Monitoring Procesa Evropskih Integracija Bosne I Hercegovine - Uporedni Izvještaj Za 2009. Godinu

ZVJETAJ ZA
MONITORING PROCESA
2009
2009 (ZAPADN BALKAN BOSNA HERCEGOV NA)
Page 2
BOSNE HERCEGOV NE - UPOREDN
1:37 PM
NTEGRAC JA
5/18/10
MON TOR NG PROCESA EVROPSK H
VPI Naslovna 10:Layout 1
EVROPSKIH INTEGRACIJA
BOSNE I HERCEGOVINE
UPOREDNI IZVJETAJ ZA 2009

(ZAPADNI BALKAN BOSNA I HERCEGOVINA)
2009
MONITORING PROCESA
EVROPSKIH INTEGRACIJA
BOSNE I HERCEGOVINE
UPOREDNI IZVJETAJ ZA 2009
(ZAPADNI BALKAN BOSNA I HERCEGOVINA)
STRANA
MONITORING
UPOREDNI
PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
Ureivaki kolegij
VPI BH
Lektor
Faik Imamovi
"Vanjskopolitika inicijativa BH je nevladina, neprofitna

organizacija posveena promiljanju i analiziranju vanjske
politike, meunarodnih odnosa i meunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine"
www.vpi.ba
info@vpi.ba
Dizajn i tampa:
Arch Design
Tira:
300 kom
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
STRANA
HERCEGOVINA)
Sadraj
Uvod
GLAVA I. I II.
Opi principi i politiki dijalog
GLAVA III.
Regionalna suradnja
11
GLAVA IV.
Slobodno kretanje roba, Industrijski proizvodi, Poljoprivreda i ribarstvo
17
Slobodno kretanje roba - Zajednike odredbe
23
GLAVA V.
Kretanje radnika, pruanje usluga i zajednike odredbe
29
Poglavlje 2 - Poslovni nastan
34
Poglavlje 4 - Tekua plaanja i kretanje kapitala
38
GLAVA VI.
Usklaivanje zakona, provoenje zakona i pravila konkurencije
43
GLAVA VII.
Pravda, sloboda, sigurnost
51
GLAVA VIII
Politike suradnje
63
GLAVA IX
Financijska suradnja
69
ZAKLJUAK
72
SAETAK NALAZA FOKUS GRUPA
75
PRISM RESEARCH ZA VANJSKOPOLITIKU INICIJATIVU BH (VPI BH)

Narativni saetak rezultata ispitivanja javnog mnijenja
95
STRANA
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Uvod
Projekt Monitoring procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine zapoeo je u
novembru 2008. i trajat e do juna 2012. godine. U okviru ovog projekta do sada smo
objavili jedan preliminarni i dva polugodinja izvjetaja o napretku koji je ostvarila BiH u
procesu evropskih integracija. Prilikom pripreme projekta voeni smo bili optimizmom
da e BiH ispunjavati uvjete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) tempom koji
bi zahtijevao njihovo praenje svakih est mjeseci. Meutim, nai eksperti su se ve kod
izrade drugoga polugodinjeg izvjetaja suoili s tako sporim napretkom u usvajanju i
provoenju reformi da se je pokazalo nepotrebnim evidentirati promjene svakih est
mjeseci. Stoga smo odluili da izvjetaje o napretku BiH u evropskim integracijama
objavljujemo jednom godinje.
Pored izvjetaja koji prate napredak BiH, jednom godinje emo objavljivati i Uporedni
izvjetaj o stanju procesa evropskih integracija u svim zemljama regije, kojem je primarna
svrha da pokae gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u procesu evropskih integracija u
odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana. Ovo je prvi od tih izvjetaja i nadamo se da
e dati jo jednu dimenziju procesu praenja evropskih integracija. I ovaj je izvjetaj
sainilo deset strunjaka iz pojedinih oblasti kojima se bavi na izvjetaj, a koji su blisko
suraivali s nizom naih suradnika iz zemalja u regiji. Izvjetaj je kao i u prethodnim
sluajevima priredio na Ureivaki odbor, sainjen od est lanova.
Objavljivanje ovog izvjetaja simboliki se poklapa s pokuajem Evropske unije da barem
simboliki udahne ivot u proces integracije regije u EU. Obiljeavajui 10. godinjicu od
samita u Zagrebu, koji je odran 24. novembra 2000. godine, Evropska unija planira 2.
juna odrati u Sarajevu ministarski sastanak na kojem e uestvovati predstavnici svih
zemalja iz regije, kao i zemalja lanica EU-a.
Meutim, u vremenu od odravanja samita u Zagrebu dolo je do bitnih promjena u
regiji. Nastale su dvije nove drave, neke zemlje su znatno napredovale u procesu
evropskih integracija, a neke su znatno zaostale u odnosu na susjede, to pokazuje i na
izvjetaj. Jedna od najvanijih promjena na koju elimo ukazati u svjetlu obiljeavanja
Zagrebakog samita jeste nedostatak duha regionalne suradnje koji je bio njegovo
glavno obiljeje.
Zagrebakom samitu prethodile su historijske promjene u Hrvatskoj i Srbiji, gdje su na
vlast dole prodemokratske snage, to je predstavljalo osnovni preduvjet za otpoinjanje
formalnoga regionalnog dijaloga pod okriljem EU-a. Samim tim u Zavrnoj deklaraciji je
stavljen akcent na pomirenje i suradnju u regiji, te stabilnosti i mir u Evropi. Zavrna
deklaracija iz Zagreba otvorila je put ozbiljnijoj i formalnoj regionalnoj suradnji kroz niz
bilateralnih i multilateralnih sporazuma. Meutim, najvei znaaj Zagrebakog samita je
leao u injenici da je tom prilikom zemljama zapadnog Balkana otvoren put za
pribliavanje EU-u kroz Proces stabilizacije i pridruivanja.
Sarajevski sastanak ne proistie iz takve pozitivne atmosfere, nego naprotiv, iz potrebe da
se evidentne tenzije i nedostatak dijaloga izmeu pojedinih zemalja te zamrla regionalna
suradnja pokuaju prevladati. Sarajevskom sastanku tako prethode vrlo zategnuti odnosi
izmeu Srbije i BiH, isprovocirani nizom nemilih dogaaja kao to su hapenja bh.
dravljana po optunicama iz Srbije, etverogodinji nedostatak dijaloga i odbijanje
meudravnih posjeta, viekratno odbijanje davanja agremana ambasadoru BiH u Srbiji,
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
neodravanje sastanaka Meudravnog vijea za suradnju te snana uzajamna

optuivanja u javnosti. No ipak u proteklih pola godine svjedoci smo poboljanja
bilateralne suradnje, davanja agremana ambasadoru BiH u Srbiji, nakon aga je uslijedio
susret u Mostaru te deklaracija u Istanbulu.
Proglaenje nezavisnosti Kosova takoer je preusmjerilo panju sa sutinskih pitanja
regionalne suradnje na protokolarne i formalne akrobacije kako bi se za regionalni sto
doveli predstavnici Srbije i Kosova. Samim tim se za uspjeh sastanka u Sarajevu smatra
sama injenica to su predstavnici obiju delegacija pristali na ponuene uvjete i raspored
sjedenja na sastanku. Integracije Makedonije u EU i dalje su talac nedostatka kompromisa
s Grkom u vezi s nazivom drave, dok je BiH talac vlastitoga ustavnog ureenja i
etverogodinjeg zastoja u reformama.
U ovakvom kontekstu ne moemo se oduprijeti cinizmu koji se sam namee i postavlja
pitanje svrsishodnosti i efektivnosti Procesa stabilizacije i pridruivanja, koji je za zemlje iz
regije otvoren u Zagrebu. injenica je da je u svrhu transparentnosti procesa i jednakih
kriterija za sve zemlje individualiziran pristup u ocjenjivanju napretka u ispunjavanju
kriterija iz Kopenhagena bio jedini mogu. Meutim, to ne znai da je bio i dovoljan.
Razlike u ispunjavanju kriterija i napretku pojedinih zemalja koje evidentiramo u ovom
izvjetaju pokazuju da je pored individualiziranog voenja svake od zemalja prema EUu ipak morao postojati proces koji bi paralelno tome vodio i regiju u cjelini. Pri tome ne
elimo umanjiti znaaj regionalnih inicijativa te Pakta o stabilnosti, odnosno njegovog
nasljednika Vijea za regionalnu suradnju. Ispostavilo se, meutim, da su to tehniki
mehanizmi suradnje, dok je politika dimenzija u potpunosti izblijedjela tokom perioda
od deset godina izmeu sastanaka u Zagrebu i Sarajevu.
Iznenadno ali opravdano osvjeivanje politikih predstavnika EU-a i sazivanje sastanka
u Sarajevu poklapa se i s poetkom jo uvijek nedefiniranog procesa implementacije
Lisabonskog sporazuma. Njegova dosadanja primjena u kontekstu ove regije je pokazala
niz razlika u pristupu izmeu politikih i birokratskih predstavnika EU-a i Evropske
komisije, te ukazuje na potrebu njihove bolje koordinacije i konanog stvaranja
jedinstvene strategije za integraciju cijele regije u EU. Liberalizacija viznog reima za BiH
je jedna od prvih rtava takvog nesnalaenja kod raspodjele nadlenosti izmeu
institucija EU-a. Tako smo bili svjedoci bombastinih najava nekolicine ministara vanjskih
poslova zemalja EU-a o bezviznom reimu za BiH nakon juna, to su najhitrije opovrgnuli
predstavnici Evropske komisije ve narednog dana. Ovome treba pridodati i neodlunost
kod tempiranja objave odluke o bezviznom reimu za BiH usprkos postignutom napretku
te potpuni nedostatak svijesti o posljedicama drugaijeg tretmana BiH u odnosu na
zemlje koje su dobile bezvizni reim u prethodnom krugu.
Pored toga, u meuvremenu su se stvorile bitne razlike izmeu samih lanica EU-a u vezi
s proirenjem Unije na Balkan. Pozivajui se na navodna negativna iskustva s integracijom
Bugarske, Rumunije te Kipra, neke zemlje zagovaraju usporavanje procesa integracija
zemalja Balkana, dok nekolicina ostaje dosljedna principima na koje se obavezala u
Zagrebu prije deset godina. I jedni i drugi su pri tome suoeni s velikom dilemom s
jedne strane se postavlja pitanje daljnje stabilizacije regije u odsustvu jasne vizije
napretka ka EU-u, a s druge strane se suoavaju s pitanjem stabilizacije same Unije
ukoliko se proiri na zapadni Balkan na kojem su jo aktualni historijski nesporazumi.
Ovaj izvjetaj je uporedna analiza napretka koji je ostvaren u svakoj od zemalja regije u
prvoj godini nakon potpisivanja SSP-a. Kako bismo naglasili zaostajanje u evropskim
STRANA
STRANA
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
integracijama izmeu pojedinih zemalja, podsjeamo da su Hrvatska i Makedonija

potpisale SSP 2001. godine, Albanija 2006. a Srbija i BiH tek 2008. Hrvatska je ve u drugoj
godini nakon potpisivanja SSP-a predala aplikaciju za status kandidata, koji joj je odobren
ve naredne godine, 2004. Procjene govore da bi Hrvatska mogla postati punopravnom
lanicom EU-a u 2013., dakle 12 godina nakon potpisivanja SSP-a.
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u drugoj godini nakon potpisivanja SSP-a. Uzeto
hipotetiki, ukoliko bi BiH uspjela ostvariti napredak i tempo kojim se kretala Hrvatska,
lanstvo u EU-u bi bilo mogue oko 2020. Meutim, kanjenja ve u prvoj godini
implementacije SSP-a u usporedbi s drugim zemljama regije su suvie velika da bi se moglo
govoriti o mogunosti sustizanja ili barem jednakog praenja te brzine napretka. Ovdje
izdvajamo samo nekoliko primjera. U prvoj godini implementacije SSP-a u oblasti
slobodnog kretanja roba najvei napredak je ostvarila Srbija, dok je BiH usvojila etiri puta
manje zakona. Takoer broj akreditiranih institucija u Srbiji u odnosu na BiH je osam puta
vei, iako Crna Gora i Albanija biljee ak i loije rezultate. U svrhu korektnosti napominjemo
da postoji i nekoliko pozitivnih primjera u BiH, kao to su reforme potrebne za liberalizaciju
viznog reima i usvajanje standarda EN, gdje BiH i Albanija pokazuju daleko vei napredak
nego Srbija, pa ak i Hrvatska u istom stadiju implementacije SSP-a.
Nakon uvida u nalaze naih eksperata, a istovremeno svjesni dilema s kojima se suoava
EU, ovim izvjetajem elimo poruiti da je sastanak u Sarajevu potrebno iskoristiti kako
bi se zacrtala jasna putanja i uspostavili efikasniji mehanizmi da bi se ove drastine razlike
u napretku prema EU-u to lake i bre prebrodile. Naravno, odgovornost za spori
napredak u implementaciji SSP-a lei prvenstveno na vlastima u zemljama regije. Ali ovim
izvjetajem elimo ukazati na potrebu da se realno sagleda ukupni napredak regije u 10
godina nakon usvajanja zagrebake Zavrne deklaracije i da se u svjetlu principa na koje
su se tada obavezale zemlje regije i EU-a osmisli strategija integracije cijeloga zapadnog
Balkana, koje e se jednako drati predstavnici i Evropske unije i Evropske komisije.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I . I I I .
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
OPI PRINCIPI I POLITIKI DIJALOG
STRANA
G L AV A I . i I I .
Openita procjena
U segmentu opih principa i politikog dijaloga kao i prioriteta Evropskog partnerstva s

Evropskom unijom (EU) sve zemlje zapadnog Balkana u prvoj su godini implementacije
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) i Prijelaznog sporazuma (PS) napravile
ogranieni progres. Razliite su startne pozicije i unutarnje politike smetnje u procesu
pribliavanja EU-u, pa je utoliko teko prostom usporednom metodom doi do konanih
rezultata. Makedonija i Hrvatska su otvorile pregovore, Srbija i Crna Gora aplicirale za
status zemlje kandidata, dok su Bosna i Hercegovina i Albanija najvie kasnile s
provedbom obaveza SSP-a i Evropskog partnerstva. Na ovaj nas zakljuak upuuju
izvjetaji Evropske komisije o napretku za 2009. godinu za zemlje u regiji. Ako bi se ilo
ka nekom generalnom zakljuku, iako takvi zakljuci esto pate od povrnosti, onda se
ve na prvi pogled da primijetiti kako zapadni Balkan nije uspio akceptirati politike
kriterije i ope principe na kojima poiva EU. ak i najnaprednije zemlje na evropskom
putu, poput Hrvatske, imaju problema u ispunjavanju opih principa. Zajedniki imenitelj
slabosti za sve zemlje je zastoj u potivanju ljudskih prava i sloboda, borbi
protiv korupcije, funkcionalnosti pravosua te bilateralnoj suradnji u regiji.
Upravo u tom domenu izvjetaji Evropske komisije za svaku od zemalja su
uzdrani, uz naglaene preporuke da se poradi vie na stvaranju okvira za
potivanje graanskih i ljudskih prava i sloboda, da se smanji utjecaj politike
Svim zemljama zapadnog
na pravosue te pobolja borba protiv korupcije.
Realizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja

Zapadnog Balkana
Bosna i Hercegovina, sudei prema raspoloivim informacijama, ima najvei

zaostatak u domenu ispunjavanja uvjeta iz poglavlja I. i II. SSP-a u odnosu na
zemlje regije. To se prije svega ogleda u slabom kapacitetu drave koji se i
takav dovodi u pitanje od strane pojedinih domaih aktera i pokuava ga se
dodatno razvui izmeu entiteta, kantona i OHR-a od kojeg se i dalje
Balkana, premda su
napravile razliit progres, od
poetka procesa provedbe
SSP-a zajedniki su
nedovoljni rezultati u
domenu reforme pravosua,
borbe protiv korupcije,
ljudskih i manjinskih prava.
STRANA
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I . I I I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
oekuje da brani, zastupa pa ak i glumi dravu. Takav politiki sistem je sve samo ne
stabilan, jer se kljuni akteri ne natjeu da ga nadograde, nego da ga srue i naprave novi.
Uvjeti iz poglavlja I. i II. Evropskog partnerstva i cjelokupan evropski put kolateralna je
teta magnetne sile koja usporava procese i vue ih unazad. U izvjetajima Evropske
komisije i drugim analitikim dokumentima ovo se prepoznaje kao jedna od kljunih
slabosti BiH, koja zbog toga kaska za ostatkom regije. Druge zemlje zapadnog Balkana
nisu se suoavale sa sutinskim dilemama funkcioniranja sistema prilikom realizacije
prioriteta Evropskog partnerstva i openito svih poglavlja SSP-a, pa se uglavnom ne moe
govoriti o sistemskim preprekama ispunjavanju prioriteta i obaveza. Uvid u dostupnu
dokumentaciju navodi na jedan bitan zakljuak: u svim zemljama zapadnog Balkana,
ukljuujui i Hrvatsku, vidljiv je pokuaj politikih elita da relativiziraju prioritete
Evropskog partnerstva te taktiziraju kod osjetljivih politikih pitanja. Suradnja s
Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY), promicanje ljudskih,
posebno manjinskih prava, te vladavina prava oblasti su u kojima je dolo, uvjetno
reeno, najee do razvlaenja prioriteta iz Evropskog partnerstva te obaveza iz SSP-a.
Nijedna od zemalja zapadnog Balkana nije uspjela dostii traeni maksimum u reformi
pravosua, borbi protiv korupcije, dok je osiguranje ljudskih i manjinskih prava variralo,
negdje je bilo uspjenije, negdje manje uspjeno, ali ni u jednoj od zemalja nije bilo
apsolutno zadovoljavajue. U Bosni i Hercegovini, u kojoj je meunarodni
intervencionizam u reformu pravosua bio najizraeniji, dolo je do svojevrsnog
fenomena uspjeno prepisanih zakona i uspostavljenih institucija, ali ne i uspjenog
pravosudnog sistema. Podatak da se od reforme 2003. godine pa do danas pravosue u
BiH suoava s 2,5 miliona nerijeenih predmeta govori dovoljno o ovom fenomenu.
ak i Hrvatska ve nekoliko puta zaredom u godinjim izvjetajima o napretku
(ukljuujui i onaj za 2009. godinu) dobiva jedva prolaznu ocjenu: ...Na promicanje i
jaanje ljudskih prava esto negativno utjeu nedostaci u upravljanju pravosuem... To
se osobito odnosi na duljinu trajanja postupaka u pravosudnom sustavu. (Progres Report
EC 2009)
Izvjetaj o progresu Srbije za 2009. godinu, kao i u Strategiji proirenja EU-a 2009.2010.
godine, istie se kako Srbija ima adekvatan institucionalni kapacitet za evropske
integracije, ali da je i dalje prisutan veliki utjecaj politike na imenovanje sudija i tuilaca.
Crna Gora i Albanija takoer imaju naglaen isti problem. Makedonija je, pak, izdvojena
kao primjer dobre borbe protiv korupcije, iako joj se spoitavaju slabi rezultati u domenu
prava na slobodno izraavanje i slobodu govora.
Bosna i Hercegovina je, openito uzevi, najvie zaostajala u prvoj godini implementacije
svoga SSP-a. Ni nakon godinu dana od potpisivanja Sporazuma nije uspjela osigurati
usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, naroito u dijelu
izbora lanova Predsjednitva BiH i delegata u Dom naroda. Bosna i Hercegovina je
najvie kasnila i u implementaciji vlastitoga Akcionog plana, ponajprije zbog ustavnih
nedoreenosti u raspodjeli ovlatenja izmeu entiteta i drave. Teko je u svim
segmentima usporeivati napredak zemalja zapadnog Balkana, naprosto i zbog injenice
to nemaju sve isti institucionalni kapacitet i oblik organizacije institucija koje
koordiniraju proces EU integracija. Bosna i Hercegovina ponovno se moe izdvojiti kao
primjer slaboga institucionalnog pozicioniranja evropskih integracija. Direkcija za
evropske integracije BiH subordinirana je Vijeu ministara BiH, te je na elu ove institucije
dravni slubenik koji nema pravo glasa u Vijeu ministara BiH. U dokumentu Program
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I . I I I .
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
informiranja javnosti BiH o procesu EU integracija, to ga je za potrebe

Vijea ministara BiH sainila spomenuta direkcija, kao jedna od kljunih
prijetnji navodi se nedovoljan broj uposlenih u Direkciji (str. 4, taka 3.4. Prijetnje).
U Albaniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji pitanje evropskih
integracija dignuto je na vii nivo. U navedenim zemljama uspostavljena
su resorna ministarstva ili je resor evropskih integracija spojen s vanjskim
poslovima. U Makedoniji i Srbiji, naprimjer, koordinacija EU pitanja u
domenu je rada jednog od potpredsjednika vlade.
STRANA
U svim zemljama zapadnog

Balkana, ukljuujui i Hrvatsku,
vidljiv je pokuaj politikih elita
da relativiziraju prioritete
Evropskog partnerstva te
taktiziraju kod osjetljivih
politikih pitanja.
Studija sluaja: Ustavna prilagoavanja

(uloga parlamenta)
Jedan je od kljunih kopenhakih kriterija, kao openito uvjeta Evropskog partnerstva i

SSP-a, stabilnost institucija, demokracija i vladavina prava. Stoga je pred sve zemlje
zapadnog Balkana postavljen imperativ jaanja uloge parlamenta, te izmjene ustava
tamo gdje je to neophodno da bi se stvorili uvjeti za lanstvo u EU-u. Posebno teite
ovdje stavljamo na ove dvije komponente ponajprije jer su sve zemlje zapadnog Balkana
prole kroz dugotrajan proces tranzicije i navikavanja na demokraciju. Zanimljivo je,
meutim, i to je teza koja bi se mogla i brojano iskazati, koliko je proces evropskih
integracija utjecao na postepeno jaanje uloge parlamenta u demokratskim procesima:
kroz formiranje dodatnih tijela i komisija za evropske integracije te uestvovanja
zastupnika u donoenju itavog seta reformskih zakona koji su bili preduvjet za napredak
na evropskom putu. Na hiljade zakonskih prijedloga i odluka morat e proi kroz
parlamente svake od balkanskih zemalja koje trenutno ekaju u redu, to e dodatno
ojaati ulogu zakonodavne vlasti.
Bosna i Hercegovina je najtipiniji regionalni primjer potrebe za jaim angamanom
parlamenta i (ne)realne nemogunosti da do toga doe zbog ustavnih mehanizama etnike
blokade. Parlament je talac nespremnosti politikih elita za ustavne promjene koje bi,
izmeu ostaloga, oslobodile parlamentarni ivot proizvoljnog etnikog veta i etnikog
glasanja. Pozitivno je meutim to to ak i tako koncipiran bh. parlament, u kojem se teko
dolazi do konsenzusa, pokazuje pojaan interes za evropske integracije. Dobar je primjer
rad Zajednike komisije za evropske integracije oba doma Parlamentarne skuptine BiH,
koja je u nekoliko navrata kritino i argumentirano upozoravala na zastoj izvrne vlasti u
ispunjavanju obaveza koje stoje pred BiH. U drugim zemljama parlamentarni uspjesi su
konkretniji, ponajprije zbog rijeenih ustavnih mehanizama funkcioniranja centralne i
lokalnih vlasti. Uvjetovanost evropskog puta jaanjem demokracije proizvela je pozitivne
efekte pojaane uloge parlamenata u cjelokupnom procesu. Hrvatska, Srbija, Makedonija i
Albanija intervenirale su u ustav, te nakon potpisivanja SSP-a postupno mijenjale izborni
zakon kako bi parlamentarnoj demokraciji dale vie prostora.
Makedonski parlament je u decembru 2005. godine, nepune etiri godine nakon potpisivanja
SSP-a s EU-om, s 11 amandmana izmijenio ustav kako bi omoguio da izbor sudija i tuilaca
bude usklaen s prioritetima Evropskog partnerstva. Srbija je, pak, za godinu i po dana od
potpisivanja SSP-a uspjela izmijeniti svoj ustav i usvojiti Statut Autonomne pokrajine
Vojvodine, kojoj su data znaajna prava u odnosu na centralne institucije. S druge strane,
STRANA
10
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I . I I I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Srbija nije, zbog nedostatka politike volje, uspjela izmijeniti ustav u dijelu koji se odnosi na
stranaku kontrolu zastupnikih mandata u Skuptini, to je bila jedna od primjedbi
Venecijanske komisije Vijea Evrope. Albaniji je trebalo itave tri godine od potpisivanja SSPa da bi zakonski propisala nain identifikacije biraa na izbornim mjestima. S druge strane,
albanski parlament pokazao je veliku vitalnost u razmatranju zakona i pitanja iz domena
zajednikog naslijea evropskih zajednica. U Crnoj Gori parlament je u 2009. godini donio za
30% vie reformskih zakona iz domena usklaivanja s principima EU-a, te je uspostavljen i
parlamentarni komitet koji je na svakoj sjednici razmatrao pitanja iz SSP-a. U svim
posmatranim zemljama uloga parlamenta u domenu EU integracija je
pojaana, prvenstveno kroz osnivanje stalnih i ad hoc komisija.
Nespornu zaslugu za to imaju SSP i Evropsko partnerstvo. Zakonodavna
Sve posmatrane zemlje, izuzev
je vlast skoro u svim zemljama udvostruila svoje aktivnosti, kako na
Bosne i Hercegovine, napravile su
donoenju tzv. evropskih zakona, tako i u koritenju svoje savjetodavne
znaajne ustavne korekcije kako
uloge na tome planu. Parlamenti u svim zemljama zapadnog Balkana
bi se prilagodile zahtjevima EU-a.
imaju stalne parlamentarne odbore za evropske integracije, dok su u
Skuptini Crne Gore, Srbije i Albanije aktivna i ad hoc parlamentarna
U svim posmatranim zemljama
tijela.
Kao dobar primjer moe posluiti parlament Crne Gore kojem na
uloga parlamenta u domenu EU
svakom zasjedanju vlada podnosi izvjetaj o napretku na putu EU
integracija je pojaana,
integracija, a uvedena je i praksa poziva na briefing resornih ministara.
prvenstveno kroz osnivanje
Odbor za evropske integracije albanskog parlamenta, pak, razmatra i
stalnih i ad hoc komisija. (Vidi
usklaenost s EU normama prijedloga zakona to ih dostavlja vlada.
Parlament Makedonije je dva puta raspravljao o izvjetaju EU-a o
vie u izvjetaju VPI-ja Monitoring
progresu, te usvojio zakljuak prema kojem je vlada obavezana napraviti
evropskih integracija za drugo
akcioni plan na prevladavanju problema. Problem je u svim zemljama
polugodite 2009. godine,
podjednako to to parlamenti nemaju adekvatan kadrovski i
poglavlja I. i II.)
administrativni kapacitet da apsorbiraju sve aktivnosti. Nisu u
mogunosti uposliti odgovarajui broj strunih suradnika i strunjaka
za evropske integracije, odnosno razliite vane oblasti evropskih
integracija. Tako da se, premda pojaana, njihova uloga svodi tek na povremenu konsultaciju
s izvrnim institucijama, a ponegdje i na formalnost. U Bosni i Hercegovini, koja je po svemu
specifikum zbog svoga kompleksnog ustavnog ustrojstva, nije dolo do parlamentarne
dinamike na nivou drugih zemalja iz okruenja. Tim prije to u BiH postoje najmanje tri
zakonodavne instance koje ne koordiniraju svoj rad dovoljno dobro, dok je suradnja s izvrnim
vlastima optereena etnikim motiviranim nadglasavanjem i vetom.
Komentar
Nesporna je zasluga SSP-a i Evropskog partnerstva, zajedno sa svim prateim

pristupnim mehanizmima, u jaanju parlamentarne uloge u demokratskom
procesu odluivanja. Sam acquis communautaire predstavlja vjerojatno najvei
legislativni izazov s kojim su se parlamenti zemalja u regiji ikada susreli. Taj e
izazov sasvim sigurno proiriti njihovu funkciju, umnoiti njihove obaveze i
potcrtati vanost zakonodavne vlasti.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I I I .
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
REGIONALNA SURADNJA
STRANA
11
G L AV A I I I .
REGIONALNA SURADNJA
Openita procjena
Sve su zemlje zapadnog Balkana nakon Solunskog samita 2003. godine dobile od
Evropske unije jasno precizirane zadatke zaokruene u dokumentu Evropsko partnerstvo,
koji predstavlja osnovni model prema kojem se ocjenjuju rezultati institucija vlasti u
procesu evropskih integracija. Podijeljeno na kratkorone i dugorone prioritete, Evropsko
partnerstvo svima jednako, izmeu ostalih prioriteta, postavlja imperativ razvoja
regionalne suradnje. U prvom redu rjeavanje graninih sporova, otvorenih pitanja,
suradnju s ICTY-em te tjenju ekonomsku suradnju na uspostavi mehanizama slobodnog
kretanja ljudi, roba i kapitala.
est godina, koliko se Evropsko partnerstvo primjenjuje kao svojevrsna radna platforma
za posmatranje pojedinanog uspjeha / neuspjeha zemalja regije, solidna je vremenska
distanca za izvlaenje odreenih zakljuaka. Zapadni Balkan, usprkos znaajnom
napretku, tek je djelomino uspio postii dinamiku regionalne suradnje zacrtane u
navedenom dokumentu. Najvie je uspjeha postignuto u ekonomskom povezivanju, a
CEFTA (Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) pokazuje se kao
veoma koristan projekt ekonomske koordinacije zapadnog Balkana,
prije nego se regija stopi s jedinstvenim tritem Unije.
Nema nijedne zemlje obuhvaene
Vanjskotrgovinski bilans svake od zemalja pokazuje da su najbolji
Evropskim partnerstvom na
trgovinski partneri upravo zemlje u regiji, najblii susjedi. Vijee za
zapadnom Balkanu koja je
regionalnu suradnju (RCC) jo jedan je pozitivan primjer poticanja
socijalne, ekonomske i infrastrukturne kohezije regije. S druge strane,
uspjela rijeiti sva otvorena
sudei po dostupnim informacijama, nema nijedne zemlje
pitanja sa susjedima i granine
obuhvaene Evropskim partnerstvom na zapadnom Balkanu koja je
sporove. Regija je premreena
uspjela rijeiti sva otvorena pitanja sa susjedima i granine sporove.
brojnim regionalnim
Regija je premreena brojnim regionalnim organizacijama,
asocijacijama i inicijativama. To je udahnulo novu pozitivnu energiju,
organizacijama, asocijacijama i
ali nije puno pomoglo u rjeavanju starih problema i sporova. Vie je,
inicijativama, ali to nije puno
makar na nivou odnosa s javnou, uspjela postii turska diplomacija
pomoglo u rjeavanju starih
pokuajem da se razrijee otvorena pitanja izmeu BiH i Srbije, nego
to je to polo za rukom ijednoj regionalnoj organizaciji. udno je to
problema i sporova.
za taj uspjeh nisu bili dovoljni ni jasno postavljeni preduvjeti EU-a.
STRANA
12
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I I I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
REGIONALNA SURADNJA
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Hrvatsko-slovenski pogranini spor eskalirao je do incidenta i otvorene prijetnje Slovenije

da e blokirati hrvatske pregovore s EU-om. Spor je zavrio na meunarodnoj arbitrai,
ali sutinski jo nije rijeen. Bosna i Hercegovina i Hrvatska jo nisu rijeile imovinske
odnose, a ponovno je, kao i sa Slovenijom, otvoreno pitanje slobodnog izlaska BiH na
otvoreno more. Bosna i Hercegovina i Srbija jo nisu definirale granicu, a proglaenje
nezavisnosti Kosova, iako BiH nije priznala tu nezavisnost, proizvelo je niz dogaaja koji
su bilateralne odnose izmeu dvije zemlje doveli na najniu razinu od njihovog
uspostavljanja. Srbija je s usvajanjem rezolucije o Srebrenici u parlamentu napravila
hrabar iskorak, a trilateralna deklaracija (predsjednici Srbije, Turske i BiH) iz Istanbula
nastavak je koraanja u pravom smjeru; jo nije napravljen odmak od politike
kontroliranja krize u BiH uz pomo mehanizama tzv. garancija na Dejtonski sporazum i
utjecaja na Republiku Srpsku. Ovdje je nuno spomenuti da BiH i Srbija imaju
uspostavljeno Vijee za bilateralnu suradnju koje se nije sastalo nijednom u posljednjih
nekoliko godina.
Makedoniji se iz Grke i dalje odrie pravo na ime, iz Bugarske pravo na jezik, dok joj se
iz Srbije negira pravo na autokefalnost pravoslavne crkve. Grka je vetom blokirala
lanstvo Makedonije u NATO-u. Albanija i Crna Gora uspjele su manje-vie rijeiti
pogranina pitanja sa susjedima i sa stanovita pograninih sporova predstavljaju svijetli
primjer. Sve zemlje ostvarile su punu suradnju s ICTY-em, premda Srbija to jo ne ini u
potpunosti. Hrvatskoj je zbog tzv. topnikih dnevnika ak bilo zaprijeeno i
obustavljanjem pregovora po poglavljima, dok je Srbiji zbog nesuradnje s ICTY-em
zaleen SSP. Dok god su osumnjieni za ratne zloine Ratko Mladi i Goran Hadi na
slobodi, Srbija se suoava s prijetnjom blokade svoga kandidatskog statusa za lanstvo
u EU-u.
S velikim zakanjenjem zemlje zapadnog Balkana ule su u bilateralno reguliranje
suradnje u pravnim i krivinim stvarima. Najnoviji sluaj izdavanja meunarodne
potjernice za bivim lanom Predsjednitva BiH Ejupom Ganiem od strane Srbije
pokazuje nepotivanje principa Rimskog sporazuma te nedavno zakljuenog bilateralnog
sporazuma izmeu dvije zemlje o procesuiranju i jurisdikciji po mjestu poinjenja
krivinog djela i dravljanstvu poinioca. S velikim zakanjenjem i tek nakon nekoliko
sluajeva prebjega od pravosua, BiH i Hrvatska zakljuile su bilateralni sporazum o
meusobnom ustupanju predmeta kako bi se sprijeila praksa da osumnjienici bjee u
susjednu dravu kako bi izbjegli sudsko procesuiranje.
Sve zemlje regije pokazale su veliku predanost sudjelovanju u regionalnim forumima,
organizacijama, asocijacijama i inicijativama.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I I I .
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
REGIONALNA SURADNJA

Zapadnog Balkana
Sve zemlje zapadnog Balkana potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju koji u

Poglavlju III. (regionalna suradnja) poziva i na ekonomsko povezivanje regije. CEFTA
predstavlja veliki izazov jer u svojevrsnu bescarinsku uniju povezuje osam drava, 30
miliona stanovnika, 298.148 kvadratnih kilometara. Na drugoj strani, ona je dobra
ekonomska ideja iju realizaciju oteava politika. Oteavajua okolnost su nerijeena
pitanja bilateralne i regionalne suradnje. Deklarativno, sve su zemlje zapadnog Balkana
u potpunosti posveene principima CEFTA-e i sve su potpisale Memorandum o
razumijevanju o liberalizaciji trgovine i trgovinskim olakicama, ali se u praksi, ako je suditi
po izvjetajima o progresu za 2009. godinu, deava da se odreenim unutarnjim
politikim mehanizmima blokiraju investicije. To se najbolje vidi ako se usporedi omjer
razmjene investicija izmeu Hrvatske i Srbije, koji je uvjerljivo u korist Hrvatske, jer, opet
ako je suditi po prologodinjem izvjetaju o hrvatskom napretku ka EU-u, jo u toj zemlji
postoje otpori prema srpskim investicijama, ali i investicijama iz ostalih zemalja u regiji.
Stagnacija u bilateralnim odnosima izmeu BiH i Srbije prouzroila je opadanje
vanjskotrgovinske razmjene, to je nedavno u svom intervjuu Osloboenju potvrdio i
ambasador Srbije u BiH Grujica Spasovi (Osloboenje, 24. 3. 2010., Tadia u Sarajevo
niko nije ni zvao). Ako se izdvojeno komparativno posmatra samo ovaj aspekt regionalne
suradnje, lako se da uoiti kako Srbija i Hrvatska imaju primat zbog snage svojih
ekonomija, te da e male ekonomije poput bosanskohercegovake, crnogorske, albanske
i makedonske morati napraviti dodatni napor kako bi uhvatile korak.
Premda je s potpisivanjem SSP-a svaka od zemalja zapadnog Balkana na sebe preuzela
obavezu da e s drugim zemljama iz tzv. SSP procesa zakljuiti sporazume o regionalnoj
suradnji, to se jo nije dogodilo. ak ni one zemlje, poput Makedonije i Hrvatske, koje su
SSP s EU-om potpisale 2001. godine, nisu zakljuile navedene sporazume usprkos
injenici da je ugovorom predvieni rok dvije godine od potpisivanja SSP-a. Moda je
jedan od razloga za ovo zakanjenje to to postoji neujednaen nivo suradnje u
segmentima koje bi navedeni sporazum svakako trebao obuhvatiti (politiki dijalog,
uspostavljanje zone slobodne trgovine, ustupci u pogledu kretanja radnika, robe i
kapitala, pravosue, unutarnji poslovi).
Primjetna je neujednaenost u domenu pribliavanja stavova s EU-om i bilateralne
suradnje izmeu zemalja regije. Srbija ne priznaje Kosovo, dok ga je veina zemalja EUa priznala i ak s njim uspostavila diplomatske odnose. To proizvodi brojne neloginosti,
poput injenice da Srbija ini sve kako bi to prije dobila status zemlje kandidata za EU,
na jednoj strani, dok, na drugoj, ne priznaje pasoe, carinske markice Kosova koje su
uredno notificirane u Bruxellesu. Uvjet za lanstvo je, pak, potpuno harmoniziranje ne
samo propisa nego i stavova s EU-om. Predstavnici bh. entiteta Republike Srpske u
institucijama BiH, insistirajui na negaciji dravnosti Kosova, onemoguavaju da dravne
institucije priznaju makar putne isprave Kosova. Deava se da zbog toga graani Kosova,
ak i oni koji imaju uredne ulazne vize za EU, ne mogu putovati ni u tranzitu kroz BiH.
Carinske vlasti BiH ne priznaju putovnice Kosova, dok se UNMIK-ove vie ne izdaju.
Slijedei srbijansku strategiju spram Kosova, BiH (tanije predstavnici RS-a u bh.
institucijama) preuzima na sebe suodgovornost za nepotivanje obaveza iz Glave III. SSPa. S druge strane, odnos politikih snaga u BiH ne samo da onemoguava donoenje
STRANA
13
STRANA
14
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I I I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
REGIONALNA SURADNJA
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
odluke o priznanju Kosova nego s aspekta realpolitike nije mudro ni poeljno donijeti
odluku koja bi izazvala duboku politiku krizu u ionako podijeljenom drutvu.
Dok bi suradnja BiH i Crne Gore, Albanije i Crne Gore, Albanije i Makedonije mogla sluiti
kao dobar primjer, dotle otvorena pitanja izmeu BiH i Srbije, BiH i Hrvatske, Hrvatske i
Srbije, Hrvatske i Slovenije, Makedonije i Grke upozoravaju na stare desetljetne pa ak i
stoljetne probleme na Balkanu.
Studija sluaja iz podruja Regionalne suradnje: ICTY

i Evropske integracije
Za zemlje regiona, prikljuenje u EU dijelom ovisi i o suradnji sa Meunarodnim sudom

za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije (ICTY). Ovo se, uvjetno reeno,
ini kao plodonosan mehanizam za stvaranje promjena koje se tiu potivanja standarda
Meunarodnog suda za ratne zloine. Pored toga, ovo dovodi do promjene i u procesu
pomirenja tako to tjera zemlje regiona da se suoe sa svojim zloinima koji su poinjeni
u ime naroda i nacije. Svaka zemlja treba da dokae svoju volju da ostvari svoju
perspektivu u Europskoj uniji tako to e ozbiljno baviti problematikom ratnih zloina. Od
1993. godine kada je Meunarodni sud osnovan, suradnja sa ovim sudom je jedan od
stalnih zahtjeva koje EU stavlja pred ovaj region, i esto ga naglaava. Meu zakljucima
Vijea za ope poslove od 29. aprila 1997., suradnja sa Meunarodnim sudom za ratne
zloine se spominje kao jedan od uvjeta za uspostavljanje ugovornih odnosa sa
Europskom unijom. Proces stabilizacije i pridruivanja, koji je pokrenut 1999.,
podrazumijeva i punu suradnju sa Meunarodnim sudom za ratne zloine kao i regionalno
pomirenje.
Prema izvjetaju o napretku, koje pravi Europska komisija, veina zemalja u regionu je
napravila odreeni napredak. U prolosti, promjena politike prema Meunarodnom sudu
za ratne zloine je omoguila Hrvatskoj da postane kandidat za lanstvo u EU, a Srbiji da
napreduje u procesu evropskih integracija. ak i u Bosni i Hercegovini, vlasti nastavljaju
da adekvatno odgovaraju na zahtjeve Meunarodnog suda za ratne zloine, to je, bez
sumnje, rezultat toga da je suradnja sa ovim sudom jedan od glavnih uvjeta za
prikljuenje Europskoj uniji. Ranije je Federacija BiH pokazivala vie volje za suradnju sa
Meunarodnim sudom za ratne zloine nego to je to inila Republika Srpska. Danas se
moe primijetiti da suradnja sa ovim sudom vie nije tako osjetljivo pitanje. S druge
strane, na suradnju sa Meunarodnim sudom za ratne zloine se esto gleda kao na isto
tehniko pitanje, na pitanje koje se tie broja i spiskova zloinaca, a ne kao na lekciju
nauenu iz greaka is prolosti. U suprotnom, zvaninici nikad ne bi slavili osuenog
ratnog zloinca koji/koja je odsluio/odsluila svoju zatvorsku kaznu.
Nesuradnja Srbije sa Meunarodnim sudom za ratne zloine u sluajevima Mladi i
Hadi, dok istovremeno lobira za status kandidata za lanstvo u Europskoj uniji i bezvizni
reim itekako govori o tome kako se gleda na standarde EU i na Meunarodni sud za
ratne zloine. Ne kao na ansu za pomirenje i samo-proienje, ve kao na neto isto
tehnike prirode i o emu je mogue pregovarati.
Hrvatska je imala ozbiljnih problema sa takozvanim topnikim dnevnicima, na to se
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I I I .
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
REGIONALNA SURADNJA
jako dugo gledalo kao na pitanje nacionalnog interesa broj jedan. Hrvatskoj vladi je bilo
potrebno dosta vremena da shvati da bi moglo doi do zaustavljanja pregovora o
lanstvu da nije dolo do poboljanja situacije po ovom pitanju. Crna Gora je takoer
provela dosta vremena zanemarujui zloine koji su poinjeni na njenom tlu, naroito u
sluaju takozvane Otmice putnika iz voza u trpcima 1993. Tek je nakon presude
Meunarodnog suda za ratne zloine Vlada Crne Gore osudila glavne poinioce, iako nije
uspjela osuditi one koji su bili u pozadini ovog zloina.
Meunarodni sud za ratne zloine trebao bi zavriti s radom u nekoliko narednih godina,
a budua suradnja zemalja regiona ostat e kao jedan od kljunih uvjeta za uspjeno
zakljuenje mandata ovog suda i njegovu Zavrnu strategiju. Meutim, daljnji napredak
u ovom polju bio je otean nedostatkom sporazuma o izruenju izmeu zemalja u
regionu. Ipak, krajem 2009 drave su se posvetile rjeavanju ove praznine to bi
podrazumijevalo jasne korake prema ekstradiciji i u sluaju ratnih zloina. Nedostatak
sporazuma o izruenju je onemoguio transfer sluajeva izmeu drava, te je dopustio
ratnim zloincima da bjee preko granica, kao to je bio sluaj sa osuenim ratnim
zloincem koji je pobjegao iz Hrvatske u BiH na osnovu toga to je ranije dobio
dravljanstvo ove drave iz koje ne moe biti izruen. Uz to, druge zakonske barijere
sprjeavaju jednostavan transfer sluajeva ratnih zloina iz jedne drave u drugu, to
dovodi do paralelnih istraga istog zloina.
Tribunal se blii kraju svog mandata, to znai da su sudovi u regionu biti jedine institucije
koje se bave brojnim optubama za ratne zloine pod meunarodnim pravom koji se
tiu sukoba na podruju bive Jugoslavije. Zadatak ovih sudova bi se mogao opisati kao
iznimno teak i osjetljiv za stabilnost i budunost cijelog regiona ili zemalja u pitanju.
Ipak, dolo je do poboljanja suradnje kad a je u pitanju razmjena dokaza u nekim
sluajevima ratnih zloina izmeu tuitelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Ipak, procesuiranje ak i najgorih ratnih zloinaca nije dovoljno da se osigura pravda za
sve rtve. Prema rijeima Juana Mendeza, predsjednika Meunarodnog centra za
tranzicionu pravdu (ICTJ) od izuzetne vanosti su i napori uloeni u traenje pravde,
pomo rtvama i pomirenje. To je proces koji se mora odvijati preko granica drava,
kultura i religija. U BiH, Hrvatskoj i Srbiji postoji nekoliko nevladinih organizacija koji se
bave pitanjima ratnih zloina i pravde. Organizacije za ljudska prava iz Bosne, Hrvatske i
Srbije predloili su osnivanje Regionalne komisije koja bi proirila proces pomirenja tako
to bi stavljala pozornost na rtve i poinioce, pravila mapu ratnih zloina, skupljala
injenice iz arhiva te organizirala daljnja istraivanja te javna sasluanja. Ali, u politikoj
strukturi gdje politike linosti i vladine slube otvoreno hvale i podravaju ratne zloince
i izravno negiraju ratne zloine, izjave o regionalnoj suradnji i regionalnom pomirenju
zvue i vie nego isprazno. Veliki dio drutva i politike elite jo uvijek gleda na
osumnjiene ratne zloince kao na nacionalne heroje. Stoga se Meunarodni Sud za ratne
zloine suoava se sa velikim nepovjerenjem javnosti, to oteava da se ratni zloinci
izvedu pred lice pravde.
STRANA
15
STRANA
16
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I I I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
REGIONALNA SURADNJA
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Komentar
Openita politika klima je daleko od one koja moe generirati regionalnu suradnju
te pomirenje u regiji. ak i pored toga, mnoge drave su popravile svoj prosjek
suradnje sa Meunarodnim sudom za ratne zloine, meutim rezultati su manje
impresivni u podizanju javne svijesti o poinjenim ratnim zloinima. Bez vanjskog
pritiska (od strane EU i Meunarodnog suda za ratne zloine, promjene u domaoj
politici bi ile dosta sporije i bile bi jako ograniene. Nema nijedne zemlje
obuhvaene Evropskim partnerstvom na zapadnom Balkanu koja je uspjela rijeiti
sva otvorena pitanja sa susjedima i granine sporove. Regija je premreena brojnim
regionalnim organizacijama, asocijacijama i inicijativama. To je udahnulo novu
pozitivnu energiju, ali nije puno pomoglo u rjeavanju starih problema i sporova.
MONITORING
G L AVA I V.
UPOREDNI
SLOBODNO
I Z V J E TA J Z A
K R E TA N J E R O B A ,
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
INDUSTRIJSKI
PROIZVODI,
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POLJOPRIVREDA
I RIBARSTVO
STRANA
17
G L AV A I V .
Slobodno kretanje roba, Industrijski proizvodi,

Poljoprivreda i ribarstvo
Uvod - Openita procjena
U okviru prioriteta Evropskog partnerstava sa zemljama

zapadnog Balkana, oblast slobodnog kretanja roba, Glava IV.
Poglavlja 1. i 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju,
najvanija pitanja, osim liberalizacije trita, tiu se
uspostavljanja pravnog okvira za standardizaciju,
mjeriteljstvo, akreditaciju i certificiranje proizvoda kako bi bili
usklaeni sa standardima EU-a, daljnjeg pribliavanja
tehnikih propisa acquisu, jaanja kapaciteta i kvaliteta
institucija te usvajanja evropskih standarda. Osim ovih
pitanja, za BiH je od izuzetnog znaaja i pitanje nadzora nad
tritem. Prioriteti iz oblasti slobodnog kretanja roba su
manje-vie jednaki za sve zemlje iz regije, zavisno od
zateenih institucionalnih kapaciteta. Njihovo ispunjavanje
uvjetovano je jedino spremnou i opredijeljenou vlasti da
unutar zadatih rokova svoje unutarnje trite pripreme za
slobodan protok roba i postanu ravnopravan sudionik
jedinstvenoga EU trita. Bosna i Hercegovina u usporedbi s
ostalim zemljama zapadnog Balkana nije pokazala zavidan
nivo ispunjavanja obaveza, naroito kada se radi o pitanjima
koja idu u korist domaim proizvoaima orijentiranim na
izvoz.
Prioriteti iz oblasti slobodnog kretanja

roba su manje-vie jednaki za sve
zemlje iz regije, zavisno od zateenih
institucionalnih kapaciteta. Njihovo
ispunjavanje je uvjetovano jedino
spremnou i opredijeljenou vlasti
da unutar zadatih rokova svoje
unutarnje trite pripreme za
slobodan protok roba i postanu
ravnopravan sudionik jedinstvenog
EU trita. Bosna i Hercegovina, u
usporedbi s ostalim zemljama
zapadnog Balkana, nije pokazala
zavidan nivo ispunjavanja obaveza,
naroito kada se radi o pitanjima koja
idu u korist domaim izvozno
orijentiranim proizvoaima.
Naime, ispunjavanje obaveza bh. institucija iz Akcionog plana

za implementaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva za BiH iz
oblasti Slobodno kretanje roba ide poprilino sporo. Veoma
mali broj aktivnosti se realizira u okviru zadatih rokova. injenica da su pitanja koja se
tiu ove oblasti u nadlenosti institucija na dravnom nivou ukazuje na to da
bosanskohercegovake vlasti ne pokazuju ozbiljnost, spremnost i opredijeljenost za
ispunjavanje preuzetih obaveza iako to produbljuje ekonomsku nestabilnost zemlje.
STRANA
MONITORING
18
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
SLOBODNO
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
INDUSTRIJSKI
HERCEGOVINA)
PROIZVODI,
POLJOPRIVREDA
I RIBARSTVO
Pojedine zemlje regije koje su predmet ove analize, kada je slobodna trgovina u pitanju,
imale su ozbiljniji pristup ispunjavanju obaveza iz prioriteta Evropskog partnerstva1. To se
prije svega odnosi na Hrvatsku i Makedoniju, koje su u momentu usvajanja odluke o
partnerstvu imale ugovorni odnos s EU-om, odnosno na snazi je bio Privremeni sporazum
o stabilizaciji i pridruivanju. Samim tim su bile u prednosti s ve zapoetim procesom
prilagoavanja standardima EU-a.
4
3,5
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0
Albanija
usvojeni zakoni
B&H
Crna Gora
Srbija
zakoni u proceduri
Realizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja Zapadnog

Balkana
U nastavku analize prikazan je nivo ispunjenja obaveza za svaku zemlju godinu dana
nakon potpisivanja SSP-a, odnosno od stupanja na snagu Privremenog sporazuma. Ni u
jednoj zemlji koja je predmet analize nije bilo zakonskih ili ustavnih prepreka za usvajanje
zakona koji reguliraju oblast slobodnog kretanja roba, kao ni za uspostavu potrebnih
institucija. Ispunjavanje obaveza iz SSP-a iskljuivo zavisi od spremnosti i opredijeljenosti
vlasti.
Privremeni sporazum u Albaniji je stupio na snagu u decembru 2006. godine i godinu
dana poslije bilo je usvojeno ak 11.814 standarda (EN), to je oko 72,5% od ukupnog
broja standarda koje je potrebno usvojiti, udvostruen je broj kompanija koje imaju ISO
9001:2000 certifikat, akreditirano je est laboratorija i jedno tijelo za akreditaciju.
Usvojena su tri zakona, tri su upuena u proceduru, a jedan je u fazi pripreme. Pri tome
je doneseno 11 podzakonskih akata, dok ih je pet bilo u proceduri. Nijedna institucija
nije osnovana, ali je izvrena reorganizacija i kadrovsko popunjavanje postojeih tijela
za standardizaciju, akreditaciju, metrologiju, kao i za trini nadzor. Albanija je potpisala
Ugovor o suradnji s Evropskom suradnjom za akreditaciju (EA), a u septembru 2007.
Albanija je postala pridruena lanica Ope konferencije za utege i mjere (CGPM). U svom
izvjetaju o napretku za 2007. godinu Evropska komisija je napredak u oblasti slobodnog
Republika Hrvatska i BJR Makedonija su SSP potpisale prije nego to je Evropsko vijee u Solunu od 19.
i 20. juna 2003. podralo uvoenje evropskih partnerstava kao naina ostvarenja evropske perspektive
za zemlje zapadnog Balkana. Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruivanju u Hrvatskoj je stupio na
snagu u martu 2002. a u Makedoniji u junu 2001. godine
MONITORING
G L AVA I V.
UPOREDNI
SLOBODNO
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
INDUSTRIJSKI
PROIZVODI,
kretanja roba ocijenila pozitivnim u svim pitanjima, izuzev

pitanja metrologije gdje je napravljen odreeni napredak, ali
je ipak ocijenjeno da se nalazi tek u poetnoj fazi bez
uspostavljenoga pravnog okvira.
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POLJOPRIVREDA
I RIBARSTVO
STRANA
19
Bosna i Hercegovina je godinu dana
Stupanjem na snagu Privremenog sporazuma od januara 2008.

nakon poetka primjene Privremenog
godine Crna Gora je, prema ocjeni Evropske komisije,
sporazuma, prema ocjeni Evropske
ostvarila skroman napredak u 2008. godini u vezi sa
komisije, ostvarila ogranieni napredak.
slobodnim kretanjem roba, naroito kada se radi o
Usvojena su 9.653 standarda (EN),
institucionalnim i administrativnim kapacitetima i
usklaivanju horizontalne dimenzije pravnog okvira. Naime, u
akreditirano 16 testnih laboratorija, est
posmatranom periodu usvojena su tri zakona, od kojih se
laboratorija za kalibraciju, dva tijela za
jedan nije primjenjivao zbog nedostatka podzakonskih akata,
certificiranje i 11 tijela za inspekcijske
dok su se u pripremi nalazila dva zakona. Usvojeno je svega
poslove. Pri tome je usvojen samo zakon
500 standarda (EN) i akreditirano est tijela za ocjenu
koji se tie ukidanja carinskih dadbina,
usuglaenosti. Institucije za provoenje potrebnih aktivnosti
su reorganizirane, ali nedovoljno kadrovski popunjene, izuzev
dok su se dva zakona nala u proceduri.
oblasti trinog nadzora gdje jo uvijek nije bilo nadlenog
tijela. Institut za standardizaciju Crne Gore je postao lan
Meunarodne elektrotehnike komisije (IEC) i pridrueni lan
Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN). Akreditacijsko
tijelo je apliciralo za status pridruenog lana u Evropskoj suradnji za akreditaciju (EA),
dok je Zavod za metrologiju postao pridrueni lan Meunarodne organizacije za
zakonsku metrologiju (OIML).
Hrvatska je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju potpisala u oktobru 2001. godine, a
Privremeni sporazum je stupio na snagu u martu 2002. godine. U skladu s prioritetima
koji su definirani od strane Evropske komisije, u periodu od godinu dana nakon stupanja
na snagu PS-a usvojeno je 3.258 standarda (EN); akreditirano je 15 ispitnih laboratorija,
jedan kalibracijski laboratorij, dvije certifikacijske organizacije za sistem kvaliteta i jedna
certifikacijska organizacija za osoblje. Kao jedan od prioriteta, izraena je i Nacionalna
strategija za usklaivanje tehnikog zakonodavstva s acquisem. Dravni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo postao je lan Meunarodne suradnje na akreditiranju
laboratorija (ILAC), a od 1993. godine je lan ISO-a i IEC-a, zatim lan Evropskog instituta
za komunikacijske norme (ETSI) od 1994. godine, te je od 1995. godine pridrueni lan
evropskih organizacija za normizaciju / standardizaciju CEN i CENELEC. Naime, Hrvatska
je u oblasti standardizacije, akreditacije, mjeriteljstva, ocjene usklaenosti i trinog
nadzora imala zakonodavstvo koje je veim dijelom bilo u skladu s evropskim, tako da
pitanja iz ove oblasti nisu bila prioritet u posmatranom periodu. Iako je Nacionalni
program za pridruivanje EU-u u 2002. godini predvidio usvajanje dva zakona koja se
odnose na ovu oblast, rokovi za njihovo donoenje su prolongirani.
Kao i u sluaju Hrvatske, Makedonija je nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma
u junu 2001. godine imala druge prioritete u odnosu na ostale zemlje. U ovom sluaju
radilo se o liberalizaciji vanjske trgovine, dakle, o ukidanju ili umanjenju carina na uvozne
proizvode, uvoznih kvota i necarinskih barijera. Zakoni koji tretiraju oblasti
standardizacije, mjeriteljstva, akreditacije i trinog nadzora bili su u fazi pripreme, kao i
institucije za njihovo provoenje. Makedonska vlada je usvojila Nacionalni program
kvaliteta koji je imao za cilj osiguranje sistemske podrke za unapreenje kvaliteta
domaih proizvoda. Evropska komisija je u izvjetaju o napretku Makedonije, godinu
STRANA
MONITORING
20
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
SLOBODNO
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
INDUSTRIJSKI
HERCEGOVINA)
PROIZVODI,
POLJOPRIVREDA
I RIBARSTVO
dana nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma, ispunjavanje obaveza ocijenila

pozitivnim i zadovoljavajuim.
Kada je u pitanju Srbija, Privremeni sporazum jo uvijek nije stupio na snagu, nego se
primjenjuje jednostrano od januara 2009. godine.2 Tako su u 2009. godini usvojena etiri
zakona, a dva su u pripremi. Usvojena su 5.072 standarda (EN), akreditirano je 347 tijela
za ocjenu usklaenosti te nekoliko tijela za certifikaciju i laboratorija za ispitivanje
proizvoda. Institucije nadlene za standardizaciju, akreditaciju i mjeriteljstvo
reorganizirane su, ali nedovoljno kadrovski popunjene. Akreditacijsko tijelo Srbije je
postalo lanom Meunarodnog udruenja za akreditaciju laboratorija i podnijelo zahtjev
za lanstvo Evropskom udruenju za akreditaciju. Evropska komisija je u svom izvjetaju
o napretku ocijenila da je Srbija ostvarila umjereni napredak u oblasti slobodnog kretanja
roba te da je potrebno daljnje jaanje administrativnih kapaciteta i usvajanje pravne
regulative iz ove oblasti.
Bosna i Hercegovina je godinu dana nakon poetka primjene Privremenog sporazuma,
prema ocjeni Evropske komisije, ostvarila ogranieni napredak. Usvojena su 9.653
standarda (EN), akreditirano 16 testnih laboratorija, est laboratorija za kalibraciju, dva
tijela za certificiranje i 11 tijela za inspekcijske poslove. Pri tome je usvojen samo zakon
koji se tie ukidanja carinskih dadbina, dok su se dva zakona nala u proceduri. Institut
Broj akreditovanih institucija

Srbija
Hrvatska
Crna Gora
B&H
Albanija
0
50
100
150
200
250
300
350
Usvojeni standardi EN
Srbija
Hrvatska
Crna Gora
B&H
Albanija
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
Privremeni sporazum je trebalo da stupi na snagu u septembru 2008. godine, ali je suspendiran dok se
ne ispune zahtjevi koji se tiu suradnje s Hakim tribunalom.
MONITORING
G L AVA I V.
UPOREDNI
SLOBODNO
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
INDUSTRIJSKI
PROIZVODI,
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POLJOPRIVREDA
I RIBARSTVO
STRANA
21
za metrologiju je postao pridrueni lan Evropske suradnje u zakonskoj metrologiji

(WELMEC). Institut za metrologiju je postao punopravni lan Evropske suradnje
nacionalnih instituta za metrologiju (EURAMET) u 2009. godini. Agencija za nadzor trita
je postala lanicom PROSAFE-a (Product Safety Enforcement Forum of Europe), ali njen rad
jo uvijek nije zasnovan na potrebnoj legislativi. Skoro nikakav napredak nije bio ostvaren
u vezi s ocjenjivanjem usklaenosti, zatitom potroaa, tehnikom regulativom i
direktivama novoga i starog pristupa, iako su jo 2004. godine usvojena etiri zakona
koja se tiu ovih oblasti. Preokret je, meutim, nastao u decembru 2009. godine kada su
u Slubenom glasniku BiH objavljene dvije naredbe kojima su preuzete dvije direktive,
LVD (Sigurnost ureaja niskog napona) i Sigurnost maina. Tek sada cijeli sistem moe
poeti funkcionirati i onda e se pokazati nedostaci u svim dijelovima sistema, ukljuujui
i infrastrukturu kvaliteta.
Certificiranje poljoprivrednih proizvoda u svrhu

izvoza u zemljama zapadnog Balkana
Evropska unija je 2002. godine usvojila jedinstveni evropski zakon o sigurnosti hrane te
je formirana Evropska agencija za sigurnost hrane. Osim toga, definirana je procedura za
pristup prehrambenih proizvoda tritu EU-a tako to svaka zemlja treba ispuniti zahtjeve
koji se stave pred nju da bi mogla vriti izvoz prehrambenih, a i poljoprivrednih proizvoda
u EU, prije svega je to posjedovanje HACCP certifikata. Za proizvode ivotinjskog porijekla
potrebno je usvojiti odgovarajue zakone i propise o veterinarskoj kontroli, a sami
proizvoai prolaze veoma stroge kontrole inspekcija iz EU-a. Izvoziti mogu samo ako
dobiju licencu za izvoz i budu upisane u listu odobrenih proizvodnih pogona. Za izvoz
biljaka i sjemena drava mora imati
ureeno zakonodavstvo iz oblasti sistema
Za proizvode ivotinjskog porijekla potrebno je usvojiti
kontrole zdravlja biljaka (fitosanitarne
kontrole). Isti uvjeti su stavljeni za sve
odgovarajue zakone i propise o veterinarskoj kontroli, a
zemlje zapadnog Balkana. Bosna i
sami proizvoai prolaze veoma stroge kontrole inspekcija
Hercegovina jo uvijek nije stvorila
iz EU-a. Isti uvjeti su stavljeni za sve zemlje zapadnog
preduvjete, pa nijedan proizvoa nema
Balkana. Bosna i Hercegovina jo uvijek nije stvorila
dozvolu za izvoz poljoprivrednih
preduvjete, pa nijedan proizvoa nema dozvolu za izvoz
proizvoda ivotinjskog porijekla, osim za
izvoz ribe. Domai proizvoai u BiH trpe
poljoprivrednih proizvoda ivotinjskog porijekla, osim za
znaajne gubitke i imaju ogranieno
izvoz ribe. Meutim, zemlje regije su ovo pitanje shvatile
trite. Meutim, zemlje regije su ovo
dosta ozbiljnije te su izvrile potrebne radnje kako bi
pitanje shvatile dosta ozbiljnije te su
proizvoai mogli aplicirati i dobiti licence za izvoz.
izvrile potrebne radnje kako bi
proizvoai mogli aplicirati i dobiti licence
Naime, uslijed nepostojanja zakonske regulative iz ove
za izvoz. injenica je da pitanje
oblasti BiH je zemlja u koju se jo uvijek mogu uvoziti
certificiranja poljoprivrednih proizvoda
poljoprivredni proizvodi ivotinjskog porijekla (i ive
nije meu pitanjima koja uvjetuju
ivotinje) koji ne zadovoljavaju EU standarde, zbog ega se
napredak daljnjih integracija, ali je svakako
sam po sebi namee zakljuak da neureenost u ovoj
pitanje koje je od velikog znaaja za samu
zemlju i njenu ekonomiju. Naime, uslijed
oblasti u BiH moe imati svoju pozadinu u ouvanju
nepostojanja zakonske regulative iz ove
postojeih uvoznih lobija koji ostvaruju financijski interes.
oblasti BiH je zemlja u koju se jo uvijek
STRANA
MONITORING
22
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
SLOBODNO
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
INDUSTRIJSKI
HERCEGOVINA)
PROIZVODI,
POLJOPRIVREDA
I RIBARSTVO
mogu uvoziti poljoprivredni proizvodi ivotinjskog porijekla (i ive ivotinje) koji ne

zadovoljavaju EU standarde, zbog ega se sam po sebi namee zakljuak da neureenost
u ovoj oblasti u BiH moe imati svoju pozadinu u ouvanju postojeih uvoznih lobija koji
ostvaruju financijski interes.
Komentar
Kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz oblasti slobodnog kretanja roba, BiH je

otvorila svoje trite i ispunila uvjete koji se tiu ukidanja i reduciranja carina, a pri
tome je veoma malo uinila na zatiti domaih proizvoaa i na poveanju
konkurentnosti njihovih proizvoda na tritu EU-a. To je znatno utjecalo na
ekonomske prilike u zemlji3. U usporedbi sa zemljama zapadnog Balkana, oito je
da u Bosni i Hercegovini nedostaje politike volje. Veliki problem predstavlja
usvajanje zakona i donoenje podzakonskih akata, uredbi, uputstava i sl. Pozitivan
primjer su Hrvatska i Makedonija, koje su u svoje poslovnike o radu sabora uvele
posebne procedure za donoenje zakona koji se tiu usklaivanja sa
zakonodavstvom EU-a. Osim toga, mogue je primijetiti da u svakoj zemlji postoji
tijelo pri zakonodavnom organu koje koordinira s nadlenim institucijama u vezi
s ispunjavanjem obaveza iz SSP-a, dok u BiH nije tako. Naravno, svaka zemlja iz
regije je prolongirala zadate rokove i nailazila na odreene probleme, meutim,
ono po emu se razlikuju od BiH jeste postojanje volje i odlunosti za napredak u
procesu evropskih integracija.
U parlamentarnoj proceduri se naao Prijedlog zakona o zatiti domaih proizvoaa u okviru CEFTA
sporazuma, koji podrazumijeva naplatu pune MFN carine pri uvozu robe iz carinskih glava carinske
tarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22 porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Usvajanje i primjena
ovog zakona suprotno je odredbama sporazuma CEFTA, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
(lan 12. PS-a; 27. SSP-a). Ovaj zakon stavljen je van snage nakon to je Ustavni sud utvrdio da je u
suprotnosti s Ustavom BiH.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
SLOBODNO
K R E TA N J E R O B A
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
ZAJEDNIKE
ODREDBE
STRANA
23
G L AV A I V
Slobodno kretanje roba - Zajednike odredbe
Openita procjena
Zajednike odredbe (lanovi 3246) iz Poglavlja 3. Glave IV.

Slobodno kretanje roba SSP-a BiH i EU-a nisu posebno
obraene u Akcionom planu za realizaciju prioriteta Evropskog
partnerstva. Glavni razlog je injenica da se veina ovih odredbi
poinje automatski primjenjivati u Bosni i Hercegovini nakon
stupanja Privremenog sporazuma na snagu, dok su prioriteti
Evropskog partnerstva uglavnom vezani za preuzimanje i
implementiranje acquisa vezanog za ispunjavanje zahtjeva
zatite javnog interesa, i to uglavnom sigurnosti proizvoda
(utjecaj na ivot i zdravlje ljudi, domaih ivotinja, okoline i
interese potroaa), to je osnovni preduvjet za slobodno
kretanje roba na unutranjem tritu Evropske unije.
Jasno je da ove aktivnosti nisu bile dio

dobro osmiljene strategije Bosne i
Hercegovine za izgradnju
funkcionalnog unutranjeg trita i za
stjecanje dobre pozicije u svjetskoj
trgovini te za poveanje izvoza.
Naprotiv, godinama je to bio skup
ratrkanih mjera koje nisu inile
djelotvoran sistem s jasnom vizijom ta
e se time postii.
Ispunjavanje navedenih zahtjeva iz zajednikih odredbi SSP-a

u tehnikom smislu je jednostavnije jer se radi uglavnom o
carinskim stopama, koliinskim ogranienjima itd.
Meutim, provoenje mjera iz Evropskog partnerstva zahtijeva preuzimanje tehnike
legislative koja regulira tehnike zahtjeve za proizvode, ocjenjivanje usklaenosti, nadzor
nad tritem i izgradnju sloene i skupe infrastrukture kvaliteta (standardizacija,
akreditiranje, mjeriteljstvo, certificiranje, ispitivanje i inspekcija).
Posebnu tekou za bive komunistike / socijalistike zemlje predstavlja radikalan
zaokret u pojedinim oblastima:

Prelazi se sa starog sistema obaveznog certificiranja ili atestiranja proizvoda od strane

drave na sistem ocjenjivanja usklaenosti za to je odgovoran proizvoa i u veini
sluajeva ne zahtijeva se intervencija tree strane (notificiranih tijela koja su
uglavnom u privatnom vlasnitvu).
Nova funkcija vlada je nadzor nad tritem putem kojeg se pronalaze neusklaeni
proizvodi koji su esto veoma opasni.
Standardi vie nemaju obaveznu primjenu, tj. mora se prijei na evropski sistem
dobrovoljne standardizacije.
STRANA
MONITORING
24
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
SLOBODNO
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
ZAJEDNIKE
HERCEGOVINA)
ODREDBE
U mjeriteljstvu teite se prebacuje sa zakonskoga na nauno i industrijsko

mjeriteljstvo.
etiri godine uea u programu Phare-PRAQ III omoguilo je strunjacima iz Bosne i

Hercegovine, Makedonije i Albanije da shvate nune promjene te primijene ova nova
znanja u svojim zemljama. Ali i za ostale zemlje zapadnog Balkana slobodno kretanje
roba, a posebno ukidanje tehnikih barijera trgovini, bio je prioritet.
Meutim, zemlje koje nisu bile korisnice programa Phare-PRAQ III imale su dosta
potekoa da prihvate i provedu navedene sutinske promjene. Treba napomenuti da te
zemlje, osim Hrvatske, jo uvijek nisu stigle do nivoa na kojem je Bosna i Hercegovina
bila 2000. godine. To je razumljivo jer je tada za etiri godine uloeno 30 miliona eura u
prijenos neophodnih znanja u 13 zemalja korisnica ovog programa koji je imao 52
paralelna projekta, manja ili vea.

Balkana
U Bosni i Hercegovini osnovu sistema sigurnosti industrijskih proizvoda i hrane ine etiri
zakona zasnovana na evropskom modelu:

Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklaenosti,

Zakon o hrani,
Zakon o opoj sigurnosti proizvoda,
Zakon o nadzoru nad tritem.
Ovi zakoni su usvojeni u oktobru 2004. godine i bili su preduvjet za preuzimanje

odgovarajuih direktiva i uredbi (Regulations).
U decembru 2009. godine konano su preuzete dvije direktive (LVD - Sigurnost ureaja
niskog napona i Sigurnost maina) kroz odgovarajue bh. naredbe koje su bile spremne
za usvajanje jo prije dvije godine. To znai da se tek sada sistem novog pristupa moe
pustiti u pogon, naravno, uz velike potekoe zbog neodgovarajuih ljudskih resursa
u resornim ministarstvima. Najbolji dokaz da nije bilo strategije izgradnje unutranjeg
trita, a posebno slobodnog kretanja roba, jeste injenica da u MVTEO-u, kljunom
ministarstvu za preuzimanje direktiva novog pristupa, u Odjelu za preuzimanje propisa
EU-a ni u 2009. godini nije bilo rukovodioca, a imaju samo jednog slubenika, a u Odjelu
za ocjenjivanje usklaenosti postojao je rukovodilac bez ijednog slubenika. U resornim
ministarstvima koja su zaduena za implementaciju odreenih direktiva novog pristupa
nijedan slubenik nije bio imenovan samo za ove poslove.
Dokument Evropske komisije koji je najbolji vodi za zemlje kandidatkinje za lanstvo u
EU-u Administrativne strukture za implementaciju acquisa za oblast slobodnog kretanja
roba kae:
1. Institucionalna infrastruktura u ovom sektoru je veoma razuena, a ministarstva treba da
imaju dovoljan broj dobro obuenih kadrova za upravljanje tehnikama pravljenja novih
zakona.
2. S druge strane, razna ministarstva koja su ukljuena u ove aktivnosti moraju imati
odgovarajuu koordinaciju u izradi okvirnih zakona i zatim osigurati njihovu implementaciju.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
SLOBODNO
U Sloveniji je svojevremeno u ovom poslu uestvovalo devet

ministarstava i 19 samostalnih institucija. Primljena su 572 nova
slubenika samo za ove poslove, a oni su donijeli 227 zakona i
provedbenih propisa u oblasti slobodnog kretanja roba.
Rezultat je bio ukidanje tehnikih barijera za slovenske
proizvode u izvozu u Evropsku uniju.
Prema tome, jasno je da ove aktivnosti nisu bile dio dobro
osmiljene strategije Bosne i Hercegovine za izgradnju
funkcionalnog unutranjeg trita i za stjecanje dobre pozicije
u svjetskoj trgovini te za poveanje izvoza. Naprotiv, godinama
bio je to skup ratrkanih mjera koje nisu inile djelotvoran
sistem sa jasnom vizijom ta e se time postii. Najvanije je
bilo pokazati Evropskoj komisiji da BiH uspjeno rjeava
domau zadau, a onda donesene zakone dri u ladici narednih
pet godina.
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
ZAJEDNIKE
ODREDBE
STRANA
U redovnom izvjetaju EK-a o napretku

zemalja zapadnog Balkana stoji da je
Bosna i Hercegovina jedina zemlja za
koju je konstatirano da ne postoji
vrsta opredijeljenost njenoga
politikog vodstva za integriranje u EU.
Ovo je moda najtea ocjena (osuda),
jer ako postoji politika volja, svaki, pa i
najtei problem se moe rijeiti. Ako,
pak, politike volje nema, bit e teko
Meutim, postoji i jedna velika prednost Bosne i Hercegovine.

rijeiti i najmanji problem.
Naime, kljuni ljudi u ekspertnim grupama za preuzimanje
pojedinih direktiva i uredbi EU-a iz dravnih i entitetskih
ministarstava i iz institucija infrastrukture kvaliteta i odreen broj kadrova u proizvodnim
firmama razumiju ovaj novi sistem i mogu ga djelotvorno implementirati.
Tu je i jedan veliki uspjeh. Institut za mjeriteljstvo BiH u 2009. godini postao je punopravni
lan EURAMET-a4 (Evropskog saveza nacionalnih instituta za mjeriteljstvo) i pridrueni
lan Evropske suradnje u zakonskom mjeriteljstvu (WELMEC).
Kada je u pitanju napredak ostalih zemalja zapadnog Balkana, najbolje je podatke
potraiti u zakljucima o svakoj zemlji pojedinano iz saopenja Komisije Vijeu i
Evropskom parlamentu Strategija proirenja i glavni izazovi 2009.2010.
Za Srbiju kau da je zabiljeila uspjeh poduzimajui kljune politike reforme u skladu
sa standardima EU-a. Srbija je takoer uloila napore u implementaciji ambicioznog
programa integriranja. Srbija ima administrativne kapacitete da napravi istinski napredak
prema lanstvu u EU-u. Posebno je postignut dobar napredak u oblasti slobodnog
kretanja roba.
U ocjeni za Makedoniju se kae: Zemlja je sutinski ispunila prioritete pristupnog
partnerstva.
U redovnom izvjetaju EK-a o napretku zemalja zapadnog Balkana stoji da je Bosna i
Hercegovina jedina zemlja za koju je konstatirano da ne postoji vrsta opredijeljenost
njenoga politikog vodstva za integriranje u EU.
Ovo je moda najtea ocjena (osuda), jer ako postoji politika volja, svaki, pa i najtei
problem se moe rijeiti. Ako, pak, politike volje nema, bit e teko rijeiti i najmanji
problem.
Iako je koriten diplomatski jezik, moe se zakljuiti da je Bosna i Hercegovina dobila
najloiju ocjenu (zadovoljavajue) za provedbu Privremenog sporazuma o trgovini i
trgovinskim pitanjima s EU-om.
25
Preduvjet za lanstvo u EURAMET-u bio je da Institut praktino dokae da je u okviru naunog

mjeriteljstva uspjeno ostvario sljedivost prema odgovarajuem meunarodnom etalonu i da za istu
fizikalnu veliinu raznim korisnicima prua usluge kalibracije.
STRANA
MONITORING
26
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
SLOBODNO
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
ZAJEDNIKE
HERCEGOVINA)
ODREDBE
Istovremeno je za Albaniju i Crnu Goru reeno da provedba tee glatko.

Ocjena za Srbiju je izuzetno dobra: Demonstrirala je opredijeljenost da priblii zemlju EUu biljeei uspjeh u provedbi Privremenog sporazuma i poduzimajui kljune politike
reforme u skladu s EU standardima..
I na kraju: Srbija ima administrativne kapacitete da napravi stvarni napredak prema
lanstvu u EU-u.
U izvjetaju Srbije o implementaciji Nacionalnog programa za integraciju u EU (NPI) za
trei kvartal 2009. godine stepen izvrenja plana donoenja zakona bio je 79%, a
podzakonskih akata 88%, to je veoma visok procent, posebno u usporedbi s Bosnom i
Hercegovinom.
Studija sluaja: Izgradnja institucija i ljudski kapital

trokovi nasuprot ulaganja
Da li je u pitanju nedostatak politike volje ili nedovoljno poznavanje strunih pitanja u

vezi s preuzimanjem i implementiranjem acquisa u oblasti slobodnog kretanja roba?
Odgovor na ovo pitanje uope nije jednostavan. Naime, resorna ministarstva nikada nisu
izgradila institucionalni kapacitet iako je taj proces izdano sufinanciran kroz projekte
Evropske komisije, a posebno procesi obuke kadrova. Opravdanje je uvijek bilo vezano
za nedostatak novca u budetu i prostora za te namjene. Kako je onda bilo mogue u
meuvremenu uspostaviti potpuno nove institucije za akreditiranje, nadzor nad tritem,
sigurnost hrane i intelektualnu svojinu koje se financiraju iz budeta i ukupno imaju blizu
stotinu uposlenih?
U poetku su nekim utjecajnim politiarima bile vanije njihove matine drave od
Bosne i Hercegovine, a to je znailo da ona nije smjela biti ispred njih ni u procesu
pridruivanja EU-u.
Nikada neemo prihvatiti zakone i institucije Bosne i Hercegovine jer mi imamo svoje u
Beogradu, kazao je pred predstavnicima OHR-a i Evropske komisije lan radne grupe za
izradu zakona o slobodnom kretanju roba daleke 1999. godine.
Ipak, uvjerljivo najvei doprinos izgradnji infrastrukture kvaliteta i prijevodu direktiva i
uredbi EU-a i obuci kadrova za tu namjenu dao je Zavod za standarde, mjeriteljstvo i
intelektualnu svojinu BiH iako nije bio financiran iz dravnog budeta.5
Prema tome, treba napomenuti slijedee:
Kada su u pitanju potrebna znanja i tehnika ekspertiza, BiH je mogla preuzeti

najvanije dijelove legislative novog pristupa i starog pristupa koji se odnose na
prehrambene proizvode jo u toku Phare programa PPRAQ III (19962000). Tada su
sve ove direktive bile prevedene i odrano je vie od 30 odgovarajuih strunih
seminara i raznih drugih vidova obuke kroz koje je prolo oko 600 strunjaka,
ukljuujui i nekoliko dravnih slubenika.
eka je 1999. godine bila prevela skoro sve direktive i uredbe u oblasti sigurnosti
industrijskih proizvoda i odmah je krenula u preuzimanje tih propisa u svoje
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
SLOBODNO
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
ZAJEDNIKE
ODREDBE
zakonodavstvo. Po broju prevedenih dokumenata Bosna i Hercegovina bila je odmah

iza eke, ali ispred Slovenije i jo nekih drugih veoma uspjenih zemalja. Naalost,
vrijedna ekipa programa Phare-PRAQ III i Zavoda za standarde, mjeriteljstvo i
intelektualnu svojinu, kada je udarila u zid otpora preuzimanju propisa o slobodnom
kretanju roba, okrenula se izgradnji sistema standardizacije (uz pomo njemakog
DIN-a), akreditiranja (uz pomo britanskog UKAS-a) i mjeriteljstva (uz pomo veeg
broja institucija u EU-a).
Predstavnik MVTEO-a na plenarnoj sjednici EU/BiH CTF-a (Consultative Task Force),
nakon okonanja programa Phare-PRAQ III izjavio je: Uklanjanje tehnikih barijera
trgovini (tehniki propisi, standardi i ocjenjivanje usklaenosti) nisu prioritet za Bosnu
i Hercegovinu,6 iako je ministar vanjske trgovine prethodno dobio detaljan elaborat
o svim tehnikim i ekonomskim detaljima i blagotvornom uinku na izvoz proizvoda
iz Bosne i Hercegovine.
Isti taj predstavnik ministarstva nije ni odgovorio na pismo kojim ih Phare-PRAQ III
Program i Zavod za standarde, mjeriteljstvo i intelektualnu svojinu pozivaju da
preuzmu prijevode najvanijih direktiva i uredbi.
Nakon zavretka programa Phare-PRAQ III 2000. godine u Bruxellesu na promociji

najuspjenijih zemalja korisnica tog programa, kada je Bosna i Hercegovina bila jedna
od tri najuspjenije zemlje, predstavnici Evropske komisije postavili su sljedee pitanje bh.
ekipi: Kada razgovaramo s vaim politiarima, mislimo da ste izgubljen sluaj, a onda
vidimo da su vai strunjaci koji dolaze ovdje na obuku i strune skupove najbolji ili meu
najboljima. Moete li nam pomoi da shvatimo o emu se tu radi? Moda je ipak ovo
pitanje najbolji odgovor na pitanje s poetka ovog poglavlja: Zato je Bosna i
Hercegovina propustila toliko sjajnih prilika?
Zavod je bio jedina takva institucija meu 13 zemalja korisnica programa Phare koja se financirala iz
vlastitog prihoda na tritu.
Prioritet svih ostalih 12 zemalja korisnika programa Phare-PRAQ III bio je uklanjanje tehnikih barijera
trgovini kao preduvjet slobodnog kretanja roba.
STRANA
27
STRANA
28
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I V.
SLOBODNO
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
ZAJEDNIKE
HERCEGOVINA)
ODREDBE
Komentar
Kada je u pitanju slobodno kretanje roba, Bosnu i Hercegovinu treba vratiti na

kolosijek na koji su je bili postavili entuzijasti bez politikih funkcija u periodu
1997.2000. godina.
Nikada vie civilno drutvo i sami graani ne smiju bez vrste kontrole prepustiti
ove poslove nijednoj politikoj stranci i treba burno da reagiraju na svako skretanje
sa zacrtanog puta.
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V
I Z V J E TA J Z A
K R E TA N J E
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
RADNIKA, PRUANJE USLUGA I ZAJEDNIKE ODREDBE
STRANA
29
G L AV A V
KRETANJE RADNIKA, PRUANJE USLUGA i

ZAJEDNIKE ODREDBE
Openita procjena
Oblast slobode pruanja usluga, prije svega transportnih i

Trenutna situacija bi u naoj zemlji, u
finansijskih, je od krucijalne vanosti za ekonomiju EU pa je
samim tim i na veoma visokom mjestu po vanosti za domae
odnosu na regiju, doivjela vidno
politike i ekonomske aktere. Bosna i Hercegovina jeste
poboljanje ako bi se hitno usvojila i
napredovala u ispunjenju obaveza iz akcionog plana ali najvanije
reforme i aktivnosti tek treba da budu sprovedene, izuzev u
poela implementirati Strategija
oblasti vazdunog transporta gdje je ve sada ostvaren izuzetan
transporta na dravnom nivou, koja je
napredak, pogotovo u odnosu na zemlje u regionu. Osim
za sada blokirana iz politikih razloga.
navedene dobre prakse brojniji su sluajevi gdje naa drava
kasni za ostatkom regiona: na primjer, potrebno je hitno
djelovanje Parlamenta BiH a potom i Vijea Ministara kako bi se
usvojila dravna strategija u oblasti transporta.To je ujedno i primjer dobre prakse u
regionu gdje Srbija i Hrvatska imaju izraen navedeni dokument koji se i implementira.
Za kraj, postoji i odreeni broj reformi i obaveza gdje je BiH u slinoj poziciji kao i ostale
zemlje u regionu. Radi se o konsolidaciji i privatizaciji bankarskog sektora te o nadzoru
istog gdje je dosta posla uraeno s tim da u sluaju BiH zbog politikih blokada jo ne
postoji nadzor nad bankarskim tritem na dravnom nivou.

Balkana
Sloboda kretanja radnika je oblast u kojoj se Hrvatska ini naprednija od drugih zemalja
u regionu. Potrebne su dalje reforme u podruju zapoljavanja i socijalne politike u
cijelom regionu.
STRANA
MONITORING
30
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
K R E TA N J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Osvrt na oblast slobode pruanja usluga ukazauje da se Hrvatska ini kao najnaprednija
i po pitanju ove oblasti. Srbija i Bosna i Hercegovina su postigle izvjestan napredak u
sektoru transporta, kako u pogledu jaanja institucionalne strukture, tako i u pogledu
prilagoavanja regulatornog okvira, za Albaniju su potrebna znaajna poboljanja.
Makedonija takoe biljei odreeni uspjeh u implementaciji SSP-a godinu dana nakon
potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. U oblasti slobode kretanja radnika,
uvedena je poslovna viza od 3 godine za pojedine menaderske, specijalne i izvrne
pozicije kao i radna viza od 60 dana za eksperte koji ostaju krae u Makedoniji.
to se tie BiH, civilna avijacija daleko prednjai a domai strunjaci su priznati i u regionu
gdje dre seminare i edukacije svojim kolegama iz drugih zemalja. ECAA je sporazum
koji e rezultirati otvaranjem BiH neba za avio saobraaj. Liberalizacija saobraaja zahtjeva
velike pomake u pogledu institucija ak i veina EU zemalja nema u potpunosti
uspostavljen ovaj sistem. Ovo je ostvaren i jasno definisan prioritet u partnerstvu od
strane nae zemlje. to se tie institucionalnog kapaciteta, za primjer moe posluiti
oblast transporta gdje bi BiH mogla puno bre da realizira obaveze nego to je to
trenutno sluaj iako je i navedeni kapacitet esto veoma ogranien. U oblasti transporta
veina institucija zemalja u regionu su rtve negativne selekcije kadrova u javnoj slubi
gdje ne postoji trenutno nain da se zadre i motiviu prijeko potrebni kvalitetni kadrovi.
Politika niskih plata dovodi i do niskih rezultata te ustroj sprijeava da se zadre eksperti.
Potrebno je razdvojiti administrativne i strune djelatnosti.7
Globalno gledajui ostvareni su uslovi da se napreduje i na polju eljeznikog transporta,
jedan od uslova iz partnerstva je i poboljanje infrastrukture na emu se takoe dosta
toga uradilo. Problem je eksproprijacija zemljita a za to su potrebne politika volja na
lokalnom nivou i finansijska mo drave. Nae vlasti su u radile vise nego to pokazujemo
i prezentiramo (npr. npravljen Network statement za eljeznice). Hrvatska dobro
napreduje u oblasti transporta, u Srbiji svijest nije dovoljno snana iako postoji
konsensuz oko prioriteta u oblasti transporta. Makedonija zaostaje za svima kao i Kosovo
koje je tek poelo dok Albanija napreduje sporim ritmom.
Po pitanju usvajanja Acquisa BiH za sada prestie Srbiju a Albanija i Kosovo su na zaelju
dok je Hrvatska lider. Crna Gora brzo napreduje preuzimajui reforme direktno iz Acquisa
i mogla bi se brzo pribliiti Hrvatskoj iako je trenutno blia naoj zemlji. Problem BiH je
to sve ide sporo, dosta toga ve imamo spremno ali se niko od politiara se ne usuuje
da ubrza reforme i preuzme inicijativu.
to se tie institucija cestovni i zrani saobraaj mogu biti na nivou EU. Za eljeznice je to
teoretski mogue a najvei problem su entitetske eljeznice koje e morati razdvojiti
funkcije. Operateri e biti privatizirani ili propasti a rauni e napokon biti razdvojeni kao
to nalau pravila EU.
to se tie finansijskog sektora albanski finansijski sektor je i dalje vrst, sa rastuom
transparentnosti trita. U BiH je ostvaren odreeni napredak ali glavni prioriteti ovde
nisu uraeni, na primjer jedinstven nadzor na bankarskim tritem. Srbija i Hrvatska su
Radi se o procjeni Task managera EU Delegacije u BiH koji je bio svjedok odlaska par kvalitetnih
tehnickih kadrova u oblasti zranog transporta. Nakon kvalitetnog specifinog obrazovanja navedeni
kadrovi su otisli u medunarodne organizacije koje se bave zranim transportom gdje su dobili plate 45 puta vee nego u BiH. Naravno, BiH ne moe konkurisati s platama ali bi mogla pametnijim ustrojem
u ovoj oblasti napraviti povoljnu situaciju za ovakve strunjake koji su nezamjenjivi u kratkom roku.
Izvor intervju.
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V
I Z V J E TA J Z A
K R E TA N J E
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
takoe nastavile napredovati u ovoj oblasti. to se tie Makedonije, uslovi za

modernizaciju bankarskog sektora su bili postavljeni Zakonom o bankarstvu, koji je
predstavljao sektor sa visokim stepenom koncentracije (3 najvee banke su imale 65%
trinog udjela). Povjerenje u bankarski sektor je raslo iako su se i dalje osjeale posljedice
pojedinih strukturalnih ekonomskih problema
Za kraj, moemo slobodno rei da prioriteti Evropskog partnerstva za BiH nisu dovoljno
ozbiljno shvaeni od strane veine politiara koji u praksi redovno dokazuju da pitanje EU
integracija ne smatraju primarnom oblau djelovanja. Domae vlasti pokazuju izraziti
nivo nezrelosti i nepoznavanja materije kada je proces EU integracija u pitanju, izuzev u
oblasti zranog transporta. Ako govorimo o opredijeljenosti vlasti RS-a, rezultat je da
aktivnostima u zakonodavstvu na entitetskom nivou koe reforme koje bi trebali provesti
na dravnom nivou te je drutvo zatoenik politike ouvanja partikularizma na djelu
teritorije BiH.
Sam odjek u javnosti oblasti koje ovo poglavlje tretira je poprilino znaajan u unutarnjoj
politici BiH ali se veina inicijativa zavrava teorijom i praznim rijeima. Primjer za to je
oblast transporta, prije svega cestovnog (koridor Vc), o kojem se pie godinama a
znaajan naredak jo nije ostvaren. to se tie regina svjedoci smo da na primjer u
Hrvatskoj sektor transporta, i prije svega cestovnog, ima puno veu podrku i efikasnije
implementira reforme i projekte.
Oblast unutranjeg trita i oblast fragmentiranog unutranjeg zakonodavstva te
sistema socijalne sigurnosti nisu posebno napredovale u Bosni i Hercegovini. Sloboda
kretanja radnika je i za Srbiju i za Hrvatsku imala ogranien napredak.8
to se tie obaveza iz drugog segmenta unutranjeg trita, odnosno pruanja usluga,
nivo ispunjenja akcionog plana nije napredovao jer kljune reforme koje je potrebno
poduzeti podrazumijevaju uvoenje koordinacije na dravnom nivou za pojedine oblasti
pruanja usluga, to je u trenutnoj politikoj konstelaciji u BiH nemogue postii.
Oblast transporta je bila neto dinaminija u BiH kao i u Hrvatskoj gdje je bio primjetan
rad vlasti i napredak u oblasti cestovne infrastrukture kao i u oblasti liberalizacije
telekomunikacijskog sektora. Hrvatska ekonomija je bila ocijenjena kao dobro
integrisana u EU ekonomiju a prioritet za hrvatske vlasti u ovoj oblasti je bilo usvajanje
podzakonskih akata u oblasti transporta gdje je bilo potrebno osigurati punu harmoniju
sa Acquis-em. Sluaj Srbije u pojedinim oblastima transporta izgleda napredniji nego u
BiH jer je Vlada usvojila program za implementaciju strategije razvoja eljeznikog,
cestovnog, vodenog i intermodalnog transporta, dok na primjer BiH jo uvijek nema
strategiju. I ostatak obaveza u ovoj oblasti Srbija ispunjava prema planu, izuzev u oblasti
zranog transporta gdje nailazi na potekoe u implementaciji ECAA sporazuma (to je
opet oblast u kojoj je BiH najnaprednija).
U sferi finansijskih usluga napredak Hrvatske se ogledao u ogranienom broju pravnih
akata u oblasti bankarstva i osiguranja te u naporima da se ojaa nadzor na tritu. U
periodu koji slijedio potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, izvjetaji
pokazuju da je Hrvatska ve bila, u velikoj mjeri, sprovela svoje obaveze i doprinijela
uspjenom funkcioniranju raznih zajednikih institucija. Postojali su odreeni problemi
8
Terminologija ogranien napredak preuzeta iz izvjetaja EC, razlog je to su zakoni bili u proceduri ali
nisu usvojeni u oekivanom periodu.
STRANA
31
STRANA
MONITORING
32
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
K R E TA N J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
u oblasti konkurencije kao i u pruanju usluga. vrst bankarski sektor i uspostavljen

nadzor nad istim, su ve bili prisutni u Hrvatskoj a preko 90% kapitala banaka je pripadalo
stranim ulagaima. U Srbiji je bankarski sektor takoe bio profitabilan i relativno zdrav
dok je privatizacija preostalih banaka polako napredovala. biH i ostatak zemalja u regionu
su u slinom poloaju. Ili tee ka tome, s tim da u BiH ostaje problem nadzora na
dravnom nivou gdje napredak nije bio ostvaren.
Cestovni saobraaj u BiH sustie najbolje prakse u regionu iako e afera sa licencama
pomalo da zakoi napredak. Naime, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je optueno
za neregularnosti prilikom dodjele CEMT licenci u 2009. godini. (Radi se o dozvolama
koje omoguavaju kompanijama otpremanje roba u meunarodnom prijevozu tereta
izmeu drava lanica CEMT-a). Nakon toga je Ministar Vidodovi suspendovao sedam
optuenih slubenika. Odabir i dodjela navedenih licenci za 2010 godinu su proli bez
problema i pritubi.
Poredei sa okruenjem stanje u transportu i nije toliko loe. Poredei sa zemljama iz
okruenja stanje u oblasti transporta i nije toliko loe. Bosna i Hercegovina je, prema
miljenju konsultiranih strunjaka, u pojedinim segmentima bolja od konkurencije iz
regiona dok je u drugim segmentima loija, to realno klasira BiH u sredinu liste. Meutim,
u odnosu na zemlje iz regiona, postoji uoen nedostatak promocije uspjeno uraenih
aktivnosti i reformi to stvara percepciju da je BiH loija nego to je to stvarno sluaj. 9
Studija sluaja - Sporazum o evropskome

zajednikom zranom prostoru ECAA
Iako proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine, posebno u usporedbi s uspjenim

zemljama regije, obiluje loim primjerima, studija sluaja e tretirati jedan znaajan
uspjeh BiH na regionalnom nivou. Uspjeh je utoliko vei jer se radi o oblasti koja je od
velike interne vanosti kao i od velike vanosti za zemlje EU-a. Radi se o potpisivanju
Sporazuma o evropskome zajednikom zranom prostoru ECAA.
Imajui u vidu injenicu da e se budunost zranog prometa u BiH zasnivati na
evropskom zakonodavstvu (koje poiva na principima liberalizacije, ukidanja
administrativnih ogranienja i harmonizaciji), Direkcija za civilnu avijaciju (BHDCA)
provela je niz prethodnih radnji koje e dovesti do lake integracije Bosne i Hercegovine
u oblasti civilnog zrakoplovstva u evropske tokove.
Izraen je akcioni plan za prijenos i provoenje sporazuma ECAA a naredni koraci
ukljuuju izmjene i dopune Zakona o zrakoplovstvu. Evropska misija koja je vrila nadzor
nad ECAA reformama u BiH bila je zadovoljna postignutim rezultatima i situacijom u
2009. godini, tako da u 2010. i ne predvia dolazak u BiH, to se rijetko dogaa kada se
radi o ovom nadzoru.
U vezi sa sporazumom ECAA i njegovom provedbom u velikoj mjeri su izbjegnute
uobiajene politike blokade i igre te su se sve potrebne aktivnosti uspjeno odvijale. U
ovome je glavni akter Direkcija za civilnu avijaciju BiH koja pripada Ministarstvu
transporta BiH. Ovo je ujedno i pohvalan primjer za nae vlasti koje su pokazale da
moemo brzo napredovati i ispunjavati prioritete u procesu evropskih integracija.
9
Radi se o utisku nekolicine strunjaka iz ove oblasti zabiljeenom tokom intervjua.
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V
I Z V J E TA J Z A
K R E TA N J E
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Komentar
Trenutna situacija bi u naoj zemlji, u odnosu na regiju, doivjela vidno poboljanje

ako bi se hitno usvojila i poela implementirati Strategija transporta na dravnom
nivou, koja je za sada blokirana iz politikih razloga. Ukoliko se nastavi paraleleno
djelovanje u kreiranju institucija na entitetskom nivou, uz istovremeno blokiranje
dravnog nivoa, Bosna i Hercegovina e se vrlo brzo nai na zaelju u regionu a
gubitnici e biti i graani i prevoznici.
Konkretan primjer kreiranja paralelnih institucija koje na nivou entiteta rade ono to
bi trebala raditi drava se oituje u entitetskim institucijama za planiranje i izgradnju
autocesta. Poznato je da je Vlada RS-a bila otila daleko u pregovorima sa Strabagom
koji je trebao dobiti koncesiju i graditi cijelu mreu autoputeva u RS-u.
Konkretan primjer tekoa u radu institucija i napretka na dravnom nivou od
strane RS-a jeste usporavanje aktivnosti na razvoju Strategije transporta za BiH.
Proces sprovoenja reformi u oblasti vazdunog saobraaja pokazuje da BiH ima
potrebni kapacitet da bude lider u regionu kada za to postoji politika volja.
STRANA
33
STRANA
MONITORING
34
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
P O G L AV L J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
2
POSLOVNI
N A S TA N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Glava V
poglavlje 2 - Poslovni nastan
Openita procjena
Prema Ugovoru o uspostavi Evropske unije ograniavanje slobode poslovnog nastanjivanja

dravljanima jedne zemlje lanice Unije na teritoriji druge zemlje lanice je zabranjeno.
Ova zabrana se takoer odnosi i na ogranienja dravljanima jedne zemlje lanice na
teritoriji druge zemlje lanice pri uspostavi agencija, ogranaka i podrunica. Sloboda
poslovnog nastanjivanja ukljuuje i pravo na zapoinjanje posla i poslovanje
samozaposlenih osoba, te da mogu zapoeti i upravljati djelatnou po uvjetima
postavljenim za dravljane te zemlje i po zakonu zemlje gdje je takav poslovni nastan na
snazi.
Meutim, pravo na poslovno nastanjivanje nije samo od velike vanosti za proces
evropskih integracija, ve i za restrukturiranje ekonomskog rasta zemalja zapadnog
Balkana. Dodjeljivanje reima nacionalnog tretmana u pitanju registracije novih stranih
kompanija i samozaposlenih osoba, kao i slobodnog pruanja usluga na
nediskriminirajuoj osnovi moe da stimulira ekonomski oporavak, promovira nove
tehnologije i kvalificirane menadere koji vode poslove u zemljama zapadnog Balkana.
Iako su zemlje zapadnog Balkana usvojile poprilino liberalan reim koji se tie prava na
poslovno nastanjivanje, postoje mnoge diskriminirajue restrikcije koje se razlikuju od
jedne do druge drave. S druge strane, sve te restrikcije imaju isti efekt ne samo u
diskriminaciji stranih kompanija i samozaposlenih osoba ve i u ograniavaju i prodoru
stranog kapitala u ekonomije drava o kojima se radi.10
Evropsko partnerstvo za BiH u dijelu pod nazivom Ekonomski kriteriji zahtijeva od drave
da jaa pravnu pouzdanost za lokalne i strane privredne subjekte i unaprijedi poslovno
okruenje.11 Nadalje, u dijelu Evropski standardi, naslov Unutranje trite, podnaslov
Kretanje osoba, usluga i pravo nastana, Evropsko partnerstvo istie potrebu da se stvori
konzistentan zakonodavni i regulatorni okvir za trita kapitala kako bi se osiguralo
postojanje jedinstvenoga ekonomskog prostora i stvorila adekvatna institucionalna
struktura za koordinaciju politika i zakonodavstva iz oblasti trita kapitala.12
10
Integracija zapadnog Balkana u unutranje trite Podrka za promociju recipronog razumijevanja

izmeu Evropske unije i zapadnog Balkana, novembar 2004.
11
Odluka Vijea od 18. februara 2008. o principima, prioritetima i uvjetima sadranim u Evropskom
partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i opoziv Odluke 2006/55/EZ (2008/211/EC) , str. 23-
12
Ibid. str. 23.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V
P O G L AV L J E
BOSNE
BOSNA
2
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POSLOVNI
N A S TA N
35

Balkana
Albansko zakonodavstvo je relativno otvoreno to se tie

poslovnog nastanjivanja. Firme iz EU-a ve mogu ostvariti
poslovni nastan po slinim procedurama koje su potrebne i za
albanske firme. Kad je u pitanju albanska vlada, ne postoji
diskriminacija izmeu stranih i albanskih firmi. ini se da se
ovaj otvoreni pristup odnosi i na osjetljive sektore kao to su
financije i transport. Meutim, ovaj liberalan pristup je ozbiljno
naruen nedostatkom ispravne implementacije zakonodavstva
i nejasnim procedurama. Investitori koji rade u Albaniji tvrde da
previe odluka koje se tiu poslovnog nastanjivanja ovisi o
osobnim kontaktima.13
Postoje dva razliita sistema poslovnog

nastanjivanja koja se primjenjuju u
entitetima, to stvara probleme
kompanijama koje ele poslovati na
teritoriji cijele BiH. Tako nastaju
prepreke za stvaranje jedinstvenoga
ekonomskog prostora u zemlji.
Bosna i Hercegovina primjenjuje reim bez diskriminacije na pravo poslovnog nastana.

Kompanije koje dolaze iz EU-a ili drugih stranih zemalja mogu ostvariti poslovno
nastanjivanje i poslovati na osnovu nacionalnog tretmana. Glavna bh. karakteristika je
postojanje razliitih entitetskih zakona kao i nekih zakona na dravnom nivou. Iako se u
posljednjih nekoliko godina dosta uinilo da bi se izbjeglo dupliranje licenci unutar drave,
te na harmonizaciji entitetskih zakona, situacija je danas takva da postoje dva razliita
sistema poslovnog nastanjivanja koja se primjenjuju u entitetima, to stvara probleme
kompanijama koje ele poslovati na teritoriji cijele BiH. Takva praksa ugroava proces
harmonizacije zakonodavstva, postavlja prepreke stvaranju jedinstvenoga ekonomskog
prostora u zemlji te oteava strane investicije. Ovo je u suprotnosti sa zahtjevima iz Glave V.
Poglavlja 2. SSP-a kao i Evropskog partnerstva za BiH.
Liberalni reim koji se tie slobode poslovnog nastanjivanja predstavlja vaan napredak za
Hrvatsku prema lanstvu u EU-u. Meutim, postojale su neke poetne barijere ak i u
hrvatskom zakonodavstvu. Jedna od njih je bila u podruju vrijednosnih papira, gdje je svaka
kompanija koja je nastanjena u Hrvatskoj i koja ima vie od 100 dioniara iji ukupni kapital
prelazi etiri milijuna eura treba se registrirati na berzi. To je kasnije izmijenjeno.
Zakonodavstvo Bive Jugoslavenske Republike Makedonije je postupno preuzimalo
principe i pravila EU-a iz podruja slobode poslovnog nastana. Meutim, implementacija
novog Zakona o kompanijama, koji je u velikoj mjeri kompatibilan s acquisem, odgoena
je zbog dodatne revizije teksta zakona.
Iako su strani investitori uivali liberalni reim u vezi sa slobodom poslovnog nastana u
Srbiji i Crnoj Gori, koje su izvjesno vrijeme bile jedna drava, pravo na poslovni nastan bilo
je ozbiljno ugroeno potrebom da se licence dupliraju zbog poslovanja u obje republike,
kao i zbog nedostatka direktne veze izmeu dva registra kompanija. Iste barijere su se
pojavljivale i u drugim sektorima, dok je jedna od rijetkih iznimki bilo meusobno
priznavanje licenci za raunovoe i revizore. Nakon razdvajanja obje nezavisne drave
su nastavile s liberalnim i djelotvornim reimom slobode poslovnog nastana, naroito
Crna Gora. Srbija je primjenjivala odredbe SSP-a unilateralno sve donedavno kada je
provedba SSP-a (Privremenog sporazuma) ponovno zapoela.
13
STRANA
Uzeto iz Izvjetaja EU: Albania: SAP, March 2004, dostupno na

http://www.westernbalkans.info/htmls/page.php?category=336&target=341&page=6.
STRANA
36
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V

P O G L AV L J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
2
POSLOVNI
N A S TA N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Studija sluaja Sloboda pruanja usluga i kupovine

zemljita
est spomenutih zemalja zapadnog

Balkana postiglo je solidan napredak u
pogledu prava na poslovni nastan.
Meutim, postoje druge vrste
ogranienja principa nacionalnog
tretmana izmeu stranih i dravnih
firmi, ali oni su predmet postupnog
usklaivanja.
Zakonodavstvo Evropske unije takoer zabranjuje restrikcije

na slobodu pruanja usluga.
Prema Ugovoru o uspostavi Evropske unije restrikcije na
slobodu pruanja usluga koje se odnose na dravljane
zemalja lanica EU-a i koje je nametnula drava, a ne osobe
kojima su te usluge namijenjene, trebale bi biti zabranjene.
Meutim, brojni su primjeri da iako postoji generalna politika
drave da uvede standarde EU-a, pri praktinoj
implementaciji investitori su suoeni s indirektnim
preprekama iz socijalistikog perioda ili perioda rane
tranzicije, gdje je kontrola nad kompanijama, medijima i
zemljitem bila stvar politikoga ili nacionalnog ponosa.
U Albaniji su postojala odreena ogranienja u sferi radio i televizijskog emitiranja.

Prema Zakonu o javnim i privatnim radio i televizijskim servisima u Republici Albaniji, da bi
se dobila licenca za emitiranje, jedan takav servis morao je biti dioniko drutvo
registrirano u Albaniji. Taj izriit zahtjev za registraciju pod albanskim zakonom
predstavlja barijeru slobodi pruanja usluga.
Posljednjih godina Biva Jugoslavenska Republika Makedonija je napravila veliki
napredak u mnogim segmentima pruanja usluga, kao to su osiguranje i raunovodstvo.
Potrebni su daljnji napori za postupnu liberalizaciju, to je takoer prepoznato i u
Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju koji predvia progresivne mjere u sektoru usluga.
to se tie slobode pruanja usluga, zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini karakterizira
princip nacionalnog tretmana. Jedna od glavnih iznimki u tom pogledu je ogranienje
stranog vlasnitva u kompanijama koje se bave pruanjem usluga na 49%. Takoer,
stranac ne moe kupiti ni registrirati nekretnine u Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj jo uvijek nije dozvoljena prodaja zemlje pogodne za poljoprivrednu
proizvodnju stranim dravljanima, iako veliki dio takve zemlje stoji neiskoriten.
Suprotno tome, u Crnoj Gori je ta prodaja potpuno liberalizirana. Jednostrana primjena
SSP-a o ovom pitanju u Srbiji, meutim, tek treba da bude procijenjena.
Sve ovo pokazuje koliko su razliiti prioriteti zemalja zapadnog Balkana u tome da se
dostignu i razumiju standardi EU-a iz podruja poslovnog nastana. Glavni pokazatelji su
nejasne i dugotrajne procedure dobivanja licenci i registracije. Ovo rezultira situacijom
u kojoj pravni pristup utemeljen na nediskriminacija izmeu domaih i stranih kompanija
moe prerasti u stvarnu diskriminaciju putem nefer i netransparentnih administrativnih
procedura utemeljenih na drugim sporednim zakonima ili podzakonskim aktima koji nisu
bili predmet standardizacije.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V
P O G L AV L J E
BOSNE
BOSNA
2
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POSLOVNI
N A S TA N
STRANA
37
Komentar
est zemalja zapadnog Balkana koje sudjeluju u Procesu evropskih integracija

postiglo je solidan napredak u pogledu prava na poslovni nastan. One su razvile
odreeno zakonodavstvo u segmentu financijskih usluga, ali ga nisu jo uvijek sve
usvojile i implementirale u zadovoljavajuoj mjeri. Meutim, postoje druge vrste
ogranienja principa nacionalnog tretmana izmeu stranih i dravnih firmi, ali ona
su predmet postupnog usklaivanja.
Strani dravljani ne mogu kupiti ni

registrirati nekretnine u Bosni i
Hercegovini.
STRANA
38
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
P O G L AV L J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
4. TEKUA
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
P L A A N J A I K R E TA N J E K A P I TA L A
G L A VA V
poglavlje 4. Tekua plaanja i kretanje kapitala
Openita procjena
Sloboda kretanja kapitala je jedna od etiri slobode na kojima se zasniva princip

jedinstvenog trita. Ona omoguava uspostavu integriranih, otvorenih, konkurentnih i
efikasnih evropskih financijskih trita i usluga, to bi trebalo biti od koristi svim
graanima.
Sloboda kretanja kapitala, osim plaanja i transfera novca preko granica, obuhvaa i
transfere vlasnitva razliitih oblika imovine i financijskih obaveza, kao to su ulaganja u
preduzea i nekretnine ili portfolio ulaganja.
Jedna od osnovnih razlika u oblasti kretanja kapitala izmeu Evropskog partnerstva i
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju je tretiranje spreavanja pranja novca. Ova tema
je u Evropskom partnerstvu dio ove oblasti a u SSP-u se obrauje u Poglavlju 2.
U vezi s implementacijom Glave V. Poglavlja 4. SSP-a, Direkcija za evropske integracije
BiH je pripremila dokument kojim se razrauje akcioni plan za implementaciju za period
juli 2008. decembar 2009. godine, kojim se predvia da e kako bi BiH odobrila
plaanja i transfere na tekui raun platnog bilansa izmeu EU-a i BiH, u slobodno
konvertibilnoj valuti i u skladu sa lanom VII. lanova Sporazuma IMF-a pripremiti i
usvojiti relevantno zakonodavstvo, u oblasti deviznog poslovanja. Potrebno je usvojiti
tri zakona koja reguliraju devizno poslovanje, jedan na nivou BiH i po jedan u svakom od
entiteta.
Vijee ministara BiH je krajem 2008. godine usvojilo Nacrt zakona o deviznoj politici u Bosni
i Hercegovini koji je usklaen s Aneksom I Direktive 88/361/EEC i kojim se znaajno
liberaliziraju tekue i kapitalne transakcije. Meutim, zakon nije usvojen u na sjednici
Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH odranoj 13. 5. 2009. godine, to je
dovelo do usporavanja napretka u ovoj oblasti. Narodna skuptina RS-a usvojila je Nacrt
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju u RS-u, a nacrt novog
zakona o deviznom poslovanju u FBiH je u fazi izrade.
Bosna i Hercegovina, naalost, zbog toga kasni u ispunjavanju prioriteta u ovoj oblasti.
Kada se usporede zemlje iz okruenja, slika je dosta arolika od Hrvatske koja je u prvoj
godini implementacije SSP-a ostvarila najvei napredak do Srbije koja uope nije imala
planiranih aktivnosti.
U ovoj oblasti u prvoj godini primjene SSP-a nekih velikih spornih pitanja nije bilo u regiji,
moe se rei da je najvei problem imala BiH kada je u bh. parlament nije proao zakon
o deviznom poslovanju.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
P O G L AV L J E
4. TEKUA
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)

Balkana
Evropsko partnerstvo iz 2004. godine pred Bosnu i Hercegovinu nije postavilo obaveze u
oblasti tekuih plaanja i kretanja kapitala. BiH je u periodu od 2000. do 2002. prola kroz
veliki broj reformi koje su se odnosile upravo na oblast tekuih plaanja i na oblast
kretanja kapitala, i u momentu sastavljanja prijedloga Evropskog partnerstva nije bilo
prioritetnih zadataka u ovoj oblasti u prvoj godini.
Glavna preporuka za napredak u ovoj oblasti se odnosi na uklanjanje preostalih barijera
na transfere kapitala prema inozemstvu. Od BiH se oekivalo da u srednjem roku razvije
plan pune liberalizacije kretanja kapitala.
U drugim dravama u regiji je slika dosta arolika kada je u pitanju oblast tekuih plaanja
i kretanja kapitala. U Hrvatskoj Evropsko partnerstvo za ovu oblast je posebnu panju
posvetilo pitanju borbe protiv pranja novca i kao prvi prioritet u kratkom roku postavilo
obavezu da se pobolja pravni okvir za borbu protiv pranja novca i zavri uspostava
efikasnog sistema u vezi s tim. Meutim, iako su napravljene odreene izmjene u
zakonodavstvu, one se u izvjetaju o napretku za Hrvatsku nisu smatrale dovoljnima i
zahtijevali su se daljnji zahvati u pravnom okviru u oblasti. Takoer se pojavio problem u
popunjavanju kapaciteta Odjela za obavjetajnu djelatnost u podruju financija, jer iako
je uposlen odreeni broj ljudi, Odjel ima visok stepen protoka osoblja uslijed niskih plaa.
Evropska komisija je bila zabrinuta zbog njegove niske efikasnosti rada a razlozi za to se
nalaze u visokom stepenu korupcije u javnom sektoru, kao i nedovoljnoj svijesti o ovom
odjelu, posebno u bankama koje bi trebalo da izvjetavaju o sumnjivim transakcijama.
Srbija i Crna Gora su u 2004. godini bile jo uvijek jedna drava, i za njih su se preporuke
Evropskog partnerstva koncentrirale na unutranje kretanje kapitala. Glavna preporuka
se odnosila na sistem korespondentnih rauna u privrednim bankama, i od dviju
centralnih banaka se zahtijevalo da se dogovore o tome pitanju radi nesmetanog protoka
kapitala izmeu republika. Meutim, ta aktivnost nije provedena, pa i pored odreenog
pomaka koji je uinjen unutar svake republike u ovoj oblasti, glavna aktivnost iz
Evropskog partnerstva nije provedena.
U Makedoniji i Albaniji Evropsko partnerstvo nije postavljalo ciljeve u ovoj oblasti.
Osnova za analizu ove oblasti je dosta skuena uslijed toga to su prioriteti iz ove oblasti
jasno navedeni tek u dvije drave i njihova realizacija u oba sluaja se suoila s kanjenjem
i problemima. Kod Hrvatske je to kanjenje bilo uzrokovano samim nainom rada javne
uprave i njenim nedostacima, dok se za Crnu Goru i Srbiju moe pretpostaviti da su ve
tada dosta hladni odnosi utjecali i na provedbu prioriteta koji su zahtijevali suradnju
meu republikama.
Bosna i Hercegovina je u oblasti tekuih plaanja i kretanja kapitala u prvoj godini
implementacije SSP-a imala jednu jasnu obavezu usvajanje okvirnog zakona o deviznom
poslovanju iji je nacrt bio usklaen s Aneksom I Direktive 88/361/EEC. Ovaj zakon nije
izglasan u bh. parlamentu i to je znailo da e reguliranje oblasti deviznog poslovanja biti
oblast u kojoj BiH kasni s ispunjavanjem Akcionog plana za implementaciju SSP-a.
STRANA
39
STRANA
MONITORING
40
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
P O G L AV L J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
4. TEKUA
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Kada posmatramo regiju Zapadnog Balkana, Hrvatska se istie kao pravi ampion po
broju uraenih aktivnosti u prvoj godini implementacije SSP-a u sferi kretanja kapitala.
Ona je u tom periodu usvojila pet zakona, esti zakon je bio spreman za drugo itanje u
Saboru, a sedmi je bio u pripremi. tavie, plan je zahtijevao da se u tome periodu izrade
draftovi tih zakona, a Hrvatska je otila korak dalje i zakoni su izraeni; pet ih je usvojeno
i poela je odmah i njihova primjena, esti zakon je prolazio kroz proces usvajanja u
vrijeme izrade izvjetaja, a tek je sedmi zakon pratio dinamiku postavljenu planom.
Hrvatska je pored obaveze izrade zakonske regulative imala i zadatak da uspostavi
mehanizam redovitih konsultacija s EU-om radi olakavanja slobodnog kretanja kapitala,
to je i uinjeno u zadanom roku. U Albaniji je institucija odgovorna za implementaciju
obaveza iz SSP-a u oblasti kretanja kapitala i tekuih plaanja Centralna banka, osim za
pitanja vezana za imovinu, za koja je glavni nosilac aktivnosti Ministarstvo poljoprivrede.
Albanija je usvojila jedan zakon i etiri pravilnika, koji su bili u odgovornosti Centralne
banke.
Pored toga, postavljene su kao zadatak dvije glavne aktivnosti:

poboljanje praenja financijskog sektora i

daljnje mjere da se smanji koritenje gotovine u ekonomiji.
Ove dvije aktivnosti nisu bile jasno definirane u vezi s rokovima, a i po svojoj prirodi su
aktivnosti koje se mogu konstantno obavljati i niz podaktivnosti se moe provesti u
njihovom okviru. Izvjetaj Evropske komisije za Albaniju za ovaj period je naveo da u ova
dva pitanja nije puno uinjeno i da je potreban daljnji napredak.
Jedan od glavnih nedostataka koje izvjetaj Evropske komisije spominje u ovoj oblasti
jeste da nisu uklonjene prepreka kako bi imovinu u zemlji mogli kupovati strani
dravljani, iako je u SSP-u definiran rok od sedam godina od momenta stupanja na snagu
za uklanjanje ovih prepreka, a u kratkom roku ova aktivnost nije bila prioritetna za
Albaniju.
Nacionalni program za integraciju Crne Gore je u oblasti kretanja kapitala i tekuih plaanja
planirao usvajanje dvaju zakona, od kojih je prvi usvojen, a drugi je bio u procesu
usvajanja u vrijeme pisanja izvjetaja. Pored ta dva zakona, koja su bila planirani u dijelu
koji se odnosi na kretanje kapitala, jo dva zakona koja se odnose na imovinu bila su
spomenuta kao preduvjet za liberalizaciju mogunosti za nabavku imovine. Jedan od ta
dva zakona je usvojen, a drugi je crnogorski parlament vratio na doradu.
Takoer je zanimljivo primijetiti tretman borbe protiv pranja novca u izvjetajima EK-a o
napretku; u izvjetaju za 2007. godinu ova oblast je spomenuta unutar kretanja kapitala,
dok u izvjetaju za 2008. godinu nije. Takoer, Nacionalni program za integraciju (NPI)
Crne Gore borbu protiv pranja novca stavlja u oblast slobodnog kretanja kapitala, iako se
u SSP-u ova aktivnost tu ne pokriva.
U NPI-ju je u oblasti borbe protiv pranja novca planirano donoenje jednog zakona, triju
pravilnika i upoljavanje 22 nova uposlenika u Upravi za spreavanje pranja novca. Zakon
je donesen, ali izvjetaj Evropske komisije napominje kako je hitno potrebno donijeti
podzakonske akte iz ove oblasti i poboljati rad Ureda za borbu protiv pranja novca.
U Srbiji Nacionalnim planom za integraciju (NPI) nisu planirane aktivnosti na ovom polju
u kratkom roku. Meutim, u Srbiji je u NPI-ju u ovu oblast svrstana i borba protiv pranja
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
P O G L AV L J E
4. TEKUA
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
novca, iako je u samom SSP-u ovo pitanje obraeno u lanu 84. Poglavlja VII. Pravosue,
sloboda i sigurnost. U ovoj oblasti je planirano usvajanje jednog zakona, koji je stao u
parlamentarnoj proceduri i nije usvojen u planiranom roku. NPI Srbije je takoer detaljno
obradio administrativne kapacitete, postojee i potrebne za ovu aktivnost, i na osnovu
predstavljenih tabela moe se zakljuiti kako se smatralo da su postojei kapaciteti
dovoljni za implementaciju SSP-a, jer se u prvoj godini nije planiralo novo zapoljavanje
ni u Ministarstvu financija ni u Centralnoj banci.
Makedonija je u oblasti kretanja kapitala i tekuih plaanja kao jedinu obavezu imala
implementaciju lana 58. koji zahtijeva slijedee: Strane se obavezuju da e odobravati
sva plaanja i transfere na tekui raun platnog bilansa izmeu Zajednice i Bive
Jugoslavenske Republike Makedonije u slobodno konvertibilnoj valuti i u skladu s
odredbama lana VIII. Statuta Meunarodnoga monetarnog fonda.
Ovaj lan nije za sobom vukao konkretne aktivnosti u planu, osim obaveze za
Ministarstvo financija da ga primjenjuje u potpunosti. Treba spomenuti da je prvi izvjetaj
Evropske komisije o napretku sainjen u 2002. godini i da je ova oblast spomenuta kao
oblast u vezi s kojom e strane razmotriti nain na koji e se pravila slobodnog kretanja
kapitala u potpunosti primijeniti.
Studija sluaja - Borba protiv pranja novca
U dvije zemlje se u nacionalnim planovima integracije (Crna Gora i Srbija), a u tri zemlje
u izvjetajima o napretku Evropske komisije (Crna Gora, Srbija i Hrvatska) u oblast slobode
kretanja kapitala ukljuuje i borba protiv pranja novca.
etvrto poglavlje Acquis Communautaire obrauje etiri slobode, i unutar njih i slobodu
kretanja kapitala. Pitanje borbe protiv pranja novca je uvedeno kroz Direktivu 2005/60/EC
o prevenciji koritenja financijskog sistema za ciljeve pranja novca i financiranja terorizma.
Mada u SSP-u sve tri zemlje odvajaju ova dva podruja (sloboda kretanja kapitala i borba
protiv pranja novca), izvjetaji o napretku Evropske komisije a u dvije drave nacionalni
programi za integraciju ova pitanja podvode pod jedan okvir slobodno kretanje kapitala.
Na prvi pogled ova veza izgleda neloginom, s jedne strane je liberalizacija unutranjeg
trita EU-a, a s druge borba protiv kriminala, najee organiziranog; odreena spona
ipak postoji.
Dok je cilj postavljanja novih liberalnijih pravila za kretanja kapitala svakako za pohvalu,
vezom koja se ovdje stvara u izvjetajima EK-a se podvlai potreba da se u isto vrijeme
formiraju sistemi koji e biti zadueni za to da se ove slobode ne zloupotrijebe, kako ne
bi dolo do situacije da je u pojedinim dravama kandidatima uraeno dosta na jednoj
strani (liberalizacija), dok druga strana (nadzor i kontrola) zaostaje.
U Bosni i Hercegovini su ova dva pitanja striktno odvojena i kroz planove implementacije
SSP-a, i ovakva vrsta paralele bi mogla biti korisna i za nju.
STRANA
41
STRANA
42
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V
P O G L AV L J E
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
4. TEKUA
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V I .
I Z V J E TA J Z A
U S K L A I VA N J E
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Z A K O N A , P R OVO E N J E Z A K O N A I P R AV I L A K O N K U R E N C I J E
G L AV A V I .
Usklaivanje zakona, provoenje zakona i pravila

konkurencije
Openita procjena
Pitanje usklaivanja zakona, provoenja zakona i pravila konkurencije jedan je od

osnovnih elemenata za stvaranje uvjeta slobodnog trita. Ono je direktno povezano sa
etiri osnovne vrijednosti Evropske unije. Glava VI. SSP-a je gotovo identina za sve zemlje
zapadnog Balkana. Ona se bavi konkurencijom, dravnom pomoi, javnim nabavkama,
zakonima intelektualnog vlasnitva te socijalnim politikama. Uz to, u Evropskom
partnerstvu za BiH u dijelu Evropski standardi identificirani su slijedei zahtjevi:14
Konkurencija

Pospjeiti postojee protutrustovsko zakonodavstvo u skladu sa zahtjevima

Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju te ojaati administrativni kapacitet
Konkurencijskog vijea.
Ubrzati pripreme u polju dravne pomoi tako to e se usvojiti neophodno
zakonodavstvo, osnovati nezavisno javno tijelo za nadzor nad dravnom pomoi i
osigurati transparentnost svake dravne pomoi dodijeljene u Bosni i Hercegovini.
Javne nabavke
Osigurati da jedinstveni sistem javnih nabavki pravilno funkcionira te implementirati

zakonodavstvo i procedure za javne nabavke. Nastaviti s razvojem administrativnih
kapaciteta.
Zakon o intelektualnom vlasnitvu

14
Osigurati da je Institut za intelektualno vlasnitvo u potpunosti operativan tako da

moe djelotvorno implementirati i provoditi trenutni zakonodavni okvir.
Pripremiti akcioni plan za izgradnju kapaciteta potrebnih za implementaciju i
Odluka Vijea od 18. februara 2008. o principima, prioritetima i uvjetima sadranim u Evropskom
partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom i opoziv Odluke 2006/55/EZ (2008/211/EC), str. 24.
STRANA
43
STRANA
MONITORING
44
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
provedbu zakona intelektualnog vlasnitva, s posebnim usredotoenjem na potrebu

da se provodi specijalizirana obuka za izvrna tijela, suce, tuioce i carinske
slubenike.
Poboljati suradnju izmeu izvrnih tijela kao i svih relevantnih sudionika, s ciljem
jaanja provedbe zakona te zapoinjanja s razvojem kampanja za osvjeivanje
javnosti.
Zapoljavanje i socijalne politike

Dalje razvijati socijalnu inkluziju kao i politike socijalne zatite.

Razviti mehanizme za drutveni dijalog.
initi daljnje napore da se popravi situacija za osobe s invaliditetom.
Razviti adekvatne administrativne strukture i kapacitete u polju zatite potroaa
kao i u polju zdravstvene zaite.
Obrazovanje i istraivanje

Implementirati Zakon o visokom obrazovanju na dravnom nivou, te tako poploati

put za implementaciju glavnih komponenti Bolonjskog procesa kao i Lisabonske
konvencije o priznavanju kvalifikacija.
Sprijeiti fragmentaciju obrazovnog sistema kao i preklapanje funkcija izmeu
razliitih organizacijskih nivoa. Ojaati razvoj politike i stratekog planiranja da bi
se popravila kvaliteta obrazovanja.
Poduzeti mjere da se sprijei segregacija djece u kolama na osnovu etnike
pripadnosti.
Potpisati i ratificirati UNESCO-ovu Konvenciju o zatiti i promociji raznolikosti kulturnog
izraza.
Zapoeti s konstruiranjem integrirane istraivake politike.
Pitanja Svjetske trgovinske organizacije (WTO)

Nastaviti s reformama koje su potrebne za usuglaavanje s pravilima i obvezama

WTO-a te nastaviti raditi ka pridruenju u tu organizaciju.

Zapadnog Balkana
Zbog opirnosti Glave VI. SSP-a u ovoj komparativnoj procjeni fokusirat emo se samo na
etiri podruja: konkurencija, dravna pomo, javne nabavke i zakoni intelektualnog
vlasnitva. Glava V. SSP-a je predmet Privremenog sporazuma koji se obino provodi oko
tri mjeseca nakon potpisivanja SSP-a. To znai da svi prijelazni rokovi poinju da teku
prije nego to SSP stupi na snagu.
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V I .
Tabela 1.
Faza/Drava
Tabela 2.
Zakoni/
Drava
Albanija
2007
Zakoni o
intelektualnom
vlasnitvu
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
BiH
Hrvatska
BJRM
Crna Gora
Srbija
Juni 2008.
Oktobar
2001.
April 2001.
Oktobar
2007.
April 2008.
1. jula 2008. Mart 2002.
Juni 2001
2007
2008.15
Septembar
2004.
April 2004
Juni 2004.
Decembar
2005.
Prikazuje kad je usvojeno relevantno zakonodavstvo

i treba je gledati uporedo s Tabelom 1.
Albanija
Konkurencija Juli 2003.16

Dravna
pomo
Javne
nabavke
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
Daje komparativni prikaz godina potpisivanja SSP-a te provoenja SSP-a i

Privremenog sporazuma za zemlje zapadnog Balkana.
Potpisan SSP Juni 2006.

Privremeni
sporazum
stupio na
snagu
SSP stupio
na snagu
Dobila status
kandidata
April 2005.21
BiH
Hrvatska
BJRM
Crna Gora
Srbija
Juli 2005.17
August
2003.18
April 2002.19
Januar
2006.20
Septembar
2005.
Nema22
April 2003.23 April 2003.24 Maj 2007.25
Maj 2003.26 April 2005.27
2005
2002
2001
Juli 2009
1998.28
2003
15
U aprilu 2008. Srbija je odluila da jednostrano zapone implementaciju Privremenog sporazuma ne

ekajui da on stupi na snagu.
16
Albanija je u 28. jula 2003. usvojila novi Zakon o zatiti konkurencije kojim je opozvan poetni
protumonopolski zakon od 7. decembra 1995.
17
Zamijenio je prvi neadekvatan zakon iz 2003. koji je sadravao samo ope odredbe i u kojem nisu bile
definirane nikakve sankcije.
18
Zakon o zatiti trinog natjecanja, Narodne novine. Br. 122/2003, koji je stupio na snagu 1. 8. 2003.
nakon to je zakljueno da stari Zakon o konkurenciji iz 1998. ne odgovara evropskim zahtjevima.
19
U Republici Makedoniji (Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji) Zakon protiv ograniavanja

konkurencije, koji je usvojen u decembru 1999. a stupio na snagu 1. 4. 2000., dopunjen je u aprilu i
junu 2002.
20
Dopunjen u maju 2007.
21
Primjenjuje se od 2006.
22
U Privremenom sporazumu rok je 1. juli 2010.
23
Zakon o dravnoj podrci usvojen 2. 4. 2003. a Uredba o dravnim podrkama 1. 8. 2003., NN 121/2003.
24
Primjenjuje se od 1. januara 2004.
25
Zakon o kontroli dravne podrke i pomoi , Slubeni list RCG 26/07, dostupno na:
http://www.mf.gov.me/organizacija/odjeljenje-za-pripremu-drzavne-pomoci/87774/168469.html.
26
Zakon o dopunama Zakona o javnim nabavkama br. 7971, od 26. 7. 1995.
27
Zakon o javnim nabavkama BiH, Slubeni list BiH 19/05, dopunjen 2006, 2009. i 2010.
28
Zakon o javnim nabavkama, Slubeni list 26/98, dopunjen 2002.
STRANA
45
STRANA
MONITORING
46
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Kratkoroni prioriteti Evropskog partnerstva za BiH istiu:

Konkurencija

Provesti zakonodavstvo o dravnoj pomoi te osigurati da tijelo za praenje dravne

pomoi djelotvorno funkcionira.
Sainiti sveobuhvatan popis dravne pomoi.
Javne nabavke
Osigurati da je zakonski okvir za javne nabavke kompatibilan s acquisem te da

procedure javnih nabavki budu propisno provedene.29
Konkurencija
U sferi konkurencijske politike i zakonodavstva svaka od zemalja zapadnog Balkana je
razvila svoj zakon o konkurenciji u relativno ranoj fazi Procesa stabilizacije i pridruivanja.
Neke od njih su to uinile ak i prije potpisivanja SSP-a, kao Albanija, BiH, Crna Gora i
Srbija, dok su Hrvatska i Makedonija, lideri u ovoj grupi, to uinile nakon potpisivanja
SSP-a. Meutim, veliki broj ovih drava je korigirao svoj zakon o konkurenciji nekoliko
puta do 2009. Neke od tih drava su prole dug i kompliciran put zakonskog
uspostavljanja i jaanja dravnih tijela za konkurenciju, ali sva su tijela uspostavljena prije
isteka rokova iz Privremenog sporazuma.
Iako se nivo provedbe razlikuje od jedne drave do druge, on je predmet stalnog
poboljanja. Ipak, konkurencijska tijela se moraju fokusirati na znaajne sluajeve.
Dravna pomo
Uredba o dravnoj pomoi je uvedena u sve zemlje zapadnog Balkana, osim u Bosnu i
Hercegovinu. I u ovom sluaju ona je uvedena u Albaniju i Crnu Goru prije nego to je
Privremeni sporazum stupio na snagu, a u ostalim dravama nakon njegovog stupanja
na snagu. Sve ove drave su uspostavile nezavisne regulatore, osim BiH. Neki od ovih
regulatora su nezavisne agencije kao u Hrvatskoj30 ili polunezavisne komisije u
Makedoniji,31 ili odjeli unutar ministarstva financija kao u Crnoj Gori ili dva izjednaena
tijela nezavisna komisija i odjel u ministarstvu za ekonomiju kao u Albaniji. Neke od
ovih zemalja, kao to su Hrvatska, Makedonija i Crna Gora, prave izvjetaje o dravnoj
pomoi ve godinama, dok su druge tek nedavno poele s tim. Bosna i Hercegovina ne
pravi takve izvjetaje zbog nepostojanja zakona o dravnoj pomoi koji bi prema
Privremenom sporazumu trebalo da bude usvojen do 1. jula 2010., do kada treba biti
uspostavljena i nezavisna agencija.
Javne nabavke
Javne nabavke imaju znaajnu ulogu u ekonomiji svake zemlje i one su mono orue za
29
Odluke Vijea od 18. februara 2008., str. 29.
30
Agencija za zatitu trinog natjecanja koja je tijelo za konkurenciju.
31
Kontrola nad dravnom pomoi je povjerena zasebno uspostavljenoj Komisiji za dravnu pomo.
Komisija se sastoji od tri lana; dva imenuje Ministarstvo za ekonomiju, a jednog Ministarstvo financija.
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V I .
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
dravu i njena tijela da potaknu ekonomski razvoj.

Nedostatak otvorene i djelotvorne konkurencije u
dodjeljivanju vladinih ugovora jedna je od najoiglednijih
prepreka za konkurenciju na jedinstvenom tritu. Otvaranje
javnih nabavki konkurenciji je najprije stvar stvaranja poticaja
za javnu kupovinu, kao i za entitete s posebnim ili
ekskluzivnim pravima, da usvoje konkurentne procedure
javnog nadmetanja.
STRANA
47
Sve zemlje Zapadnog Balkana su razvile

svoje zakone o konkurenciji relativno
rano u Procesu stabilizacije i
pridruivanja. Propisi o dravnoj
Preuzimanje acquis communautairea EU-a u ovom je

pomoi su uvedeni u sve zemlje
segmentu daleko od toga da bude zavreno. Postoji vie
Zapadnog Balkana, osim u Bosni i
iznimki od primjene pravila i procedura javnih nabavki nego
Hercegovini.
to je to doputeno odgovarajuim Direktivama EU-a. Sve
zemlje zapadnog Balkana su usvojile potrebne zakone koji
su manje ili vie u skladu sa standardima EU-a. Takoer su
uspostavile i potrebne agencije. Meutim, ovo pitanje je
podlono stalnim promjenama koje dolaze iz dva pravca:
jedne dolaze iz pravca EU-a koja trai bolju provedbu EU
standarda, dok druge dolaze iz pravca vlada, koje pokuavaju nadvladati nedostatke koji
proizlaze iz primjene ranijih zakona o javnim nabavkama. Tek je ove godine BiH uklonila
privilegirani tretman za domae kompanije u javnim nabavkama. Ovo je bio jedan od
kratkoronih prioriteta u Evropskom partnerstvu za BiH.
Prava intelektualnog vlasnitva
Zatitom intelektualnog vlasnitva upravljaju mnoge meunarodne konvencije. Svjetska
organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
odgovorne su za provoenje mnogih meunarodnih konvencija i sporazuma. to se tie
zatite industrijskog vlasnitva, panja EU-a je usmjerena na zatitne znakove. Usvojene
mjere su dizajnirane da naprave zatitni znak Unije te harmoniziraju zakone o
nacionalnim zatitnim znakovima.
Albanija, BiH i Hrvatska rano su poele sa harmonizacijom te su ostvarile znaajne
rezultate u zakonodavstvu, meunarodnim sporazumima i podizanju svijesti, iako
njihovo provoenje jo uvijek zaostaje. Prema Nacionalnoj strategiji za usklaivanje
tehnikog zakonodavstva Republike Hrvatske, koja je usvojena na poetku 2003.,
doneseno je pet okvirnih zakona Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni
sukladnosti (Narodne novine 158/03), Zakon o standardizaciji (Narodne novine 163/03),
Zakon o akreditaciji (Narodne novine 158/03), Zakon o mjeriteljstvu (Narodne novine
163/03) i Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (Narodne novine 158/03), to je postavilo
zakonsku osnovu za daljnje usklaivanje hrvatskog zakonodavstva sa Direktivama novog
pristupa.
Uz to, Dravni ured za standardizaciju i mjeriteljstvo je reorganiziran u jedno novo
dravno tijelo, Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM) i dvije novoosnovane javne institucije
Hrvatski zavod za norme (HZN) kao nacionalno tijelo Republike Hrvatske i Hrvatska
akreditacijska agencija kao nacionalna sluba za akreditaciju Republike Hrvatske. Dravne
uredbe o njihovom osnivanju su izdane u oktobru 2004. (Narodne novine 154/04 i
158/04).32
32
http://www.westernbalkans.info/htmls/page.php?category=398&target=343&page=3.
STRANA
48
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
U izvjetaju Vijea ministara Republike Albanije iz 2004. navodi se da je Albanija takoer

ratificirala brojne vane sporazume i konvencije u polju imovinskih prava kao to su Haki
sporazum o meunarodnoj registraciji industrijskog dizajna; Sporazum o meunarodnoj
klasifikaciji proizvoda i usluga iz Nice; Madridski protokol o meunarodnom registriranju
igova i Budimpetanski ugovor o meunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama.
Pristupanje enevskom aktu Hakog sporazuma o meunarodnoj registraciji industrijskog
dizajna, Strasburkom sporazumu o meunarodnoj klasifikaciji patenata, kao i
Meunarodnoj konvenciji za zatitu novih biljnih sorti (UPOV, enevski akt, 1991.) planirano
za 2004., vaan je korak ka zadovoljenju zahtjeva EU-a u ovom polju. Stoga je ve
napravljen nacrt novog zakona o pravima intelektualnog vlasnitva, koji je u potpunosti
usklaen s acquisem EU-a kao i sa zahtjevima Sporazuma o trgovinskim aspektima prava
intelektualnog vlasnitva (TRIPS). Takoer je pripremljen i novi nacrt zakona o autorskom
pravu i srodnim pravima koji je usklaen s acquisem. Oekuje se da e oba ova nacrta
zakona stupiti na snagu u prvoj polovini 2005. (Republika Albanija, Vijee ministara:
Akcioni plan za provedbu prioriteta Evropskog partnerstva, august 2004.).
Bosna i Hercegovina je usvojila prvi zakon koji regulira ovu oblast 2002. te je uspostavila
jedan Institut za standardizaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo. Kasnije je on
razdvojen u tri nezavisne agencije, a zakoni su izmijenjeni da bi bili u skladu sa
standardima EU-a. Ovo je jedan od boljih primjera provedbe Privremenog sporazuma u
BiH.
est zemalja zapadnog Balkana koje sudjeluju u procesu evropskih integracija ostvarilo
je odreeni napredak u proteklih nekoliko godina u podruju prava intelektualnog
vlasnitva, naroito putem lanstva u meunarodnim organizacijama i konvencija o
zatiti tih prava. Takoer su uspostavile i zakonodavni okvir. Meutim, potrebne su daljnje
izmjene u ovom okviru da bi se sve uskladilo s pravilima EU-a. Prioritet bi trebalo da bude
izgradnja administrativnih kapaciteta nadlenih institucija te podizanje nivoa provedbe
zakona u sferi prava intelektualnog vlasnitva.
Studija sluaja
Razvoj sistema dravne pomoi u BiH je obavezni dio procesa integracije u EU koji se
trenutno provodi u BiH i takoer predstavlja jasnu obavezu iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju. Sistem dravne pomoi u BiH, sa slinim karakteristikama, takoer se
zahtijeva i u CEFTA sporazumu iz 2006. Pristupanje WTO-u e zahtijevati detaljnije
redovno izvjetavanje o subvencijama industriji, prije svega u kontekstu Sporazuma o
subvencijama i protumjerama WTO-a. Tako da e proces meunarodnog izvjetavanja o
dravnim pomoima morati postati redovan godinji proces za BiH u skoroj budunosti.
Imajui u vidu kompleksnost meunarodnih zahtjeva u pogledu dravne pomoi i
subvencija, od velike je vanosti da je uloen znaajan napor od poetka 2006. godine da
se pripreme osnove za uspostavljanje sistema reguliranja dravne pomoi u BiH.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) dobilo je znaajnu
tehniku podrku EU-a u tom pogledu putem projekta Podrka za konkurenciju i dravnu
pomo u BiH. Do maja 2008. godine napredak je tako postignut u nizu bitnih oblasti
vezanih za uspostavljanje sistema reguliranja dravne pomoi. To ukljuuje slijedee:
MONITORING
UPOREDNI
G L AVA V I .

I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Izradu preliminarnog inventara dravne pomoi

(PIDP) za BiH koji ukljuuje svu dravnu pomo koju
je pruilo oko 100 razliitih tijela dravne uprave iz
14 razliitih vlada sa raznih nivoa vlasti u BiH.
Prednacrt zakona o reguliranju dravne pomoi u
BiH u suradnji s MVTEO-om koji je formirao radnu
grupu da izradi konana zakonska rjeenja za
uvoenje sistema reguliranja dravne pomoi u BiH.
Izvjetaj o pripremnom mapiranju dravne pomoi
u Bosni i Hercegovini je izraen, ukazujui, izmeu
ostalog, kako se mapiranje treba vriti u budunosti.
Nacrt godinjeg izvjetaja o dravnim pomoima u
BiH koji je trebalo da poslui kao metodoloka
osnova za dalja izvjetavanja prema EU-u.
STRANA
49
Bosna i Hercegovina nije uspjela

zadovoljiti zahtjeve da donese zakon i
uspostavi nezavisno operativno tijelo
za dravne pomoi na nivou drave
zbog unutranjih politikih
neslaganja izmeu dravnih i
entitetskih ustavnih tijela oko ovog
pitanja. S take gledita strunjaka,
pitanje dravne pomoi je pitanje
vanjske trgovine i kao takvo bi trebalo
biti pod nadlenou institucija na
nivou drave BiH, kao to je i
predvieno u SSP-u u skladu s
politikom i pravom dravne pomoi u
EU.
Konano, pored ispunjavanja meunarodnih obaveza u

pogledu izvjetavanja o dravnim pomoima, Bosni i
Hercegovini je potreban jedan sveobuhvatan uvid u
kategorije, iznose i svrhe dravnih pomoi koje se
dodjeljuju na raznim nivoima vlasti kako bi se identificirali prioriteti, napravile analize
uinka dravnih pomoi i strateki koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje,
koja je po vaeem ustavnom ustrojstvu dodijeljena u nadlenost triju razliitih nivoa
vlasti.
Prijelazni sporazum o stabilizaciji i pridruivanju za BiH je stupio na snagu 1. 7. 2008. godine
a odredbe koje se tiu dravne pomoi potpadaju pod Prijelazni sporazum. Zbog toga se
Bosna i Hercegovina suoava sa situacijom da 1. 7. 2010. ulazi u prvo konkretno krenje
obaveze definirane prijelaznim periodom od dvije godine u kojem je BiH trebala donijeti
zakon i uspostaviti nezavisno operativno tijelo za dravne pomoi na nivou zemlje.
Dananja situacija je takva da gore spomenute pripremljene dokumente nadlene

institucije nisu uzele u razmatranje niti je okonan rad na izradi nacrta zakona o sistemu
dravne pomoi, niti je uspostavljen nezavisni regulator. Sasvim suprotno, bh. entitet
Republika Srpska je usvojio svoj entitetski zakon o dravnim pomoima, sasvim
nekomplementaran sa zahtjevima EU-a, istovremeno se protivei donoenju zakona i
uspostavi institucije na nivou drave BiH.
STRANA
50
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I .
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Komentar
Iako usvajanje i provedba zakona te trina konkurencija predstavljaju zahtjevne

aktivnosti u stvaranju uvjeta slobodnog trita za zemlje u tranziciji, ipak je
primjetan odreen napredak. Ovaj napredak se uglavnom odnosi na zakonski okvir
te na jaanje nezavisnih dravnih tijela. Meutim, pravi utjecaj na reforme kroz broj
rijeenih sluajeva tek ostaje da se vidi budui da je rjeavanje sluajeva vezano za
funkcioniranje i nekih drugih institucija te za cijeli sistem provedbe zakona.
to se tie konkurencijske politike i zakona, svaka od zemalja Zapadnog Balkana je
razvila svoj zakon o konkurenciji relativno rano u Procesu stabilizacije i pridruivanja.
Uredba o dravnoj pomoi je uvedena u sve zemlje zapadnog Balkana, osim u
Bosnu i Hercegovinu. Sve ove drave su uspostavile nezavisne regulatore osim BiH.
Sve zemlje zapadnog Balkana su usvojile potrebne zakone koji su, manje ili vie, u
skladu sa standardima EU-a. Takoer su uspostavile i potrebne agencije. est
zemalja Zapadnog Balkana koje sudjeluju u procesu evropskih integracija ostvarilo
je odreen napredak u proteklih nekoliko godina u podruju prava intelektualnog
vlasnitva, naroito putem lanstva u meunarodnim organizacijama i konvencija
o zatiti tih prava.
Prioritet bi trebalo da bude izgradnja administrativnih kapaciteta nadlenih
institucija te podizanje nivoa provedbe zakona u svim navedenim podrujima.
Konano, Bosna i Hercegovina nije uspjela zadovoljiti zahtjeve da donese zakon i
uspostavi nezavisno operativno tijelo za dravne pomoi na nivou drave zbog
unutranjih politikih neslaganja izmeu dravnih i entitetskih ustavnih tijela oko
ovog pitanja. S take gledita strunjaka, pitanje dravne pomoi je pitanje vanjske
trgovine i kao takvo bi trebalo biti pod nadlenou institucija na nivou drave BiH,
kao to je i predvieno u SSP-u u skladu s politikom i pravom dravne pomoi u EU.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
P R AV D A , S L O B O D A , S I G U R N O S T
G L AV A V I I
PRAVDA, SLOBODA, SIGURNOST
Openita procjena
Uspostavljanje vladavine prava, stabilnih, efikasnih i demokratskih institucija, borba protiv

organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, te obezbjeenje sigurnosti granica i reima
kretanja ljudi u skladu sa evropskim i, generalno, meunarodnim standardima, predstavlja
fundamentalni element pravne i politike tranzicije zemalja regiona i njihovog napretka u
procesu pribliavanja Evropskoj uniji. Na znaaj i imperativ preuzimanja i implementacije
standarda u navedenim oblastima ukazuje i injenica da su, direktno ili indirektno, gotovo
istovrsne predmetne obaveze sadrane kako u osnivakom aktu i relevantnim konvencijama
Savjeta Evrope i Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi, tako i i nizu dokumenta
Evropske unije. U okviru procesa pridruivanja Evropskoj uniji, obaveze za drave Zapadnog
Balkana u datoj oblasti sadrane su u Glavi VII Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP),
dokumentu Evropsko partnerstvo, te Mapi puta za liberalizaciju viznog reima. Za razliku
od zemalja Srednje i Istone Evrope koje su, nakon okonanja Hladnog rata, snano ule u
tranzicioni i reformski proces sa jasnim opredjeljenjem da se to bre ukljue u meunarodne
strukture koje su do juer predstavljale ekskluzivitet rezervisan za zapadne demokratije,
veina zemalja Zapadnog Balkana, u razliitom obliku i u razliitom trajanju, zahvaene su
ratnim razaranjima, zbog ega e njihovo pribliavanje Evropskoj uniji ne samo biti odloeno,
ve i znaajno oteano. Rat, ekonomska nestabilnost i nepostojanje efikasnih institucija,
predstavljali su vie nego plodno tlo za pojavu i jaanje niza devijantnih drutvenih pojava
i praksi, ije iskorjenjivanje, izmeu ostalog, upravo treba da se manifestuje kao rezultat
kvalitetne implementacije normativnih zahtjeva i standarda Evropske unije u oblasti Pravde,
slobode i sigurnosti.
Analize i izvjetaji Evropske komisije u proteklih nekoliko godina jasno ukazuju da gotovo sve
zapadnobalkanske zemlje, ukljuujui i Hrvatsku, koja je u procesu pribliavanja Uniji najvie
odmakla, hronino pate od nedovoljno reformisanog i od politikih uticaja osloboenog
pravosudnog sistema, korupcije na svim nivoima, te, u usporedbi sa evropskim standardima,
nedovoljno efikasne uprave. Pored zajednikih, ispunjavanje ugovornih i drugih relevantnih
obaveza u oblasti Pravde, slobode i sigurnosti u svim zemljama regiona nailazi na
pojedinane probleme i potekoe, primarno politike, ali i tehnike prirode. Bosna i
Hercegovina, sa svim svojim pravno politikim pretpostavkama i specifinostima,
predstavlja najeklatantniji primjer predominacije politikih i pravnih nad tehnikim
optereenjima u procesu ispunjavanja obaveza koje ne samo oblast Pravde, slobode i
sigurnosti, ve generalno evropski integracioni proces podrazumijeva.
STRANA
51
STRANA
52
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)

Zapadnog Balkana
U oblastima koje se mogu podvesti pod okvire Pravde, slobode i sigurnosti, evropska i
pristupna partnerstva za zemlje Zapadnog Balkana podrazumijevaju nunost regulacije
upravljanja granicama u skladu sa evropskim zahtjevima i standardima, zakljuenje i
implementaciju sporazuma o readmisiji, jaanje institucionalnih kapaciteta, te usvajanje
i implementaciju kako stratekih i operativnih, tako i zakonskih i podzakonskih akata u
oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, terorizma, krijumarenja i
zloupotrebe droga, kao i provoenje odgovarajue reforme u oblasti pravosua, viza,
azila i migracije. Pored toga, uz obavezu BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske koja se odnosi
na saradnju sa Tribunalnom u Hagu, za svaku od zemalja regiona, u skladu sa njihovim
specifinostima u pojedinim oblastima, definisane su i odreene pojedinane obaveze.
Analize i izvjetaji Evropske komisije posveeni napretku zemalja Zapadnog Balkana u
procesu evropskih integracija u proteklih nekoliko godina, jasno ukazuju da su politike
elite i institucije veine zemalja regiona (izuzimajui Hrvatsku) najsnaniji progres u
oblasti Slobode, sigurnosti i pravde ostvarile ne zahvaljujui implementaciji Sporazuma
o stabilizaciji i pridruivanju, odnosno odredbi njegove Glave VII, pa ak ni odgovarajuih
prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo, ve radei na realizaciji konkretnije i,
samim tim, politiki interesantnije perspektive oliene u mogunosti sticanja bezviznog
reima za njihove dravljane. Za neke zemlje regiona jo uvijek je na snazi samo
Privremeni sporazum koji se pitanjima Pravde, slobode i sigurnosti ne bavi. Istovremeno,
brojni prioriteti Evropskog partnerstva, pogotovo kada se govori o Bosni i Hercegovini,
koncipirani su na nain koji u dovoljnoj mjeri ne uvaava sve njene politiki i pravno
osjetljive konstituente, to je proizvelo razliite potekoe u njihovoj implementaciji.
Mapa puta za liberalizaciju viznog reima i akcioni planovi za njenu implementaciju
takoe sadre odreene obaveze ija realizacija zahtijeva dodatne politike napore i
kompromise, meutim, analize pokazuju da su se politike elite u regionu radije
selektivno opredjeljivale za realizaciju u Mapi puta sadranih obaveza i ispunjavanju
uslova za dolazak na bijelu Shengen listu, nego za zadiranje u politiki osjetljiva pitanja
iz Evropskog partnerstva. Drugim rijeima, o kvalitetnoj i, prije svega, pravovremenoj
realizaciji prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo u oblasti Pravde, slobode i
sigurnosti u veini zemalja Zapadnog Balkana moe se govoriti samo u mjeri u kojoj se
ove obaveze na odreeni nain poklapaju sa obavezama iz Mape puta za liberalizaciju
viznog reima, odnosno akcionih planova za njenu implementaciju. Primjeri zemalja
Zapadnog Balkana kojima je krajem 2009. godine odobren bezvizni reim Srbija, Crna
Gora i Makedonija to jasno pokazuju. Bosna i Hercegovina, koja oekuje da u narednim
mjesecima bude donijeta odluka o uspostavljanju bezviznog reima i za njene dravljane,
takoe potvruje ovu tezu, jer su politii subjekti i institucije u ovoj zemlji najznaajniji
napredak u oblasti Pravde, slobode i sigurnosti ostvarile upravo pod uticajem
mogunosti konkretizacije perspektive dolaska na bijelu Shengen listu. Putem
ministarskih konferencija, radnih grupa, te intenzivnijeg komisijskog i plenarnog rada u
institucijama na dravnom i entitetskom nivou, realizovane su obaveze iz Mape puta za
liberalizaciju viznog reima, koje su u formi prioriteta iz Evropskog partnerstva ekale
na svoju realizaciju i po nekoliko godina. Iz svega prethodno navedenog mogue je
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
izvesti bar dva osnovna zakljuka:

prvo, politike elite u veini drava Zapadnog Balkana su opredjeljenije ka realizaciji

konkretnijih, pa makar i partikularnih, djeliminih perspektiva vezanih za evropski
integracioni proces, kao to je liberalizacija viznog reima, nego ka preuzimanju
znaajnog politikog rizika kroz pokuaje rjeavanja osjetljivih pitanja sadranih u
dokumentu Evropsko partnerstvo. Ovo je naroito relevantno u uslovima u kojima,
pod uticajem dojueranje politike i institucionalne, te jo uvijek aktuelne
ekonomske krize u Evropskoj uniji, generalna evropska perspektiva za veinu
zemalja regiona jo uvijek nije u potpunosti profilisana;
drugo, ostvarenje napretka u oblasti Pravde, slobode i sigurnosti putem
implementacije Mape puta za liberalizaciju viznog reima, a ne konkretne i
koncentrisane realizacije prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo, vremenski
i materijalno ogranienog je karaktera, jer svaki dalji napredak drava Zapadnog
Balkana ka Evropskoj uniji, posebno nakon stupanja kompletnog Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju na snagu, zahtijevae drugaiji modalitet politikog
stratekog i operativnog djelovanja i, prije svega, drugaiji odnos prema zahtjevima
iz Evropskog partnerstva i Glave VII Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju.
Kada se govori o Bosni i Hercegovini, dokument Evropsko partnerstvo i odgovarajui

akcioni plan za njegovu implementaciju sadre 34 prioriteta, odnosno 241 aktivnost koje
se odnose na oblast Pravde, slobode i sigurnosti, a u trenutku izrade Izvjetaja stepen
implementiranosti Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Evropskog partnerstva u
oblasti Pravde, slobode i sigurnosti iznosi oko 60%. Uz blaga pomjeranja, slian broj
prioriteta iz oblasti Pravde, slobode i sigurnosti moe se identifikovati i u evropskim
partnerstvima drugih zemlja regiona. Bosna i Hercegovina, meutim, zahvaljujui
sloenoj pravno politikoj strukturi i distribuciji nadlenosti izmeu drave i entiteta, s
jedne, te neusklaenosti zahtjeva Evropskog partnerstva sa datim ustavnim, pravnim i
politikim pretpostavkama na kojima ova zemlja poiva, s druge strane, sasvim sigurno
predstavlja jedinstven regionalni primjer po specifinosti razloga kanjenja u realizaciji
obaveza iz Evropskog partnerstva. Naime, za razliku od ostalih zemalja regiona, kod
kojih je odreeno kanjenje u ispunjavanju pojedinih prioriteta rezultat odsustva
tehnikih i materijalnih pretpostavki33 ili politikih okolnosti koje ne prevazilaze razloge
vanrednih izbora (Hrvatska i Srbija, na primjer) ili legitimne politike borbe parlamentarne
opozicije u okvirima koji su definisani Ustavom ili zakonom (Srbija do izmjene Poslovnika
o radu Narodne skuptine RS), osnovni razlog kanjenja u realizaciji pojedinih prioriteta
iz oblasti Pravde, slobode i sigurnosti od strane Bosne i Hercegovine lei u sloenosti
dravne strukture, te pokuajima da se obaveze iz Evropskog partnerstva interpretiraju
na nain koji odgovara samo odreenim politikim subjektima. Dati pokuaji, koji za
svoju pretpostavku imaju intenciju realizacije dnevno politikih, ideolokih i nacionalnih
partikularnih interesa, a ne formalno i materijalno zadovoljenje evropskih standarda,
ionako sloene aktivnosti bh. institucija usmjerene ka provoenju preuzetih
meunarodnih obaveza ine jo teim i komplikovanijim. S druge strane, napori koje su
institucije i politiki subjekti BiH uinili u procesu ispunjavanja obaveza Mape puta za
liberalizaciju viznog reima, a koje se nezanemarljivo poklapaju sa obavezama iz
dokumenta Evropsko partnerstvo, pokazuju da je vie nego mogue, uz odgovarajuu
33
Especially where it concerns the implementation of normative framework in the areas of border control,
visas, asylum and migrations.
STRANA
53
STRANA
MONITORING
54
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
politiku volju, pronai realan modalitet realizacije evropskih obaveza.34

Kao to je poznato, do okonanja postupka ratifikacije i stupanja na snagu kompletnog
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, u primjeni je Privremeni sporazum ije odredbe
ne ureuju oblast Pravde, slobode i sigurnosti. Iako su, po pravilu, nakon zakljuenja
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i Privremenog sporazuma, zemlje regiona sainile
odgovarajue planove za implementaciju cjelokupnog Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju, dosadanja iskustva pokazuju da su centralni, bazini dokumenti za
realizaciju obaveza u oblasti Pravde, slobode i sigurnosti u periodu nakon potpisivanja
Sporazuma ipak, u neto manjoj mjeri, Evropsko partnerstvo, te, dominantno, Mapa
puta za liberalizaciju viznog reima, a ne Sporazum sam po sebi. Razloge za tako neto
treba traiti kako u vremenskom roku koji je neophodan za ratifikaciju Sporazuma,
odnosno, formalno stupanje ugovorno preuzetih obaveza u ovoj oblasti na snagu, tako
i injenici da su Evropsko partnerstvo i Mapa puta za liberalizaciju viznog reima
dokumenti operativnijeg karaktera i propisuju neto dinaminije rokove za ispunjavanje
definisanih obaveza. Drugim rijeima, formalno pravne i kontraktualne okolnosti
zahtijevale su da se zemlje regiona nakon potpisivanja sporazum primarno orjentiu ka
ispunjavanju trgovinskih i sa njima povezanih obaveza iz Privremenog sporazuma, dok
se realizacija generalnih obaveza u oblasti Pravde, slobode i sigurnosti u manjoj meri
bazirala na primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, a daleko vie na
implementaciji prioriteta i mjera iz Evropskog partnestva i Mape puta za liberalizaciju
viznog reima. To, naravno, ne znai da su predmetne obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji
i pridruivanju do njegovog stupanja na snagu na ekanju, ve da se one indirektno
realizuju posredstvom ispunjavanja obaveza iz navedena dva dokumenta. Naravno, uz
svu njihovu sadrinsku i materijalnu komplementarnost, razlika izmeu obaveza
sadranih u tri navedena dokumenta postoji, a ona se manifestuje kako u njihovoj
pravnoj osnovi i stepenu operabilnosti, tako i momentu njihovog formalnog stupanja na
snagu i vremenskom roku koji je predvien za njihovu realizaciju.
Kako oblast Pravde, slobode i sigurnosti nije obuhvaena Privremenim sporazumom, a
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju stupa na snagu tek nakon sloenog procesa
ratifikacije od strane zemlje regiona, zemalja lanica Evropske unije i Evropskog
parlamenta koja obino traje 2 3 godine, te, samim tim, ne postoje potpuno precizni
pokazatelji o stepenu realizovanosti Glave VII Sporazuma u prvoj godini nakon njegovog
potpisivanja35, u narednom dijelu ukazaemo na ostvarene rezultate, ali i odreene
probleme koje je u zemljama regiona, u prvoj godini nakon potpisivanja sporazum o
pridruivanju, identifikovala Evropska komisija:
34
Pogledati: Case study: Liberalizacija viznog reima u nastavku teksta
35
Dosadanja praksa, kako je ve prethodno navedeno, pokazuje da su zemlje regiona, nakon

potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i Privremenog sporazuma, izraivale akcione
planove za implementaciju kompletnog Sporazuma, meutim, precizni kvartalni i polugodinji
izvjetaji o realizaciji datih akcionih planova, u periodu vaenja iskljuivo Privremenog sporazuma,
primarno se odnose na dinamiku i kvalitet njegove implementacije, dok se stepen realizacije dijelova
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju koji nisu obuhvaeni Privremenim sporazumom preciznije
moe sagledati po drugim osnovama, kao to su Godinji izvjetaj Evropske komisije ili, pak, izvjetaji
o provoenju prioriteta Evropskog partnerstva, odnosno, tamo gdje je to vremenski odgovarajue,
Mape puta za liberalizaciju viznog reima.
MONITORING
UPOREDNI
Zemlja
Hrvatska
Srbija
I Z V J E TA J Z A
Godina po
poptisivanju SSP
2001/2002
2008/2009
BOSNE
HERCEGOVINE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNA
Najznaajniji
ostvareni rezultati
prema ocjeni EC
Negativan trend
- Ostvaren je
rudimentaran
napredak po pitanju
kvalitetnijeg
normativnog i
stratekog regulisanja
oblasti azila i borbe
protiv korupcije, iako
se zbog nedostatka
politike volje borba
protiv korupcije ne
realizuje na viem
politikom i
institucionalnom
nivou;
- Nedovoljna
zakonodavna
aktivnost Vlade i
Sabora koja bi trebala
dovesti do stvaranja
odgovarajueg
zakonskog okvira, ne
neefikasna
implementacija
postojeeg
normativnog okvira;
- Nezadovoljavajui
institucionalni i
personalni kapaciteti;
- Kanjenje sa
reformom pravosua;
- Politiki upliv u rad
sudova, posebno u
sluajeve koji za svoj
predmet imaju ratne
zloine;
- Poetak
implementacije
Sporazuma o
readmisiji sa EZ;
- Poetak izdavanja
biometrijskih pasoa;
- Iniciran dijalog o
viznoj liberalizaciji;
- Usvojen Zakon o
kontroli dravne
granice i sprovedene
kadrovske obuke u
ovoj oblasti;
- Usvojen Zakon o
strancima i
odgovarajui
podzakonski akti;
- Vanredni
predsjedniki i
parlamentarni izbori,
kao i opstrukcija
opozicije u
parlamentu znaajno
usporili legislativne
aktivnosti;
- Nedovoljni
institucionalni
kapaciteti slubi za
izdavanje
biometrijskih pasoa i
graninih kontrola;
- Kanjenje u
provoenju Strategije
integrisanog
upravljanja granicom;
- Kanjenje u
usvajanju zakonskih
rjeenja u oblasti
borbe protiv pranja
novca i finansiranja
terorizma, te borbe
protiv nedozvoljene
trgovine drogom;
- Kanjenje u
provoenju
reorganizacije
policijskog aparata;
- Nedovoljni
institucionalni
kapaciteti za prijem
ilegalnih migranata;
G L AVA V I I
HERCEGOVINA)
STRANA
55
STRANA
56
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I
Zemlja
Crna Gora
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
Godina po
poptisivanju SSP
2007/2008
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Najznaajniji
ostvareni rezultati
prema ocjeni EC
Negativan trend
- Usvojen niz
stratekih i zakonskih
akata, kao to su
Strategija
integrisanog
upravljanja
migracijama, Zakon o
sprjeavanju pranja
novca i finansiranju
terorizma, Nacionalni
strateki odgovor na
droge i pratei akcioni
plan, Akcioni plan za
sprovoenje
programa borbe
protiv korupcije i
organizovanog
kriminala 2008 2009,
Zakon o dravljanstvu,
Zakon o prebivalitu i
boravitu graana,
kao i niz
podzakonskih akata,
posebno u oblasti
azila i migracije;
- Zapoelo izdavanje
biometrijskih pasoa;
- Poetak
implementacije
Sporazuma o
readmisiji sa EZ;
- Poetak
implementacije
Strategije za
integrisano
upravljanje granicom;
- Kanjenje u
usvajanju Zakona o
nadzoru dravne
granice, Zakona o
strancima i Zakona o
zatiti linih podataka;
- Kanjenje u izradi i
implementaciji
podzakonskih akata
posredstvom kojih bi
zakonska rjeenje bila
implementirana;
- Neefikasna borba
protiv korupcije i
organizovanog
kriminala;
MONITORING
UPOREDNI
Zemlja
Makedonija
Albanija
I Z V J E TA J Z A
Godina po
poptisivanju SSP
2001/2002
2006/2007
BOSNE
HERCEGOVINE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNA
Najznaajniji
ostvareni rezultati
prema ocjeni EC
Negativan trend
- Usvajanje Zakona o
borbi protiv pranja
novca i odgovarajuih
podzakonskih akata,
te uspostavljanje
Direkcije za prevenciju
pranja novca pri
Ministarstvu finansija;
- Uspostavljena
Vladina Komisija za
borbu protiv trgovine
drogom;
- Ispoljena snana
operativna
opredijeljenost za
borbu protiv
terorizma na
principima EU i SAD;
- Kanjenje u
harmonizaciji
zakonodavstva u
oblasti viza sa
standardima
Zajednice;
- Neefikasna kotrola
granica, posebno
prema Albaniji i
Kosovu, gdje kontrola
mimo zvaninih
prelaza nije ni
postojala;
- Kanjenje u izradi
podzakonskih akata
kojim postojea
zakonska rjeenja bila
implementirana;
- Nedovoljne
operativne aktivnosti
u oblasti borbe protiv
trgovine ljudima,
drogom i akciznom
robom;
- Kanjenje u
usvajanju novog
Zakona o azilu;
- Registrovan
operativni napredak u
borbi protiv
organizovanog
kriminala;
- Djelimino
unaprijeenje
institucionalnih
kapaciteta u oblasti
azila;
- Registrovani dalji
koraci u pravcu
efikasnije
implementacije
Sporazuma o
readmisiji sa EZ;
- Kanjenje u
prilagoavanju
Zakona o strancima,
Zakona o zatiti linih
podataka i Strategije
za integrisano
upravljanje granicom
sa zahtjevima EZ;
- Kanjenje u izradi i
usvajanja
odgovarajuih
zakonskih rjeenja u
oblasti borbe protiv
korupcije i
oduzimanju nelegalno
steene imovine;
- Spora i neefikasna
implementacija
postojeeg zakonskog
okvira;
- Kanjenje u
reorganizaciji
policijskog aparata;
- Nestandardizovanost
graninih prelaza sa
standardima
Zajednice;
G L AVA V I I
HERCEGOVINA)
STRANA
57
STRANA
58
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I
Zemlja
BiH
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
Godina po
poptisivanju SSP
2008/2009
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Najznaajniji
ostvareni rezultati
prema ocjeni EC
Negativan trend
- Nastavljena reforma
policije i
uspostavljanje i
operacionalizacija
novih policijskih tijela;
- Usvojeni Strategija i
Akcioni plan u oblasti
migracija i azila 2008
2011;
- Uspostavljena
Komisija za intgrisano
upravljanje granicom;
- Unaprijeena
zakonska rjeenja
kojima se ureuju
oblasti krivini
postupak, zatite
tajnih podataka,
sukoba interesa u
institucijama BiH,
pranja novca;
- Usvojen Akcioni plan
za borbu protiv
trgovine ljudima 2008
2012;
- Unaprijeeno
operativno djelovanje
i patroliranje Granine
policije u podrujima
sigurnosnih sektora;
- Usvojeni strateki
dokumenti u oblasti
borbe protiv
korupcije,
organizovanog
kriminala,
sprjeavanja pranja
novca;
- Usvojen Migracioni
profil BiH i Strategija
reintegracije
povratnika u skladu sa
Sporazumom o
readmisiji;
- Kanjenje u izboru
rukovodilaca
pojedinih policijskih
tijela;
- Kanjenje u
usvajanju i
unaprijeenju
sistemskih akata u
oblasti kontrole
granica, sprjeavanja
pranja novca, nadzora
nad opojnim
drogama, zatite
svjedoka, izvrenja
krivinih sankcija, kao
i u usaglaavanju
zakonodavstva RS i
FBiH u oblasti
bankarstva i
transparentnosti
finansijskih tokova;
- Kanjenje u jaanju
institucionalnih i
administrativnih
kapaciteta SIPA i
drugih policijskih
tijela, te Agencije za
zatitu linih
podataka;
- Kanjenje u izgradnji
azilantskog centra;
- Kanjenje u
uspostavljanju
sistema za razmjenu
podataka izmeu
policijskih agencija u
BiH;
- Kanjenje u
usvajanju izmjena i
dopuna Krivinog
zakona BiH, te Zakona
o Sudu BiH;
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
STRANA
59
Studija sluaja: Liberalizacija viznog reima za

zemlje Zapadnog Balkana
Oslobaanje od viznog reima prilikom putovanja u shengenski

prostor (a potom i u preostale zemlje Unije koje u shengenskom
Dominantna osnova za ostvarenje
projektu ne participiraju) predstavlja prvu neposrednu,
napretka veine zemalja regiona u
konkretnu korist koju graani regiona stiu pribliavanjem
oblasti Pravde, slobode i sigurnosti u
njihove zemlje Evropskoj uniji, odnosno, ispunjavanjem obaveza
koje dolazak na tzv. bijelu Shengen listu podrazumijeva. Po
periodu neposredno nakon potpisivanja
pitanju oslobaanja od viznog reima jasno se mogu uoiti
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju
znaajne razlike u tretmanu zemalja regiona. Izuzimajui
bila je konkretizacija perspektive
Hrvatsku, ijim dravljanima je ve nekoliko godina od njenog
oslobaanja od shengenskog viznog
osamostaljenja omoguen bezvizni reim za shengenski prostor,
za ostale zemlje regiona izraena je Mapa puta za liberalizaciju
reima.
viznog reima i odgovarajui akcioni plan (sa preko 700
pojedinanih aktivnosti podijeljenih u 4 tematske cjeline) od ije
kvalitetne i efikasne realizacije zavisi usvajanje pozitivne odluke
o stavljanju konkretne drave regiona na bijelu Shengen listu.36 Monitoring napretka
pojedinanih zemalja u procesu ispunjavanja definisanih obaveza iz Mape puta ostvaruje
se posredstvom razliitih instrumenata, a primarno putem zajednikog tijela kojeg
sainjavaju predstavnici Evropske komisije i zemlje regiona u pitanju, monitoring misija
Evropske komisije, te njenih redovnih godinjih izvjetaja o napretku zemalja regiona u
procesu evropskih integracija. Nakon to im je u prvoj polovini 2008. godine sveano
dodijeljena Mapa puta, ime je otvoren dijalog za liberalizaciju viznog reima, Srbija, Crna
Gora, Makedonija, Albanija i BiH ule su u proces intenzivnog djelovanja u pravcu
ispunjavanja svih relevantnih obaveza koje Mapa podrazumijeva. Neto vie od godinu
dana kasnije, uspjean zadatak u ovom procesu realizovale su Srbija, Crna Gora i
Makedonija, dok je za BiH i Albaniju utvreno da nisu u potpunosti realizovale svoje
preuzete obaveze, uz konstataciju da e pozitivna odluka i za ove dvije zemlje biti
donijeta nakon uspjenog okonanja predvienh zadataka.
Proces rada institucija u Bosni i Hercegovini na realizaciji obaveza sadranih u Mapi puta
za liberalizaciju viznog reima pokazao je svu sloenost pravno - politikih pretpostavki
na kojima napredak ove zemlje u procesu evropskih integracija poiva. Za realizaciju
najzahtjevnijim su se pokazale obaveze koje su od ranije, na primjer u okviru Evropskog
partnerstva, bile identifikovane kao sporne u smislu njihove neusaglaenosti sa ustavnom
strukturom zemlje i ustavnopravnim ovlatenjima pojedinih nivoa organizacije vlasti u
BiH, kao i one obaveze ije ispunjavanje su razliiti politiki subjekti nastojali iskoristiti u
dnevnopolitike svrhe.37
36
Ugovor iz Lisabona jaa poziciju Evropskog parlamenta u ovom kontekstu, jer mu je, za razliku od
predlisabonskog perioda u kojem je on po ovom pitanju imao samo konsultativnu ulogu, sada
omogueno da u okviru tzv. uobiajene procedure, na osnovu prijedloga Evropske komisije,
ravnopravno sa Savjetom ministara uestvuje u donoenju odluke o stavljanju odreene zemlje na tzv.
bijelu Shengen listu.
37
Na primjer, do kanjenja u preuzimanju aktivnosti u pravcu finalizacije policijske reforme u BiH dolo
je zbog protivljenja institucija Republike Srpske da se ovo pitanje rijei na nain koji bi podrazumijevao
prenos nadlenosti sa entitetskog na dravni nivo. S druge strane strane, do ozbiljnog kanjenja
usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Krivinog zakona BIH dolo je zbog intencija odreenih
politikih subjekata iz Federacije BiH da se u ovo zakonsko rjeenje inkorporiraju i neki sadraji koji za
ispunjavanje same evropske obaveze nisu bili neophodni (npr. krivinopravna regulacija negiranja
presuenih sluajeva genocida).
STRANA
60
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Sve ovo je nesumnjivo dovelo do bespotrebnog gubljenja vremena prilikom usvajanja

neophodnih normativnih rjeenja, dijelom u Savjetu ministara, a u znatno veoj mjeri u
Parlamentarnoj skuptini BiH. S druge strane, liberalizacija viznog reima je istovremeno
pokazala i da su institucije u BiH, predstavnici etnikih grupacija, te predstavnici vlasti sa
razliitih nivoa, vie nego sposobni, uz sve oteavajue okolnosti, da iznau odgovarajue
modalitete za rjeavanje definisanih zadataka, bilo putem ministarskih konferencija ili
radnih grupa, bilo odustajanjem od diskutabilnih politikih zahtjeva koji nemaju direktno
veze sa sadrajem same evropske obaveze. Dnevnopolitikim elementima optereenom
legislativnom postupku, kao jednom od fundamentalnih razloga kanjenja bh. institucija
u procesu ispunjavanja obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima, nesumnjivo
treba pridodati i odreene tehnike potekoe, kao to je kanjenje knjiica za
biometrijske pasoe iz njemake tamparije, zbog ega je testna faza izdavanja
biometrijskih pasoa u BiH zapoela, na primjer, u momentu kada je u Srbiji ve bilo
izdato nekoliko stotina hiljada pasokih jedinica. Pri tome, ne treba izgubiti iz vida da je
uspostavljanje i efikasno funkcionisanje sistema izdavanja i zatite biometrijskih putnih
isprava osnovna komponenta Glave I Mape puta - Sigurnost dokumenata.
U momentu izrade izvjetaja, institucije u Bosni i Hercegovini su gotovo u cjelosti
realizovale obaveze iz Mape puta za liberalizaciju viznog reima. Monitoring timovi
Evropske komisije su u martu 2010. godine boravili u BiH kako bi na terenu stekli uvid u
stepen relaizovanosti definisanih obaveza od strane institucija u Bosni i Hercegovini. Na
osnovu podataka monitoring timova, te informacija do kojih je dola posredstvom
sastanaka sa lanovima bh. Radne grupe za liberalizaciju viznog reima, Evropska
komisija izrauje konaan izvjetaj i daje preporuku o donoenju odluke o stavljanju BiH
na bijelu Shengen listu. Prema posljednjim, jo uvijek neformalnim najavama, oekuje
se da izvjetaj Evropske komisije i preporuka za donoenje odluke o oslobaanju od
shengenskog viznog reima bude pozitivna, uz ocjenu da je Bosna i Hercegovina u datom
momentu ostvarila znaajniji progres nego to su to uinile Srbija, Crna Gora i Makedonija
kada je donesena odluka o ukidanju viznog reima za njihove dravljane. Takoe, oekuje
se da eljene preporuke po Bosnu i Hercegovinu budu objelodanjene poetkom juna
2010. godine, za kada je zakazana i regionalna konferencija posveena napretku
Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, a koja e biti odrana u Sarajevu. To,
meutim, prema nezvaninim najavama iz Brisela, ne znai da institucije u Bosni i
Hercegovini u nastupajuem vremenskom periodu ne trebaju uloiti dodatne napore u
pojedinim oblastima, kao to su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ukoliko odgovarajua preporuka Evropske komisije bude donijeta u najavljenom roku,
konana odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine na bijelu Shengen listu najvjerovatnije
e biti usvojena na jesen tekue godine. Snanu podrku stavljanju Bosne i Hercegovine,
ali i Albanije, na bijelu Shengen listu dali su Evropski parlament i njegovi komiteti za
unutranje poslove i pravosue i vanjsku politiku, meutim, ne treba izgubiti iz vida da
lisabonska procedura usvajanja odluke o oslobaanju odreene zemlje od viznog reima
zahtijeva neto dui vremenski period od one koja se primjenjivala prije stupanja novog
Osnivakog akta Evropske unije na snagu. S druge strane, interesantni su i odreeni
zahtjevi pojedinih predstavnika civilnog drutva u Bosni Hercegovni upueni evropskim
institucijama da se donoenje odluke o oslobaanju Bosne i Hercegovine od viznog
reima prolongira za period nakon optih izbora koji e biti odrani poetkom oktobra,
uz obrazloenje da bi eventualnu odluku o otklanjanju viznog reima postojee vladajue
garniture u Bosni i Hercegovini mogle koristiti u predizborne svrhe.
U svakom sluaju, bilo kakvo dalje uskraivanje bh. dravljanima da slobodno putuju u
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Evropsku uniju na nain na koji to rade dravljani veine

ostalih zemalja regiona, posebno ukoliko se to uskraivanje
temelji na neformalnom insistiranju na zahtjevima koji nisu
sadrani u Mapi puta38, a koji su se mogli uti od strane
predstavnika pojedinih lanica Unije, bilo bi
kontraproduktivno i dodatno bi osiromailo ionako jo uvijek
prilino apstraktnu evropsku
perspektivu Bosne i
Hercegovine. Otklanjanje viznih barijera predstavljalo bi prvi
realan korak ka pribliavanju Evropske unije graanima
Bosne i Hercegovine na svakodnevnoj ravni i pruilo bi
svojevrsnu verifikaciju isplativosti reformskih napora i
aktivnosti koje institucije i politiki subjekti u Bosni i
Hercegovini, uz sve navedene tekoe, preduzimaju.
61
Daljim napretkom BiH u procesu

pribliavanja Evropskoj uniji obaveze u
oblasti Pravde, slobode i sigurnosti e
se rapidno uslonjavati, a kriterijumi za
ocjenu ostvarenog napretka, kao to
pokazuje primjer Hrvatske, dodatno e
se pootravati.
to se tie Albanije, Evropska komisija je u svojim izvjetajima od sredine maja 2009.

godine ovoj zemlji dala najnie ocjene kada je rije o stepenu realizovanosti uslova iz
Mape puta za liberalizaciju viznog reima. Kao i u BiH, i u Albaniji je, prije svega zbog
nerazvijenih institucionalnih kapaciteta, dolo do ozbiljnog kanjenja u izdavanju
biometrijskih pasoa u odnosu na utvrene rokove. Biometrijski pasoi su se poeli
izdavati u aprilu 2009. godine, ali je sam proces tekao veoma sporo i pokazalo se da su
njeni dravljani bili daleko zainteresovaniji za dobijanje novih, elektronskih linih karata
koje su im bile neophodne za uestvovanje na izborima zakazanim za kraj juna. Pored
bezbjednosti dokumenata, centralni problem kojeg je identifikovala Evropska komisija
odnosio se na lou kontrolu granica i migracija, te nezadovoljavajuu situaciju po pitanju
javnog reda i bezbjednosti, spoljnih odnosa i implementacije preuzetih meunarodnih
obaveza i stanja u oblasti zatite ljudskih prava. Moda znaajniji problem za dravljane
Albanije predstavlja injenica da, prema najnovijim ocjenama iz Brisela, ona i dalje
ozbiljno zaostaje u realizaciji svojih obaveza u procesu liberalizacije viznog reima.
S druge strane, ne smije se ispustiti iz vida da je zajednika migraciona, ali i bezbjednosna
kopa za Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju - Kosovo i Metohija, sa kojim dijalog
o liberalizaciji viznog reima nije ni zapoet, niti je za njega izraena zasebna Mapa puta.
Odluka o stavljanju na bijeli Shengen Srbije ne odnosi se na Kosovo i Metohiju, iji
graani, bez obzira na njihovu nacionalnost, ne mogu aplicirati i stei biometrijsku putnu
ispravu Republike Srbije. Iako je Evropski parlament usvojio politike preporuke u tom
pravcu, Evropska komisija jo uvijek nije odluila da otvori dijalog o viznoj liberalizaciji sa
Kosovom i Metohijom. Meutim, privremene kosovske institucije su odluile da
samostalno izrade dokument koji bi odgovarao Mapi puta kakva je izraivana za zemlje
regiona, te da djeluju u pravcu njegove implementacije.
Na kraju, u pojedinim, dodue manjinskim, politikim krugovima u okviru Unije u
posljednje vrijeme se pojavila i odreena bojazan od prebrzog otvaranja granica za
albanske dravljane, a koja je rezultat pokuaja zloupotrebe bezviznog reima od strane
albanskog stanovnitva sa juga Srbije i iz Makedonije. Registrovan je ne mali broj lica sa
ovih podruja koja su bezvizno kretanje u Evropskoj uniji pokuali iskoristiti u pravcu
obezbjeenja politikog azila i trajnog ostanka na teritoriji Unije.
38
STRANA
Jedan od ovakvih zahtjeva koji se mogao uti u neformalnoj komunikaciji sa Briselom, a koji nije
obuhvaen Mapom puta, jeste i rjeavanje statusa izbjeglica sa KiM. Tokom 2007. godine u BiH je ukinut
privremeni prihvat za nekoliko stotina izbjeglica sa Kosova i Metohije, odbijen je i njihov zahtjev za
dobijanje azila, ali data lica nisu protjerana sa terotirije BiH., Sluba za strance vri identifikaciju broja
lica o kojima je rije, jer postoji procjena da je najvei broj njih ve napustio BiH. Evropska komisija,
prema postojeim informacijama, insistira da se njihov status rijei u skladu sa bh. zakonodavstvom, bez
posebnih zahtjeva Brisela vezanih za nain rjeavanja ovog pitanja.
STRANA
62
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Komentar
Dominantna osnova za ostvarenje napretka veine zemalja regiona u oblasti

Pravde, slobode i sigurnosti u periodu neposredno nakon potpisivanja
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju bila je konkretizacija perspektive
oslobaanja od shengenskog viznog reima, odnosno Mapa puta za liberalizaciju
viznog reima i, u neto manjoj mjeri, Evropsko partnerstvo, a ne Sporazum o
stabilizaciji i pridruivanju per se.
Politiko optereenje ionako sloenog legislativnog, ali i provedbenog procesa
predstavlja najozbiljniji problem sa kojim se BiH susree u realizaciji svojih obaveza
u procesu pribliavanja Evropskoj uniji, ukljuujui i oblast Pravde, slobode i
sigurnosti. Aktivnosti koje su dravne i entitetske institucije u relativno kratkom
periodu uspjeno realizovale u kontekstu ispunjavanja uslova iz Mape puta za
liberalizaciju viznog reima, dokaz su da, uz odgovarajuu politiku volju i
kvalitetniju koordinaciju rada razliitih nivoa organizacije vlasti, BiH po svojoj
efikasnosti ne mora zaostajati za zemljama regiona koje raspolau daleko
jednostavnijom pravno politikom strukturom.
Daljim napretkom BiH u procesu pribliavanja Evropskoj uniji obaveze u oblasti
Pravde, slobode i sigurnosti e se rapidno uslonjavati, a kriterijumi za ocjenu
ostvarenog napretka, kao to pokazuje primjer Hrvatske, dodatno e se
pootravati. Bosna i Hercegovina, kao i veina ostalih zemalja regiona, pati od
nedovoljnih institucionalnih kapaciteta posredstvom kojih bi neophodni sistemski
i strateki dokumenti bili provedeni u praksi i posredstvom kojih bi se prevaziao
rascjep izmeu zakonodavnog i implementacionog nivoa ispunjanjavanja
evropskih obaveza, koji postoji u gotovo svim oblastima koje Pravda, sloboda i
sigurnost podrazumijeva.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I I
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POLITIKE SURADNJE
STRANA
63
G L AV A V I I I
Politike suradnje
General assessment
Po modelu Pristupnog partnerstva (Accession Partnership) za

zemlje kandidatkinje za lanstvo u Evropskoj uniji, za zemlje
zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija razvijen je
novi, pretpristupni instrument - Evropsko partnerstvo kako bi se
zemljama potencijalnim kandidatkinjama omoguilo bre
provoenje reformskih procesa i ciljano usmjerio proces reformi
i neophodni resursi. Tako su prvo Evropsko partnerstvo s EU-om
14. juna 2004. godine potpisale Bosna i Hercegovina, Srbija i
Crna Gora, Makedonija i Albanija. Hrvatska je prvo Evropsko
partnerstvo potpisala 13. 9. 2004. godine. Po potpisivanju ovoga
dokumenta svaka zemlja donijela je odgovarajui akcioni plan
za provedbu kratkoronih i srednjoronih prioriteta sadranih
u dokumentu.
Mogue je izvesti generalan zakljuak

da su zemlje zapadnog Balkana, godinu
dana po potpisivanju Evropskog
partnerstva, ostvarile neujednaen
napredak u realizaciji preuzetih
obaveza, odnosno da su u veoj ili
manjoj mjeri biljeile zaostajanje u
provoenju postavljenih prioriteta.
Analizirajui dostupne izvjetaje vladinih agencija u posmatranim zemljama i izvjetaje

Evropske komisije o postignutom napretku za zemlje zapadnog Balkana u 2005. godini
u oblasti Politike suradnje, mogue je izvesti generalan zakljuak da su ove zemlje godinu
dana po potpisivanju Evropskog partnerstva ostvarile neujednaen napredak u realizaciji
preuzetih obaveza, odnosno da su u veoj ili manjoj mjeri sve zemlje biljeile zaostajanje
u provoenju postavljenih prioriteta.
Tako Makedonija u navedenom periodu biljei znaajne zaostatke u izvravanju obaveza
iz Evropskog partnerstva u oblasti Politike suradnje, iako se u momentu potpisivanja
Evropskog partnerstva ve tri godine nalazila u pretpristupnim pregovorima s EU-om. Pri
tome se kao laki dio posla pokazuje usklaivanje zakonodavstva s acquiesem i donoenje
odgovarajuih stratekih dokumenata nego njihova implementacija i provoenje u
praksi. Ne udi stoga to, naprimjer, usprkos usvajanju novoga Zakona o radnim odnosima
i Nacionalnog akcionog plana za zapoljavanje, te reforme Agencije za zapoljavanje, nije
postignut znaajniji pomak u oblasti rada i zapoljavanja. Iako je pratee zakonodavstvo
usvojeno u oblasti internog trita, tehnikih normi i standarda, javne uprave, energije,
telekomunikacija i socijalne politike, nedostaju institucionalni kapaciteti za njegovu jasnu
praktinu primjenu. Openito, evidentan je nedostatak materijalnih i ljudskih kapaciteta
koji bi omoguili bre donoenje i provoenje reformi.
STRANA
64
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
POLITIKE SURADNJE
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Slina je situacija i u Hrvatskoj. Iako postie veliki napredak u usklaivanju zakonodavstva

s acquisem, kreiranje i jaanje institucionalnih kapaciteta i pravnih struktura ide znatno
sporijim tempom.
Znaajnije napore u ispunjavanju preuzetih obaveza iz Politika suradnje u prvoj godini
od potpisivanja Evropskog partnerstva ulae Albanija: osigurana je makroekonomska
stabilnost, uvedene trino orijentirane reforme, intenziviran proces privatizacije i
liberalizacije trita telekomunikacija, ubrzan proces donoenja novih legislativnih akata
usklaenih s acquisem, transponirano je 57% evropskih standarda (ENs) u nacionalno
zakonodavstvo, implementirano nekoliko kljunih stratekih dokumenta, od kojih
posebno treba istai energetsku strategiju. Usprkos navedenome, izostale su kljune
reforme u oblasti rada, zapoljavanja, socijalne kohezije i socijalne zatite, javne uprave
i okolia.
Proces implementacije obaveza iz Evropskog partnerstva bio je izazovan i za dravnu
zajednicu Srbiju i Crnu Goru, koje u momentu potpisivanja Evropskog partnerstva tvore
jednu dravu. Iako je postignut znaajan napredak u realizaciji kratkoronih prioriteta,
osnovni problemi s kojima se suoavaju su slijedei: nedovoljni napori za usvajanje nove
legislative usklaene s acquisem, nepostojanje administrativnih kapaciteta za njihovu
realizaciju te nedovoljan stepen suradnje na relaciji dravna zajednica republike, izazvan
latentnom opstrukcijom od strane Crne Gore, koja je pripremala izlazak iz zajednike
drave. Iako je, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, uspjela zadrati makroekonomsku
stabilnost, reformski napori usmjereni ka prestrukturiranju i privatizaciji poduzea imali
su malo odjeka, kao i uspostava stabilnoga, funkcionirajueg trita zemljom i
nekretninama. Usvojen je i odreeni broj zakonskih akata u oblasti poljoprivrede,
transporta, energije, telekomunikacija i medija, ali je njihova implementacija usporena
zbog nepostojeih i / ili nedovoljnih institucionalnih kapaciteta.
Najvee zaostajanje u ispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti Politike suradnje biljei
Bosna i Hercegovina. Za razliku od ostalih zemalja u regiji u kojima je proces reformi
barem u dijelu usuglaavanja legislative s pravnom steevinom EU-a bri i djelotvorniji,
u Bosni i Hercegovini evidentan je nedostatak politike volje da se neophodni zakoni
usvoje, kao i da se kreiraju i jaaju odgovarajui mehanizmi za njihovu implementaciju.
Zaostajanje je evidentno u skoro svim oblastima koje pokriva poglavlje Politike suradnje
slobodno kretanje ljudi, dobara i usluga, porezi i carine, socijalne politike, industrija,
poljoprivreda, okoli, dok je realiziran manji broj aktivnosti u oblasti transportne politike,
javne uprave, energije, statistike i financijske kontrole.

Zapadnog Balkana
Zemlje zapadnog Balkana u razliitim su vremenskim intervalima potpisale Sporazum o

stabilizaciji i pridruivanju (SSP). Tako je Makedonija ovaj sporazum potpisala 9. aprila, a
Hrvatska 29. oktobra 2001. godine, Albanija 12. juna 2006. godine, Crna Gora 15. oktobra
2007. godine. Posljednje su SSP potpisale Srbija, 29. aprila 2008. godine, i Bosna i
Hercegovina 16. juna 2008. godine. Sve zemlje su po potpisivanju SSP-a pripremile i
usvojile odgovarajue strategije i akcione planove za ispunjavanje preuzetih obaveza,
odnosno nacionalne planove za pristupanje EU-u.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I I
Na temelju dostupnih izvjetaja vladinih agencija i Evropske

komisije o napretku koji je ostvarivan u oblasti Politike suradnje
mogue je zakljuiti da su ove zemlje u razliitom obimu
uspjele ostvariti postavljene ciljeve. Pri tome je vano
napomenuti da se politika klima, odnosno konstelacija
politikih snaga i odnosa u zemlji pojavljuje kao faktor od
krucijalne vanosti za uspjenost realizacije preuzetih obaveza.
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POLITIKE SURADNJE
STRANA
65
Vano je napomenuti da se politika

klima, odnosno konstelacija politikih
snaga i odnosa u zemlji pojavljuje kao
faktor od krucijalne vanosti za
uspjenost realizacije preuzetih
obaveza. U veini ostalih zemalja
reformski procesi doivjeli su snaan
zamah onoga momenta kada su
razrijeeni unutranjopolitiki konflikti,
kao u primjeru Srbije i Crne Gore nakon
osamostaljenja, ili su vodee politike
elite svoju do tada deklarativnu
opredijeljenost za pristupanje EU-u
pretoile u stvarne i konkretne napore
da se postavljeni preduvjeti ispune, kao
to je to uinila Hrvatska.
Da je politiki faktor ne samo kljuan nego i presudan,

pokazuje primjer Makedonije. Naime, u toj je dravi po
potpisivanju SSP-a izbila snana politika kriza koja je u drugi
plan gurnula proces evropskih integracija. O tome najrjeitije
govori podatak da u godini dana od potpisivanja SSP-a u
Makedoniji nije usvojen nijedan novi evropski zakon (Godinji
izvjetaj o radu makedonskog parlamenta 2002.2006.,
dostupan na www.sobranie.mk). Zakonodavni okvir
Makedonije, godinu dana po potpisivanju SSP-a jo uvijek je
imao svoje utemeljenje u zakonodavstvu bive SFRJ (nije
harmoniziran s EU-om), a zaostaci su biljeeni i u donoenju
predvienih stratekih dokumenata u oblasti unutranjeg
trita i trgovine, intelektualnog vlasnitva, sektorskih politika
(SME, poljoprivrede, okolia, transporta itd.). Mali pomaci
dogodit e se tek s razrjeenjem politike krize pronalaenjem kompromisa o ustrojstvu
same drave i nainu razrjeavanja etnonacionalnog konflikta na relaciji Makedonci
Albanci.
Poetnu konstataciju potvruje i sluaj Srbije i Crne Gore. Naime, dok su jo bile u
zajednikoj dravi, izvjetaji o napretku u provoenju prioriteta iz Evropskog partnerstva
ukazuju na neujednaen i otean proces provoenja preuzetih obaveza. Tiha blokada
zajednikih institucija od strane Crne Gore, koja se pripremala napustiti dravnu
zajednicu, ograniavala je i usporavala proces napredovanja. Ovo je posebno evidentno
u oblasti Politike suradnje, gdje je za najvei broj reformskih procesa postojala podijeljena
nadlenost izmeu republika (Srbije i Crne Gore) i zajednike drave, te je postojala i
naglaena potreba bolje koordinacije, meusobnog usuglaavanja i prihvaanja
odreenih rjeenja. Sloena politika struktura i nekoliko nivoa vlasti na kojima je trebalo
usuglaavati i implementirati reforme koila je i oteavala ovaj proces. Da su obje zemlje
nakon razrjeenja politike krize kao nezavisne drave pokazale snane reformske
impulse, ukazuje komparacija stepena realizacije preuzetih obaveza iz Evropskog
partnerstva sa stepenom realizacije obaveza iz SSP-a. Ovo se naroito odnosi na Crnu
Goru u kojoj je proces harmonizacije zakonodavstva s pravnom steevinom EU-a i
usvajanje novih zakonskih i drugih propisa znatno ubrzan, razvijaju se i jaaju
institucionalni i administrativni kapaciteti s osnivanjem novih institucija i / ili njihovim
kadrovskim i materijalnim jaanjem. Obje zemlje su u oblasti Politika suradnje postigle
znaajan napredak usvajanjem zakonodavstva u oblasti transporta, zatite potroaa,
unutranjeg trita, carina i poreza, zapoljavanja, energetike, poljoprivrede i ruralnog
razvoja te statistike. Implementiran je i veliki dio aktivnosti usmjerenih na unapreenje
administrativnih kapaciteta u oblastima koje su od kljunog znaaja za primjenu SSP-a.
U usporedbi s ostalim zemljama zapadnog Balkana, jedino Albanija i Bosna i Hercegovina
biljee izrazito spor tempo reformi u prvoj godini od potpisivanja SSP-a. Tako je odreeni
STRANA
MONITORING
66
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
POLITIKE SURADNJE
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
pomak u ispunjavanju obaveza iz SSP-a u Albaniji postignut jedino u oblasti transporta

i statistike, dok su sve ostale oblasti ocijenjene kao oblasti sa nimalo ili malo napretka
kao slobodno kretanje osoba, usluga, kapitala; poljoprivreda i ruralni razvoj,
informacijsko drutvo i mediji te oblasti s odreenim (some progress) napretkom, poput
poreza i carine, javne uprave, zakona o intelektualnom vlasnitvu, zapoljavanja,
obrazovanja, okoline i energetike te srednjih i malih preduzea.
U izvjetaju Evropske komisije pod naslovom Strategija proirenja i kljuni izazovi 2009.2010.
istie se kako je Bosna i Hercegovina ostvarila ogranien napredak u usklaivanju svog
zakonodavstva i politika s evropskim standardima. Odreeni napredak je postignut u
oblastima kao to su transport, carine, porezi, obrazovanje i kultura. Izostala je znaajnija
realizacija aktivnosti predvienih u oblasti kretanja roba, osoba i usluga, socijalne politike i
politike zapoljavanja, dravne pomoi, energije i ivotne sredine, poljoprivrede i industrije.
Osim to nisu usvojeni odgovarajui normativni akti, prisutni su i problemi nedostatnih i / ili
nepostojeih administrativnih kapaciteta kako bi se postigli bolji rezultati u provedbi SSP-a.
Studija sluaja vanost efikasnog zakonodavnog

procesa
Za znaajnije napredovanja u procesu reformi od izrazite je vanosti brz, efikasan i

efektivan zakonodavni proces koji je osnova daljnjim reformskim naporima. Razumljivo
je stoga da se najvei dio preuzetih obaveza iz SSP-a i prioriteta iz EP-a u oblasti Politike
suradnje odnosi na usvajanje zakonskih akata i donoenje stratekih dokumenata u
razliitim oblastima. U tom smislu nam stepen realizacije ovih obaveza, odnosno broj
usvojenih zakona moe posluiti kao (jedan od) indikator(a) o uspjenosti reformi u
pojedinim zemljama. Stoga je interesantno izvriti komparaciju podataka o usvojenom
zakonodavstvu za svaku zemlju ponaosob.39
80
75
70
60
51
50
44
Broj Zakona usvojenih u prvoj
godini po potpisivanju SSP
40
30
27 (61,36%)
Evropski zakoni relevantni za

oblast Politike saradnje
19 (25,33%)
20
11 (21,56 %)
10
0 (0%)
0
39
Macedonija
Crna Gora
Srbija
B&H
Kako do momenta sainjavanja ovoga izvjetaja nismo bili u prilici doi do neophodnih informacija o
usvojenom zakonodavstvu u Hrvatskoj za period oktobar 2001. - oktobar 2002. te u Albaniji za period
juni 2006. - juni 2007., u tabeli su prikazani podaci za Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i
Hercegovinu.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA V I I I
Dobijeni podaci, izuzimajui Makedoniju u kojoj je politika

kriza i latentni oruani sukob uzrokovao usmjeravanje
parlamentarnog procesa od evropskih integracija ka
pronalaenju mirovnog rjeenja, govore da Bosna i Hercegovina
biljei daleko najmanji broj / procent usvojenih novih evropskih
zakona u prvoj godini od potpisivanja SSP-a. Imajui u vidu ovu
injenicu, interesantno je razmotriti proces donoenja zakonskih
propisa u zemljama koje su posljednje potpisale SSP: Srbiji i
Bosni i Hercegovini.
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
POLITIKE SURADNJE
STRANA
67
Nasuprot ubrzanom procesu reformi

koje Hrvatska, Crna Gora i Srbija biljee
u oblasti Politike suradnje i u
zakonodavnome i u institucionalnom
segmentu, Bosna i Hercegovina se
godinu dana nakon potpisivanja SSP-a
Shodno prvom godinjem izvjetaju Vlade Republike Srbije o

zajedno s Makedonijom i Albanijom
provoenju Nacionalnog programa za integraciju u EU, Akcioni plan
svrstala u red zemalja koje nisu u
ispunjen je 29% budui da je od planiranih 89 propisa usvojeno
dovoljnoj mjeri ispunile planirane
26. Pri tome je Vlada Srbije od planirana 64 zakona utvrdila njih 49,
a Narodna skuptina kao legislativni organ usvojila ih je 17. U
obaveze.
usporedbi s ranijim godinama kada je uspjenost zakonodavne
vlasti mjerena brojem usvojenih zakona u periodu 2003.2007.
godina bila najvie 24%, u 2008. godini ona je iznosila 29%. U radu na realizaciji navedenih
aktivnosti naroito se istiu ministarstva financija, poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede
te ministarstvo za ivotnu sredinu i prostorno planiranje.
Za razliku od Srbije, u BiH je zakonodavna aktivnost prilino troma. Tako je npr. od 42
zakona, koliko ih je Vijee ministara utvrdilo u prvih devet mjeseci 2009. godine, u
parlamentarnoj proceduri usvojeno samo 15 zakona, iako je meu ova 42 zakona samo
18 novih. U ostalim se sluajevima radi o izmjenama i dopunama postojeih zakona. Pri
tome je evidentan izrazito mali broj tzv. evropskih zakona.
U oblasti Politike suradnje za period juni 2008. - juni 2009. godine u Parlamentarnoj
skuptini BiH usvojeno je samo 15 zakona usuglaenih s acquis communautaireom. Od
posebnog je znaaja podatak da odreeni broj zakonskih akata pripremljenih u Vijeu
ministara BiH nije dobio parlamentarnu suglasnost: ak 12 evropskih zakona relevantnih
za oblast Politike suradnje nije dobilo suglasnost u PSBiH, odnosno odbijeno je
mehanizmom entitetskog glasanja, uglavnom blokadom poslanika iz RS-a.40
U odnosu na oigledno blokiran zakonodavni proces u BiH, U Srbiji je, prema Vladinom
izvjetaju, nacionalni program za pristupanje EU-u od jula 2008. do decembra 2009.
godine ispunjen 79%, jer je od planiranih 145 usvojeno 109 ili 75% zakona, dok su od
planiranih 199 podzakonskih akata usvojena 164 ili 82%. Izrazito veliki porast ispunjenosti
nacionalnog plana u drugoj polovini 2009. godine rezultat je, s jedne strane,
odgovornijeg odnosa institucija / ministarstava prema svojim obavezama (planiraju
manje, ali se trude ispuniti sve to je predvieno) i odgovornijeg rada Narodne skuptine
nakon izmjene Poslovnika o radu, s druge strane, koji omoguava bru zakonodavnu
aktivnost. Direktan rezultat jeste da je od 113 upuenih prijedloga zakona u
parlamentarnoj proceduri usvojeno 109 ili 96%.
40
Radi se o slijedeim prijedlozima zakona: Prijedlog zakona o javnim nabavkama, Prijedlog zakona o
garancijskom fondu, Prijedlog zakona o okviru devizne politike u BiH, Prijedlog zakona o o financijskom
lizingu, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH,
Prijedlog zakona o javnim cestama, Prijedlog zakona o Agenciji za razvoj informacijskog drutva,
Prijedlog zakona o prijevozu opasnih materija, Prijedlog zakona o potama BiH, Prijedlog zakona o
unutranjoj i pomorskoj plovidbi, Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH, Zakon
o zatiti planova rasporeda integriranih sklopova.
STRANA
68
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA V I I I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
POLITIKE SURADNJE
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Komentar
Predoena analiza pokazuje da su zemlje zapadnog Balkana u prvoj godini od

potpisivanja SSP-a i Evropskog partnerstva postizale razliite rezultate kada je u
pitanju napredak u ostvarivanju reformskih procesa u oblasti Politike suradnje.
Evidentno je da tempo reformi uglavnom nije bio valjano usuglaen s donesenim
nacionalnim programima za realizaciju predvienih obaveza. Na ovo ukazuju vea
ili manja odstupanja u realizaciji predvienih aktivnosti u izvjetajima nacionalnih
i evropskih struktura nadlenih za praenje procesa integracija. I u ovom kontekstu
Bosna i Hercegovina ne ini iznimku.
Meutim, neophodno je istaknuti injenicu da su u veini ostalih zemalja reformski
procesi doivjeli snaan zamah onoga momenta kada su razrijeeni
unutranjopolitiki konflikti, kao u primjeru Srbije i Crne Gore nakon
osamostaljenja, ili su vodee politike elite svoju do tada deklarativnu
opredijeljenost za pristupanje EU-u pretoile u stvarne i konkretne napore da se
postavljeni preduvjeti ispune, kao to je to uinila Hrvatska.
Glavnina aktivnosti iz SSP-a i EP-a tie se harmoniziranja zakonodavstva sa
pravnom steevinom EU-a i uspostavljanje i / ili jaanje institucionalnih kapaciteta,
u ljudskome i u materijalnom smislu, za provedbu reformi u praksi. Nasuprot
ubrzanom procesu reformi koji ove zemlje biljee u oblasti Politike suradnje i u
zakonodavnome i u institucionalnome segmentu, Bosna i Hercegovina se godinu
dana nakon potpisivanja SSP-a zajedno s Makedonijom i Albanijom svrstala u red
zemalja koje nisu u dovoljnoj mjeri ispunile planirane obaveze. Naroito je
poraavajua injenica da je rad kljune institucije u procesu reformi
Parlamentarne skuptine BiH blokiran i paraliziran iz politikih razloga, o emu
svjedoe podaci koji su u tekstu ve navedeni. Ovo ima alarmantne posljedice za
oblasti koje su regulirane Politikama suradnje budui da nad njima uglavnom ne
postoji ustavna nadlenost na dravnom nivou ili je ona vrlo limitirana.
Uzimajui u obzir disonantne i konflikte predodbe (etno)politikih elita o tome
na koji nain je preuzete obaveze mogue realizirati, limitirane ingerencije drave
u odnosu na entitete u oblasti Politike suradnje, sloenu politiku strukturu koju
determiniraju etiri nivoa vlasti te tromu i nemotiviranu administraciju na svim
nivoima, od dravnoga do opinskog, jasno je da je ovakav ishod oekivan.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I X
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
FINANCIJSKA SURADNJA
G L AV A I X
Financijska suradnja
Openita procjena
Glava IX. SSP-a se odnosi na financijsku suradnju izmeu zemalja koje prolaze kroz Proces
stabilizacije i pridruivanja i Evropske zajednice. Pomo koju prua EK je tijesno vezana
za napredak koju drava postie vezano za prioritete iz Evropskog partnerstva. Takoer
zavisi od uvjeta Procesa stabilizacije i pridruivanja, s posebnim akcentom na
implementaciju reformskih procesa. Pomo koja se dodjeljuje namijenjena je za
zadovoljavanje utvrenih potreba i dogovorenih prioriteta.
Evropska unije dodjeljuje pomo kroz viegodinje programe i pakete. Trenutni program
kroz koji BiH i druge drave u regiji primaju podrku je IPA (Instrument za pretpristupnu
pomo), koji u definiranim oblastima prati prioritete utvrene u Evropskom partnerstvu,
procjene godinjih izvjetaja o napretku i Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju.
Jedna od glavnih razlika izmeu drava regije u ovoj oblasti jeste da se u SSP-u drava
koje su ga potpisale prije nego to je zaivjelo Evropsko partnerstvo u oblasti financijske
suradnje njegovi prioriteti ne spominju.
Druga velika razlika u ovoj oblasti je nain na koji se upravlja sredstvima. Programi
pomoi implementiraju se na dva naina. Prvi je centralizirani sistem implementacije,
gdje sve odluke o nabavci, dodjeli ugovora i plaanju donosi Evropska komisija. Drugi je
decentralizirani sistem provedbe (DIS engl. skraenica); uspostavlja se institucija u zemlji
korisnici sredstava koja direktno provodi nabavku, ugovaranja i plaanje. Kada se radi o
zemljama u regiji, Evropska komisija je za veinu programa pomoi prenijela ovlatenja
i nadlenosti na svoja diplomatska predstavnitva u odgovarajuim zemljama - delegacije
Evropske komisije. Taj aranman predstavlja i dalje centralizirani sistem implementacije,
ali je dekoncentriran.
Dok je program CARDS, koji je bio u toku kad je odreeni broj zemalja u regiji potpisivao
SSP, implementiran putem centraliziranog sistema, IPA program ima kao jedan od svojih
ciljeva prenoenje odgovornosti za upravljanje sredstvima pomoi na zemlju korisnika
sredstava kroz uspostavu i jaanje DIS-a, koji se najee uspostavlja u ministarstvu
financija. U Bosni i Hercegovini se DIS trenutno uspostavlja u Ministarstvu financija i
trezora BiH.
STRANA
69
STRANA
70
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
G L AVA I X
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)

Zapadnog Balkana
U vezi s pruanjem financijske pomoi Evropsko partnerstvo zahtijeva razvoj procedura i

administrativnih kapaciteta koji e osigurati efikasnu zatitu financijskih interesa EU-a u
pruanju te pomoi; dok viegodinji indikativni dokument o planiranju pomoi
uspostavlja opi okvir za pruanje pomoi, posebni uvjeti utvruju se pojedinanim
godinjim programima pomoi. Kako bi se pomo operacionalizirala, EU i zemlja korisnica
sredstava potpisuju sporazum o financiranju. Evropsko partnerstvo omoguava Bosni i
Hercegovini pristup sredstvima iz regionalnih i horizontalnih programa.
Evropska partnerstva iz 2004. godine u oblasti financiranja nisu imala prioritete za
implementaciju.
Moe se rei da je program pomoi za svaku zemlju potpisnicu Evropskog partnerstva
sigurno bio voen prioritetima koji su postavljeni u Partnerstvu, meutim, oni nisu
ukljuivali samu financijsku pomo, niti su postavljali prioritete u ovoj oblasti.
Glava IX. SSP-a se odnosi na financijsku suradnju izmeu zemalja koje prolaze kroz Proces
stabilizacije i pridruivanja i Evropske unije. Pomo koju prua EK je tijesno vezana za
napredak koju drava postie vezano za prioritete iz Evropskog partnerstva. Takoer zavisi
od uvjeta Procesa stabilizacije i pridruivanja, s posebnim akcentom na implementaciju
reformskih procesa. Pomo koja se dodjeljuje namijenjena je za zadovoljavanje utvrenih
potreba i dogovorenih prioriteta.
U vrijeme potpisivanja SSP-a drava potencijalnih kandidata iz regije na snazi su bila dva
programa pomoi: CARDS u prvoj polovini 2000-ih i IPA program krajem istog desetljea.
Osnovni cilj programa IPA je pomo dravama kandidatima, kao i dravama
potencijalnim kandidatima, koja je usmjerena na usklaivanje s propisima Evropske unije,
izgradnju institucija, unapreenje regionalne i prekogranine suradnje, razvoj
graanskog drutva, kao i pomo usmjerenu na pripremu za koritenje strukturnih
fondova.
Studija Sluaja Financijska pomo EU tokom prve

godine nakon potpisivanja SSP-a
Tabela koja slijedi predstavlja iznose koje su kroz programe pomoi dobile drave
potencijalni kandidati u prvoj godini nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju. Moe se primijetiti veliki raspon iznosa, od najvieg iznosa koji je dobila
Srbija do najnieg koji je bio namijenjen Crnoj Gori. Bosna i Hercegovina se nalazi na
drugom mjestu po visini dobijene pomoi, sa 89,1 milion eura.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
G L AVA I X
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Tabela 1 Iznosi iz programa pomoi u prvoj godini nakon potpisa SSP-a
Drava
Iznos (u mil. eura)
Godina
Program
BiH
89.1
2009
IPA
Hrvatska
59
2002
CARDS
Crna Gora
32.6
2008
IPA
Srbija
190.9
2008
IPA
Albanija
61
2007
IPA
BJR Makedonija
56.2
2001
CARDS
Jedine dvije drave koje su imali aktivnosti planirane u ovoj oblasti su prve dvije drave
koje su zapoele Proces stabilizacije i pridruivanja Makedonija i Hrvatska. Te dvije drave
su u planovima implementacije SSP-a imale mjere vezane za financijsku suradnju,
meutim, te mjere su dosta uopene i uglavnom ponavljaju odredbe SSP-a u ovoj oblasti
i imenuju instituciju odgovornu za implementaciju i suradnju u pripremi programa za
financiranje, kao i rad skupa s EK-om na slijedeem programu CARDS za tu dravu. Te
aktivnosti su provedene.
Komentar
Finansijska podrka Europske unije zahtjeva razvoj procedura i administrativnih

kapaciteta koji trebaju osigurati efikasnu zatitu financijskih interesa EU tokom
pruanja te pomoi. Nadalje, to zahtjeva i osmiljene projekte koji bi trebali biti
pozitivno ocjenjeni kako bi se povukla sredstva koja stoje na
raspolaganju.Uvoenje decentraliziranog sistema implementacije DIS u
budunosti, zahtjevat e dodatno jaanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta u
Bosni i Hercegovini. Osigurana sredstva su uvjetovana razvojem jasnih politika,
stratekog planiranja, strukrurnih prioriteta i transparentnosti.
STRANA
71
STRANA
72
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Zakljuak
Zemlje zapadnog Balkana u prvoj su godini implementacije SSP-a i Prijelaznog sporazuma
napravile neujednaen progres, prvenstveno jer su poetne pozicije bile razliite. Nisu
se sve jednako mogle posvetiti evropskom putu, ponajprije jer je u nekim od tih
zemljama, poput BiH i Srbije, njegov tempo usporavala unutranjopolitika nestabilnost;
u Srbiji zbog Kosova, a BiH zbog nesuglasica u pogledu kompetencija dravnih institucija.
Uporedna analiza pokazala je da su najvie napredovale one zemlje koje su imale stabilnu
vladu, stabilnu veinu u parlamentu i funkcionalan politiki sistem. Makedonija i Hrvatska
su otvorile pregovore, Srbija i Crna Gora aplicirale za status zemlje kandidata, dok su BiH
i Albanija najvie kasnile u provedbi obaveza SSP-a i Evropskog partnerstva. Zapadni
Balkan nije uspio akceptirati politike kriterije i ope principe na kojima poiva Evropska
unija. ak i najnaprednije zemlje na evropskom putu, poput Hrvatske, imaju problema u
ispunjavanju opih principa. Zajedniki imenitelj slabosti za sve zemlje je zastoj u
potivanju ljudskih prava i sloboda, borba protiv korupcije, funkcionalnost pravosua te
bilateralna suradnja u regiji.
Proces EU integracija na zapadnom Balkanu ve due vremena prate pokuaji politikih
elita da relativiziraju prioritete Evropskog partnerstva te taktiziraju kod osjetljivih
politikih pitanja. Na drugoj strani, gotovo da je matematiki mjerljiv pozitivan utjecaj
evropskog puta sa svim prateim uvjetima iz SSP-a i Evropskog partnerstva na ubrzavanje
reformi. Sve posmatrane zemlje, izuzev Bosne i Hercegovine, napravile su znaajne
ustavne korekcije kako bi se prilagodile zahtjevima EU-a. U svim je posmatranim
zemljama pojaana uloga parlamenta u domenu integracija u Evropsku uniju. Politika
taktiziranja sve su slabija, a evropska perspektiva sve vie postaje imperativ, naroito
nakon prvog vala vizne liberalizacije. U Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji euroskepticizam je
opao, a u prosjeku za dvadeset posto porasla podrka evropskom putu i bolnim
reformama koje vlade moraju provesti.
Ovaj uspjeh svakog dana je na kunji. Posebno kada se doe na teren otvorenih pitanja
regionalne suradnje gdje je, naalost, postignut samo djelomian uspjeh. Ekonomsko
povezivanje moe se smatrati izuzetkom iz ovoga sumornog zakljuka, posebno
Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) kao veoma koristan projekt
ekonomske koordinacije zapadnog Balkana. Vanjskotrgovinski bilansi svake od zemalja
pokazuju da su najbolji trgovinski partneri upravo zemlje regije, najblii susjedi. Vijee za
regionalnu suradnju (RCC) jo jedan je pozitivan primjer poticanja socijalne, ekonomske
i infrastrukturne kohezije regije. Bosna i Hercegovina mora uiniti dodatni napor kako bi
dostigla dinamiku regije u ispunjavanja obaveza iz domena slobodnog kretanja roba i
kapitala, naroito kada se radi o pitanjima koja idu u korist domaim izvozno
orijentiranim proizvoaima. Cijela regija, izuzev Albanije i Makedoniji gdje Evropsko
partnerstvo nije postavljalo ove uvjete, kasni u ispunjavanju obaveza poboljavanja
pravnog okvira u borbi protiv pranja novca. Hrvatska je apsolutni ampion u broju
ostvarenih reformi u domenu kretanja kapitala, a zajedno sa Srbijom ini regionalni nosivi
stup o oblasti transporta i komunikacija. Postoji i odreeni broj reformi i obaveza gdje je
BiH u slinoj poziciji kao i ostale zemlje u regiji. Radi se o konsolidaciji i privatizaciji
bankarskog sektora te o njegovom nadzoru, u emu je dosta posla uraeno, s tim da u
BiH zbog politikih blokada jo ne postoji nadzor nad bankarskim tritem na dravnom
nivou. Proces provoenja reformi u oblasti zranog prometa pokazuje da BiH ima
potreban kapacitet da bude lider u regiji kada za to postoji politika volja.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Takoer, sve zemlje zapadnog Balkana ve odavno su razvile zakonodavstvo i institucije

za reguliranje pravila konkurencije na tritu. Uslijedila je i uspostava propisa i institucija
za reguliranje dravnih pomoi, osim u Bosni i Hercegovini, koja i dalje nema usvojen
zakon i uspostavljenu neovisnu instituciju za reguliranje dravnih pomoi iako je
prijelazni rok iz Privremenog sporazuma za ovu aktivnost 1. juli 2010.
Gotovo sve zapadnobalkanske zemlje, ukljuujui i Hrvatsku koja je u procesu
pribliavanja Uniji najvie odmakla, hronino pate od nedovoljno reformiranoga i od
politikih utjecaja osloboenog pravosudnog sistema, korupcije na svim nivoima te, u
usporedbi s evropskim standardima, nedovoljno efikasne uprave. Pored zajednikih,
ispunjavanje ugovornih i drugih relevantnih obaveza u oblasti Pravda, sloboda i sigurnost
u svim zemljama regije nailazi na pojedinane probleme i potekoe, primarno politike,
ali i tehnike prirode.
Bosna i Hercegovina biljei najvee zaostatke u ispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti
Politike suradnje. Za razliku od ostalih zemalja u regiji u kojima je proces reformi barem u
dijelu usuglaavanja legislative s pravnom steevinom EU-a bri i djelotvorniji, u Bosni i
Hercegovini evidentan je kako nedostatak politike volje da se neophodni zakoni usvoje,
tako i da se kreiraju i jaaju odgovarajui mehanizmi za njihovu implementaciju.
Zaostajanje je evidentno u skoro svim oblastima koje pokriva poglavlje Politike suradnje
slobodno kretanje ljudi, dobara i usluga, porezi i carine, socijalne politike, industrija,
poljoprivreda, okoli, dok je realiziran manji broj aktivnosti u oblasti transportne politike,
javne uprave, energije, statistike i financijske kontrole.
U pogledu financijske suradnje izmeu zemalja koje sudjeluju u Procesu stabilizacije i
pridruivanja i Evropske zajednice pomo koju prua Evropska komisija je vezana za
napredak koji drava postie vezano za prioritete iz Evropskog partnerstva. Takoer zavisi
od uvjeta Procesa stabilizacije i pridruivanja, s posebnim akcentom na implementaciju
reformskih procesa. Jedine dvije drave koje su imale aktivnosti planirane u ovoj oblasti
su prve dvije drave koje su zapoele Proces stabilizacije i pridruivanja Makedonija i
Hrvatska.
Napredak postoji, dakle, ali je neujednaen. Regionalna ravnotea u pribliavanju EU-u
je veoma vana, jer samo uravnoteen pristup osigurava dugoronu stabilnost. Ovo je
lekcija koju moraju podjednako prouiti i zemlje zapadnog Balkana i EU, koja treba poeti
razmiljati i o novim inovativnim i uravnoteenim konceptima Evropskog partnerstva na
zapadnom Balkanu.
STRANA
73
STRANA
74
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
N A L A Z A F O K U S G R U PA
S A E TA K N A L A Z A F O K U S G R U P A
I. UVOD
Vanjskopolitika inicijativa Bosne i Hercegovine (VPIBH), u sklopu realizacije projekta
Monitoring procesa evropskih integracija, pristupila je izradi komparativnog izvjetaja
o procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine u odnosu na druge drave u regiji.
U sklopu ove komponente predvieno je odravanje est fokus grupa u kojima bi se
graani, privrednici i dravni slubenici iz BiH izjasnili o nizu pitanja kako bismo na
temelju odgovora na njih pokuavali ocijeniti njihove stavove u vezi s evropskim
integracijama zemalja u regiji. Istraivanje je provedeno u periodu oktobar-novembar
2009. godine na razliitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, i to Mostar, Zenica, Doboj,
Brko i Sarajevo.
Izvjetaj je napravljen na temelju analize transkripta. Grupa je tonski snimana, a tokom
rada fokus grupa moderator je pravio i zabiljeke. Trake su pregledane i transkribirane a
izvjetaj koji je pred vama rezultat je toga rada.
Fokus grupa kao metodu ima i neka ogranienja koja treba uzeti u obzir. Glavno
ogranienje je da je to metoda koja je po prirodi opisivaka i ilustrativna. Ona ne daje
sveobuhvatan pregled grupe koja je predmet istraivanja. Fokus grupe kreiraju sliku o
temama koje se studiraju i jasno indiciraju gdje u budunosti panja treba biti usmjerena.
Fokus grupe nikada ne daju apsolutno tane odgovore, to takoer treba uzeti u obzir.
Fokus grupe provedene u sklopu ovog istraivanja pruile su obilje korisnih informacija
o temama koje su istraivane i mada ne pruaju statistiku pouzdanost, ipak nam daju
vane indikatore iz kojih u svrhu ovog izvjetaja izdvajamo najvanije nalaze.
STRANA
75
STRANA
MONITORING
76
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
II. INTEGRACIJA CIJELE REGIJE U EU ILI PRETHODNO

RJEAVANJE HISTORIJSKIH NESUGLASICA
Kod veine uesnika u fokus grupama prevladao je stav da se regionalni problemi
dugorono mogu rijeiti samo prikljuivanjem svih drava regije Evropskoj uniji bez
uvjetovanja u vezi s prethodnim rjeavanjem meusobnih nesuglasica. Proponenti ovog
stava afirmirali su tezu da e s ulaskom u EU problemi koji se sada ine veliki biti
marginalni ili e potpuno nestati.
Moje miljenje je da EU treba u paketu primiti sve ove drave i siguran sam da se ova pitanja
ne bi vie postavljala kao otvorena pitanja. Ona sama, jednostavno, prirodno nestaju i
siguran sam da bi se to desilo i u sluaju zemalja bive Jugoslavije ukoliko bi se sve one
integrirale u EU. (Doboj)
Neki uesnici su ak apostrofirali da Evropska unija kod donoenja odluka za Balkan treba
imati u vidu da je nedavna historija Balkana mnogo puta bila u znaku opasnog hodanja
po ivici i da je zidove koji su zbog toga podignuti teko sruiti ako cijela regija ne postane
dio evropskog mentaliteta. Evropska unija mora biti svjesna injenice da e svako
insistiranje na rjeavanju nesuglasica izmeu drava Balkana prije nego to im ona otvori
vrata biti povezano s rizikom pojavljivanja novih i veih antagonizama koji odnose
izmeu pojedinih drava mogu pretvoriti u igre bez granica. Ono to pada u oi jeste
da su za uesnike koji su zagovarali potrebu suoavanja i neodlonog rjeavanja
otvorenih pitanja primarna bila pitanja prostornog razgranienja, dok kanjavanje ratnih
zloinaca nije ni spomenuto.
III. OPI NALAZI

Iz obimnih izvjetaja po pojedinanim fokus grupama izdvajamo ope nalaze koji
proizlaze iz ukupne diskusije o pitanjima koja su postavljana uesnicima.
Postoji veliko slaganje meu svim ispitanicima da krivca za to to BiH kasni u

evropskim integracijama u odnosu na susjedne zemlje treba traiti iskljuivo unutar
njezinih granica. U javnosti postoji jasno shvaanje da su uvjeti za evropske
integracije tehnike prirode i da su jednaki za sve zemlje. Prema tome, usprkos
snanoj medijskoj kampanji kojom se pokualo pokazati da je EU nepravedno
postupila zato to su druge zemlje iz regije dobile bezvizni reim prije BiH, graani
su svjesni da je to proces u kojem se odluuje na osnovu kriterija, a te kriterije naa
zemlja nije ispunila na vrijeme.
Ja mislim da Evropska unija praktino ne pravi nikakve razlike meu
zemljama. Ista pravila vrijede za sve zemlje, koje treba da ih prihvate kako
bi se pridruile Evropskoj uniji.
Meutim, jasno su vidljive razlike u injenici da uesnici srpske nacionalnosti vide
dejtonski Ustav BiH kao svetinju, dok Bonjaci zahtijevaju promjenu dejtonskog
koncepta drave. Bitno je meutim istai da u odnosu na ranija istraivanja koja je
provodila Vanjskopolitika inicijativa (naroito u odnosu na period prije izbora 2006.
godine) ispitanici srpske nacionalnosti javno favoriziraju podjelu Bosne i
Hercegovine.
Najvii nivo slaganja izmeu ispitanika u svim grupama je postignut u pitanju krivice
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
politiara i biraa. Kroza sve fokus grupe se provlaila pria o loim politiarima,
njihovim politikim trgovinama i opstrukcijama, korupciji, neodgovornom
ponaanju i davanju lanih obeanja. No sutinu neuspjeha na putu ka Evropi prema
njima treba traiti u tome da politiki lideri u BiH izjavljuju da imaju politiku
suglasnost oko evropskih integracija, iako praksa pokazuje da su konkretne reforme
na tome putu podreene interesima pojedinanih politikih stranaka i entiteta.
Imam osjeaj da kod nas vladajua koalicija nema interesa da BiH uu

u Evropu. Imam osjeaj da se oni nama predstavljaju kao - oni svi za to
rade, a ustvari - oni svi dre svoju avliju, svoje dvorite, nikako da se sloe
da kompaktni uemo. (Brko)
Interesantno je do koje mjere ispitanici takoer trae krivicu meu samim
graanima. Prevladava miljenje da svojim neracionalnim i nezrelim izbornim
ponaanje birai svjesno produavaju politiko preivljavanje politiara koji
proizvode krize i potiu egzistencijalnu nervozu kod veine graana. Navedeno je
mnotvo primjera kako su ljudi nezadovoljni jer nemaju posla, loe ive, ne mogu
da putuju bez viza, ali ipak ti nezadovoljni ljudi na izborima opet veinom glasaju za
svoje. Veina ispitanika takoer jasno vidi da je etnika podijeljenost u BiH vie
izraena nego u zemljama u regiji i da to predstavlja jo jedan razlog zato naa
zemlja zaostaje u odnosu na susjede. Jasno je iskazan stav da BiH, za razliku od
drugih drava regije, nije postigla potreban nivo unutranje drutvene integracije.
Mislim da mi sada priamo jedno, a kad izaemo na ulicu, priamo neto
drugo. Opet emo birati jedne te iste. I opet emo kada budemo imali neki
skup, kritizirati nae rukovodioce i predsjednike, i ta ja znam, a kada
izaemo, priat emo neto drugo. Kod naroda moral je vrlo nizak. Bez
obzira kakvo obrazovanje ima. (Brko)
Iako su predmet ovog istraivanja bile evropske integracije zemalja regije, dakle
pitanje od jednakog interesa za pripadnike svih etnikih grupa u BiH, primjetan je jak
utjecaj nacionalnog odreenja na odgovore uesnika fokus grupa. Prema velikom
broju pitanja mogue je odgovore podijeliti po grupama razliitih nacionalnosti, ak
i ako se radi o pitanjima koja su isto tehnike prirode.
Takoer je primjetan stav meu ispitanicima da je pitanje evropskih integracija u
vezi s odreenim zadovoljavanjem pravde, odnosno ispravljanja nepravdi koje su
posljedica rata, bilo da se radi o politikim, socijalnim ili uvjetima za daljnji napredak
pojedinih zemalja prema EU-u. Iako postoji odreen nivo razumijevanja da su
evropske integracije tehniki proces baziran na objektivnim kriterijima, iz odgovora
datih o naknadnim pitanjima vidljivo je razmiljanje kod pripadnika svih etnikih
grupa da bi EU trebala pokazati vie senzibiliteta prema odreenim nacionalnim
nepravdama.
Primjetno je bilo jedinstvo uesnika u davanju prvobitnih odgovora na pitanja o
integraciji cijele regije u EU, koje je pokazalo interes za to skoriju i bezuvjetnu
integraciju svih zemalja u regiji. Meutim, iz odgovora na naknadna pitanja ponovno
su isplivale bitne razlike izmeu nacionalnih grupa, koje su pokazale odreenu dozu
osjeaja za nepravdu kod Bonjaka ako bi susjedne zemlje napredovale bre od BiH.
Ne smatram da su Srbija i Hrvatska od strane EU stavljene u bolji
poloaj, ni da su im dati bolji uvjeti nego BiH. (Brko)
STRANA
77
STRANA
MONITORING
78
UPOREDNI
S A E TA K

I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Takoer, iz odgovora pripadnika srpske nacionalnosti primjetan je vei interes i

podrka evropskim integracijama Srbije nego integracijama BiH, to je pokazalo do
koje mjere su interesi graana ipak podreeni njihovim nacionalnim, a ne
egzistencijalnim pitanjima.
Prethodni nalaz takoer pokazuje da evropske integracije jo uvijek ne dopiru do
graana kao neto to e u odreenom trenutku uticati na kvalitet njihovog ivota,
nego ga shvaaju vie kao politiki proces koji se tie samo drave i koji nije u vezi s
kvalitetom njihovog ivota. Interesantno je bilo, naprimjer, da su na pitanja o
liberalizaciji viznog reima burno reagirali samo uesnici bonjake nacionalnosti,
iako se ova odluka jednako odnosi na sve graane BiH. Uesnici srpske nacionalnosti
su tako odobravali odluku Evropske komisije da bezvizni reim omogui graanima
Srbije prije nego onima iz BiH, iako je izvjesno da veliki broj bh. graana srpske
nacionalnosti nema dravljanstvo Republike Srbije, te ta odluka njima samima nee
omoguiti slobodan pristup zemljama engena.
Razlike u ovim odgovorima ukazuju na jo jednu interesantnu specifinost. Iz
odgovora kojima se odobrava bezuvjetna i brza integracija cijele regije u EU moe se
zakljuiti da bi preokupacija pitanjima evropskih integracija ipak utjecala na
smanjenje nacionalnih tenzija ako bi to jasno vodilo ka integraciji u strukture u
kojima ta pitanja postaju irelevantna. Meutim, injenica da u samome tom procesu
postoji toliko pitanja u kojima je jak nacionalni naboj, govori ipak i o tome da u tome
procesu postoji veliki broj pitanja koja u sebi nose nacionalnu dimenziju. Na primjer,
ovaj nalaz podupire tezu da je EK trebala biti svjesna da sama ubrizgava nacionalni
naboj u tehnike uvjete omoguavajui bezvizni reim Srbiji i Crnoj Gori, ali ne i BiH.
Ovim ne osporavamo vanost kriterija za ispunjavanje Mape puta za liberalizaciju
viznog reima, ali koristimo ovaj primjer da pokaemo na koji nain EU upada u
zamku i sama doprinosi stvaranju nacionalnih tenzija. Smatramo da je o ovome
trebalo strateki promiljati daleko prije nego to je dolo do procjene samih kriterija
i u obzir uzeti posljedice koje takva odluka proizvodi.
Ohrabrujui je nalaz da graani prepoznaju uspjeh koji su zemlje u regiji postigle u
zajednikoj borbi protiv prekograninog kriminala zahvaljujui suradnji policijskih
struktura.
Usprkos vrlo emotivnim odgovorima na sva pitanja koja su se bar malo doticala
odreenih nacionalnih interesa, veina uesnika je ipak tvrdila da su ekonomska
pitanja najvanija za graane Bosne i Hercegovine. Uesnici svih grupa, neovisno
odakle dolaze i bez obzira na starosnu dob i spol, pokazali su svoje veliko
nezadovoljstvo ekonomskim stanjem u BiH.
Tako prednost koju uesnici daju domaim proizvodima pokazuje njihov interes za
jaanje domae ekonomije i podupire prethodni nalaz da ekonomska pitanja ipak
igraju znaajnu ulogu u ivotu graana. Meutim, i ovaj stav treba uzeti s odreenom
dozom rezerve, jer su uesnici na pitanje o tome ta utjee na njihov izbor pri
kupovini proizvoda iz inozemstva naveli motive i razloge koji su po prirodi vezani za
nacionalni identitet vie nego za kvalitet proizvoda. Uesnici to obrazlau time to
su im proizvodi iz susjednih zemalja prepoznatljivi i kako imaju izgraenu naviku da
ih kupuju, iako je evidentan odreeni nivo nacionalne pristranosti u tom izboru. Ipak,
na kraju se veina uesnika sloila da je cijena presudna i da je u tom smislu njihov
odnos prema stranim markama gotovo isti kao i prema domaim brendovima.
Fokus grupa u kojoj su uestvovali dravni slubenici na vrlo ilustrativan nain je
razotkrila sutinske probleme u bh. administraciji. Iako je rasprostranjen stav u
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
javnosti da su kapaciteti dravne slube jedna od osnovnih konica ka evropskim

integracijama, iskrena diskusija u ovoj fokus grupi je ukazala da se jedan od osnovnih
problema za takvo stanje nalazi u loim rjeenjima u Zakonu o dravnoj slubi.
Navedeno je da je priliv nekvalitetnih i neadekvatnih kadrova rezultirao ogromnim
brojem namjetenika, koji su brojano uveali administraciju, ali se time nije
poboljao njezin kvalitet rada. Neselektivan odabir takvih kadrova je zacementiran
donoenjem Zakona o dravnoj slubi koji je legalizirao postojee stanje.
Ponavljamo, posebnu dimenziju ovom nalazu daje injenica da je proizaao iz
diskusije uesnika koji su zaposleni u dravnoj slubi.
Iz iste diskusije proizlazi i sumnja da je intencija Zakona o dravnoj slubi vie bila
legalizacija postojeih odnosa nego poboljanje kvaliteta administracije. Na ovo
posebno ukazuje diskusija o profesionalnoj edukaciji dravnih slubenika, njihovom
ocjenjivanju, nedostatku mehanizama za spreavanje odliva kvalitetnih kadrova u
privatni sektor, te nedostatku kvalitetno definiranih linija odgovornosti u pojedinim
organizacijama s obzirom na ogromne ovlasti koje su prenesene na Agenciju za
dravnu slubu.
Iako je ovo moda oigledan i oekivan problem, ipak elimo posebno naglasiti
slijedei nalaz. Dravni slubenici su se posebno alili da zbog nepoznavanja
engleskog jezika nemaju pristup dokumentima iz pravnog naslijea (acquis
communautaire) EU-a. Tako i pored dobre volje da se barem upoznaju s njegovim
sadrajem, to nisu u stanju zbog jezinih barijera. S obzirom na to da je ovo sasvim
oekivan problem, elimo istai oekivanje dravnih slubenika da je drava, koja je
sigurno bila svjesna ovog nedostatka, mogla djelomino kompenzirati i amortizirati
ovaj problem time to bi mnogo ranije pristupila prevoenju potrebnih dokumenata.
STRANA
79
STRANA
80
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
IV. PRAVDA, SLOBODA SIGURNOST

Odlazak stranih sudija i tuilaca
Sudei prema komentarima uesnika, oigledno je da su diskutanti odgovore iz ove
oblasti uglavnom bazirali na svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Ja sam za ostanak stranih sudija. Mi smo svi bili umijeani u ove sukobe, htjeli mi to priznati
ili ne. Strane sudije su tu i ja oekujem da oni unesu neto novo u nae sudove. Oni e sigurno
nauiti nae ljude praksama koje postoje u svijetu, a nama su nepoznate. Ja sam za ostanak
stranih sudija. (Zenica)
Predstavnici srpskoga i hrvatskog naroda smatraju da je prisutnost meunarodnih sudija
i tuilaca anomalija te su se zalagali za njihov odlazak. Ono to pada u oi je i odreena
kontradiktornost u njihovim ocjenama. Strane sudije i tuioci im smetaju kada su u
pitanju predmeti ratnih zloina, ali nisu sigurni da bi se procesuiranje kriminala i korupcije
moglo izvesti bez njih.
Po meni iz toga proizlaze sve ove tube i osude Srba za ratne zloine. Bilo je na svim
stranama zloina, to ne moe niko negirati, ali uzmite samo u godinama: na hiljadu i neto
godina osueni su Srbi, na 140 godina osueni su Hrvati, a na mizernih 50 godina muslimani.
Ja sam miljenja da to prije odu, to bolje. (Doboj)
Ja bih osobno sve suce strance digao sa tih pozicija, odnosno ne bih ih ostavio u Sudu BiH,
jer smatram da imamo dovoljno obrazovanih ljudi. (Mostar)
Veina uesnika smatra da e odlazak meunarodnih sudija i tuilaca oslabiti sposobnost
bh. pravosua da se bori protiv organiziranog kriminala, ekonomskog kriminala i
korupcije. Smatra se da domae sudstvo kod procesuiranja korupcije esto pristaje na
kompromise jer nema hrabrosti i snage da stvari izvede do kraja. Vlada miljenje da je
domae pravosue graeno na stranakim i poslunikim odnosima te da su mu
politiari iz toga razloga uglavnom nedodirljivi.
Ako pogledamo taj kriminalni milje, kriminalci se lako udrue, nae sudstvo mora imati
snage da se suoava s njima i zbog toga mislim da su nam strane sudije jo potrebne.
(Zenica)
Kao primjer velike involviranosti politike u pravosudni sistem navoeni su primjeri
imenovanja nekih sudija kojima je glavna preporuka za tu funkciju bilo lanstvo ili
pripadnost odreenoj politikoj stranci. Neki uesnici su u kontekstu ovog pitanja
spomenuli da je sudstvo u Hrvatskoj i Srbiji mnogo odlunije uhvatiti se ukotac s ovim
problemom i da nae sudstvo treba koristiti njihovu dobru praksu.
Zloupotreba dvojnog dravljanstva
Uesnici u svim grupama sloili su se da zloupotreba dvojnog dravljanstva znaajno
optereuje meudravne odnose izmeu drava u regiji, a posebno Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Oni takoer smatraju kako nije uredu da osobe s dvojnim
dravljanstvom izbjegavaju sudske postupke ili izdravanje ve izreenih zatvorskih kazni
prelazei iz jedne u drugu zemlju, a da pritom imaju zatitu jedne od tih zemalja. Iako su
se sloili da se te zloupotrebe ne bi mogle tolerirati bez podrke politiara i dravnih vlasti
koje takvim osobama pruaju zatitu, bilo je i miljenja kako ovoj pojavi pogoduje i
injenica da ustavi i drugi propisi nekih zemalja regije potpuno zabranjuju ili bitno
oteavaju izruenje njihovih dravljana. Iako je veina kao jedino rjeenje podravala stav
o potrebi potpisivanja meunarodnih sporazuma kojima e se regulirati ovo i druga
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
pitanja koja za sobom povlai dvojno dravljanstvo, bilo je i onih koji su se zaloili za
njegovo potpuno ukidanje. Njima instrument dvojnog dravljanstva smeta jer ono
dvostrukim dravljanima daje privilegiju da mogu glasati u vie drava.
Veina je istaknula da postoji nedostatak politike volje da se sprijei zloupotreba
dvojnog dravljanstva. Neki uesnici smatraju da osobe koje su zloupotrijebile dvojno
dravljanstvo to ne bi mogle uraditi bez podrke politiara i vlasti drave koje takvim
osobama pruaju zatitu pred zakonom.
To nije nikakvo bjeanje. Moje miljenje je da se oni sami dogovore. Ne moe on pobjei iz
jedne drave u drugu, a da ga druga prihvati. To je sve do vlasti. Kako on moe iz Sarajeva
doi do Imotskog, a da ga niko ne zna. To je, znai, ipak sve do vlasti. (Doboj)
Prekogranini kriminal
Iako je nekoliko uesnika navelo neke od uspjenih akcija domae i policija drugih drava
u regiji, to nije promijenilo stav veine da je nemogue nai efikasnu formulu za
suzbijanje prekograninog kriminala sve dok kriminalci svojim nelegalno steenim
novcem mogu kupiti zatitu od krivinog progona.
Sada se najee deava da taj krupni kriminal podravaju ljudi koji su na vrhu, na vlasti, i
to nije samo kod nas, nego i u susjednim dravama. Oni vode taj krupni kriminal, verc
duhana i droge, i svega ostaloga to se naziva krupni kriminal. Ima tu visokih dunosnika,
kako se sada moderno kae. (Zenica)
Rasprostranjeno je miljenje da kriminalne grupe, osim to koriste navodnu potkupljivost
dravnih slubenika, koriste i nedostatke u organizaciji granine slube. Iako nisu negirali
da su uinjeni znaajni pomaci ka njenom poboljanju, ope miljenje uesnika je da su
operativni kapaciteti Dravne granine slube BiH nedovoljni za potrebe pokrivanja
cjelokupne granice sa susjednim dravama.
Kad uzme naeg policajaca, granina policija - nije on zainteresiran, on ima mizernu plau,
njemu se valja pentrati po onim gudurama, a nekad je i nenaoruan, valja mu nekad i pucati,
zavisi od situacije. (Brko)
Uesnici smatraju da zbog financijskih i tehnikih problema razvoj granine slube nije zavren,
i to koriste kriminalci koji su veoma dobro uvezani. Na kraju, uesnici su se sloili da zbog
viedimenzionalnog i meunarodnog karaktera koji ova pojava ima, efikasna nacionalna
politika njenog suzbijanja ne moe se graditi ukoliko nema vrste suradnje policija u regiji.
Sve te radnje koje se tiu ilegalnih prelazaka granice deavaju se jer nam drava ne
funkcionira. Znai, drava treba da funkcionira i bit e sve uredu. (Doboj)
Suradnja s Tribunalom u Haagu
Pitanje da li suradnja s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY) u
Haagu treba biti uvjet za daljnje integracije zemalja regije u EU, izazvalo je razliite
odgovore kod uesnika, ovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Stav uesnika srpske
nacionalnosti je da suradnja s ICTY-em ne treba biti uvjet za daljnje evropske integracije
zemalja u regiji. Iako bi ovakav njihov stav mogao upuivati na drugaije zakljuke, oni
nisu osporili potrebu daljnjega procesuiranja optuenih za ratne zloine. Osporili su samo
mogunost da to dalje radi Tribunal u Haagu. U tom smislu predloili su da se svi predmeti
iz ICTY-a prebace u neki drugi sud ije bi sjedite bilo locirano u matinoj zemlji
optuenoga ili u nekoj drugoj koja nije bila ukljuena u sukobe u bivoj Jugoslaviji. Kao
razlozi izrazito negativnog stava prema ICTY-u navoeni su njegov nepravedan i
neobjektivan odnos prema optuenicima iz srpskog naroda.
STRANA
81
STRANA
82
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Pa ne treba biti uslov za nastavak integracija, jer Haag je smijean sud u principu, i to je van
pameti. Kad pogledate neke njihove tuioce, neki na pripravnik bolji je nego njihov sudija.
Maloprije neko ree - to je samo pranje para. Politiki sud, i eto ti. To je moje miljenje, iako
neko moe da razmilja ovako ili onako. Sve se svelo na politiku. Ako emo tako, hajde da
sudimo za sve zloine. Neemo sada selektivno, ovi su krivi, a ovi nisu krivi. Kako ja mogu biti
kriv samo zato to sam Srbin. (Doboj)
Uesnici Bonjaci imali su drugaiji stav. Oni se protive bilo kakvom nastavku evropskih
integracija ukoliko on nije uvjetovan suradnjom s Tribunalom u Haagu.
Dok se ne uhvate svi ratni zloinci, jednostavno nema mogunosti da se sve zavri kako treba,
a pogotovo u pojedinim dravama. Ja mislim da bi bilo nelogino i nepravedno naspram nas u
BiH da oni idu ispred nas. Da mi koji smo rtva ostajemo, a ono koji su krivi idu dalje.
Deblokiranje evropskih integracija Srbije ili hapenje Ratka Mladia
Na pitanje ta misle o prijedlogu Evropske komisije da se Srbiji deblokira proces evropskih
integracija iako nije uhapen Ratko Mladi, uesnici srpske i bonjake nacionalnosti
ponovno su imali razliite stavove.
Uesnici srpske nacionalnosti bili su sretni zbog ovog prijedloga Evropske komisije. Iako
se nisu direktno izjasnili ni za ni protiv hapenja Ratka Mladia, jasno su indicirali da Srbiji
treba dati ansu, jer ona ne smije biti talac jednog ovjeka. Krivica mora biti
individualizirana kako bi se sa srpskog naroda skinula kolektivna odgovornost.
Ne mislim da meunarodna zajednica treba da ucjenjuju bilo koju zemlju u regiji, a pogotovo
oko evropske integracije te neke saradnje s nama. To je jedna suluda ucjena. Ko ima pravo da
nareuje da ispravni ljudi ispataju zbog toga bia. to bi ispravni ljudi jedne drave ispatali
zbog njih. (Brko)
Ne trebamo poistovjetiti narod s pojedincem. Ja sam za to. (Doboj)
Bonjaci se protive ovom prijedlogu. Oni smatraju da Evropska komisija ovim potezom
nagrauje Srbiju iako je ona vodila ratnu politiku u regiji. Hapenje hakog bjegunca
Ratka Mladia i dalje mora biti velika obaveza Srbije i iskljuiv uvjet da ona ue u EU.
Njihov odgovor na ovo pitanje ne korespondira s ranijim stavom o bezuvjetnom ulasku
svih drava regije u EU. Bonjaci se takoer protive mogunosti da Srbija ue u EU prije
Bosne i Hercegovine.
Ja mislim da je to ista nepravda i veliki ustupak Srbiji. Ako je Hrvatska ustupila svoje najvee
generale za koje se sumnjalo da su poinili zloini, pitam se onda zato je EU zamirila kada
je Srbija u pitanju, ako kod njih i sada vlada kriminal i korupcija. ini mi se da su oni probleme
Srbije prebacili preko RS-a, da se mi zabavimo o sebi i ne vidimo da su oni njima dali daljnji
prolaz i da oni ne moraju ispuniti taj uvjet. (Zenica)
Liberalizacija viznog reima
Pitanje liberalizacije viznog reima, sudei po komentarima, vrlo je vano pitanje za
graane Bosne i Hercegovine, posebno Bonjake. ak i manje ukljuene grupe ivnule su
kada ih je moderator zamolio da prokomentiraju odluku Evropske komisije da BiH, za
razliku od Srbije, Crne Gore i Makedonije, izostavi iz grupe zemalja za koje je predloena
liberalizacija viznog reima.
Mislim da su mogli s obzirom na to da su tehnike barijere prevladane. Stalno se pozivaju na
taj problem poetka izdavanja biometrijskih pasoa. Ustvari, sada bi trebali biti dosljedni
kako bi otklonili svaku sumnju da je stvar politike prirode.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Uesnici Bonjaci reagirali su vrlo burno. Veina je teko pronalazila rijei kojima bi opisala
svoje nezadovoljstvo i razoarenje ovom odlukom. Vie puta su ponovili da je za njih to
diskriminirajua odluka u pogledu ravnopravnosti u odnosu na druge konstitutivne
narode u BiH.
Iskreno, mi u BiH smo pogoeni tom odlukom. Mi smo kao rtva agresije i oekivali da e EU
dati pozitivan signal BiH bar neto prije Srbije, ako nita drugo. Meutim nije dolo do toga,
Srbija i Hrvatska su to dobile, to nama sada stvara jo veu nesigurnost jer svi ovi koji imaju
dvojno dravljanstvo, jednostavno, sada mogu da se etaju po Evropi, a Bonjaci koji ne mogu
imati ni srpsko ni hrvatsko dravljanstvo opet ostaju u nekoj fildan dravi. Mislim da je u BiH
ope ogorenje zbog takve odluke. (Zenica)
Uesnici su navodili i druge posljedice ovakve odluke. Spomenute su ograniene
mogunosti edukacije i strunog usavravanja, uspostavljanja poslovnih veza, kontakata
s ljudima razliitih kulture, povremenih radnih angamana itd. Iako mnogi od njih nisu
sebe vidjeli kao neposredne korisnike prednosti bezviznog kretanja, procjenjivali su da
bi liberalniji vizni reim uveliko koristio mladima.
Ova odluka uskrauje graanima neke od mogunosti za poboljavanje kvaliteta ivota i
profesionalnog usavravanja. Ukoliko bi ovjek i razmiljao da ode na neko usavravanje ili
neku dodatnu edukaciju, on se mora zamarati oko dobivanja viza. (Zenica)
Iako su uesnici Evropsku komisiju proglasili glavnim krivcem, bilo je i dosta komentara
da odgovornost za takvu odluku snose i bh. vlasti.
Iako svjesni da su propusti nastali krivicom vlasti, neki politiari su ovu odluku iskoristili za
podgrijavanje tenzija i politiziranje odluke. Smatram da nam nisu odobrili jer nismo ispunili
uvjete. Sad normalno mnogi politiari nastoje to ispolitizirati. Iz svojih stranakih interesa.
Ali ako nismo ispunili uvjete, vjerojatno Evropska zajednica i ne eli jedan presedan prema
nama da napravi, jer ako napravi jedan, mi smo nezasitni, odmah bismo traili i druge.
Veina dravnih slubenika se ipak nije uputala u to da li je odluka opravdana ili nije,
oni su radije priali o problemima koje imaju kada treba da pribave vizu za slubeno
putovanje u inozemstvo.
Eto i tu imamo jedno neshvaanje kod EU-a i drava lanica, koje znaju da mi dravni
slubenici idemo po pozivu radi nekakvih tih slubenih stvari i, recimo, daju nam nekakvu
vizu koja traje tri dana iskljuivo ili provode tu proceduru kao da smo poli da traimo
useljenje u te drave. To je apsurdno.
STRANA
83
STRANA
MONITORING
84
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
V. EKONOMSKE INTEGRACIJE
Prepreke razvoju ekonomije u BiH
Ovo je jedna od oblasti u kojoj su uesnici ipak imali veliki stepen suglasnosti bez obzira
na etniku i entitetsku pripadnost. Takoer, u ovoj oblasti su graani pokazali veliki
stepen informiranosti i razumijevanja razloga za zastoj u ekonomskom razvoju BiH koji
se pripisuje nizu faktora.

Odsustvo razvojnog koncepta. Drava nema sistemski pristup razvoju ekonomije

i jo nikada nije ponudila efikasan model koji bi premostio praznine nastale
raspadom privrednog sistema bive Jugoslavije u koji su bosanskohercegovake
kompanije prije rata bile visoko integrirane. Iako su pokazali razumijevanje za tekoe
tranzicije kroz koju BiH prolazi, veina uesnika nije bila spremna prihvatiti da se nije
moglo uraditi vie u izgradnji privrednih struktura koje su mogle pokrenuti vee
investicije, aktivirati privredne resurse zemlje i omoguiti veu zaposlenost.
Ali koja je to politika, koji su to politiari koji nisu u stanju da oive
privredu i ekonomiju, i onda nije ni udo to nam Evropa i EU postavlja te
kriterije jer ovakvi kakvi smo ne moemo mi njima biti oko vrata. (Brko)
Drava nema pozitivan odnos prema ljudima koji se bave biznisom. Uesnici
nisu sporili da je vezivanje za vanjske investicije samo pojas za spaavanje koji
treba hvatati, te su naglasili da drava ne treba zanemariti unutranje potencijale
koji takoer mogu potaknuti razvoj.
Drava koi firme koje rade uspjeno. Ona koi stvari da bi ile dobro. Ja
radim u vanjskotrgovinskoj firmi i znam da nas drava koi na svakom
koraku. Kada bi se drava vie bavila privredom, kada bi ona podravala
privrednike, nama bi bilo dobro. (Zenica)
Sadraji zakona koji reguliraju poslovno okruenje esto ovise o pritisku
odreenih politikih sponzora i ne stvaraju uvjete za privredni rast.
Politika visokih poreznih stopa spreava razvoj domae privrede i njihovo
smanjenje ili ukidanje u velikoj bi mjeri dodatno poboljalo performanse preduzea
i sauvalo mnogo radnih mjesta.
Politika se teko odrie svoga utjecaja na ekonomiju. Praksa proteiranja
povlatenih privrednih subjekata ne samo da gui natjecateljski duh ve mnoge
firme koje nisu u grupi favoriziranih vodi u propast.
Privatizacija u BiH nije bila metoda prestrukturiranja privrede, ve povlaivanje
interesima nekih nosilaca vlasti i tajkuna bliskih vlasti. Ogromni iznosi novca koji je
trebalo da bude usmjeren u njen razvoj zavrili su na privatnim raunima politikih
monika.
Veina uesnika smatra kako e evropski standardi, iako e biti potekoa da budu
primijenjeni u BiH, ipak natjerati privrednike da funkcioniraju na sasvim drugaiji nain.
Kao osnovne prednosti uvoenja standarda Evropske unije naveli su lake poslovanje te
veu sigurnost kod protoka kapitala, roba i radne snage.
Niko nee doi sa strane i ubaciti kapital u BiH dok god ne budemo u Evropskoj uniji. lanstvo
u EU-u znak je sigurnosti onima koji ulau kapital. (Zenica)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
Kupujmo domae
Kod veine uesnika postoji naelna sklonost ka domaim proizvodima, naroito kada je
hrana u pitanju. Ukoliko je u irokom spektru ponuene robe domai proizvod
konkurentan cijenom i kvalitetom, veina uesnika je izjavila da e mu pokloniti
povjerenje.
Gledam da uzimam domai proizvod i da je on proizveden to blie lokalnoj sredini u kojoj
ivim. To se odnosi na prehrambene proizvode, a za ostalu robu jednostavno znam ili regiju
ili privrednika koji je proizvodi i jednostavno iz tog razloga potraim tu robu. (Zenica)
Ako je iste kvalitete, naravno da emo se opredijeliti za domae proizvode. (Zenica)
Meutim, ako je domai proizvod lo ili je mnogo skuplji od slinoga stranog proizvoda,
nikad ga nee kupiti. Vaan razlog davanja prednosti domaim proizvodima je injenica
da to moe imati viestruko pozitivne efekte na jaanje domae privrede.
A ako nema alternativnih domaih proizvoda, uesnici se radije opredjeljuju za proizvode
iz zemalja s kojima postoji odreena kulturna slinost. U tom pogledu navodili su
proizvode iz zemalja bive Jugoslavije. Uesnici smatraju da logiku ovakve preferencije
treba traiti u injenici decenijske povezanosti s dravama koje su nastale s raspadom
Jugoslavije. Uesnici su privrenost tim proizvodima tumaili kao naviku ili kao izraz
povjerenja u kvalitet robe koja se proizvodila u bivoj Jugoslaviji.
Ja mislim da veina ljudi evo u Mostaru gleda hrvatski proizvod kao domai proizvod. Bar
u mome okruenju. Mislim da je to iz navike. (Mostar)
Meutim, na pitanje koji faktori utiu na njihovu odluku pri kupovini, odgovori su bili
razliiti. Neki uesnici su davali prednost kvalitetu, neki zemlji proizvodnje ili ak brendu,
no za veinu je najvaniji faktor cijena. Kada je cijena u pitanju, njihov odnos prema
stranim markama gotovo je isti kao i prema domaim brendovima.
Veina uesnika vjeruje da je mogue uticati na podizanje popularnosti domaih
proizvoda i ukazali su na znaaj reklamiranja i organiziranja kampanja koje promoviraju
domae proizvode. U vezi s tim zamjerke veine uesnika odnosile su se na indolentno
ponaanje bh. proizvoaa prema znaaju reklame. Ispitanici su iskazali znatan stepen
nezadovoljstva ponaanjem politiara koji daju lo primjer jer se ne opredjeljuju za
domae proizvode iako u javnosti esto pozivaju na ekonomski patriotizam te vrste.
Mislim da su marketing i promocija domae proizvodnje na ovim prostorima znatno ispod
nivou drugih razvijenih zemalja. (Doboj)
Meutim, uesnici iz grupe privrednika su istaknuli da iako bosanskohercegovaki
potroai deklarativno podravaju kupovinu domaih proizvoda, oni se esto ne
ponaaju u skladu s tim. Razloge takvog ponaanja neki su pronalazili u jo uvijek
neformiranoj svijesti domaih potroaa o ekonomskom znaaju kupovine domaih
proizvoda, drugi su to pripisivali nekoj vrsti ekonomskog patriotizma prema nekoj od
drava iz susjedstva, a bilo je i onih koji su razloge za to pronalazili u nedovoljnom
koritenju marketinga.
Nekada je postojala akcija kupujmo domae. Bilo je i inicijativa nekih politikih stranaka da
se uvedu carine za odreene vrste proizvoda. Bilo je dosta toga, ali ne znam koliko su te akcije
bile uspjene. Bude npr. akcija u Sarajevu kupujmo domae, odri se sajam, posjeti ga 200
ljudi i opet propadne. (Mostar)
Privrednici su se sloili da je suvie liberalna vanjskotrgovinska politika dovela do jakog
STRANA
85
STRANA
86
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
ulaska stranih konkurenata i guenja domaeg trita. Uslijed ekspanzije jeftinih

proizvoda iz inozemstva ostavljeno je malo ili nimalo prostora za plasman domaih.
Uesnici su i kod ove teme veliki dio krivice pripisali dravi. Neki su se direktno alili na
nedostatak dravne kontrole vanjskotrgovinskih transakcija, neki su se zalagali za
uvoenje antidamping mjera, kao i uvoenje tehnikih barijera.
Primjena CEFTA-e
Uesnicu iz grupe privrednika nisu mogli ocijeniti efekte primjene Sporazuma o slobodnoj
trgovini srednjoevropskih zemalja (CEFTA) pravdajui to kratkim vremenskim periodom
od njegovog stupanja na snagu, ali su u principu imali pozitivan stav prema njemu. Veina
misli da je CEFTA dobar model meusobnog trgovanja izmeu zemalja u regiji, jer ukida
carine na gotove proizvode, repromaterijal i opremu.
Prvo moram rei da je CEFTA kao sporazum, kada bi se u cijelosti proveo, bez ikakvih zareza
i bez ikakvih manipuliranja s tim, koristan za Bosnu i Hercegovinu. Naravno da je on smanjio
carine na gotove proizvode, na repromaterijal, na opremu, i to bi da Bosna i Hercegovina ima
strategiju dinamikog razvoja, bilo od velike koristi za nju.
Mogunost lakeg ulaska na tee dostupna susjedna trita takoer je spomenuta kao
pogodnost ovog sporazuma. Meutim, pripremljenost BiH za provedbu ovoga i slinih
bescarinskih sporazuma ocijenjena je negativno. Bosna i Hercegovina je u proces
implementacije ovog sporazuma ula bez institucija koje su za to neophodne.
Meutim, ima nekoliko lanova u tome sporazumu koje Bosna i Hercegovina ne eli ili nije
u stanju da ispuni. Prije bih rekao da ne eli. To je kada se radi o uspostavljanju institucija za
kontrolu kvaliteta i certifikaciju proizvoda, onda i njihovom meusobnom priznavanju. Mi
smo po jednom od lanova iz ranijeg sporazuma o slobodnoj trgovini bili obavezni da
izgradimo te institucije, osposobimo ih i educiramo, i akreditiramo da one mogu vriti
kontrolu proizvoda koji ulaze u BiH. Da smo to uradili, sada ne bismo imali ovo smee koje
dolazi iz Evrope po niskim cijenama, od kojeg mnogi ljudi obolijevaju, hrane jako sumnjivog
kvaliteta, proizvoda sumnjivog kvaliteta.
Iako su se generalno pozitivno izjasnili o CEFTA-i, nekoliko uesnika ukazalo je da ima jo
puno stvari na kojima BiH treba raditi da bi dola do pozitivnih rezultata koje ovaj
sporazum omoguava. Uesnici su navodili da su privrednici BiH, a posebno oni koji se
bave proizvodnjom i prometom hrane, izloeni velikim problemima kada pokuaju svoju
robu plasirati u zemlje CEFTA-e. Izmeu ostalog, od privrednika se trai da na graninim
prijelazima sa zemljama CEFTA-e u regiji kvalitet svoje robe dokumentiraju certifikatom
izdanim u meunarodno akreditiranim institucijama koje u BiH jo nisu oformljene, kao
npr. akreditirani laboratoriji za kontrolu kvaliteta. Zbog nepriznavanja bh. dokumenata
kvalitet proizvoda prilikom ulaska u Evropsku uniju ili neku od zemalja CEFTA-e obavljaju
akreditirani laboratoriji tih zemalja. Uzorci iz svake poiljke robe se ispituju u njihovim
laboratorijima, to je ne samo vremenski dug ve i skup proces.
Naravno, kada vi vrite certificiranje u inostranstvu to zahtijeva sredstva. To je jedan nain
odlijevanja kapitala. Drugi put kapital se odliva jer kada vi vrite certifikaciju u njihovoj zemlji
da biste dobili certifikat njihovog kvaliteta, onda se pred vas postavljaju neki tehniki uvjeti
koji vjerojatno nisu predvieni za njihove kompanije. Trei je to se vrlo esto trai da se tim
probama prisustvuje direktno. To ponovo zahtijeva odreena sredstva.
Interesantan je stav graana iz ostalih grupa uesnika koji smatraju da je odluka Ustavnog
suda BiH o stavljanju izvan snage Zakona o zatiti domae proizvodnje u sklopu sporazuma
CEFTA-e opravdana. Uesnici su ukazali da je CEFTA meunarodni sporazum iz kojeg vie
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
nema izlaza i svi oni koji pokuavaju raditi suprotno njegovim odredbama moraju
raunati na odreene sankcije kod Evropske unije. Veina uesnika se sloila da BiH mora
zatititi domau proizvodnju od prekomjernog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Srbije
i Hrvatske, ali to ni u kom sluaju ne smije biti uinjeno donoenjem zakona koji e
povrijediti odredbe CEFTA-e.
Sporazum CEFTA, po miljenju veine uesnika, otvara irok spektar mogunosti za
proizvoae iz Bosne i Hercegovine. Bitan uvjet da se te mogunosti iskoriste jeste
podizanje nivoa konkurentnosti domaih proizvoaa. Oni su se takoer sloili da je
CEFTA velika prijetnja firmama slabe konkurentnosti, ali za njih je to takoer ansa da na
novim tritima nau poslovne ili strateke partnere s kojima e ui u novi i kvalitetniji
poslovni ciklus.
Na pitanje koliko se u Vanjskotrgovinskoj komori prate uinci koje je CEFTA do sada imala
na privredu BiH, uesnici smatraju da su to uglavnom povrne analize. To to
Vanjskotrgovinska komora nema svoja predstavnitva u zemljama CEFTA-e u regiji, po
njima, takoer je znak nezbiljnog pristupa drave prema mogunostima koje ovaj
sporazum otvara privredi BiH.
Bankarski sektor
Sudei prema komentarima, u pogledu financiranja banke su bolna taka za privrednike.
Iako je bilo znaajnog sueljavanja argumenata, miljenje veine je da bankarski sektor
ne moe odgovoriti potrebama privrednika. Bilo je puno komentara da su banke
uglavnom okrenute stanovnitvu gdje su kamatne stope vie, pa je vea i mogunost
ostvarivanja profita, da nee da posluju s privrednim subjektima jer im je tu rizik vei, a
bilo je ak i sumnji da kako su to veinom strane banke, ne postoji patriotski osjeaj
prema zemlji Bosni i Hercegovini.
Banke u ovom sluaju zaista ne igraju nikakvu ulogu u poticaju i razvijanju ekonomije u BiH
jer nisu bosanske. Banke posluju po svojim principima, one nemaju patriotski osjeaj prema
BiH. U procesu privatizacije nismo vodili rauna koliko banaka emo privatizirati. Trebalo ih
je privatizirati po principu 49% neka ima stranac, a mi 51%, da imamo onu zlatnu dionicu
koja e nam omoguiti da kreiramo politiku i odreujemo kamatne stope.
Svi su se sloili da su aktivne kamatne stope enormno visoke.
Kamatne stope su jako visoke. Sve firme koje dolaze u Bosnu u Hercegovinu i nude ovdje
svoje proizvode kreditiraju se u svojim vlastitim zemljama. ak i mjeovite firme ne uzimaju
kredite u BiH zbog visokih kamatnih stopa, nego te kredite uzimaju u svojim zemljama gdje
je kamatna stopa povoljnija.
Iako su se privrednici nadali da e se situacija popraviti s osnivanjem razvojnih banaka,
to se nije desilo. Uesnici su optuili Razvojnu banku Federacije BiH da vri neselektivnu
i politiki dirigiranu politiku odobravanja kredita.
Razvojna banka nije osnovana zbog komercijalne aktivnosti, nego zbog podrke privredi,
poljoprivredi. Efekti toga ne postoje, sistem ne postoji. A, naravno, sve e banke boriti za svoj
profit, pa zato se i zove banka.
Privrednici su izrazito kritini prema poreznom sistemu Federacije BiH. Imali su dosta
primjedbi na visinu poreza na dohodak, poreza na dobit i nedostatak poreznih olakica.
Stopa PDV-a, meutim, nije visoka, neki ak misle i da je najmanja u Evropi.
STRANA
87
STRANA
88
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Prepreke za izvoz
Veina uesnika smatra da je Bosna i Hercegovina u mogunosti da ostvaruje znaajno
vei izvoz sa znatno drugaijom izvozno-proizvodnom strukturom nego to je bila do
sada. Izvoz u kome sada dominiraju sirovine, poluproizvodi, odnosno proizvodi niih faza
obrade ne bi vie smio biti osnovna vanjskotrgovinska orijentacija BiH. Za mnoge
uesnike podatak da BiH ima znaajan deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom bio je
argument za tvrdnju da su u ovoj oblasti potrebna znatna poboljanja uvjeta. Veina je
krivicu za to nalazila u nemaru drave i njenih institucija, ali je bilo i uesnika koji su
sugerirali da treba otvoreno govoriti kako veina bosanskohercegovakih firmi malo radi
na izgradnji svoje konkurentnosti.
Prole sedmice sam bio sedam dana u Ljubljani i Mariboru. Jedini na proizvod koji sam
naao u svim trgovinama u kojima samo kupovao bilo je Bimal ulje. ak mi je dolo da
ljudima napiem estitku i postavim pitanje kako su uspjeli? Naao sam ga u Merkatoru. U
ovim manjim trgovinama, da ne priam, naravno da ga nema.
Ovo kako ste vi nali taj proizvod, ja sam u Crnoj Gori naao samo Violetine maramice, da
mogu suze obrisati njima; iz Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori.
Drava ne daje izvozne stimulacije i kredite izvoznicima. Neki uesnici su u uskraivanju
dravne financijske pomoi izvoznicima pronalazili razloge vanjskotrgovinskog deficita,
priali o tome kako se izvoznici snalaze i kako im je financijska podrka uskraena.
Da smo uveli instrumente kojima bi drava sufinancirala ili davala poticaja izvoznicima,
vjerojatno ne bismo ni imali ovoliki debalans u vanjskoj trgovini. Poto ih nemamo, morat
emo se onda moliti Bogu da se zadre ove strane organizacije. Ne govorim o OHR-u, govorim
o nekim drugim institucijama koje praktino i vode ekonomsku politiku ove zemlje.
Uesnici su naveli i niz mjera direktne pomoi koju drava ogranieno ili uope ne prua
izvoznicima. To se odnosi na nedovrenost izgradnje institucija za educiranje,
osposobljavanje izvoznika i njihov organizirani nastup na inozemnim tritima. Uesnici
su istaknuli kako se proizvoai koji sada uglavnom izvoze direktno ne snalaze ba
najbolje na tritima vani, esto ne znaju prepoznati zamke koje se mogu pojaviti, ne
znaju kako da reagiraju i kome da se obrate kada su oteeni, ni kako se vode arbitrani
procesi. BiH takoer nema vanjskotrgovinsku mreu institucija koja bi pomagale
izvoznicima na odreenim tritima i promovirala bosanskohercegovaku privredu u
inozemstvu.
Privrednici su se alili da imaju puno problema dok dobiju vize za putovanja u
inozemstvo.
Pitanje financiranja izvoza stimuliralo je diskusiju o stranim investicijama. Na osnovu
velikog broja primjera koji su dati uesnici su se sloili da je u uvjetima oskudne domae
akumulacije sredstava priliv stranog kapitala jedini lijek za oporavak privrede i njen daljnji
razvoj. Takoer su se sloili da se Bosna i Hercegovina nije nametnula kao atraktivno
podruje za strana ulaganja. Dijelom je to zbog politike nestabilnosti, dijelom zbog
inertnosti dravnih institucija u promociji potencijala, zatim neadekvatnoj infrastrukturi
te zakonskim i regulatornim barijerama.
Jako je puno investitora odustalo od investiranja kod nas zbog procedura koje smo mi toliko
zakomplicirali da vie odbijaju nego to privlae.
Privrednici koji su uestvovali u diskusiji nisu zadovoljni uinkom Agencije za promociju
stranih investicija (FIPA), pa su preporuili da se vie koriste iskustva slinih agencija u
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
regiji, posebno Agencije za promociju izvoza i strana ulaganja (SIEPA) iz Srbije.

Drave regije imaju mnogo bolje rezultate u privlaenju stranih investitora. Kao pozitivan
primjer naveli su Srbiju koja je u pogledu priliva greenfield investicija lider u regiji.
Sve zemlje koje su htjele da privuku strane investitore uloile su u infrastrukturu, napravile hale
i sa stranim investitorima kontaktiraju prije nego to e doi, u koju granu oni imaju namjeru da
investiraju, ta e proizvoditi, educiraju kadar koji mu treba i stvaraju druge pretpostavke zbog
kojih e investitor eljeti da doe. Ne dolazi niko ovdje iz ljubavi i nekih stratekih ciljeva, dolaze
ovdje upravo zbog toga da zarade neto vie nego u nekim drugim zemljama.
Nizak nivo konkurentnosti bh. firmi takoer je jedna od barijera za postizanje boljih izvoznih
rezultata. Uesnici su navodili brojne primjere o tome kako domae firme zapostavljaju
vane oblasti poslovanja, kao to su izgraivanje ljudskih resursa, njihova edukacija,
marketing i promocija te podizanje nivoa tehnoloke spremnosti.
Mi kao poslodavci znamo da je za nas jedan bitan uvjet uspostava ekonomsko-socijalnog
vijea na dravnom nivou. Rok za njegovo formiranje bio je 30. septembar prole godine. I do
dan-danas to ekonomsko-socijalno vijee na dravnom nivou nije uspostavljeno i mi direktno
trpimo posljedice jer nemamo mogunosti da razvijamo partnerstvo i dijalog s vlastima na
dravnom nivou u rjeavanju pitanja koja su u njihovoj nadlenosti.
Veina uesnika je navela da privatni sektor trenutno ima problema u dobivanju kadrova
koji posjeduju nivo znanja i vjetina potreban za ozbiljniji izlazak na svjetsko trite, jer
trite rada ne nudi potreban profil kadrova. Dobar broj uesnika alio se na to da su kadrovi
koji se obrazuju nepripremljeni za rad u privredi. Ukazali su i na pojavu da obrazovani ljudi
preferiraju zapoljavanje u dravnoj slubi.
Korupcija
Tema korupcije bila je jedna od vrlo inspirativnih tema za uesnike. Diskusije su se
uglavnom zadravale na nivou opisivanja ove pojave, ali malo je bilo onih koji su nudili
rjeenja za njeno suzbijanje. Optuivani su uglavnom politiari i dravna administracija,
mada se i zdravstvo esto pojavljivalo kao oblast u kojoj je izraena korupcija.
Ne samo da se raspisuju tenderi po neijoj mjeri, nego se i favoriziraju dobavljai po mjeri. Ako
napravite lo tender koji e biti oboren po tom zakonu, dok se drugi ne raspie, stari dobavljai
nastavljaju snabdijevanje te iste firme. Tu je zakon na strani korupcije javno i otvoreno.
O sadraju Zakona o javnim nabavkama uesnici su se uglavnom pohvalno izjanjavali.
Prema njima, korupciju ne proizvodi lo zakon, ve njegova loa primjena koja se
prilagoava interesima davalaca mita. Uesnici su se alili na rad Ureda za rjeavanje albi.
Veina je bila miljenja da iako postoje odreena poboljanja u njegovom radu, Ured jo
uvijek ne vri onu funkciju koja se od njega oekuje. Uesnici su to pripisali njegovom
viegodinjem neradu, koji je rezultirao ogromnim brojem predmeta, a bilo je kritike i na
strunost ljudi koji tamo rade.
Da o javnim nabavkama i ne govorimo. U javnim nabavkama se vie posla napravi kroz anekse
ugovora o javnim nabavkama nego kroz glavni tender. Oni koji pripremaju dokumentaciju na
tenderima ve su dobili odreeno mito i pravi se tender prema uzorku za onu firmu od koje e
se neto kupiti. A na tendere samo to sliku ne stavljaju. Onda druga stvar. Onaj koji je izgubio
na tenderu moe mjesecima da blokira onoga koji je dobio, jer ti uredi za albe su pretrpani
albama.
Vrlo je uoljivo bilo da uesnici nisu priali o sprezi sudstva i politike, to se redovno
deava kada se isto pitanje postavi u fokus grupama graana.
STRANA
89
STRANA
90
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
VI. JAVNA UPRAVA

Iz diskusija je bilo teko izvesti zakljuak kome su upuivane kritike, javnim dunosnicima
ili dravnim slubenicima, ali su vrlo jasne njihove indicije da e napredak u procesu
evropskih integracija biti ogranien trenutnim kapacitetima bh. administracije. Uesnici
u svim grupama su pokazali iznenaujue jednoglasan stav da je administracija kamen
spoticanja u bilo kavom pokuaju da se stvari u Bosni i Hercegovini dovedu u normalnije
stanje. Nakon sumiranja njihovih komentara, u mogunosti smo dati slijedei opis
kljunih odlika bh. administracije. Dravnu slubu karakterizira visok stepen politizacije
na svim hijerarhijskim nivoima, nedostatak osoblja koje posjeduje znanja i vjetine da
povue ovaj proces naprijed, neefikasnost i inertnost za bilo koju vrstu modernizacije.
Mislim da institucije BiH imaju velikih problema s kadrovskom politikom bez obzira da li se
radi o dravnim slubenicima ili namjetenicima. Mislim da to prije svega poinje od sistema
obrazovanja u BiH koji stvarno proizvodi neadekvatne kadrove. Izlazi generacija za
generacijom, a ne prate se stvarne potrebe ni dravne administracije ni privrede u BiH. E sad
jo kad uzmete pojedinane institucije, onda moete vidjeti da i od tih malobrojnih dravnih
slubenika u veinom nepopunjenim institucijama veina njih nije na adekvatan nain
sposobna obavljati zadatke na kojima je.
Na poetku diskusije o ovoj temi meu dravnim slubenicima moderator je zamolio
uesnike da prokomentiraju nalaze nekih studija koje su ustvrdile da je dravna
administracija nedovoljno pripremljena da radi na ispunjavanju zahtjeva iz Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju (SSP). Iako se svi nisu slagali s tvrdnjom koju je iznio moderator,
ipak je prevladalo miljenje da Bosna i Hercegovina ima razloga za brigu. Administrativni
kapaciteti BiH znatno su slabiji od onih koji su potrebni zemlji koja ima aspiracija postati
lanicom Evropske unije. Iako je proces modernizacije administracije zapoeo prije nego
to je BiH ula u proces evropskih integracija, ona jo uvijek nije dosegla potreban nivo
spremnosti za tako ozbiljan posao. Uesnici su se sloili da u je institucijama izraen
nedostatak strunog osoblja. Naglaeno je i da je u prethodnim godinama zapoljavano
previe ljudi s neodgovarajuim obrazovanjem. Time je u veini institucija stvorena
brojana nadmo dravnih namjetenika iji je posao u sutini logistiki, dok
visokokvalificiranih ljudi koji su u stanju da planiraju i provode politike nema dovoljno.
Iako su mnogi oekivali da e se s formiranjem Agencije za dravne slubenike stvari u
voenju kadrovske politike popraviti, dosadanja praksa ih je demantirala. Naprotiv,
uvoenje Agencije mnogo je stvari u kadrovskoj politici uinilo loijim. Iako se nisu
uputali u opisivanje detalja, uesnici su spomenuli da su ministri prije uspostave
Agencije za dravne slubenike imali mnogo vie slobode u izboru svojih suradnika.
Po Zakonu o dravnoj slubi uvedena je Agencija za dravne slubenike. Ona nije skoro nita
doprinijela kada je u pitanju voenje kvalitetnije kadrovske politike. Jedna moja kolegica mi
je rekla da je stanje bilo puno bolje prije nego to je uveden ovaj zakon jer je ministar prije
imao pravo da dovede nekoga za koga zna da je stvarno struan. A sada nama Agencija
dovodi svakakve ljude. Sama ona svojim primjerom pokazuje koliko smo kadrovski slabi i
nepopunjeni.
Nedostatak legitimnih naina procjene rada i rezultata umanjuje entuzijazam zaposlenih.
Plae i uvjeti rada u administrativnim slubama ne prate one koji prevladavaju u
privatnom sektoru, zbog ega se javlja ne samo pad motivacije zaposlenih ve i odliv
kvalitetnog osoblja.
Nema sistemskog pristupa u kadrovskoj politici, sistem vrijednosti je ozbiljno naruen, tako
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
da neki idu logikom da je nekada bolje nita ne raditi. Evo ja u iznijeti svoj primjer: sve to
vie radim, sve vie sam izloena nekom psiholokom pritisku. Bolje prolazi onaj koji ne
sagorijeva na poslu.
Apatija kod dravnih slubenika ne postoji zbog zadataka koje imaju, koji su pred njima i
koje treba uraditi, ve upravo zbog toga to im se dodjeljuje vea odgovornosti nego drugima,
a zato nisu adekvatno nagraeni ni zatieni. I onda dolazimo do toga da ovjek posumnja
u svoj zdrav razum i svoje postupke: da li mu se zapravo isplati hoe li raditi i poduzimati bilo
kakve aktivnosti a isto tako taj nekakav sistem nagraivanja i napredovanja apsolutno ne
postoji niti je bilo kada zaivio.
Iako je problem nedostatka strunih kadrova identificiran kao najvei problem, puno se
prialo o nedovoljnoj ili neadekvatnoj edukaciji. Obuka u slubama nije sistematski
organizirana niti je u potpunosti voena stvarnim potrebama.
A da ne govorim o opremljenosti, edukaciji, to je poraavajue. Evo mi jo pjeke sve radimo,
nemamo informatike opreme, edukacija nikakva. Jedino to je po zakonu jeste da dravni
slubenik mora imati poloen struni ispit. Ali struna edukacija nita. Ljudi nisu educirani,
ne znaju, mora im pomoi u njihovom radu.
Mislim da generalno sve institucije BiH zaostaju i s tehnikom pripremom a pogotovo s
edukacijom kadrova. I osiguranja bilo kakvog kolovanja, i edukacije, i bilo kakve literature,
i bilo kakvih pravilnika, bilo kakvih uputstava, to se tie kadrovske politike i upoznavanja s
razvojem odreenih dogaanja u pojedinim sektorima.
Obuka i obrazovanje realiziraju se uglavnom zahvaljujui meunarodnoj pomoi, koja
je esto neprikladna i neprimjenjiva. Institucijama Evropske unije je prigovoreno da nisu
uradile kvalitetne pripreme za transfer znanja prema lokalnom osoblju. Eksperti koje
angaira Evropska komisija ponekad se ne snalaze ba najbolje u vezi s educiranjem
lokalnog osoblja. Navoeno je dosta primjera da meunarodni eksperti forsiraju
primjenu nekih evropskih rjeenja koja su u kontradikciji s naom realnou. Uesnici koji
su imali takvih iskustava kau da su zbog toga postali mnogo obazriviji kod prihvaanja
takvih zahtjeva.
Iz svoga dosadanjeg iskustva moram rei da i ovi iz evropskih institucija nisu dovoljno dobro
pripremljeni da bi nam to mogli prenijeti. To je za nas, kako da kaem, neprihvatljivo, nama
nejasno, nejasan jezik, i ovo kako jo nismo sredili stanje, kako se izalo iz rata, i jo dobijemo
tako lou uputu.
Uesnici su se takoer alili da nemaju pristup ni uputstva u vezi s direktivama koje su im
potrebne za posao usklaivanja pravnih propisa BiH s pravnim naslijeem EU-a jer se
kod nas kasno krenulo s njihovim prevoenjem. Direkcija za evropske integracija im je
tu malo od pomoi. Ona ih uglavnom upuuje da se konsultiraju s kolegama iz Hrvatske
i Srbije koji su vie odmakli u tome poslu.
Ja sam lan vie radnih grupa koje imaju zadatak da usklauju nae zakone iz raznih oblasti
s evropskim direktivama. ta su problemi koje mi pravnici imamo kada je u pitanju
usklaivanje domaih propisa sa propisima EU-a. Koliko je meni poznato, mi imamo neki
prijelazni period od est godina da ispotujemo zahtjeve iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju. Meutim, meni se ini da je to nemogue uraditi u tome vremenskom okviru s
obzirom na to da nemamo prevedene propise, odnosno nemamo dokument s kojim emo
uskladiti ove nae domae propise.
Kao poseban problem uesnici su istaknuli nedostatak kvalitetne, jasne i kontinuirane
resorne i meuresorne komunikacije i koordinacije. Primjedbe su se uglavnom odnosile
STRANA
91
STRANA
92
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
na to da pojedine stranke zakone ne procjenjuju po kvalitetu sadraja, ve da li on

odgovara njihovim politikim interesima i favoriziranim subjektima. Ope je miljenje da
se poslanici u parlamentima ne ponaaju odgovorno i da se zbog toga usvaja malo
zakona iako se oni redovno i na vrijeme pripreme.
Federalno ministarstvo razvoja i poduzetnitva je poetkom godine realiziralo program
razvoja poduzetnitva u naredih pet godina. Ja bih rekao dosta dobro i preuzimajui sve
evropske direktive koje reguliraju tu oblast. Meutim, problem je u tome to je taj dokument
trebalo da bude dio ukupne strategije industrijskog razvoja u Federaciji. Ja kao dravni
slubenik u resornom ministarstvu to sam pratio nekoliko mjeseci i u ovom momentu uope
ne znam da li je ta strategija razvoja usvojena do dan-danas.
Ne znam ta rade moji u upravi. Znam da ih ima puno, a kad meni neto treba, nema ih
nigdje. Po pet puta ih nekada zovem telefonom, onda im poaljem faks, a oni kau: mi to
nismo dobili. Tu je problem a, recimo, ljudi s kojima ja radim: oni hoe da rade i hoe da rade
bolje, ali mi nemamo adekvatnog pristupa vaeim propisima. Ti propisi postoje, ali ja nikada
nisam dobio nijedan, nego sam ih skinuo s interneta. Ova moja uprava nije donijela ni one
pravilnike koje moe donijeti direktor. Mislim da je to problem i mislim da sve odrauje politika
odozgor.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
S A E TA K
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
VII. UZROCI NEUSPJEHA BiH NA EVROPSKOM PUTU

Uvjeti koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti treba da budu javni, treba da budu obznanjeni.
Takoer bi bilo dobro da se objasne i mape puta. Znai, kada bi se sve to radilo javno, onda
bi ovo trebalo biti poznato svakom graaninu.
Od obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju koje e Bosna i Hercegovina najtee
ispuniti prvo je spomenuta ekologija, to je iznenaujue. Uesnici su to obrazlagali
argumentima da je BiH ekoloki zaputena zemlja, da graani i vlasti imaju nizak nivo
senzibilnosti za pitanja zatite prirodnog okolia, da sistem ekoloke zatite u Bosni i
Hercegovini nije u skladu sa standardima EU-a, te da je prilagoavanje tim standardima
financijski vrlo zahtjevan poduhvat.
U oblasti ekologije u BiH nisu nikad poduzete neke stvarne aktivnosti, bilo da su
zakonodavne aktivnosti ili su samo praktine, tu smo u totalnom zaostatku i imamo neku
ogromnu prazninu.
Ekologija, naprimjer. Tu ima jako puno problema. Na lokalnom nivou ne mogu se ni o emu
dogovoriti. Niko nee prihvatiti da na njegovom podruju postoji neka deponija koja
ispunjava sve standarde EU-a. Oni misle da je to izbaci na ledinu i zavren posao.
Poljoprivreda i zatita domae proizvodnje takoer su spomenute kao oblasti u kojima
BiH moe imati velikih problema. Veina uesnika smatra da poljoprivreda u naoj zemlji
nije bila u stratekom poloaju i da e njeno prilagoavanje zahtjevima Evropske unije biti
dug i vrlo bolan proces za poljoprivredne proizvoae. Na kraju su se sloili da e
najmanje problema biti kod usvajanja ekonomskih standarda, jer taj proces ne zavisi
toliko od volje bh. vlasti, ve od djelovanja trinih mehanizma.
S obzirom na to da veina Sporazuma predstavlja jednu vrstu trgovinskog sporazuma EUa i BiH, mislim da e nam taj dio predstavljati najmanje problema. Radi se o klasinom
ugovoru o trgovini, gdje emo mi s vremenom, zapravo, bez problema primjenjivati te
odredbe u ovoj slobodnoj trgovini. A mislim da emo najvie problema imati s uvoenjem i
primjenom acquisa i standarda EU-a, u svim institucijama i sektorima BiH.
Postoje bitne razlike izmeu ispitanika razliitih nacionalnosti vezano za to gdje jo treba
traiti uzroke neuspjeha BiH u pogledu evropskih integracija.
Grupa ispitanika srpske nacionalnosti suglasna je u iskazanom nezadovoljstvu
angamanom meunarodne zajednice i otvorila je pitanje njezinih stvarnih mogunosti
da utjee na tok dogaaja u Bosni i Hercegovini. Ciljevi meunarodne zajednice i nain
angairanja nisu bili precizno definirani ni javnosti saopavani na otvoren i jasan nain;
pribjegavanje ad hoc rjeenjima je esto bilo kontraproduktivno. Meunarodnoj zajednici
je takoer prigovoreno da je imala puno pogreaka u identificiranju i nametanju
prioriteta u voenju tranzicije Bosne i Hercegovine. Smatra se da su ekonomija i razvoj
poduzetnitva oblasti koje je meunarodna zajednica naroito zapostavljala. Uesnici
su vrlo negativno ocijenili i sutinu niza reformskih projekata koji su voeni pod njezinim
patronatom. U tome kontekstu najvie su kritizirali reformu pravosua i reformu policije.
Postoje i brojne greke u pristupu Evropske unije, odnosno njenih institucija i meunarodne
zajednice, generalno, prema Bosni i Hercegovini. Evidentno je njihovo nepoznavanje nekih
osnovnih pojmova o BiH, naoj strukturi, kako ustavnoj, tako zakonodavnoj i cjelokupnim
zbivanjima koja su obiljeila posljednje razdoblje u naoj zemlji.
STRANA
93
STRANA
94
MONITORING
UPOREDNI
S A E TA K
I Z V J E TA J Z A
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Dosta uesnika drugih nacionalnosti smatra da meunarodno upravljanje ne samo da

ograniava dravni suverenitet BiH ve je i tehniki vrlo upitno da li je drava s takvim
oblikom mentorstva uope prihvatljiva za Evropsku uniju. Veina smatra da je u politici
EU-a prema Bosni i Hercegovini bilo dosta politikih improvizacija, dvostrukih kriterija i
neprincipijelnih pritisaka te da je meunarodna zajednica na nau zemlju gledala oima
predrasuda. Iako ne sumnjaju u dobre namjere meunarodne zajednice da nam
pomogne, dosta ispitanika zamjera meunarodnoj zajednici da strategija koju je skrojila
za BiH nije uvijek odgovarala potrebama zemlje.
Kao to smo sad svjedoci ovoga Butmirskog procesa, kada su faktiki navrat-nanos htjeli da
nam za 15 ili mjesec dana ponude neko novo rjeenje koje bi trebalo da vrijedi godinama i
godinama, i to u godinama koje su za nas najvanije, ba za vrijeme procesa evropskih
integracija.
Postoje uoljive, iako oekivane razlike izmeu ispitanika razliitih nacionalnosti o pitanju
ustavnih prepreka koje usporavaju evropske integracije. Jasno su vidljive razlike u
injenici da uesnici srpske nacionalnosti vide dejtonski Ustav BiH kao svetinju, dok
Bonjaci zahtijevaju promjenu dejtonskog koncepta drave. Bitno je, meutim, istai da
u odnosu na ranija istraivanja koja je provodila Vanjskopolitika inicijativa, naroito u
odnosu na period prije izbora 2006. godine, ispitanici srpske nacionalnosti sada javno
favoriziraju podjelu Bosne i Hercegovine.
Ispitanici bonjake i hrvatske nacionalnosti smatraju da je jedna od prepreka to to je
drava definirana kao zajednica dva entiteta s dva potpuno razliita administrativna
sistema. Smatraju da je praksa pokazala kako arhitektura odluivanja koja je u tu svrhu
uspostavljena ometa uspostavu funkcionalne i moderne drave i da u tome dijelu treba
napraviti izvjesna dotjerivanja.
Ono to je u drugim zemljama sluaj da je postignut nacionalni konsenzus, kod nas takav
konsenzus postoji samo na rijeima. Politiari ne odgovaraju nikome, ne odgovaraju
graanima. Oni odgovaraju samo svojim strankama, kotirani su i voeni iz svojih stranaka.
Ako se u ispunjavanju uvjeta isprijei neka situacija u kojoj jedna od stranka nee ostvariti
ono to je oekivala od tog sporazuma, ona e automatski dii konicu i cijeli proces e biti
doveden u pitanje.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
S A E TA K R E Z U LTATA I S P I T I VA N J A J AV N O G M N I J E N J A
PRISM RESEARCH za Vanjskopolitiku inicijativu BH (VPI BH)

Narativni saetak rezultata ispitivanja javnog mnijenja
Metodologija
Metod anketiranja:
Lini intervju u okviru domainstva ispitanika
Metod izbora domainstva:
Sluajni izbor Tehnika sluajnog kretanja
Metod izbora ispitanika: :
Princip zadnjeg roendana (ispitanik je osoba iz

domainstva starija od 18 godina koja je posljednja
imala roendan)
Veliina uzorka:
1050 ispitanika
Reprezentativnost:
Uzorak je reprezentativan na nivou BiH za

stanovnitvo od 18 i vie godina
Vrijeme anketiranja:
20.31. decembra 2009.
Instrument:
Upitnik za anketiranje dizajnirao je Prism Research
Glavni nalazi
Svi ispitanici podjednako smatraju da se BiH kree u pravcu poboljanja, a u pravcu
pogoranja kada su u pitanju evropske integracije (po 45%), s tim da je ispitanika koji
smatraju da se BiH u pitanju evropskih integracija kree u pravcu poboljanja skoro
dvostruko vie u Distriktu Brko nego u FBiH i RS-u (DB 87%, naspram FBiH 45% i RS 44%).
STRANA
95
STRANA
96
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
Ispitanici u principu podravaju ulazak BiH u EU, odnosno daju prosjenu ocjenu 3,3
prilikom ocjenjivanja u kojoj mjeri podravaju ulazak u EU, dajui ocjene od 1 do 4, pri
emu ocjena 1 znai jako ne podrava a ocjena 4 jako podrava. Daljnja analiza je
pokazala da ispitanici iz FBiH i Bonjaci u veoj mjeri podravaju ulazak BiH u EU nego
ispitanici iz RS-a te oni koji su srpske i hrvatske nacionalnosti.
Svi ispitanici na prvo mjesto stavljaju Hrvatsku kao dravu koja trenutno prednjai u
pregovorima o pridruivanju EU-u. Na drugom mjestu je Srbija, zatim Crna Gora,
Makedonija, dok je BiH na pretposljednjem mjestu, ispred Albanije - koju ispitanici stavljaju
na posljednje mjesto. Pri tome ispitanici iz FBiH ee smatraju da Hrvatska, Albanija i BiH
prednjae u ispunjavanju navedenih uvjeta u odnosu na ispitanike iz RS-a koji takvo
miljenje iznose kada su u pitanju Srbija, Crna Gora i Makedonija.
Svi ispitanici prilikom ocjenjivanja aktivnosti vlasti na svim nivoima u BiH usmjerene na
ispunjavanje uvjeta za pridruivanje EU-u daju prosjenu ocjenu 2,2 (ocjene se kreu od 1
do 4, pri emu ocjena 1 znai jako negativno a ocjena 4 jako pozitivno), to znai da u
principu nisu zadovoljni aktivnostima vlasti usmjerenim na ispunjavanje navedenih uvjeta.
Pri tome ispitanici iz RS-a i oni koji su srpske nacionalnosti pozitivnije ocjenjuju navedene
aktivnosti u odnosu na ispitanike iz FBiH, i Bonjake i Hrvate.
Oko polovine svih ispitanika smatra da nijedan nivo vlasti ne realizira zadatke koji su
potrebni da bi se naa zemlja u budunosti pridruila EU-u, nakon ega slijede oni koji nisu
znali / eljeli odgovoriti (16%). Na treem mjestu su ispitanici koji navode da su to dravne
vlasti (12%), dok su ostali odgovori zastupljeni ispod 8%. Da entitetske vlasti najbolje
realiziraju zadatke koji su potrebni da bi se naa zemlja u budunosti pridruila EU-u, ee
navode ispitanici iz RS-a nego oni koji ive u FBiH (17% naspram 2%).
Vie od polovine ispitanika koji su naveli da dravni, entitetski i kantonalni nivo vlasti
najbolje realizira zadatke koji su potrebni da bi se BiH pridruila EU-u, nije znalo ocijeniti koja
je to institucija (52%). Oko deset posto ispitanika smatra da navedene zadatke najbolje
realizira Vlada / institucije RS-a a podjednak broj njih navodi da je to VIjee ministara / Vlada
FBiH (po 11%). Pri tome, miljenje da Vlada / institucije RS-a rade najbolje u interesu
pridruivanja BiH EU-u najee iznose ispitanici srpske nacionalnosti.
Vie od polovine svih ispitanika najveom preprekom u realizaciji obaveza BiH za
pristupanje EU-u smatra domae politiare (56%), i ovaj odgovor je najzastupljeniji kod
ispitanika iz Distrikta Brko i ispitanika bonjake nacionalnosti. Drugi odgovor po
zastupljenosti je Ustav BiH, koji navodi oko desetak posto svih ispitanika, dok su preostali
odgovori rijetko navoeni.
Odgaanje liberalizacije viznog reima kod veeg dijela ispitanka nije direktno utjecalo na
njihove planove za putovanja (66%, i to ee navode ispitanici iz DB-a nego oni koji ive u
RS-u), dok ih neto manje od treine navodi da jeste (30%).
Ispitanici uglavnom smatraju da su i domae vlasti i Evropska unija podjednako odgovorni
zato to BiH nije dobila bezvizni reim s EU-om (47%). Nakon njih slijede oni koji smatraju
da su za to najodgovornije domae vlasti (36%), dok najmanji dio ispitanika navodi da je za
to odgovorna EU ili da nikoga ne smatraju odgovornim za navedeno stanje (po 7%).
Domae vlasti ee krive ispitanici iz FBiH i RS-a, i u najveoj mjeri ispitanici Bonjaci, u
odnosu na one iz DB-a koji ee od ostalih ne krive nikoga od navedenih, dok ispitanici
srpske nacionalnosti najodgovornijim smatraju Evropsku uniju.
Ispitanici prilikom ocjenjivanja u kojoj mjeri vjeruju da e ispunjavanje standarda EU
dovesti do poboljanja ekonomske situacije u BiH daju prosjenu ocjenu 2,1 (pri emu se
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
ocjene kreu od 1 do 4, i pri emu ocjena 1 znai uope ne vjerujem a ocjena 4 u

potpunosti vjerujem) i to u principu znai da nisu optimistini u pogledu ovog pitanja.
Pri tome ispitanici hrvatske nacionalnosti imaju vea oekivanja kada se radi o tome da
e ispunjavanje standarda EU-a dovesti do poboljanja ekonomske situacije u BiH u
odnosu na ispitanike srpske i bonjake nacionalnosti.
Kada se radi o ocjeni ispitanika o tome u kojoj mjeri vjeruju da su nai privrednici
sposobni da se takmie sa stranim firmama jednom kada uemo u EU, njihova prosjena
ocjena je 2,8 (pri emu ocjena 1 znai uope nisu sposobni a ocjena 4 u potpunosti su
sposobni), pri emu manju prosjenu ocjenu daju ispitanici iz RS-a i oni koji se
izjanjavaju kao Srbi, u odnosu na ispitanike iz FBiH, i Bonjake i Hrvate.
Oni koji su naveli da nai privrednici nisu sposobni da se takmie sa stranim firmama
jednom kada uemo u EU najee smatraju da je problem u dravnim strukturama
(67%), dok neto manje od etvrtine smatra da je problem u privrednicima (24%).
Ispitanici daju prosjenu ocjenu 2,6 kada se radi o tome u kojoj mjeri smatraju da su
dravni slubenici obueni i upoznati sa zahtjevima koji se postavljaju pred BiH u procesu
pridruivanja EU-u (ocjene se kreu od 1 do 4 pri emu ocjena 1 znai uope nisu obueni
i upoznati a ocjena 4 u potpunosti su obueni i upoznati). Pri tome Hrvati mnogo ee
od Srba procjenjuju da su dravni slubenici obueni i upoznati s navedenim zahtjevima.
Vei dio svih ispitanika smatra da dravni slubenici imaju volju i elju da rade u interesu
graana i drave kako bi BiH to prije postala lanica EU-a (44%), mada treba napomenuti
da ih vie od treine smatra suprotno (40%). Pored toga, ispitanici iz Distrikta Brko u
najveoj mjeri smatraju da dravni slubenici imaju volju i elju raditi u interesu graana i
drave, dok kada se radi o nacionalnosti ispitanika, podaci ukazuju da Srbi ee dijele ovo
miljenje nego ispitanici Bonjaci.
Ispitanici daju prosjenu ocjenu 2,7 kada se radi o njihovom miljenju o radu nevladinih
organizacija, pri emu su se ocjene kretale od 1 do 4, gdje je ocjena 1 znaila jako
negativno a ocjena 4 jako pozitivno. Anketirani graani Distrikta Brko i oni koji su
bonjake nacionalnosti dosta pozitivnije ocjenjuju rad nevladinih organizacija u odnosu
na anketirane graane FBiH i RS-a i one koji se izjanjavaju kao Srbi i Hrvati.
Ispitanici u najveem broju smatraju da su NVO-i u BiH donekle aktivni u upoznavanju
graana s procesom EU integracija (39%), zatim slijede oni koji smatraju da su NVO-i malo
aktivni (31%) a onda i oni koji navode da nisu nimalo aktivni (15%). Mali dio ispitanika
smatra da su NVO-i u velikoj mjeri aktivni kada se radi o upoznavanju graana s procesom
integracija u EU (7%).
Televizija je glavni izvor informiranja veine ispitanika kada se radi o procesu EU integracija
(74%), dok su ostali izvori informiranja zastupljeniji kod manje od 8% ispitanika. TV ee
navode ispitanici iz RS-a i oni koji su srpske nacionalnosti, nego to ga navode ispitanici iz
FBiH i oni koji su bonjake i hrvatske nacionalnosti.
Vei dio svih ispitanika kada uzme sve prednosti i nedostatke u obzir te potrebno vrijeme,
smatra da je budunost BiH u EU-u (64%), to je odgovor koji je najzastupljeniji u Distriktu
Brko. Nakon njih slijedi petina ispitanika koja smatra da nema druge alternative (21%),
dok neto vie od desetine smatra da budunost BiH nije u EU-u (12%).
Takoer, vei dio svih ispitanika podrava ulazak BiH u EU ak i ako to bude zahtijevalo da
se neke nadlenosti moraju prenijeti s entiteta na dravni nivo (preteno se radi o
STRANA
97
STRANA
98
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
ispitanicima bonjake nacionalnosti), pri emu to smatraju gotovo svi ispitanici iz

Distrikta Brko, dok ispitanici iz RS-a u mjeri od 45,3% podravaju ulazak BiH u EU pod
navedenim uvjetima.
Da graani zemalja lanica EU-a ele vidjeti BiH kao lanicu Unije u budunosti, smatra
vie od polovine svih ispitanika (56%), dok manje od treine smatra suprotno (30%).
Potvrdan odgovor najee navode anketirani graani Distrikta Brko (govoto svi).
Neto vie od polovine ispitanika podrava lanstvo BiH u NATO-u (56%), pri emu je ta
podrka najmanje prisutna kod ispitanika koji ive u RS-u. Osim toga, podrku lanstvu
u NATO-u najee iznose ispitanici bonjake nacionalnosti.
Kada se radi o tome ta za ispitanike prije svega znai lanstvo BiH u NATO-u, vei dio ih
navodi sigurnost (24%), zatim nametanje politike volje Zapada, prevenciju moguih
sukoba i stabilizaciju regije kao preduvjeta za integraciju u EU (po 13%), dok su ostali
odgovori zastupljeni u manje od 10% sluajeva.
Daljnja analiza po entitetima i nacionalnosti ispitanika je pokazala da ispitanicima koji
ive u FBiH i ispitanicima bonjake nacionalnosti lanstvo BiH u NATO-u ee znai prije
svega sigurnost, nego onima koji ive u drugom entitetu i ispitanicima koji su srpske
nacionalnosti. Nametanje politike volje Zapada je odgovor koji u najmanjoj mjeri
zastupljen kod ispitanika koji su iz FBiH, kao i onih koji su bonjake nacionalnosti. U DBu ispitanici najee navode da za njih lanstvo u NATO-u predstavlja prije svega
stabilizaciju regije kao preduvjeta za integraciju BiH u EU.
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
99
100
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
101
102
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
103
104
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
105
106
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
107
108
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
BOSNE
BOSNA
I
I
HERCEGOVINE
HERCEGOVINA)
109
110
MONITORING
UPOREDNI
I Z V J E TA J Z A
N A R AT I V N I
BOSNE
2 0 0 9 ( Z A PA D N I B A L K A N
HERCEGOVINE
BOSNA
HERCEGOVINA)

Monitoring Procesa Evropskih Integracija Bosne I Hercegovine - Uporedni Izvještaj Za 2009. Godinu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Monitoring Procesa Evropskih Integracija Bosne I Hercegovine - Uporedni Izvještaj Za 2009. Godinu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZVJETAJ ZA

2009 (ZAPADN BALKAN BOSNA HERCEGOV NA)

BOSNE HERCEGOV NE - UPOREDN

MON TOR NG PROCESA EVROPSK H

VPI Naslovna 10:Layout 1

UPOREDNI IZVJETAJ ZA 2009

UPOREDNI IZVJETAJ ZA 2009

(ZAPADNI BALKAN BOSNA I HERCEGOVINA)

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

"Vanjskopolitika inicijativa BH je nevladina, neprofitna

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Slobodno kretanje roba - Zajednike odredbe

Poglavlje 2 - Poslovni nastan

Poglavlje 4 - Tekua plaanja i kretanje kapitala

SAETAK NALAZA FOKUS GRUPA

PRISM RESEARCH ZA VANJSKOPOLITIKU INICIJATIVU BH (VPI BH)

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

neodravanje sastanaka Meudravnog vijea za suradnju te snana uzajamna

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

integracijama izmeu pojedinih zemalja, podsjeamo da su Hrvatska i Makedonija

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

OPI PRINCIPI I POLITIKI DIJALOG

OPI PRINCIPI I POLITIKI DIJALOG

U segmentu opih principa i politikog dijaloga kao i prioriteta Evropskog partnerstva s

Realizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja

Bosna i Hercegovina, sudei prema raspoloivim informacijama, ima najvei

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

OPI PRINCIPI I POLITIKI DIJALOG

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

OPI PRINCIPI I POLITIKI DIJALOG

informiranja javnosti BiH o procesu EU integracija, to ga je za potrebe

U svim zemljama zapadnog

Studija sluaja: Ustavna prilagoavanja

Jedan je od kljunih kopenhakih kriterija, kao openito uvjeta Evropskog partnerstva i

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

OPI PRINCIPI I POLITIKI DIJALOG

Nesporna je zasluga SSP-a i Evropskog partnerstva, zajedno sa svim prateim

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Hrvatsko-slovenski pogranini spor eskalirao je do incidenta i otvorene prijetnje Slovenije

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Realizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja

Sve zemlje zapadnog Balkana potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju koji u

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Studija sluaja iz podruja Regionalne suradnje: ICTY

Za zemlje regiona, prikljuenje u EU dijelom ovisi i o suradnji sa Meunarodnim sudom

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Slobodno kretanje roba, Industrijski proizvodi,

Uvod - Openita procjena

U okviru prioriteta Evropskog partnerstava sa zemljama

Prioriteti iz oblasti slobodnog kretanja

Naime, ispunjavanje obaveza bh. institucija iz Akcionog plana

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

Realizacija obaveza iz EP-a i SSP-a zemalja Zapadnog

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

kretanja roba ocijenila pozitivnim u svim pitanjima, izuzev

Bosna i Hercegovina je godinu dana

Stupanjem na snagu Privremenog sporazuma od januara 2008.

PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA

dana nakon stupanja na snagu Privremenog sporazuma, ispunjavanje obaveza ocijenila