BiH;
18. odsustvo adekvatnih statistikih podataka koji se odnose na primjenu zakonskih
akata kojima su ureena pitanja zabrane diskriminacije, ravnopravnosti spolova
itd.
Djelimian napredak je ostvaren u vrlo malom broju oblasti, ali je Evropska komisija
ukazala na konkretne probleme koji su se postavili kao prepreka u daljnjem provoenju
ovih obaveza:
1.
Ukazano je da je dosadanja transpozicija propisa u oblasti nadzora nad tritem

bila primarno usmjerena na sigurnost proizvoda, ali da je potrebno posebnu
panju posvetiti usvajanju direktive o nadzoru nad tritem (765/2008), koja je
u ovoj oblasti najznaajnija.
2.
Trgovinski dio Privremenog sporazuma izmeu BiH i EU-a se naelno dobro
Monitoring
InstItUcIonalne,
Bosne
Glava X
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
provodi, meutim, Evropska komisija je izrazila svoje iznenaenje i revolt to je

bh. strana nije informirala o usvajanju Zakona o izmjenama Zakona o carinskoj
tarifi, kojim su odreene MFN carinske stope sniene na nivo carinskih stopa EUa. Prema ocjeni Komisije, radi se o unilateralnom aktu BiH kojim su prekrene
odredbe lana 3. stav 7. PS-a koje predviaju obavezu ugovornih strana da
informiraju jedna drugu o svojim osnovnim carinama i svakoj njihovoj promjeni.
3.
U oblasti carina ukazano je da BiH mora bre da se prilagodi izmjenama do kojih

je u ovoj oblasti dolo u Evropskoj uniji, dok je u oblasti indirektnih poreza
ukazano da e Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH) morati proi kroz
cjelokupnu reorganizaciju u kontekstu pripreme za funkcioniranje u skladu sa
standardima koji vae u Uniji.
4.
Komisija je preporuila da se bar za oblast unutranjeg trita u BiH izradi tabela

koja e sadravati usporedni prikaz uzajamne usklaenosti entitetskih propisa
i njihovu usklaenost s propisima Unije, te ukazuje da se transpozicija acquis
communautairea u domae zakonodavstvo mora izvriti na harmoniziran nain
u cijeloj zemlji.
Prema stavovima Evropske komisije izraenim na sastancima pododbora, napredak je

ostvaren u nekoliko oblasti od kojih izdvajamo:
1.
Usvajanje Revidirane strategije za provoenje Aneksa VII.
2.
Zakon o tahografima
3.
Mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo
4.
Regionalna suradnja s aspekta pravosudne suradnje i pravne pomoi
5.
Zakon o zabrani diskriminacije
6.
Uspostavljanje Vijea za nacionalne manjine
strana
61
Monitoring
strana
62
godinji
i z v j e ta j
Glava X
Bosne
InstItUcIonalne,
hercegovine
2 0 1 0 .
primjer: Sastanak Privremenog odbora za

stabilizaciju i pridruivanje
Na kraju ukazujemo na vrlo bitne zakljue sastanka Privremenog odbora za stabilizaciju

i pridruivanje odranog u junu 2010. u Sarajevu. Sastanak Privremenog odbora je kljuan
za ocjenu napredovanja BiH jer su se mnoga sporna pitanja konstatirana na sastancima
pododbora u meuvremenu mogla rijeiti. Razmatrana su najvanija pitanja
identificirana na prethodnim sastancima, ali je ovaj sastanak kljuan za ocjenu da je BiH
prekrila odredbe Privremenog sporazuma.
Evropska komisija je izrazila zabrinutost i negodovanje zbog krenja odredbi Privremenog
sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (PS-a i SSP-a), ali i drugih relevantnih
dokumenata od strane BiH - neusvajanje zakona o sistemu dravne pomoi u BiH i
probijanje rokova koji su ugovorno definirani. Predstavnici Evropske komisije takoer su
istaknuli kako Komisija, usprkos dostavljanju novog nacrta, mora registrirati da je dolo
do flagrantnog krenja PS-a i SSP-a te o tome izvijestiti predstavnike vlada zemalja
lanica.
Izraeno je nezadovoljstvo i velika zabrinutost zbog problema oko usvajanja zakona o
popisu stanovnitva, te su vlasti u BiH upozorene kako ne smiju dozvoliti da doe do
daljnjeg prolongiranja, a pogotovo da se popis nikako ne realizira u predvienim
rokovima. Ponovljeno je da za Komisiju i Eurostat nikakvog znaaja nema popis koji bi bio
izvren na entitetskom nivou.
Zbog neusklaivanja Ustava BiH s Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda istaknuto je kako se u takvim uvjetima ne moe oekivati da drave
lanice Unije izau u susret BiH dajui joj dodatne trgovinske beneficije (odgovor na
zahtjev za poveanje izvoznih kvota ribe). Komisija je istaknula da je za Uniju ovo pitanje
veoma bitno, te da e EU ukoliko proces usuglaavanja bude trajao predugo, razmotriti
mogue posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Monitoring
Umjesto
Bosne
ZakljUka
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
U mj e s t o za k l j u k a
Proces evropskih integracija u Bosni i Hercegovini najspecifiniji je u cijeloj regiji, jer se
odvija istovremeno s pokuajima rjeavanja sutinskih pitanja funkcionalnosti drave u
kompleksnim drutvenim odnosima. Za razliku od drava u okruenju, politike elite u
BiH dijele istu viziju lanstva u Evropskoj uniji, ali imaju i dijametralno suprotne poglede
na dravu, njenu funkcionalnost, pa samim tim razliito gledaju i na nain kako BiH moe
postati sastavni dio EU-a. Nedostatak politike volje zajedniki je imenitelj za sve
potekoe pobrojane u daljnjem tekstu, a tamo gdje je pak ostvaren uspjeh, to smo
takoer naveli, to se desilo jer je inicijativa preputena struci. I ovaj monitoring, kao
uostalom i svi prethodni, zakljuujemo opom konstatacijom da BiH polovino
ispunjava obaveze iz Privremenog sporazuma i Evropskog partnerstva.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja kri Privremeni sporazum o trgovini i
trgovinskim pitanjima s Evropskom unijom. To se prije svega odnosi na krenje lana 2.
Privremenog sporazuma kojim se zahtijeva usklaivanje Ustava BiH i Izbornog zakona s
Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, ali i na neusvajanje bh.
zakona o dravnoj pomoi prije jula 2010. godine.
Iako je uspostavljeno privremeno meuresorno tijelo za pregovore s EU-om, i dalje nema
redovne komunikacije meu institucijama BiH. Direktna posljedica je ponovno
prolongiranje jednog od prvih koraka u implementaciji SPP-a, a to je formiranje vijea
za stabilizaciju i pridruivanje. To je obaveza sa ijom se provedbom kasni vie od godinu
dana.
U veini oblasti problemi kod ispunjavanja obaveza javljaju se zbog nedostatka
dugoronog planiranja aktivnosti s ciljem da se to je mogue ranije ostvare pojedini
ciljevi. To onemoguava i nedostatak tehnikih propisa, odgovarajue infrastrukture,
kapaciteti institucija koje provode te propise te nedostatak adekvatnih znanja i vjetina
za primjenu novih propisa.
Na osnovu nalaza svakog od deset poglavlja ovog izvjetaja, izdvajamo nekoliko
pozitivnih i negativnih primjera koji su obiljeili evropske integracije BiH u proteklih
godinu dana:
n
Odreeni napredak u izvjetajnom periodu biljei se u nekoliko oblasti. Bosna i

Hercegovina uestvovala je u nizu regionalnih aktivnosti koje bi trebalo da
dovedu do kvalitetnije implementacije konvencija koje se tiu policijske
suradnje u jugoistonoj Evropi, zatim usuglaavanja meudravnog sporazuma
o tzv. crvenim potjernicama.
Dalje, Bosna i Hercegovina se do sada u 67 razliitih sluajeva pridruila

stavovima, izjavama, demarima i drugim odlukama u domenu zajednike
vanjske i sigurnosne politike EU-a. Pokrenute su i bilateralne politike
konsultacije te konsultacije na operativnom nivou s Crnom Gorom,
Makedonijom, Srbijom i Hrvatskom. Teko se je, meutim, oteti utisku kako je
upravo rije o aktivnostima skrojenim da zadovolje formu, a ne da uistinu rijee
probleme. Sutinski problemi i dalje ekaju politiku volju.
Napredak se biljei i kod preuzimanja, implementacije i primjene Direktiva novog

pristupa. Agencija za nadzor nad tritem praktino je spremna za
implementaciju i pruanje podrke entitetskim inspektoratima za provoenje
na terenu Direktiva novog pristupa, ali inspektorati jo nisu spremni za taj posao
koji se sutinski razlikuje od poslova koje oni trenutno obavljaju.
strana
63
Monitoring
strana
64
godinji
i z v j e ta j
Umjesto
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
ZakljUka
to se tie sniavanja uvoznih carina, ove aktivnosti se za sada odvijaju po

utvrenom planu.
Zakonodavne aktivnosti su po svemu sudei aurne u smislu otvaranja

bosanskohercegovakog trita, meutim, oigledno je da usvajanje i primjena
zakona koji reguliraju unutarnje trite nije na potrebnom nivou.
U bh. parlamentu nije usvojen dokument o politici razvoja transportnog sektora,

zbog ega Vijee ministara nije moglo usvojiti ni prateu strategiju i akcioni plan.
U oblasti eljeznikog transporta postignut je odreeni napredak, ali trenutni
zakon o eljeznicama nije u potpunosti usklaen s evropskim propisima. Zakon
o prijevozu opasnih materija, koji je ponovo u proceduri, blokirali su predstavnici
Republike Srpske.
U oblasti zranog transporta Sporazum o evropskom zajednikom zranom

prostoru (ECAA - European Common Aviation Area) primjenjuje se, kao i odreeni
broj aktivnosti koje nisu obaveza iz acquis communautairea. Kvalitet legislative
koja se stvara sve je bolji i nivo usklaenosti s acquisem sve je vei. Problem se,
meutim, javlja jer ne postoji zakonska obaveza za kontrolu usklaenosti
podzakonskih propisa s acquisem.
Uoljivo je da vlasti Republike Srpske nastoje uskladiti zakonski okvir u

privrednom pravu s propisima EU-a ne ekajui harmonizaciju s Federacijom
BiH. Ova praksa je kratkorono pozitivna za RS jer na taj nain, barem u teoriji,
za sada osigurava poznati pravni okvir za investitore iz EU-a, a domae
privrednike suoava s problemom konkurentnosti. No, dugorono, sve dok
pravila poslovnog nastana i pravna sigurnost u poslovanju ne budu
harmonizirani u oba entiteta i Distriktu Brko, ne moe se oekivati znaajan
pozitivan trend jer i cijela BiH predstavlja malo trite, a da ne govorimo o
zainteresiranosti za trite samo RS-a.
Ispunjenost mjera u oblasti poslovnog nastana je polovina. Osnovni, iako ne

opravdavajui razlog to u oblasti poslovnog nastana nema napretka jeste to ta
tematika nije predmet Privremenog sporazuma ve SSP-a.
Primjer Zakona o privrednim drutvima FBiH pokazuje na koji nain se Vlada

Federacije odluivala za rjeavanje trenutnog problema i gaenje vatre,
umjesto graenja sistema koji bi garantirao pravnu sigurnost poslovnih
subjekata.
I dalje postoje ogranienja u entitetskim zakonima o deviznom poslovanju u

vezi s iznosima deviznog novca koji nerezidenti mogu da prenesu u inozemstvo.
to se tie direktnih stranih ulaganja i dalje ostaju ogranienja na omjer

inozemnog kapitala u sektoru medija, to ini da taj segment nije u potpunosti
usklaen sa lanom 61. stav 1. SSP-a.
Kratkoroni prioritet da Agencija za nadzor nad tritem bude potpuno

funkcionalna realiziran je u predvienom roku.
Jedan je od kljunih prioriteta osigurati da jedinstven sistem javnih nabavki

ispravno funkcionira i provesti zakonodavstvo i procedure o javnim nabavkama.
Dvije aktivnosti Agencije za javne nabavke su prolongirane za 2011. godinu.
Najvei stepen ispunjenja zahtjeva evropskih standarda u pogledu unutarnjeg

trita ponovo je u oblasti intelektualnog vlasnitva kao jednog od kljunih
prioriteta.
Monitoring
Umjesto
Bosne
ZakljUka
hercegovine
godinji
2 0 1 0 .
i z v j e ta j
U oblasti zapoljavanja i socijalne politike vidljivo je odgaanje realizacije

aktivnosti za kraj 2010. godine, te su stoga aktivnosti djelimino realizirane, i to
uglavnom one koje se tiu planiranja i kreiranja strategija.
U toku 2010. godine od planiranih 111 usvojeno je svega 27 zakona, meu

kojima samo sedam evropskih vezanih za oblast politika suradnje, od 35 ukupno
odbijenih zakona meu 23 zakona odbijena mehanizmom entitetskog glasanja
nalaze se i tri evropska zakona iz ove oblasti. Takoer, u parlamentarnoj
proceduri jo uvijek se nalaze etiri evropska zakona koja su znaajna za oblast
politika suradnje.
Iz analize realizacije Programa prioriteta usklaivanja u zakonodavnim

aktivnostima za provedbu Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma moe
se zakljuiti da su skoro sve aktivnosti s rokovima iz 2009. i s poetka 2010.
prolongirane za kraj 2010. ili ak 2011. godine.
U vezi s jaanjem kapaciteta i kvaliteta rada Konkurencijskog vijea BiH moe se

primijetiti jedan pozitivan odmak u kvaliteti, ali i smanjenje u kvantitetu odluka.
Nema pomaka u kljunoj oblasti dravnih pomoi. Zakon o dravnim pomoima

nikad nije bio potrebniji jednoj zemlji kao Bosni i Hercegovini sada. Ono to
sistem dravne pomoi zahtijeva nije samo donoenje zakona, ve stvaranje
pretpostavki za balansiran ekonomski razvoj BiH.
U oblasti vezanoj za pranje novca u izvjetajnom periodu djelovalo se u pravcu

jaanja institucionalnih i profesionalnih kapaciteta Financijsko-obavjetajnog
odjeljenja Agencije za istrage i zatitu, ali dinamika realizacija plana kada je
rije o popunjavanju sistematiziranih radnih mjesta, tee u oteanim
financijskim i budetskim uvjetima.
U oblasti borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, nakon usvajanja

revidirane Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala 2009.2012. godine,
Vijee ministara BiH je februara 2010. godine usvojilo i Akcioni plan za njenu
implementaciju, a monitoring provoenja Strategije i Akcionog plana vrit e
radna grupa formirana prema odluci Vijea ministara, koja je Akcioni plan i
sainila.
U domenu posebnih istranih radnji, usvojen je niz podzakonskih akata kojima

su definirani mehanizmi i uvjeti njihovog provoenja, a u funkciju su stavljeni i
operativni kapaciteti Granine policije BiH za nadzor komunikacija.
Usvojena je Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma 2009.2013. godine, a

Odjeljenje SIPA-e za borbu protiv terorizma gotovo 90 posto je popunjeno
prema sistematizaciji radnih mjesta.
Konano, u oblasti viza, granine kontrole, azila i migracija, u skladu s

definiranom dinamikom, kontinuirano se realizira obuka i usavravanje
zaposlenih u svim institucijama BiH koje se bave pitanjima azila i imigracija, u
suradnji s Evropskom unijom i pojedinanim lanicama. Ojaani su kapaciteti
Imigracijskog centra, meutim, jo uvijek se kasni s izgradnjom azilantskog
centra, njegovog opremanja i stavljanja u funkciju.
Visok je i stepen realizacije ugovorne obaveze u oblasti zatite linih podataka,

koja podrazumijeva uspostavljanje nezavisnog nadzornog tijela te usklaivanje
bh. zakonodavstva s evropskim.
Meutim, zapaen napredak u oblasti pravde, slobode i sigurnosti u izvjetajnom periodu

ostvaren je iskljuivo zahvaljujui konkretnoj perspektivi dolaska na bijelu Schengen listu.
strana
65
Monitoring
strana
66
godinji
i z v j e ta j
Umjesto
Bosne
hercegovine
2 0 1 0 .
ZakljUka
Ispunjavanje obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima tako ukazuje da je

mogue pronai kompromisni, odgovarajui modalitet realizacije definiranih obaveza, i
pored odreenih problema koji se pojavljuju, ukoliko postoji jedinstveno i snano
opredjeljenje svih relevantnih politikih subjekata u BiH da se zahtijevane aktivnosti
provedu.
Umjesto zakljuka, elimo naglasiti nekoliko pojava koje proimaju sve oblasti evropskih
integracija i postavljaju se kao osnovna obiljeja opstrukcija u ovim procesima:
n
Parlamentarni proces u najveoj moguoj mjeri karakterizira ne samo slaba i

difuzna koordinacija izmeu dva doma Parlamentarne skuptine BiH nego i
ojaana nekoordiniranost na relaciji Vijee ministara - Parlamentarna skuptina,
to se reflektira u porastu broja odbijenih zakonskih akata ije je predlaga
upravo Vijee ministara.
Odreeni broj zakonskih akata, premda planiran u okviru razliitih ministarstava

na dravnom nivou, nikada nije realiziran.
Za znatan broj evropskih zakona koji nisu usvojeni u planiranom roku u 2009.
godini zakonodavna procedura nije provedena ni u 2010. godini.
Pored kanjenja u pripremi i usvajanju predvienih zakonskih akata, pomjeraju

se i odgaaju rokovi vezani za donoenje prateih podzakonskih i drugih
dokumenata.
Postupno se u politiku stvarnost BiH uvodi pogubna praksa da se nakon

blokade dogovora o uspostavi dravnih institucija u odreenim oblastima koje
zahtijeva zakonodavno usuglaavanje sa standardima EU-a te institucije osnivaju
na nivou entiteta.
U odnosu na prethodni izvjetajni period kada je konstatirano oteano i sporo

odvijanje procesa normativnog usuglaavanja i harmonizacije izmeu razliitih
nivoa vlasti u BiH s acquis communautaireom, u 2010. godini je primjetna totalna
regresija u realizaciji definiranih obaveza koja se najjasnije oituje u injenici da
je zakonodavni proces na dravnom nivou u potpunosti blokiran i onemoguen.
Na kraju, ne smije se zanemariti i injenica da je, uza sve navedene tekoe, veoma
znaajan oteavajui faktor za realizaciju definiranih obaveza, posebno onih koje se
odnose na uspostavljanje novih institucija i agencija na zajednikom nivou i njihovo
infrastrukturno i personalno opremanje, predstavljala i oteana financijska i ekonomska
situacija, ije su budetske reperkusije svakako usporile ili ak privremeno stopirale
realizaciju aktivnosti obuhvaenih Privremenim sporazumom.
VPI Naslovna 11 final_Layout 1 2/8/11 3:30 PM Page 1
Godinji izvjetaj za 2010.
Monitoring procesa
Bosne i Hercegovine

Monitoring Procesa Evropskih Integracija Bosne I Hercegovine - Godišnji Izvještaj Za 2010. Godinu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Monitoring Procesa Evropskih Integracija Bosne I Hercegovine - Godišnji Izvještaj Za 2010. Godinu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VPI Naslovna 11 final_Layout 1 2/8/11 3:30 PM Page 1

Godinji izvjetaj za 2010.

Sarajevo, Februar 2011.

procesa evropskih integracija

procesa evropskih integracija

Poglavlje 1. Kretanje radnika (l. 47.- 49. SSP-a)

Poglavlje 2. Poslovni nastan (l. 50.- 56. SSP-a)

Poglavlje 4. Tekua plaanja i kretanje kapitala (l. 60.- 62. SSP-a)

procesa evropskih integracija

procesa evropskih integracija

inicijativu turskih vlasti. Ova inicijativa rezultirala je imenovanjem bh. ambasadora u

procesa evropskih integracija

terorizma, posebnih istranih radnji i jaanja nezavisnosti pravosudnih institucija. U oblasti

procesa evropskih integracija

stonoj hrani, kulturnom naslijeu, o veterinarskim lijekovima itd. Za neke zakonske

procesa evropskih integracija

procesa evropskih integracija

ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja u

procesa evropskih integracija

analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenog

lanom 2. SSP-a BiH je preuzela obavezu da u potpunosti ispunjava sve najvanije

procesa evropskih integracija

primjer: Izdavanje viza za graane Kosova

Nepostojanje suglasnosti unutar BiH oko priznavanja Kosova prenijelo se i na pitanje

procesa evropskih integracija

procesa evropskih integracija

ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja u

procesa evropskih integracija

bi trebalo da se odvija upravo u okviru Vijea za stabilizaciju i pridruivanje, jednom kada

analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenog

Sudei prema prologodinjem izvjetaju o napretku, a ta je konstatacija ponovljena i u

Izvjetaj o napretku za 2010. godinu (www.dei.gov.ba).

procesa evropskih integracija

ali ne i na bilateralnoj osnovi.

procesa evropskih integracija

procesa evropskih integracija

ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja u

Prioriteti iz Evropskog partnerstva glede regionalne suradnje obuhvaaju jaanje

Predsjednitvo BiH odralo je svoju 76. sjednicu 26. augusta 2010.

Evropski put Bosne i Hercegovine i

procesa evropskih integracija

susjedne zemlje potpisale su Sporazum o policijskoj suradnji u oblasti borbe protiv

Ministar Ahmetovi se obratio na konferenciji za novinare povodom potpisivanja Sporazuma o policijskoj

Statistika UNHCR-a od 31. marta 2010. http://unhcr.ba/images/stories/Stats/sp_03_2010.pdf.

procesa evropskih integracija

Bosna i Hercegovina je takoer obavezna, prema lanu 15.

Bosna i Hercegovina je uglavnom

CEFTA sporazum je jo uvijek veliki izazov za BiH zbog toga

Uspjeh ostvaren u pogledu regionalne suradnje u bori protiv organiziranog kriminala i

analiza ispunjenosti mjera za provedbu Privremenog

Tokom 2010. Bosna i Hercegovina je bila izuzetno aktivna u

procesa evropskih integracija

Postoje vidljivi pokazatelji napretka u

(SEPCA), Savjetodavna grupa tuilaca JI Evrope (SEEPAG),

Nadalje, suradnja u oblasti sudstva je napokon sprijeila daljnje mogunosti poinilaca

procesa evropskih integracija

ocjena ispunjenosti prioriteta usklaivanja u

Prioriteti Evropskog partnerstva iz oblasti slobodnog kretanja roba

Poboljati i provesti pravni okvir za standardizaciju,

Osigurati kontinuiran napredak u usvajanju evropskih

Uspostaviti mehanizme internih konsultacija i

Osigurati da Agencija za nadzor nad tritem bude

Usvojiti dravni zakon o lijekovima i medicinskim