izgradnja javnih politika naslovna-final.

pdf

6/20/14

1:55 PM

CM

MY

CY

CMY

JAVNE POLITIKE
U SLUBI
JAVNOG INTERESA

Embasssy of the United States

Bosnia & Herzegovina

parlamentarke.indd 1

6/20/14 3:00 PM

CM

MY

CY

CMY

CM

MY

CY

CMY

Svi stavovi, miljenja i zakljuci izneseni u ovom dokumentu ne odraavaju nuno stav
Amerike ambasade, Vlade SAD ili Vanjskopolitike inicijative BH ve iskljuivo autorica.

parlamentarke.indd 2

6/20/14 3:00 PM

izgradnja javnih politika naslovna-final.pdf

6/20/14

1:55 PM

Embasssy of the United States

Bosnia & Herzegovina

CM

MY

CY

CMY

JAVNE POLITIKE
U SLUBI
JAVNOG INTERESA

CM

MY

CY

CMY

JAVNE POLITIKE
U SLUBI
JAVNOG INTERESA

Vanjskopolitika inicijativa BH je pod financijskim pokroviteljstvom Amerike

ambasade u BiH sprovela niz aktivnosti u sklopu projekta pod nazivom Parlament za
ene. Osnovni cilj ovog projekta je osnaivanje novoosnovanog Kluba Parlamentarki
Parlamenta Federacije BiH. lanice Kluba parlamentarki su sainile tri analize
sadrane u ovom dokumentu u nastojanju da kroz prijedloge politika u oblastima
koje imaju za cilj poboljati poloaj ena u BiH, doprinesu konstruktivnijem diskursu
unutar Parlamenta i javnosti u BiH.

parlamentarke.indd 3

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Sadraj
Drutveno poduzetnitvo u poljoprivredi katalizator socijalnih i ekonomskih promjena
u BiH
Komunikacija sa izbornim tijelom-potencijal
za poveanje politikog kapitala ena

5
10

Obrazovanje, edukacija, dokvalifikacija i

prekvalifikacija (cijelo-ivotno uenje) kao put
ka lakem zapoljavanju ena u BiH

parlamentarke.indd 4

14

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Drutveno
poduzetnitvo1:
u poljoprivredi katalizator drutvenih
i ekonomskih
promjena u BiH
Stara ideja, nove interpretacije
Davne 1826. godine drutveni reformator Robert Owen
je postavio i danas vano pitanje ako udruivanje snaga
u ratu oito poveava mo pojedinaca, zato odbijamo
da vjerujemo u mo udruivanja u miru? Zato princip
udruivanja resursa ne bi za ovjeka priskrbio naine da
kreira, ouva, distribuira i uiva u bogatstvu? Vie od
stotinu godina kasnije na sastanku drutvenih poduzetnika
i onih koji podravaju ovu ideju, a na inicijativu Evropske
komisije, usvaja se Strazburka deklaracija2, koja
podcrtava potrebu da se redefinira evropski socijalni i
ekonomski model i to oslobaanjem razvojnog potencijala
koji se nalazi u modelu drutvenog poduzetnitva. Dakle,
udruivanje resursa u biznis modele koji motivirani ne
profitom, nego kreiranjem drutvenog dobra za iru
zajednicu postaju princip poslovanja od kojeg se oekuje
da odgovori na izazove modernog drutva. Deklaracijom
se predlae 10 konkretnih koraka, koji, izmeu ostalog,
istiu vanost stratekog partnerstva izmeu institucija
vlasti i drutvenih poduzetnika u kreiranju prostora u
kojem e drutvene inovacije - bilo da se radi o inoviranju
procesa proizvodnje ili konanog proizvoda - dovesti
do angairanja ljudi u radne odnose u kojima se nee
osjeati eksploatisano nego zadovoljno. Jednom rijeju,
postoji nain da se putem posla kreiranog u preduzeu
koje vrednuje principe drutvenog poduzetnitva
omogui pojedincu da istovremeno zadovolji osnovne
egzistencijalne potrebe, ali i one koje ima kao drutveno
bie, lan ire zajednice. Drutvena preduzea su posebno
1

U literaturi koja nastaje na jezicima naroda bive Jugoslavije koristi se

i termin socijalno poduzetnitvo, ali emo mi radi konotacija koje se
mogu vezati uz termin socijalno u ovom radu radije koristiti termin
drutveno. Iako postoje druge razlike u tumaenju ovih pojmova, mi
neemo radi fokusa ovog rada ulaziti u debatu terminoloke prirode.

Konferencija odrana 16. i 17. januara 2014. godine. Deset principa

za razvoj drutvenog poduzetnitva u Deklaraciji dostupni na http://
ec.europa.eu/internal_market/conferences/2014/0116-socialentrepreneurs/docs/strasbourg-declaration_en.pdf.

parlamentarke.indd 5

Zastupnice u Parlamentu FBiH, koje

su autorice ove analize i preporuka su
(abecednim redoslijedom): ardi Alma,
Duri Jasminka, Jakupovi Selma; Josipovi
Slavica; Mii Spomenka i Almedina Livnjak,
sekretarka Kluba parlamentarki Parlamenta
FBiH.

ekoloki osvijetena i uvijek posluju na principima koji

podrazumijevaju odnos potovanja prema prirodi i njenim
resursima.
ta je drutveno poduzetnitvo? Kako se razlikuje od
konvencionalnih firmi na tritu? O kojim razvojnim
potencijalima govori Strazburka deklaracija? Kakva je
primjenjivost modela na kontekst BiH, posebno njenog
poljoprivrednog sektora?

Ljudi prije kapitala

Drutveno preduzee je moda lake prepoznati nego
definirati. Historijski gledano, koncept je prvi put postao
zanimljiv tokom 18. i 19. stoljea kada je dobar dio svijeta
prolazio kroz korjenite drutveno-ekonomske promjene.
Ve tada, a uslijed uspostavljenih odnosa izmeu vlasnika
kapitala i rada, postalo je jasno da e s vremenom veza
izmeu etike i ekonomskih odnosa postati jako vana.
Ideje zaetnice koncepta drutvenog poduzetnitva i
pokreta solidarne ekonomije su se bazirale na prioritetu
drutvenih vrijednosti u odnosu na ostvarivanje profita
za pojedince, vlasnike kapitala. Globalni problemi
poput hronine nezaposlenosti, porasta broja socijalno
iskljuenih kategorija stanovnitva, te posebno ruralnog
siromatva u porastu koje je nedavna finansijska kriza
samo dodatno naglasila, neki su od izazova sa kojima
se tradicionalne firme ne mogu izboriti. Zato mislimo
da drutveno poduzetnitvo ima kapacitet da ponudi
humanija rjeenja za ove probleme?
Prije svega zato to je drutveno poduzetnitvo model
koji ovjeka i njegovu zajednicu stavlja u centar
ekonomskih aktivnosti. Iako ne postoji jedinstvena
definicija drutvenog poduzetnitva, koja bi obuhvatila sve
postojee modele u svijetu moe se rei da je socijalno/
drutveno poduzetnitvo nain razmiljanja, odnosno
proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti
kombiniranjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

pouzdanu upravljaku strukturu unutar nove ili postojee

organizacije, iji je prioritetni cilj stvoriti nove drutvene
vrijednosti, a ako u tom procesu doe do stvaranja profita,
onda se on koristi za ostvarenje misije organizacije.3

ekonomske demokratije koja svakom pojedincu

koji uestvuje u procesu proizvodnje daje prostor
da iznese svoj stav o stratekim odrednicama firme
u kojoj radi;

S druge strane, grupa naunika i istraivaa u 15 zemalja

lanica EU4 je definirala drutvena preduzea kao
organizacije koje za svoj primarni cilj imaju dobrobit
zajednice i u kojima je interes vlasnika kapitala ogranien.
Pored te vane odrednice drutvenih preduzea predloili
su i nekoliko indikatora prema kojima se drutvena
preduzea razlikuju od drugih firmi na tritu, a to su:

6. limitirana raspodjela profita ovo je moda

najznaajnija karakteristika drutvenih preduzea,
odnosno ona koja ih na najoitiji nain razlikuje
od privatnih i javnih preduzea na tritu.
Postoje drutvena preduzea koja ostvareni profit
u cijelosti reinvestiraju, dok, takoer, postoje
primjeri (uglavnom zadruge) koje imaju odreenu
diskreciju raspodjele dijela profita lanovima, ali u
vrlo limitiranoj formi. Dakle, drutvena preduzea
profit posmatraju kao investiciju u daljnji razvoj, a
ne kao svrhu postojanja preduzea.

1. postojanje kontinuirane ekonomske aktivnosti

kroz koju se proizvodi neko dobro ili usluga ova
osobina drutvena preduzea direktno i bez sumnje
odvaja od nevladinih organizacija ili fondacija
kojima je primarni cilj redistribucija grantova ili
fondova na krajnje korisnike. Ona nam u osnovi
kae da je drutveno preduzee prije svega biznis
orijentiran na proizvodnju utrive usluge ili dobra;
2. posjeduje visok stepen samostalnosti drutveno
preduzee osniva i njime upravlja grupa ljudi koji
kroz mehanizme datog preduzea zadovoljavaju
odreene potrebe. Iako ovakva preduzea mogu
biti direktno ili indirektno podrana od javnih
institucija njima nikada ne upravljaju predstavnici
vlasti nego iskljuivo graani/graanke osnivai;
3. podrazumijevaju postojanje odreenog nivoa
ekonomskog rizika ova osobina upuuje na to
da kao i svaka druga proizvodna inicijativa koja se
pojavi na otvorenom tritu, drutvena preduzea
moraju da se kroz pravilnu raspodjelu svojih resursa
bore za trini opstanak. Dakle, garant uspjeha ne
postoji. Odnosno, uspjeh zavisi od rada;
4. moraju plaati svoje radnike drutvena preduzea
nisu volonterske akcije nego pokuaj da se kreira
trino povoljan proizvod ili usluga. Dakle,
uzimajui u obzir da e drutveno poduzetnitvo
biti zanimljivije ljudima sa odreenom dozom
altruizma i posveenosti zajednici u odnosu na one
koji to nisu, ipak treba voditi rauna o materijalnim
potrebama svakog pojedinca te tako osigurati
adekvatnu plau za ponueni rad;
5. odluke se donose demokratskim principom jedan
lan, jedan glas ovaj princip demokratskog
upravljanja, iako kritikovan zbog sporosti i
neefikasnosti u situaciji u kojoj postoji mnotvo
heterogenih interesa u organizaciji, jeste ipak izraz
3

Biro za ljudska prava Tuzla (2013), Dobre prakse i modeli socijalnog

poduzetnitva, str. 20-21.

EMES European Research Network. Najznaanija izdanja ove grupe

naunika su Borzaga C., i J. Defourny. eds. (2001), The Emergence
of Social Enterprise, Londond and New York: Routledge.; Defourny
J., Develtere P., Fonteneau, B. Eds. (1999), Social Economy North
and South, HIVA, KULueven. Veina principa navedenih ovdje su iz
poglavlja kojem su autori Defourny and Nysenns u Nysenns, M., ed.
(2006), Social Enterprise, London: Routledge.

parlamentarke.indd 6

Navedeni principi se smatraju vodiljama koji naunicima,

ali i javnim institucijama pomau da na tritu prepoznaju
stvarne kreatore drutvenih vrijednosti. Ukratko,
drutveno preduzee je participativni oblik upravljanja
resursa koje slobodnom voljom udruuju graani kako
bi na tritu kreirali ekonomske i drutvene vrijednosti za
vlastito dobro i za dobro drugih lanova zajednice.

Tabela 1. Osnovne razlike izmeu drutvenog i

konvencionalnog preduzea5
Drutveno
preduzee

Konvencionalno
preduzee

SVRHA

Zadovoljenje
drutvenih
potreba i kreiranje
drutvene
vrijednosti
(primjeti problem)

Ostvarenje i
maksimiziranje
profita za vlasnike
(primjeti prostor
za zaradu)

PERCEPCIJA
VRIJEDNOSTI

Ekonomska i
drutvena

Ekonomska

PRISTUP
KREIRANJU
VRIJEDNOSTI

Vrijednost
kao sredstvo
drutvenih
promjena

Zadovoljenje
konzumenta

STRUKTURA I
ODLUIVANJE

Demokratsko
odluivanje

Jasna hijerarhijska
struktura

PROFIT

Reinvestiranje
u biznis ili u
ostvarenje nekog
drutvenog cilja

Raspodjela
vlasnicima

*Pod konvencionalnim preduzeima u ovom kontekstu

smatraju se i mikro, mala i srednja preduzea kao i
korporacije osnova za uporedbu je u strukturi, a ne veliini
preduzea
5

Adaptirana tabela iz Dobre prakse i modeli socijalnog poduzetnitva,

strana 28.

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Posebno je neophodno naglasiti da potenciranje prednosti

koje drutveno poduzetnitvo ima u odnosu na druge
vrste tradicionalnog ili konvencionalnog poduzetnitva
ne znai odbacivanje ovih modela. Ne treba zaboraviti
da se ciljevi i jednog i drugog modela postiu efikasnom
upotrebom resursa i ni u kom sluaju ne treba promovirati
ideje drutvenog poduzetnitva tako to e se guiti
privatna inicijativa na tritu. Bitno je, naime, priznati da
svaki od oblika organiziranja ekonomskih aktivnosti ima
svoje prednosti i mane kao i svoje konzumente, pa tako
mora imati i adekvatan tretman od strane politika.
Drutveno poduzetnitvo kao participatorni biznis model
je posebno zanimljivo u vremenu koje je okarakterisano
kao krizno za konvencionalni nain poslovanja i u
tom se kontekstu posmatra kao neka vrsta alternative
tradicionalnim firmama u odreenim oblastima. U svijetu
su posebno uspjena bila ona drutvena preduzea koja su
na neki nain popunila trinu prazninu u onoj oblasti u
kojoj su i javna sredstva znatno smanjena u posljednjih
nekoliko godina kroz pruanje usluga na bilo koji nain
ugroenim kategorijama drutva. U tom smislu ih se moe
posmatrati kao izrazito koristan model koje slube za
zapoljavanje mogu integrisati u svoje programe rada, te
na taj nain adresirati probleme socijalne iskljuenosti.
U ovom kontekstu vano je napomenuti da se u mnogim
zemljama u regiji pod terminom socijalno, odnosno
drutveno poduzetnitvo smatraju one aktivnosti koje,
prije svega, imaju za cilj da obavljanjem odreenih
ekonomskih aktivnosti u drutvo ukljue inae socijalno
marginaliziranu i iskljuenu kategoriju ljudi, one lanove
drutva koje ekonomska literatura prepoznaje kao tee
ili teko zapoljive kategorije. Iako je istina da se model
drutvenog podzetnitva esto koristi u ove svrhe i kao
takav dobija i ovu konotaciju, treba naglasiti da to ne mora
i ne smije biti njegova jedina primjena. Oslanjanje modela
drutvenog poduzetnitva na solidarnost, prisustvo
ekonomske demokratije u upravljanju, postizanje
drutveno-korisnog cilja ne znai da se model kao takav
treba svesti samo na rjeavanje problema socijalne
iskljuenosti jer vrijednosti koje drutveno poduzetnitvo
promovira nisu samo vrijednosti koje nedostaju ili su
korisne za ove kategorije lanova drutva. Zaista, u
situaciji potpune individualizacije i komercijalizacije
i roba i usluga, prepoznavanje da se drutveni odnosi
mogu graditi na principima solidarnosti i ekonomske
demokratije ima potencijal da jae naglasi drutvenu
stranu svakog pojedinca, onu koja koristei resurse drutva
tom istom drutvu neto i vrati. Dakle, model drutvenog
poduzetnitva se jednako dobro moe primjenjivati na
rjeavanje problema socijalne iskljuenosti angamanom
socijalno iskljuenih kategorija stanovnitva na odreenim
produktivnim aktivnostima, ali isto tako ne mora nuno
biti reduciran samo na takve vrste situacija. U osnovi,
drava i predstavnici vlasti u odnosu na model drutvenog
poduzetnitva imaju dvojak zadatak:
a) da podravaju koritenje modela drutvenog
poduzetnitva kao instrument kojim se putem

parlamentarke.indd 7

radnog angairanja moe vratiti ljudski dignitet,

posebno osjetljivim i iskljuenim kategorijama
drutva;
b) da istovremeno kreiraju takav drutvenoekonomski ambijent koji e biti povoljan za razvoj
modela drutvenog poduzetnitva u svakoj drugoj
oblasti zavisno od potreba lanova drutva.
Napomene radi, vano je istinsko drutveno poduzetnitvo
razlikovati od praksi poznatih kao drutveno odgovorno
poslovanje, a koje se esto vezuju uz drutveno i
filantropsko djelovanje korporacija i firmi. Drutveno
odgovorno poslovanje moe biti pohvalan dio poslovnog
odnosa kompanija prema njihovim zajednicama, ali
drutveno poduzetnitvo je cjelokupna filozofija odnosa
izmeu rada, zarade i razvoja zajednice.

Oni koji imaju i oni koji nemaju jedina

stvarna razlika meu ljudima
BiH se smatra izrazito ruralnom zemljom. Procjenjuje
se da oko 60% njenog stanovnitva ivi u ruralnim
podrujima. U Evropi samo Crna Gora, Finska i Irska
imaju vei udio ruralnog stanovnitva u ukupnom
stanovnitvu. I pored postojanja potencijala za razvoj
komercijalnih poljoprivrednih djelatnosti samo mali
procent ruralnog stanovnitva bavi se poljoprivredom,
posebno poljoprivrednom proizvodnjom kojoj je cilj
plasman proizvoda na trite. Brojni su razlozi za ovakvo
stanje - od neadekvatnih osnovnih administrativnih
usluga, loe infrastrukture, pribjegavanje stanovnitva
sigurnijim izvorima prihoda (obino se radi o stalnim
zaposlenjima u urbanim centrima ruralnih podruja), te
jednostavno neznanja kako udruene resurse orjentisati
prema tritu.6
ene koje ive u ruralnim sredinama su znaajni nosioci
opstanka ruralnih domainstava. One obino nisu dio
formalne radne snage. Njihov rad teko ili gotovo nikako
ne dobija valorizaciju koju zasluuje. Budui da postoji
veliki potencijal za uzgajanje kvalitetnih poljoprivrednih
proizvoda vrjedilo bi ispitati razvojni potencijal
modela drutvenog podzetnitva kroz koji ene svojim
domainstvima mogu osigurati dodatne izvore finansija,
ali i za sebe osigurati aktivnije uee u lokalnoj zajednici.
Posebno se atraktivnim ine aktivnosti na uzgoju ljekovitog
i aromatinog bilja, uzgoj malina, te drugog povra i voa u
plastenikoj proizvodnji. Mnogi u svijetu isprobani modeli
angamana ena u ruralnim sredinama su se pokazali kao
dobar nain da se povea uee ena u ukupnom broju
zaposlenih, da se intenzivira poljoprivredna proizvodnja,
te da se ruralna podruja putem participativnog modela
poslovanja uine dinaminijim prostorom za ivot.

UNDP (2013), Ruralni razvoj u BiH: Mit i stvarnost, dostupno na:

http://www.ba.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/
docs/Research&Publications/NHDR/2013/NHDR2013/BiH_NHDR_
Brochure.pdf.

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Zakonski okvir
U BiH ne postoji jedinstveno zakonsko rjeenje koje
se bavi pitanjima vezanim specifino uz drutveno
poduzetnitvo. Kada su u pitanju strateki dokumenti koji
prepoznaju vanost drutvenog poduzetnitva neophodno
je spomenuti Strategiju socijalnog ukljuivanja7, koja je do
sada usvojena na nivou Federacije BiH i Brko Distrikta,
ali ne i na nivou Vijea ministara i Republike Srpske.
Postojei modeli drutvenog poduzetnitva u BiH se kreu
u okviru mogunosti predvienih postojeim zakonskim
rjeenjima bilo da se radi o entitetskim zakonima o
osobama sa invaliditetom8, zakonima o udruenjima
i fondacijama9, zakonu o zadrugama i drugim slinim
zakonskim okvirima10.
Ono to je u ovom trenutku vano jeste da ne postoji
zakonska prepreka za osnivanjem drutvenih preduzea.
S druge strane, jasno je da postoje odreene barijere,
administrativni i finansijski nameti koji oteavaju trino
poslovanje ovakvih poslovnih inicijativa. Idealno bi bilo
da se ove barijere otklone putem posebnog zakona o
drutvenom poduzetnitvu koji bi definirao prihvatljive
oblike, bio jasan i precizan o pitanju dobijanja kvalifikacije
drutvenog preduzea i ukupnog reguliranja prava i
obaveza ovakvih preduzea na tritu. Takoer, moe se
razmiljati i u pravcu harmonizacije postojeih zakona
u smislu koji bi tretirao pitanja od znaaja za drutveno
poduzetnitvo.
Prijedlog
predstavnika
pojedinih
drutvenih preduzea je da ih se u pojedinim zakonskim
rjeenjima identificira kao preduzea od javnog interesa.
Uloga lokalnih vlasti koje bi trebalo da prepoznaju
vanost ove ideje je da ve sada izau u susret postojeim
inicijativama kroz olakan pristup prostoru za rad, pomo
u organiziranju dodatnih edukacija kako uposlenika
preduzea tako i uposlenika lokalnih vlasti o temama koje
su od interesa za iru zajednicu.
Za poetak, uputno bi bilo razmiljati o izradi dokumenta
u obliku radnog materijala ili u bilo kojoj drugoj pravnoj
formi u kojem bi se objasnile osnovne odrednice ovakvog
oblika poslovanja i u radnoj formi odredile potencijalne
olakice ovakav materijal bi posluio i kao dobra osnova
za upoznavanje sa pojmom i mogunostima drutvenog
poduzetnitva svih onih koji uestvuju u procesu
donoenja odluka.

http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/socijalne_
ukljucenosti/Archive.aspx?langTag=bs-BA&template_
id=140&pageIndex=1

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i

zapoljavanju lica sa invaliditetom (Slubene novine FBiH, br.
2/10), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapoljavanju invalida (Slubeni glasnik RS, br. 59/9)

Zakon o udruenjima i fondacijama (Slubene novine FBiH, br.

45/02)

10 Pored ve navedenih zakona korisni su i Zakon o privrednim

drustvima; Zakon o volontiranju; Zakon o socijalnoj zastiti

parlamentarke.indd 8

Etika kao pokreta posla, solidarnost i

razvoj zajednice kao posljedica
Drutveno poduzetnitvo je koncept koji ujedinjuje
elju za rjeavanjem drutvenih problema i ostvarenjem
dobiti i predstavlja znaajan korak u razvoju humanijeg
i tolerantnijeg drutva i drutveno-ekonomskih odnosa.
Pored toga, putem drutvenog poduzetnitva se jaa
ekoloka svijest i elja za drutveno korisnim aktivizmom,
te se poboljava ukupni kvalitet ivota u zajednici.
Drutvena preduzea i kooperative nude model za
osnaivanje posebno ranjivih grupa i to putem njihovog
ukljuivanja u upravljake strukture, gdje je fokus, pored
zapoljavanja, stavljen i na dodatno obrazovanje i razvoj,
pristup servisima i drutvenu participaciju kao koncept
aktivne inkluzije fokusirajuci se na pojedince/ke koji su
najudaljeniji od trita rada.
Iako u BiH ne postoji jasna i jedinstvena zakonska regulativa
koja definira obrise sektora za drutveno poduzetnitvo
koji je ionako smjeten izmeu javnog, privatnog i sektora
civilnog drutva, postoje primjeri iz prakse koji pokazuju
da je kao model drutveno poduzetnitvo nalo svoju
primjenu u oblastima poput poljoprivrede, informacijskih
tehnologija, marketinga, grafikog dizajna, edukacije i
slino.
Vrijedi spomenuti primjere dobre prakse koji ve postoje u
BiH. Inspirativan je rad preduzea koja elimo spomenuti i
to u oblasti socijalnog ukljuivanja osoba sa invaliditetom,
pruanju marketinkih usluga i u poljoprivrednoj
proizvodnji.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE U BIH

Udruenje HO Lotosice iz Tuzle nastalo je 1997.
godine i broji oko 160 lanova. Njegova osnovna
misija je zalaganje za prava osoba sa invaliditetom, te
mijenjanje percepcije drutva o sposobnostima ove
grupe stanovnitva. Tokom 2004. godine Udruenje
osniva preduzee Lotosice d.o.o. namijenjeno
profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa invaliditetom
i ostvarivanju njihove ekonomske samostalnosti.
Aktivnosti kojima se bavi ovo preduzee su krojenje
i ivanje, grafiki dizajn, te pogon za obradu drveta.
Sva ostvarena dobit se koristi za dodatno educiranje
lanova Udruenja.
Agencija za promociju drutvene odgovornosti Mata
d.o.o. i EkoMozaik d.o.o. su dva drutvena preduzea
koja je osnovala Fondacija Mozaik i koji uz pomo
lokalnih partnera doprinose jaanju zajednice.
Mata d.o.o. se bavi marketinkim aktivnostima,
organizacijom promotivnih dogaaja i konferencija,
te izradom vizuelnog identiteta. Najvei problem sa
kojim se suoilo ovo preduzee u svom dosadanjem
radu je izlazak na trite meu konkurente i
potencijalne korisnike koji nisu dovoljno upoznati

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

sa modelom drutvenog poduzetnitva vremenom

su nali trinu niu u radu sa organizacijama iji se
rad zasniva na slinim ili istim principima i danas
ostvaruju dobit.

Na osnovu ovog kratkog dokumenta, i niza drugih

dokumenata koji su na ovu i srodne teme ve uraeni
kako u institucijama vlasti tako i u nevladinom sektoru,
preporuujemo:

EkoMozaik d.o.o. je trenutno najvei drutveni

biznis u BiH, koji se bavi organskom proizvodnjom
ljekovitog bilja na podruju Opine ekovii i
zapoljava vie od 100 radnika, uglavnom ena. Sva
ostvarena dobit se usmjerava u drutveno korisne
i razvojno orijentirane projekte. Ovo drutveno
preduzee u vlastitom najmodernijem stakleniku
povrine 5.017 m2 uzgoja vlastiti rasad. EkoMozaik
je najvei individualni vlasnik pelinjih drutava u
BiH. Oko 50 miliona vrijednih pela u preko 1.000
pelinjih zajednica vrijedno skuplja med i polen sa
netaknute cvijetne visoravni Biina.

1. Da se izvri harmonizacija postojeih zakona

koji na indirektan nain ureuju ovu oblasti i
to na nain da se predloe mehanizmi podrke
razvoju drutvenog poduzetnitva u BiH kroz
saradnju sa institucijama koje se bave politikama
zapoljavanja;

Humanizacija ekonomije zakljuci i

preporuke
Mi, zastupnice u Parlamentu FBiH emo podrati i
promovirati sve inicijative koje vode ka kreiranju humanijeg
okruenja kako za socijalno iskljuene kategorije drutva,
tako i za sve lanove drutva podjednako. Vodei se idejom
da su solidarnost i potreba za udruivanjem radi kreiranja
ekonomske i drutvene vrijednosti meu najzanaajnim
tekovinama modernog drutva, pozivamo:
1. zastupnice i zastupnike u Parlamentu FBiH da
putem svog individualnog i stranakog djelovanja
podre ideju stvaranja humanijeg drutvenoekonomskog prostora u BiH, a budue zastupnice
i zastupnike u Parlamentu FBiH da nastave
predano raditi na realizaciji ideje koju smo
pokuale predstaviti u ovom dokumentu;

2. Da se kroz donoenje novih zakona i drugih propisa

prepozna vanost drutvenog poduzetnitva kao
modela za rjeavanje nezaposlenosti u naem
drutvu;
3. Da se kroz edukaciju svih kategorija javnog,
privatnog i civilnog drutva, a posebno mlae
populacije ukae na razvojne mogunosti modela
drutveno-orjentisanog poslovanja.
4. Da se kategorija ena u ruralnim podrujima
prepozna kao potencijalni generator razvoja
ruralne BiH.
5. da se izvri harmonizacija postojeih zakona koji
na indirektan nain ureuju ovu oblasti i to na
nain da se predloe mehanizmi podrke razvoju
drutvenog poduzetnitva u BiH;
6. da se donoenjem novih zakona i drugih propisa
prepozna vanost drutvenog poduzetnitva kao
modela za rjeavanje nezaposlenosti u naem
drutvu;
7. da se edukacijom svih kategorija javnog,
privatnog i civilnog drutva, a posebno mlae
populacije ukae na razvojne mogunosti modela
drutveno-orjentisanog poslovanja.

2. sve nivoe vlasti u BiH da u cilju jaanja drutvenih

veza, a radi postizanja boljeg ivotnog standarda
za sve stanovnike ove zemlje iskoriste postojee
kapacitete kako bi putem modela drutvenog
poduzetnitva pomogli zapoljavanje svih
kategorija stanovnitva, a posebno onih koje su
po nekom osnovu iskljuene iz svoje zajednice.

parlamentarke.indd 9

6/20/14 3:00 PM

10

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Komunikacija sa
birakim tijelom
- potencijal za
poveanje politikog
kapitala ena
(Ne)vidljivost ena u politici
ene su nedovoljno zastupljene u politikom ivotu i
odluivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako ine
vie od polovine birakog tijela, ene nisu ni priblino
toliko zastupljene u zakonodavnoj vlasti, dok se gotovo
zanemarivi procenti biljee u smislu uea ena u
izvrnoj vlasti. Iz ovog razloga, posebni interesi i pitanja
ena nisu adekvatno predstavljeni u politikim debatama
i odluivanju, te najee vrlo teko dolaze na dnevni
red. Ovo je u suprotnosti sa zakonskim okvirom koji
garantira ravnopravnost spolova u svim sferama ivota
te utemeljuje kvotu koja se tie politikog prava ena da
budu birane. Naime, politike prakse tokom izbornih
kampanja marginaliziraju ene, to dovodi do njihovog
slabijeg izbornog rezultata, dok se tokom kljunih
perioda izmeu izbora ne iskoritavaju anse za stalnu i
prilagoenu komunikaciju sa birakim tijelom, naroito
njegovim enskim dijelom, da bi se identificirale potrebe
ena i zagovarale adekvatne politike. Iz ovog razloga
ene najee ne glasaju sa ene. Ovaj politiki saetak je
rezultat analize koja je rezultirala preporukama o do sada
neeksploatisanim metodama komunikacije sa birakim
tijelom tokom izbornih kampanja, ali i tokom mandata
radi uspostavljanja boljeg kontakta, naroito sa enskim
birakim tijelom i dvosmjerne komunikacije sa enama o
pitanjima koja ih naroito dotiu i zabrinjavaju.

Formalna jednakopravnost
Ustavi Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i
Hercegovine zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola
u ostvarivanju prava i sloboda i kao takvi garantiraju
principe rodne ravnopravnosti u svim sferama ivota,
ukljuujui politiki ivot, uee u izborima, te
implementaciji izbornog rezultata. Izborni zakon Bosne i
Hercegovine11 decidno regulira prava manje zastupljenog
spola. Prema posljednjoj izmjeni Izbornog zakona Bosne i
Hercegovine kandidatske liste moraju sadravati najmanje
11 ,,Slubeni glasnik BiH, br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04,
20/04, 25/04, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08,
32/10 i 18/13

parlamentarke.indd 10

Zastupnice u Parlamentu FBiH, koje

su autorice ove analize i preporuka su
(abecednim redoslijedom): Anti Marija,
iki Aida, Grgi Mira, Saki Ljiljana, Vui
Tanja, Zildi Alma, Zovko Ljilja

40% kandidata/kandidatkinja manje zastupljenog spola.

U sadanjem kontekstu, manje zastupljen spol su ene.
Prema Zakonu o finansiranju politikih stranaka12 iz
dravnog budeta se 10% od ukupnog iznosa koji se
dodjeljuje politikim strankama i koalicijama rasporeuje
parlamentarnim grupama srazmjerno broju zastupnikih,
odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje
zastupljenom spolu (lan 10. stav 1.).
Pored zakona koji se tiu direktno izbornog procesa, Zakon
o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine13, takoer,
nalae rodnu ravnopravnost u izbornom procesu i procesu
uspostavljanja vlasti. Prema ovom zakonu, dravna
tijela na svim nivoima organizacije vlasti i tijela lokalne
samouprave, ukljuujui zakonodavnu, izvrnu i sudsku
vlast, politike stranke, pravna lica s javnim ovlatenjima,
pravna lica koja su u vlasnitvu ili pod kontrolom drave,
entiteta, kantona, grada ili opine ili nad ijim radom javni
organ vri kontrolu, osigurat e i promovirati ravnopravnu
zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odluivanja
i predstavljanju. Ova obaveza postoji i za sve ovlatene
predlagae prilikom izbora predstavnika i delegacija u
meunarodnim organizacijama i tijelima (lan 20. stav
1.). Ovaj zakon utvruje i kvotu od 40 procenata da bi se
garantirala ravnopravnost manje zastupljenom spolu, te
promovira posebne mjere za postizanje ravnopravnosti,
dok se u suprotnom manifestuje diskriminacija (lan 20.
st. 2., 3. i 4.).
Prethodno izloene ustavne i zakonske odredbe upuuju
na zakljuak da postoje formalni uvjeti za rodnu
ravnopravnost u politikom ivotu, izbornom procesu
i organima vlasti. Ipak, pravila i prakse politikih
stranaka imaju kljunu ulogu u ovim procesima. U tom
kontekstu, pregled statuta tri politike stranke zastupljene
u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (SDA,
HDZBiH, SDPBiH) ukazao je na raznolikost statutarnih
odredbi o zastupljenosti ena u stranakim organima
i na kandidatskim listama. Kvota zastupljenosti ena u
stranakim organima, ako je uope regulirana, kree se od
12 Neslubeni preieni tekst Slubeni glasnik BiH, br. 22/00, 102/09 i
54/10
13 Slubeni glasnik BiH, br. 32/10

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

15% do 35%, sve stranke imaju organizacije ena, a jedna

stranka regulira ravnomjerno rasporeivanje oba spola
na kandidatskim listama.

Institucionalni okvir - prostor za ene u

politikom ivotu Federacije
Zahvaljujui izmjenama Izbornog zakona BiH iz 2013.
godine, ene mogu biti zastupljene u veem broju na
kandidatskim listama za skuptine kantona i Zastupniki/
Predstavniki dom Parlamenta Federacije, s obzirom na
poveanje kvote od 33 na 40 procenata za manje zastupljen
spol. Iako se ovim ne garantira i vei broj mandata za
ene, zbog sistema otvorenih lista, njihova brojnost na
kandidatskim listama moe uticati na njihovu vidljivost

11

i prepoznavanje meu birakim tijelom te vee anse za

izbor u zakonodavnu vlasti. U kontekstu Doma naroda
Parlamenta FBiH, kako delegate/izaslanike ovog doma
biraju kantonalne skuptine iz reda svojih poslanika/
zastupnika po proceduri utvrenoj Ustavom, broj mandata
za ene nije zagarantiran, iako bi Zakon o ravnopravnosti
spolova BiH trebao biti direktno primjenjiv.
to se tie zastupljenosti ena u izvrnoj vlasti FBiH,
Zakonom o Vladi FBiH14 nije odreena polna zastupljenost,
ali Zakon o ravnopravnosti spolova BiH treba biti
primjenjen i na funkcije predsjednika i dopredsjednika,
kao i lanova Vlade. Jednako se moe tvrditi i za kantonalne
vlade, koje broje ukupno 10 premijera i 80 ministarstava.
S obzirom da se naelnici optina u BiH biraju direktno,
procenti o minimalnoj zastupljenosti ena nisu primjenjivi.

Raskorak izmeu norme i stvarnosti statistiki pregled uea ena u vlasti

Bez obzira na zakonske norme i institucionalni prostor
za biranje i imenovanje ena na mjesta odluivanja u
zakonodavnoj i izvrnoj vlasti, ene ostaju podzastupljene
u vlasti na svim nivoima. Zastupljenost ena u
zakonodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini od oko 20%
je blizu prosjene zastupljenosti ena u parlamentima u
Evropi, meutim, to je i dalje ispod nivoa koji bi osigurao
kritinu masu zastupnica koje bi mogle nametnuti teme
koje se tiu prava ena.

to se tie izvrne vlasti procent ena na pozicijama

ministrica je zanemariv. Naime, nakon izbora 2010. godine
u Vijee ministara Bosne i Hercegovine kao ministrica
nije imenovana niti jedna ena. U Vladi Federacije Bosne
i Hercegovine na jednu ministarsku poziciju imenovana je
ena, to iznosi 6% od ukupnog broja ministarskih pozicija
u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Na posljednjim
lokalnim izborima 2012. godine, u odnosu na prethodne
izbore, izabrano je pet naelnica opina, to je za jednu
vie, a povean je i broj vijenica.

Tabela 1.
Procentualno uee ena u zakonodavnim tijelima nakon opih izbora u periodu 2002.-2010.godina
2002

2006

2010

Zastupniki dom Parlamentarne skuptine BiH

14,3%

11,9%

21,4%

Narodna skuptina Republike Srpske

16,9%

23,0%

21,68%

Zastupniki dom Parlamenta Federacije BiH

21,4%

25,5%

17,35%

Skuptine kantona

21,9%

16,96%

Tabela 2.
Izabrani dunosnici/ice na lokalnim izborima u periodu 2004. - 2012. godina (procentualno uee)
2004
Mukarci

2008
ene

Mukarci

2012
ene

Mukarci

ene

Naelnik/naelnica

97,86%

2,14%

97,15%

2,85%

96,42%

3,58%

Vijenici/vijenice

82,6%

17,14%

85,1%

14,9%

83,81%

16,19%

14 Sl. novine FBiH, br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06, 8/06.

parlamentarke.indd 11

6/20/14 3:00 PM

12

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Komunikacija sa birakim tijelom neiskoriten potencijal iz enske politike

perspektive
Oigledno je da biraka volja ne ide u korist ena. Razlozi
su viestruki, ali se najveim dijelom tiu opeg poimanja
uloge ene u drutvu i stereotipnog tumaenja uloga ena
i mukaraca. ene koje se bave politikom su nevidljive ili
ih se ini takvim. Naime, fokus grupa sa zastupnicama
u Zastupnikom domu Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine je demonstrirala niz izazova za kandidatkinje
na izborima u smislu njihovog predstavljanja izbornim
jedinicama i resursima za izbornu kampanju. Bez obzira
na zakonske odredbe, kandidatkinje na izborima nemaju
zagarantiranu kvotu u pristupu resursima te organiziranom
kontaktu sa birakim tijelom.
Najei nain predstavljanja politikih kandidata
izbornim jedinicama su debate i tribine na ope ili posebne
teme. Meutim, najee samo uzak krug stranakih
zvaninika ima priliku govoriti na debatama ili tribinama,
to obino ne ukljuuje ene. Pojedine partije imaju praksu
najmanje jedne ene koja se lino predstavlja ili lino
govori na skupovima. Pored ovoga, sredstva koja se ulau
u izborne kampanje obino nisu ravnomjerno podijeljena
izmeu kandidata i kandidatkinja. Ovo rezultira manjkom
plakata na kojima se predstavljaju ene, rijetkim ueem
ena u radio i TV emisijama, kao i intervjuima u printanim
medijima.
Prethodna iskustva predoena u fokus grupi se odnose
na izborne kampanje, dok se naglaava da komunikacija
sa birakim tijelom i rad na terenu u periodu izmeu
izbora openito nisu redovni. Iz ovog razloga se postavlja
pitanje da li lanovi i lanice Parlamenta imaju dovoljno
informacija o svojim izbornim jedinicama, sastavu
stanovnitva, te lokalnim problemima i resursima. Na
isti nain parlamentarke ne uspostavljaju dvosmjernu
komunikaciju sa enskim birakim tijelom radi
identifikacije pitanja koja naroito zabrinjavaju ene, kao
to su rodna i dobna diskriminacija pri zapoljavanju,
smanjen pristup formalnom i neformalnom obrazovanju,
nedovoljan pristup ekonomskim resursima, porodiljsko
odsustvo i naknade, reproduktivno zdravlje, briga za djecu
i starije, pomirenje privatnog i profesionalnog ivota, te
nasilje nad enama i djecom.
Zastupnike kancelarije koje su pojedine partije
zastupljene u Parlamentu Federacije uspostavile u svojim
prostorijama radi komunikacije sa birakim tijelom
tokom trajanja mandata, predstavljaju nain iniciranja
komunikacije od izabranih zvaninika i zvaninica sa
graanstvom. Meutim, iskustva su jednako pokazala
nezainteresiranost birakog tijela ili neinformiranost
o tome kako predstavnici/e u vlasti mogu pomoi
rjeavanje njihovih pitanja. Naime, vrlo su esti zahtjevi
za pronalaenje zaposlenja ili slini individualni zahtjevi,
dok se najee deava da u ove kancelarije dolaze lanovi
dotine politike stranke.

parlamentarke.indd 12

Politike klinike - britanski primjer

komunikacije sa birakim tijelom
Oigledno je da je redovna i dosljedna komunikacija
komunikacija sa birakim tijelom neokupiran prostor koji
ene koje se bave politikom mogu ispuniti kvalitetnim
radom te za sebe osigurati bolje izborne rezultate. Jedan
primjer komunikacije se birakim tijelom, kojim se
ostvaruje direktan kontakt sa odgovarajuim ciljnim
grupama, jeste primjer britanskih politikih klinika.
lanovi/lanice parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva jedan
dio svog radnog vremena provode u parlamentu, a drugi
u svojoj izbornoj jedinici radei na terenu. Na terenu, u
svojim izbornim jedinicama lanovi/lanice parlamenta
esto imaju svoje klinike (eng. surgeries), koje se
odravaju u uredima i gdje graani dolaze da razgovaraju
o pitanjima koja ih se tiu. lanovi/lanice parlamenta,
takoer, posjeuju razliite dogaaje, kole, zdravstvene
institucije, lokalne vlasti, nevladine organizacije, firme i
nastoje da se sastanu sa to je mogue vie graana. Na
ovaj nain oni ostvaruju uvid u kontekst i pitanja ije
rjeavanje mogu zagovarati u parlamentu. Kljuni aspekti
organiziranja klinika su: a) odabir lokacije, b) najava
klinike i c) materijali. Lokacija klinike moe biti javni,
komunalni ili opinski prostor koji se ne mora dodatno
plaati i koji je dostupan veini graana. Dosljednost u
terminima je kljuna.
Na klinici graani predoavaju svoje probleme lanovima
i lanicama parlamenta. Kljuna je analiza pojedinanih ili
kolektivnih zahtjeva graana, te donoenje odluke o tome
ta se moe uraditi u vezi sa ovim pitanjima (rjeavanje,
delegiranje ili odbijanje). U svakom sluaju, osiguranje
povratne informacije graanima je nezaobilazno.

Novi mediji - ansa za politiarke

Tradicionalni mediji obino zanemaruju politiarke. Ovo
je ponekad rezultat stranakih politika predstavljanja,
a ponekad stereotipnih poimanja medija o ulozi ene
u drutvu, te ueu ena u politikom ivotu. Iz ovog
razloga ene moraju traiti alternativni medijski prostor
putem kojeg e plasirati i zagovarati svoje politike ideje
i voditi politike kampanje. Prema analizi Evropskog
parlamenta15, novi mediji su ansa za politiarke.
Novi mediji su web stranice, internet portali, web forumi,
drutvene mree, npr. Facebook, Twitter, te blogovi. Oni
su neeksploatisani prostor jer se moe tvrditi da politiari
zanemaruju i nisu aktivni u novim medijima. Na ovaj
nain se stvara prilika za politiarke da razgovaraju sa
birakim tijelom o tzv. enskim pitanjima. Novi mediji
omoguavaju prostor za bolje prenoenje poruka, ostvaruju
15 European Parliament (2013) Women in decision-making: The role
of the new media for increased political participation. Dostupno
na http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/
join/2013/493010/IPOL-FEMM_ET%282013%29493010_EN.pdf.

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

se bolji uvjeti za veu iskrenost, ciljane izjave, dolazi

do poveanja povjerenja izmeu politiarki i graana/
graanki. Jasno je da ova vrsta komunikacije sa izbornim
tijelom nije prilagoena svim ciljnim skupinama, odnosno
ne onima koji nemaju pristup internetu. Meutim, novi
mediji smanjuju drutvene barijere i naroito mogu
posluiti u komunikaciji sa marginaliziranim grupama,
kao to su manjine po svim osnovama, ali i sa djevojkama
i mlaim enama kao novim politikim snagama te
mnogobrojnim abstinentima i skepticima. Putem direktne
i interaktivne komunikacije mogu se graditi i mree sa
graanima i organizacijama civilnog drutva u vezi sa
zajednikim pitanjima.
Komuniciranjem putem novih medija politiarke
prikupljaju podrku za svoje politiko djelovanje,
obavjetavaju graane/graanke o svojim politikim
rezultatima, a naroito insistiraju na pitanjima koje se
naroito tiu ena, a koja obino ne dobivaju zaslueni
prostor u politikim debatama.

Novi put
Pozivajui se na Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav
Federacije Bosne i Hercegovine, Izborni zakon Bosne i
Hercegovine, Zakon o finansiranju politikih partija Bosne
i Hercegovine, Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i
Hercegovine, te meunarodne konvencije i deklaracije o
rodnoj ravnopravnosti, a imajui u vidu nisko uee ena
u politikom ivotu u Bosni i Hercegovini, te dokazana
ogranienja u pristupu politikoj moi i mjestima
odluivanja za ene, prepoznaje se da ene u politici
nemaju jednak pristup resursima niti jednake anse u
izbornim kampanjama i predstavljanju birakom tijelu,
te se preporuuje Klubu parlamentarki Federacije Bosne
i Hercegovine da radi poveanja broja ena u politici kroz
fer i demokratske izbore donese sljedee:

parlamentarke.indd 13

13

Smjernice Kluba parlamentarki za

komunikaciju sa birakim tijelom
1. Parlamentarke sainjavaju plan komunikacije sa
graanima/graankama predviajui redovne
sastanke u svojim izbornim jedinicama,
osiguravajui prostor u komunalnim objektima, te
obavjetavajui graanstvo o terminima i mjestima
sastanaka.
2. Parlamentarke pripremaju komplet materijala za
komunikaciju sa graanstvom, biljee pitanja i
zapaanja, te se obavezuju da osiguraju povratnu
informaciju graanima/graankama o poduzetim
radnjama prema njihovim zahtjevima.
3.
Pored direktnog kontakta, parlamentarke sa
izbornim tijelom komuniciraju i putem novih
medija te u te svrhe koriste potencijal web
stranice Kluba parlamentarki http://www.
klubparlamentarki-pfbih.ba/, kreiraju svoje web
stranice, prema potrebi, otvaraju i redovno auriraju
Facebook, Twitter i druge raune, kao i blogove,
te koriste nove medije za plasiranje svojih ideja
i politika, predstavljanje rezultata i prikupljanje
podrke sa posebnim osvrtom na marginalizirane
skupine, te umreavanje sa organizacijama civilnog
drutva.
4. Parlamentarke definiraju oblasti svoje specijalizacije
i razvijaju profile koje ih ine prepoznatljivim u
zagovaranju odreenih pitanja.
5. Parlamentarke prenose dobre prakse komunikacije
sa birakim tijelom i rada na terenu svojim
politikim strankama preko odgovornih organa i
organizacija ena.

6/20/14 3:00 PM

14

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Obrazovanje,
edukacija,
dokvalifikacija i
prekvalifikacija
(cjeloivotno uenje)
kao put ka lakem
zapoljavanju ena

Zastupnice u Parlamentu FBiH, koje

su autorice ove analize i preporuka su
(abecednim redoslijedom): Bori Besima,
Bri Aida, erkez Katica, Mahmutbegovi
Melika, Sabljakovi Hafeza, Vehabovi
Belkisa, Zubi Jasmina

1. Podizanje poslovnih vjetina za ene

za bolje i razvijenije drutvo
Kao zemlja sa najveom stopom nezaposlenosti u
Evropi, Bosna i Hercegovina mora nastaviti i poboljati
provoenje mjera koje e smanjiti nezaposlenost,
posebno strateki vanih, a ugroenih kategorija, kao to
su ene. Jedan od naina, pored otvaranja novih radnih
mjesta, jeste i podizanje vjetina radne snage. Danas
najsnanije ekonomije, odnosno najrazvijenije zemlje,
poput skandinavskih, imaju najveu stopu ukljuenosti i
aktivnosti ena na tritu rada i postoji snana pozitivna
korelacija izmeu stope aktivnosti ena, njihovog nivoa
vjetina i ekonomskog razvoja drutva. U tom kontekstu,
razvoj vjetina kod ena putem obrazovanja, dokvalifikacije
ili prekvalifikacije, je jedna od najboljih svjetskih praksi
kao put ka lakem zapoljavanju. Prognoze ekonomskog
rasta za Bosnu i Hercegovinu postaju pozitivnije i od
vitalnog je znaaja iskoristiti, u ovoj i u narednoj godini,
takvu situaciju jer moe doi i do znaajnijeg kreiranja
novih radnih mjesta to bi svakako pomoglo i situaciju
enske populacije na tritu rada. Dok su neka rjeenja
kompleksnija i skuplja za provesti, postoji odreeni broj
aktivnosti, navedenih u ovom dokumentu, za koje je
dovoljno postii dovoljan nivo politike volje i provesti
mjere koje e smanjiti nezaposlenost ak i bez otvaranja
novih radnih mjesta.
I sama Evropska unija istie vanost obrazovanja odraslih,
te putem jednog od svojih sedam programa strategije
Evropa 2020 (Program za nove vjetine i radna mjesta)
podstie modernizaciju trita rada, te osnaivanje ljudi
putem razvoja njihovih vjetina tokom cijelog ivota s
ciljem poveanog uea radne snage i boljeg odnosa
ponude i potranje. Tako da i iz same perspektive evropskih
integracija to je put kojim treba ii i to vei broj mjera da
se provede lake e biti u nastavku procesa.
U Bosni i Hercegovini postoje brojni pokazatelji koji
demonstriraju da neadekvatne kvalifikacije vode ka

parlamentarke.indd 14

poveanju stope nezaposlenosti i siromatva, te postoji

ozbiljan disbalans kvalifikacija radne snage i potreba
trita rada. Zbog izraene dugorone nezaposlenosti
veina registriranih nezaposlenih osoba posjeduje
zastarjelo znanje, vjetine i kompetencije. Postoji veliki broj
nezaposlenih osoba sa zanimanjima/zanatima koja nisu
bila potrebna ni u posljednjih 10 godina. Neusklaenost,
dakle, nije problem u globalnom smislu kvalifikacija, nego
i u smislu vjetina i kompetencija koje obrazovni sistem
osigurava a drava ne priznaje neformalno obrazovanje.
Zbog visoke stope nezaposlenosti meu mladim enama
jaa zabrinutost da e to biti izgubljena generacija s
dugoronim pogubnim efektima ne samo po njih, ve i
ekonomiju u cjelini.

2. Primjeri izvrsnosti uprkos tekoj optoj

situaciji
Iako je situacija na tritu rada veoma teka, posebno po
pitanju enske populacije, ima nekoliko odlinih primjera
dobrih praksi koje trebaju koristiti kao primjer svim
drugim lokalnim zajednicama irom Bosne i Hercegovine.
Razvoj poduzetnikih vjetina na pojedinim lokacijama,
uz nekoliko drugih faktora, dovelo je do situacije u kojoj
je nezaposlenost gotovo pa iezla, odnosno nezaposlenost
ena je na minimalnom nivou i gdje je gotovo svaka
osoba koja trai posao bila u prilici i da dobije zaposlenje.
Naime, Gorade, Tesli, epe i Teanj su svijetli primjeri
koji potvruju da u odreenim okolnostima, i kada usko
sarauju svi potrebni akteri na lokalnom nivou, uspjeh
je garantiran. U Bosni i Hercegovini trenutno postoje tri
opine nagraene prestinom meunarodnom BEAR
nagradom (Business Area of Excellence): Tesli, epe
i Teanj, koji spadaju u mjesta sa najniom stopom

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

nezaposlenosti u Evropi gdje su istovremeno strani

investitori poeljni i ujedno veoma zadovoljni poslovnom
klimom. Ovo su odlini primjeri i za zapoljavanje i za
razvoj vjetina kod ena jer nekoliko fabrika u navedenom
podruju se primarno oslanja na ensku radnu snagu i to
veoma uspjeno. Inicijalno, veliki broj raspoloivih mladih
nezaposlenih ena osiguravao je vei kvalitet korisnica
i polaznica aktivnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije
koje su se odvijale u navedenim podrujima. Drugim
rijeima, visoka stopa nezaposlenosti je dovela do situacije
da i mnogo kvalitetnog radnog kadra bude nezaposleno,
odnosno poboljan je kvalitet aplikantica i samim tim
finalna selekcija osoba koje su dobile posao.
Ovakve prakse direktno spreavaju odliv mozgova, iako je
ovaj skupi fenomen i dalje u velikoj mjeri prisutan.
Kompleksnost problema zapoljavanja trai usvajanje i
efikasnu provedbu strategije zapoljavanja s posebnom
operacionalizacijom mjera za rjeavanje dugorone
nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, ena i drugih
skupina. Prema podacima Agencije za rad i zapoljavanje
Bosne i Hercegovine na dan, 30.04.2013. na evidencijama
zavoda i slubi zapoljavanja u Bosni i Hercegovini bilo
je evidentirano 549.519 osoba. U Federaciji Bosne i
Hercegovine, nezaposlenost se smanjila za 1.310 osoba
(0,34%), u Republici Srpskoj za 2.703 osobe (1,74%) i u
Brcko Distriktu za 48 osoba (0,38%). U isto vrijeme, a prema
podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine,
u martu 2013. godine broj zaposlenih u pravnim licima
u Bosni i Hercegovini bio je 648.421 od ega su 264.596
ene, odnosno 40%. Stopa registrirane nezaposlenosti za
mart 2013. godine iznosila je 46,1% i u odnosu na februar
2013. godine nije se mijenjala.

parlamentarke.indd 15

15

U strukturi lica koja trae zaposlenje zakljucno sa

30.04.2013. godine NKV radnika je 159.611 ili 29,05%,
PKV 11.048 ili 2,01%, KV 190.601 ili 34,69%, VKV 3.724
ili 0,68%, NSS 1.780 ili 0,32%, SSS 139.883 ili 25,46%,
VS 7.640 ili 1,39% i VSS 35.232 ili 6,41%. Najveci broj
evidentirane nezaposlenosti cine osobe s trecim stepenom
obrazovanja KV radnici 34,69%, te NKV radnici 29,05%.
Rezultati istraivanja trita rada za 2011/2012. godinu
u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje Federalni zavod za
zapoljavanje i kantonalne slube za zapoljavanje provode
putem anketiranja poslodavaca, ukazuju na to da su razlozi
nezadovoljstva poslodavaca radnom snagom u tome to
kandidati nemaju kvalitetno prakticno i radno iskustvo
(32,5 %), opce znanje i socijalne i organizacijske vjetine
(13,4 %), te poduzetnicke vjetine (7,7 %).
Ako se fokusiramo iskljuivo na nezaposlenost ena,
web stranica Federalnog zavoda za zapoljavanje nudi
komparativni prikaz broja nezaposlenih ena od 2008.
godine do 2014. godine. Primjetan je stalni rast broja
nezaposlenih ena, ali je ohrabrujue da je u ovoj godini taj
rast manje intenzivan nego prethodnih godina i mogue je
oekivati ak i promjenu trenda u 2014. godini. Naravno,
sa prognozama ove vrste treba biti veoma oprezan jer
trenutn aekonomska situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini,
pogotovo nakon to se procijene tete nakon poplava,
i dalje ograniava mogunost otvaranja novih radnih
mjesta u kompanijama. Pad stope nezaposlenosti ena u
2014. godini moe biti djelomino objanjen i injenicom
da u ovoj godini na trite rada treba da uu generacije
roene u periodu 1993.-1996. gdje je bio izuzetno smanjen
broj novoroenih pa time i populacija ena.

6/20/14 3:00 PM

16

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

Zastario
i
nefunkcionalan
obrazovni
sistem
(nepripremljenost mladih ena za trite rada) je i dalje
veoma udaljen od potreba poslodavaca jer ne nudi u
dovoljnoj mjeri mladima praktican rad u kompanijama.
Na taj nacin mladi se nalaze u situaciji da posjeduju
diplomu, ali su u sutini bez vjetina i kompetencija koje
bi im otvorile vrata kompanija i donijele puno bre prva
radna iskustva i napredovanje u karijeri.
U usklaivanju ponude radne snage sa potranjom
potrebno je revidirati nastavne programe i profile
strunjaka koje daje srednje obrazovanje i I i II ciklus
visokog obrazovanja. Programi prekvalifikacije i
dokvalifikacije, posebno za proizvodna zanimanja, moraju
biti sastavni dio aktivnosti u okviru javnih i privatnih
institucija za posredovanje u zapoljavanju.
Komitet za eliminaciju diskriminacije ena je u okviru
bilateralnih aktivnosti sa Bosnom i Hercegovinom istakao
da je Bosna i Hercegovina poduzela razlicite mjere da podri
ucece ena na tritu rada kao dio Strategije zapolavanja
u Bosni i Hercegovini (2010.-2014.) i odgovarajucih
entitetskih strategija za zapolavanje. Gender akcioni plan
Bosne i Hercegovine za period 2013.-2017. daje prioritet
ekonomskom ucecu ena kroz razvijanje mjera koje ce
olakati pomirenje privatnog i profesionalnog ivota.
Meutim, Komitet je bio zabrinut zbog izrazito niskog
uceca ena na tritu rada uprkos njihovom visokom
stepenu obrazovanja, te zbog evidentno disproporcialnog
broja ena zaposlenih u sektorima, kao to su zdravstvena
njega, obrazovanje i poloprivreda. Takoer, ene ine veliki
broj zaposlenih u neformalnom sektoru, u sivoj ekonomiji
kao i najvei postotak osoba zaposlenih po ugovoru o
radu na odreeno vrijeme. Problem je i isklucenosti sa
formalnog trita rada ugroenih grupa ena, kao to su
raseljene osobe, ene iz ruralnih podruja i pripadnice
romske populacije. Takoer, nedostatak institucionalnog
okvira za provoenje zabrane diskriminacije na osnovu
spolova i seksualnog uznemiravanja na radu i pomankanja
mjera kojima bi se omogucilo prijavlivanje ovakvih djela i
informiranje ena o njihovim pravima, su neke od oblasti u
kojima je potrebno poboljanje. Naime, 12 razlicitih reima
s razlicitim propisima o zatiti materinstva koji zavise od
prebivalita ene negativno uticu na njihovu mogucnost
uceca u radnoj snazi i ucvrcuje neravnopravnu podjelu
porodicnih odgovornosti izmeu ena i mukaraca.
Posebni programi prekvalifikacije, zapoljavanja i
samozapoljavanja ena putem analiziranih slubi/
zavoda za zapoljavanje u Kantonu Sarajevo, Kantonu
Tuzla i Republici Srpskoj ne provode se redovito nego
povremeno s vrlo ogranienim brojem ena ukljuenih
u te programe. Putem Slube za zapoljavanje Kantona
Sarajevo, programe prekvalifikacije, zapoljavanja i
samozapoljavanja, su u 2012. godini, pohaale 122 ene.
U okviru Slube za zapoljavanje Tuzlanskog kantona u
2012./2013. godini nije bilo posebnih programa za ene, a
program zapoljavanja i samozapoljavanja ena proveden
je u 2011. godini. Putem Zavoda za zapoljavanje
Republike Srpske program prekvalifikacije ena je u

parlamentarke.indd 16

2012. godini obuhvatio 59 ena. U Kantonu Sarajevo

izraen je nesrazmjer u broju nezaposlenih izmeu ena
i mukaraca prijavljenih u slube/zavode za zapoljavanje
- u 2012. godini je prijavljeno 19.348 ena i 9.111
mukaraca poslije zavrenog kolovanja te 24.333 ene i
20.226 mukaraca poslije gubitka posla. Generalno, veliki
broj ena registriranih kao nezaposlene, otpada na one
koje su formalno registrirane na birou za zapoljavanje
kako bi mogle koristiti zdravstveno osiguranje, a realno
predstavljaju domaice koje ne trae posao i koje su zbog
dugorone i strukturalne nezaposlenosti izgubile nadu da
mogu nai posao.
Pitanje obrazovanja odraslih, prekvalificiranje i
dokvalificiranje kao i cjeloivotno uenje, formalno i
neformalno, nije adekvatno ni sistemski rijeeno u Bosni
i Hercegovini jer ne postoji sistem obrazovanja odraslih.
Naoj zemlji predstoji posao sistemskog utemeljenja
obrazovanja odraslih kao dijela cjeloivotnog uenja.
U Federaciji Bosne i Hercegovine nisu stvorene
formalne pretpostavke zbog sukoba nadlenosti u
oblasti obrazovanja, ali situacija se moe popraviti meu
kantonima ako se u Federaciji Bosne i Hercegovine donese
zakon o obrazovanju odraslih, ili ako se zakon donese u
svim kantonima pojedinano, kako bi se stvorile i formalne
pretpostavke za unapreenje ove oblasti, to bi povealo
zapoljavanje, odnosno smanjilo broj nezaposlenih. U
Kantonu Sarajevo nacrt zakona o obrazovanju odraslih je
spreman.
Dobar primjer za to je saradnja postignuta izmeu
kljunih aktera u ekonomskom razvoju Kantona Gorade
u okviru projekta Smanjivanje disbalansa izmeu ponude
i potranje za radnom snagom i poboljanje kompetencija,
konkurentnosti i zapoljavanja radne snage. Cilj ovog
projekta koji se proveo pod pokroviteljstvom Delegacije
EU u BiH bio je poboljanje kvaliteta i jaanje kapaciteta
ljudskih resursa, a time i konkurentnosti lokalnih
preduzea iz ovog regiona, te stvaranje uvjeta za bolju
zaposlenost nezaposlenih osoba s podruja Gorada.
Direktna posljedica bit e bolje funkcioniranje trita
rada, jaanje institucionalnih kapaciteta i povezivanje
sektora rada i sektora obrazovanja na lokalnom nivou
to veliki broj lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini,
takoer, moe postii na slian nain.
Obrazovanje odraslih, prekvalifikacije i dokvalifikacije
mogu biti kvalitetni alati za bre zapoljavanje, ali jedino
ukoliko slube za zapoljavanje aktivno provode programe
zapoljavanja i ubrzavaju povratak nezaposlenih na trite
rada. Potrebno je ovom problemu pristupiti na nain da
se sagledaju realni pokazatelji trenutnog stanja i potrebe za
radnom snagom, posebno deficitarnih profila, te u skladu s
tim planirati mjere i institucije koje bi te mjere provele, kao
i potrebna sredstva s posebnim fokusom na zapoljavanje
ena. Mjere e naravno biti uspjenije ako domaa
ekonomija nastavi imati stopu rasta i nastavi kreirati
vie radnih mjesta nego to ih se ugasi. Ovaj segment
moe biti posebno zanimljiv jer je poveana potreba za

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

deficitarnim zanimanjima i van Bosne i Hercegovine, pa je

i u tom smislu potrebno istraiti trite rada i van granica
drave Bosne i iskoristiti ga kao potencijal za privremeno
ili sezonsko zapoljavanje nezaposlenih graana Bosne i
Hercegovine.
Realan prostor za provoenje mjera prekvalifikacije i
dokvalifikacije su ene sa niim stepenom obrazovanja KV,
VK, SSS, posebno u specifinim zanimanjima ili znanjima.
U posljednje vrijeme se iskazala poveana potreba za
odreenim profilima zanimanja koji su deficitarni, a, s
druge strane, postoji realna mogunost da se ljudi slinog
obrazovnog profila prekvalifikuju ili dokvalifikuju i to u
kratkom vremenu za ta zanimanja.
U opoj nezaposlenosti posebno se istie nezaposlenost
ena koje se na tritu rada susreu s viestrukom
diskriminacijom, manjkom drutvene i institucionalne
podrke za zapoljavanje, te im vie nego drugim grupama
prijeti socijalna iskljuenost kao posljedica dugotrajne
nezaposlenosti.
Prema UNDP i DIFD kljuni razlozi socijalne
marginalizacije ena su lose stanje privrede i segregacija
na trzistu rada. Zene u dobi od 16 do 64 godine cine
samo oko 37% radne snage u Bosni i Hercegovini. Na celu
25% domacinstava u drzavi su zene, a 16% siromasnog
stanovnistva zivi u takvim domacinstvima. Generalno,
Zakon o posredovanju pri zapoljavanju je odavno
prevazien, aktivne mjere zapoljavanja su u drugom
planu, najvie sredstava se troi na trokove zdravstvenog
osiguranja, a Federalni zavod za zapoljavanje ne moe
ispuniti svoju svrhu postojanja na tritu.

3. Prioriteti djelovanja, predstojei

koraci i konkretne preporuke
U radu s enama i drugim socijalno iskljuenim grupama,
te u skladu s nacionalnim strategijama i planovima
zapoljavanja, a radi pruanja podrke za unapreenje
zapoljavanja ena, treba raditi na edukaciji i osnaivanju
nezaposlenih ena te pruati besplatno pravno savjetovanje
o radnim i socijalnim pravima. Posebnu panju treba
posvetiti najranjivijoj i najveoj skupini nezaposlenih
ena starijim od 40 godina, dugotrajno nezaposlenim,
neaktivnim u traenju posla i samohranim majkama.
Strategije i zakoni o obrazovanju odraslih pruaju novu
ansu radnoj snazi da stekne vjetine i kvalifikacije
koje trite rada trai. Iako je obrazovanje odraslih u
Bosni i Hercegovini spomenuto u Strategiji za razvoj
strunog obrazovanja (2007) i Stratekim pravcima
za razvoj obrazovanja u Bosni i Hercegovini s planom
implementiranja 2008.-2015., Strategija za obrazovanje
odraslih nije usvojena ni na dravnom ni na entitetskim
nivoima. Republika Srpska je usvojila Zakon o obrazovanju
odraslih u junu 2009. godine. Trenutno je Unsko-sanski
kanton jedini usvojio Zakon o obrazovanju odraslih u
Federaciji Bosne i Hercegovine, a Kanton Sarajevo je
pokrenuo proceduru usvajanja Zakona o obrazovanju

parlamentarke.indd 17

17

odraslih, te je nedavno zavrena faza javnih konsultacija.

Jaanje poduzetnitva i poduzetnikog duha i trinih
prilika za ene je veoma vana oblast u kojoj treba
prioritetno djelovati jer kompanije koje se uspiju razviti,
zapoljavaju onda i vie osoba, a efekt multiplikacije se
prenosi i na druge oblasti. U skladu s navedenim prioritetom
programi prekvalifikacije i dokvalifikacije posebno za
proizvodna zanimanja, moraju biti sastavni dio aktivnosti
u okviru javnih i privatnih institucija za posredovanje u
zapoljavanju. Tome moraju biti posveene i aktivnosti da
se rjeava dugorona nezaposlenost posebno osjetljivih
grupa mladih, ena i osoba sa invaliditetom. Programi
cjeloivotnog uenja i stalnog usavravanja moraju
doprinositi jaanju konkurentnosti u ponudi radne snage.
Lista mjera je duga, ak i nakon to se izvri analiza
prioriteta, a ove aktivnosti ispod su osnova za sve naredne
aktivnosti i poboljanja u ovoj oblasti:
1. poduzeti djelotvorne mjere da se integriu ugroene
grupe ena i ene koje rade u sivoj ekonomiji na
formalno trite rada na nain da se paljivo prate
radni uslovi ena u neformalnom sektoru i onih koje
su zaposlene po osnovu ugovora na odreeno vrijeme
jaanjem inspekcija rada i osiguravanjem njihovog
pristupa socijalnim uslugama i socijalnom osiguranju
2. usvojiti djelotvorne mjere uklucujuci privremene
posebne mjere, radi ukidanja i horizontalne i
vertikalne segregacije u zanimanjima zasnovane na
stereotipima u vezi sa spolom, to podrazumijeva,
na primjer, vie alociranih sredstava za zapoljavanje
ena putem kampanja i podizanja svijesti i putem
finansiranja programa zavoda, odnosno javnih slubi
za zapoljavanje koji su iskljuivo fokusirani na
zapoljavanje ena
3. u kantonalnim skuptinama pokrenuti inicijativu za
donoenje zakona o obrazovanju odraslih,
4. slube za zapoljavanje trebaju nastaviti sa specijalnim
mjerama prekvalifikacija i dokvalifikacija ena. Sva ova
aktivnost mora biti prezentirana u javnosti kao zahtjev
Kluba parlamentarki za rjeavanje pitanja dugorono
nezaposlenih, ali i osposobljavanja kadrova za trite
rada,
5. neophodno je intenzivirati provoenje aktivnih mjera zapoljavanja, uskladiti obrazovne
programe i upisne politike s potrebama trita rada i utvrditi nacin odgovornosti za ucesnike/
ce u sistemu obrazovanja u kontekstu upisnih politika,
6. Meunarodna organizacija za rad (ILO) je pozvala
na ulaganje vie sredstava u struno obuavanje
mladih kako bi bili pripremljeni za slobodna radna
mesta. Zemlje koje su ouvale razvijeni sistem obuke
(Nemaka, Austrija, vajcarska) imaju najmanju stopu
nezaposlenosti mladih,
7. izdavanje broure koja je praktini vodi kroz
radna prava, ali i pisanje biografije i molbe, a sadri

6/20/14 3:00 PM

18

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

i posjetnice, te osobni planer za traenje posla.

Prirunik e biti objavljen i dostupan nezaposlenim
enama u elektronskom obliku,
8. pravno savjetovanje s ciljem pomoi enama u
ostvarenju radnih i socijalnih prava. Online savjet
moe se zatraiti svakodnevno,
9. osposobljavanje ena i pruanje strune podrke za
pisanje projekata prema meunarodnim donatorima
koji financiraju projekte i u perspektivi sredstava
iz IPA fondova upravo za ove namjene. Preduvjet
je usvajanje strategija na dravnom i entitetskim
nivoima koje tretiraju ovu oblast radi trenutnog
pristupa Evropske komisije za sredstva iz IPA II, jer
bez usvojenih strategija i konkretnih razraenih
planova i mjera, nema ni novca za financiranje istih.
10. zapoeti sa sistemskim rjeavanjem obrazovanja
odraslih,
11. jaati programe pripreme za rad za poznatog
poslodavca bez formalne certifikacije, dakle procesa
koji bi rezultirali potpunom prilagoavanju,
potrebama poslodavaca, podizanju konkurentnosti
nezaposlene osobe i boljim i fleksibilnijim mjerama
javnih vlasti i slubi za zapoljavanje. Pravni okvir bi
trebalo traziti u zakonima o obrazovanju odraslih u
segmentima koji definiraju neformalno obrazovanje,
12. jaati programe uenja na daljinu koji bi omoguili
bre, suvremenije, jednostavnije i jeftinije programe
edukacije za nezaposlene osobe, a sve s ciljem
podizanje njihove konkurentnosti na tristu,
13. osmisliti sistem fiskalnih i parafiskalnih olakica
za poslodavce koji vre zapoljavanje dugorono
nezaposlenih osoba i tee zapoljivih kategorija.
Posebno u kontekstu nedavnih poplava i prirodnih
nepogoda potrebno je za poslodavce, ije su kompanije
ugroene poplavama, rasteretiti i smanjiti namete pri
zapoljavanju,
14. lobirati da se javne slube za zapoljavanje rasterete
od administriranja naknada, te razdvojiti aktivne i
pasivne traioce posla,

parlamentarke.indd 18

15. lobirati da se modernizira Zakon o radu u smislu

uvoenja vee fleksibilnosti, kao i vee sigurnosti
za odreene kategorije korisnika. Generalno,
modernizacija zakona o radu je potrebna prije
svega kako bi privrednici mogli nastaviti poveati
zapoljavanje radne snage, bez toga ostajemo u
zaaranom krugu i sa istim brojem radnih mjesta jer
je javni sektor ve pretrpan i trajno neodriv jer ima
mnogo vie zaposlenih nego to je potrebno,
16. zbog inklinacije mladih ena ka volonterskom radu,
pomoglo bi priznavanje volonterskog rada tokom
odreenog perioda kao prethodnog radnog iskustva
pri zapoljavanju,
17. uvezati izradu pedagokih standarda u Federaciji
Bosne i Hercegovine, a pravni osnov je Konvencija
o pravima djeteta. Ustav prua ove mogunosti i
trenutnu situaciju je potrebno poboljati.

4. Saetak
U nedostatku mogunosti pozitivnog uticaja na otvaranje
novih radnih mjesta, razvoj vjetina putem obrazovanja,
edukacije, dokvalifikacije i prekvalifikacije ena je
najvaniji put ka lakem zapoljavanju ena, a poboljanje
nivoa vjetina na tritu rada je esto garant kvalitetnijeg
ivota i veeg nivoa primanja za pojedinca. Radi se o ciljnoj
grupi koja je vie ugroena meu nezaposlenima i manje
zastupljena meu zaposlenima u odnosu na mukarce i
zato je potrebno nastaviti provoditi specijalne aktivne
mjere na tritu rada koje bi ovakvu situaciju uravnoteile.
ensko poduzetnitvo je posebno vrijedna oblast u povoju
koja tek treba da doivi svoj pravi razvoj. Drugi specifini
koraci su ve pokrenuti, na primjer u parlamentarnoj
proceduri je Nacrt Zakona o principima obrazovanja
odraslih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na slinim
modernizacijama pravnog okvira (ukljuujui prije svega
Zakon o radu) treba nastaviti raditi, odnosno reformisati
sistem koji mora biti puno povoljniji za poslovanje
kompanija i spremniji da u kratkom roku pojedincima
prui vjetine potrebne da dobiju zaposlenje i zadovolje
potrebe trita, odnosno poslodavca.

6/20/14 3:00 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

parlamentarke.indd 19

19

6/20/14 3:00 PM

izgradnja javnih politika naslovna-final.pdf

20

6/20/14

1:55 PM

JAVNE POLITIKE U SLUBI

JAVNOG INTERESA

CM

MY

CY

CMY

Hamdije Kreevljakovia br. 3

71000 Sarajevo
www.klubparlamentarki-pfbih.ba

parlamentarke.indd 20

6/20/14 3:00 PM