Ureivaki kolegij

Vanjskopolitika inicijativa BH
Vanjskopolitika inicijativa BH je nevladina, neprofitna
organizacija posveena promiljanju i analiziranju vanjske
politike, meunarodnih odnosa i meunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine

Lektor
Faik Imamovi

www.vpi.ba
info@vpi.ba

Dizajn i tampa:
Arch Design

Tira: 70 kom.
Sarajevo, januar 2013.

Ovu nezevisnu publikaciju je pripremila Vanjskopolitika Inicijativa BH

(VPI BH) uz finansijsku pomo Europske unije. Pogledi izneseni u ovoj
publikaciji su stoga pogledi VPI BH i ni u kojem sluaju ne oslikavaju
poglede Europske unije.

SADRAJ
Uvod.......................................................................................................................................................................................4
1. Najboljeprakseumonitoringuantikorupcijskihmjeraiprijedlogsustava
monitoringindikatora...........................................................................................................................................7
2.PraenjeborbeprotivkorupcijenaraziniEUa.................................................................................9
3.Praenjenapretkareformizaborbuprotivkorupcijeodstranenevladinih
organizacija...............................................................................................................................................................19
4.Procjenautjecajaantikorupcijskihinicijativa/mjera................................................................26
5.Mogunostizarazvojkojepokreupostignua/nauenelekcijeizrelevantnog
konteksta/praksi.................................................................................................................................................31
1. Uvod.....................................................................................................................................................................36
2.Ciljevi.......................................................................................................................................................................37
3.METODEMJERENJA,ANALIZEIEVALUACIJE......................................................................................................38
4. P REDLOENIINDIKATORI ..................................................................................................................................43
5.PodaciiizvoriinformacijaoBiH..............................................................................................................49
6.AneksAntikorupcijskastrategija2009.2014.Praenjenapretkaimplementacije63

NAJBOLJEPRAKSEUMONITORINGU
ANTIKORUPCIJSKIHMJERAI
PRIJEDLOGSUSTAVAMONITORING
INDIKATORA
UVOD

NVO sektor u Bosni i Hercegovini, slino kao i u veini zemalja irom svijeta
suoava se sa potekoama kada pokuava da ovlada monitoringom antikorupcijskih
reformi kao alatom za prevenciju korupcije. Upravo briga za budunost nevladinih
organizacija kako bi one mogle uinkovito i pozitivno utjecati na podruje borbe
protiv korupcije je ono to daje pokretaku snagu ovim naporima. Uzevi u obzir
injenice da postoji veliki diverzitet u praksama monitoringa i evaluacije na svijetu,
da je karakter antikorupcijskog monitoringa u BiH jako fragmentiran, kao i da veliku
ulogu u tome igraju metodoloki, politiki i operativni izazovi, ovo predstavlja
strukturirani napor da se unaprijedi NVO monitoring antikorupcijskih reformi kroz
razvoj i predstavljanje monitoring indikatora. Monitoring antikorupcijskih napora od
strane nevladinih organizacija jevrijedna alternativa monitoringu koje provode same
institucije, budui da je jedna od glavnih svrha NVO-a da vladu uine odgovornom ka
graanima. Direktan pristup lokalnom znanju, iskustvu i kontaktima je vana prednost
nevladinih organizacija koja ih ini jednim od glavnih stubova za monitoring
antikorupcije. Stoga veliki broj nevadinih organizacija u svijetu se sve vie ukljuuje
u monitoring razliitih aspekata koji su vezani za implementaciju postojeih
antikorupcijskih strategija/planova/zakonskih akata/odredbi/mjera, te javnosti, a
naroito vlastima, ukazuje na nedostake u implementaciji istih te na uinak koji oni
imaju na sprijeavanje korupcije.
Monitoring antikorupcijskih reformi testira retoriku vlade naspram stvarnih uinaka
tako to usporeuje reeno sa djelima; izreene platforme sa uinjenim naporima.
tavie, nevladine organizacije istrauju uinkovitost i djelotvornost antikorupcijskih
napora tako to ocjenjuju stvarnu implementaciju strategija/djela u odnosu na ono to
prijavljuju graani i organizacije, te ukazuju na to gdje nedostaje djelovanje i koje su
posljedice toga ukoliko naravno postoje takvi sluajevi.
Institucionalni nedostaci se esto koriste kao vispreni izgovori za navedene probleme,
ali oni mogu biti kamuflaa za probleme koji su vezani za obstrukciju i korupciju.

Identificiranje nedostatka aktivnosti/djelovanja da se razviju uinkovite i primjenjive

antikorupcijske mjere u razumnom roku se moe posmatrati (i objaviti) kao indikator
korupcije. Ovo moe pruiti snaan alat da se dobro razmisli o tome kakve izgovore
pruzaju subjekti optueni za korupciju. Procjena je takoer prilika da se razgovara o
postignutim rezultatima i pozitivnim uincima te da se stvori prilika za razmjenu
iskustava i organizacionog uenja. U svakom sluaju, monitoring antikorupcijskih
refomi se ne smije pretvoriti u simplistiku vjebu u primjeni neke otmjene
metodologije i popunjavanja finalnog izvjetaja. Mjerenje antikorupcije nema visoku
vrijednost ako nam ne ukazuje na to to treba popraviti i kamo krenuti dalje. Tek ona
analiza koja je usredotoena na biranje pravih buduih aktivnosti ona koja
opravdava napore monitoringa i njegove trokove. Na kraju dana, upravo je proces da
se vlada uini odgovornom, a ne samo konkretni pronalasci/rezultati ono to je bitno.
U tu svrhu, predlae se sustav indikatora. To, dakle, nije neto 'urezano u kamen' ve
predstavlja okvir koji e omoguiti strukturiranu diskusiju o postignuima i izazovima
u implemenatciji antikorupcijskih reformi. Upravo je energija svih sudionika u BiH, a
naroito nevladinih organizacija koje e dodati boju/sadraj procesu monitoringa i
evaluacije kada se gleda iri kontekst upravljanja uinkovitou i djelotvornou
borbe protiv korupcije.
Otkako je Svjetska banka poela sa monitoringom indikatora upravljanja u svjetu,
unato znaajnom ulaganju u borbu protiv korupcije i podizanju svijesti javnosti od
strane nevladinih organizacija kao to je Transparency International, napredak u
odnosu na stvarne rezultate suzbijanja korupcije je ostao ogranien. Korupcija i dalje
prosperira i na globalom i na nacionalnom polju, a javna energija za reforme je
ozbiljno ugroena.
Napori da se objasni relativno spor napredak u postizanju opipljivih rezultata i
odugovlaenje slinih antikorupcijskih napora irom svijeta dovodi u pitanje samu
kvalitetu razvijenih indikatora. Smatra se da statistiki agregati 'nisu dovoljno
osjetiljivi da zabiljee inkrementalnu evoluciju'. U tom sluaju zaista dolazi do
naptetka, iako on nije uvjek vidljiv. Drugi argument je da i kvalitativna i kvantitativna
mjerenja ipak prikazuju mali razvoj jer, unato naporima bez presedana da se stvori
globalni zakonski okvir za borbu protiv korupcije kao i naporima drava da pokau
dobru volju i podre meunarodne standarde, postoji vrlo malo dokaza da je postignut
bilo kakav napredak. U takvom okruenju, moda je napredak prema dobrom
upravljanju izuzetno dug i inkrementalan istorijski proces koji se jednostavno ne
moe uoiti u kratkom vremenskom periodu kao to je petnaest godina.
Kad se uzme u obzir prethodno navedeno, monitoring i mjerenje procesa
antikorupcijskih reformi se ine drugaijim, a katkad i mnogo teim od mjerenja same
korupcije. Monitoring borbe protiv korupcije mjeri stvarni utjecaj antikorupcijskih
politika/planova/mjera koje tee ka tome da smanje trokove korupcije, ali on i dalje
prestavlja omjer izmeu veliine problema i uinkovitosti napora za njegovo
rijeavanje. Nedostatk mjerenja antikorupcijskih reformi s druge strane dovodi u

pitanje uinkovitost uloenih napora. Pored neuinkovitosti u troenju javnih

sredstava sa nejasnim uincima, to takoer dovodi do ozbiljnih nedostataka to se tie
utjecaja na drutvo. To doprinosi odravanju klime neodgovornosti to ima razarajui
uinak na kredibilitet antikorupcijskih refomi openito.

Utvrivanje nivoa korupcije, istraivanje uzroka korupcije, ukazivanje na

nepovoljne efekte korupcije u odreenoj dravi/sektoru/instituciji da bi se opravdala
potreba za djelovanjem i daljnim popravnim/preventivnim politikama. Identificiranje
sustavnih greki i ranjivosti kao i pruanje konkretnih primjera skreu na njih panju
javnosti te stvaraju javni pritisak za kreiranje odreene politike ili zalaganje protiv
odreenih praksi.
Monitoring razliitih aspekata koji su vezani za implementaciju postojeih
antikorupcijskih strategija/planova/zakonskih akata/odredbi/mjera; ukazivanje
javnosti, a naroito vlastima, na nedostake u implementaciji istih te na uinak koji oni
imaju na ograniavanje korupcije.
U nekim sluajevima, Vlada se slae sa potrebom za imaplementaciju mjera koje su
procjenjene kao 'najbolje prakse' ali im nedostaju finacijski, ljudski i tehniki resursi
da ih i implementiraju. Pod tim uvjetima, monitoring moe ukazati na potrebu za
ciljanim programima tehnike pomoi koji imju bolju ansu da budu uinkoviti,
naravno ako postoji predanost za reformu protiv korupcije.
Zbog razliitosti praksi, fragmentiranosti monitoringa borbe protiv korupcije, tajnosti
koja obavija mnoge faktore to doprinose nedostacima u ovom procesu, trenutni
napori da se pregledaju relevantne prakse unutar EU sa naroitim naglaskom drave
lanice EU koje prolaze kroz slian proces kompleksne tranzicije. Unutar njegovih
ogranienja, rezultati istraivanja bi se koristili kao strukturirani pokuaj da se
unaprijedi monitoring korupcije od strane nevladinih organizacija kroz razvoj i
komuniciranje monitoring indikatora, kao i kroz izgradnju mree nevladinih
organizacija zajedniku platformu za daljnji monitoring borbe protiv korupcije u
dravi.

NAJBOLJEPRAKSEUMONITORINGU
ANTOKORUPCIJSKIHMJERA

1. UVOD

Europska unija je formulirala kljune principe za uinkovitu borbu protiv

korupcije u zemljama koje joj pristupaju, u zemljama kandidatima za lanstvo i
treim zemljama, koji su izloeni u Komunikaciji Europske komisije o
sveobuhvatnoj politici EU-a u borbi protiv korupcije (Com.(2003) 317).1 S
obzirom na status Bosne i Hercegovine, ti su principi veoma vani i ukljuuju:

jasan stav lidera i donosilaca odluka protiv korupcije;

potpuno usuglaavanje s pravnom steevinom EU-a te ratifikaciju i implementaciju

svih glavnih meunarodnih instrumenata za borbu protiv korupcije (konvencija
Ujedinjenih naroda, Vijea Europe, OECD-a i dr.);

implementaciju zakona za borbu protiv korupcije od strane kompetentnih i vidljivih

tijela za borbu protiv korupcije;

svi graani treba da imaju jednake anse za rad u javnim slubama;

integritet, odgovornost i transparentnost javne uprave (pravosue, policija, carine,

porezni organi, zdravstvo, javne nabavke) treba poveati kvalitetnim upravljanjem i
primjenom standarda kontrole i nadzora, kao to su Zajedniki okvir za procjenu
efova administracija zemalja EU-a i Strazburka rezolucija. Poveana
transparentnost je vana u pogledu razvoja povjerenja izmeu graana i dravne
administracije;

treba uspostaviti i nadgledati kodeks ponaanja u javnom sektoru;

6 http://eurlex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=COMfinal&an_do
c=2003&nu_doc=317

treba uspostaviti jasna pravila, kako u javnome, tako i u privatnom sektoru, o whistle
blowingu (imajui u vidu da je korupcija krivino djelo u kome nema direktne rtve
koja bi to prijavila i bila svjedok), kao i o prijavljivanju korupcije;

treba poveati javnu svijest o netoleriranje korupcije medijskim kampanjama i

obukom usmjerenom na podizanje javne svijesti;

jasna i transparentna pravila financiranja politikih stranaka;

treba stimulirati privatni sektor da se uzdri od korupcijske prakse tako to e se

donijeti pravila ponaanja ili bijele liste za kompanije.

tovie, indirektno, pravna steevina sastoji se iz relevantnih meunarodnih ugovora,

konvencija i protokola. Kljuni elementi ovog dijela pravne steevine su
Krivinopravna konvencija o korupciji Vijea Europe; evaluacije koje provodi
GRECO i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC).2

Indikativna lista konvencija i instrumenta koje svaka nova drava lanica mora usvojiti u skladu s Aktom o
pristupanju.
EU: Konvencija o zatiti financijskih interesa europskih zajednica od 26. jula 1995. (OJ C 316 od 27. novembra
1995, str. 49); Protokol Konvencije za zatitu financijskih interesa europskih zajednica od 27. septembra 1996.
(OJ C 313 od 23. oktobra 1996., str. 2); Drugi protokol Konvencije za zatitu financijskih interesa europskih
zajednica (OJ C 221 od 19. jula 1997., str. 12); Protokol o tumaenju Konvencije za zatitu financijskih interesa
europskih zajednica, putem prethodnih odluka Europskog suda pravde europskih zajednica, (OJ C 151 od 20.
maja 1997., str. 2); Konvencija o borbi protiv korupcije u koju su umijeani slubenici europskih zajednica ili
slubenici drava lanica Europske unije od 26. maja 1997. (OJ C 195 od 25. juna 1997., str. 2); Komunikacija
Komisije Vijeu, Europskom parlamentu i Europskom ekonomskom i socijalnom odboru o sveobuhvatnoj
politici EU-a u borbi protiv korupcije od 28. maja 2003. (COM(2003)317); Odluka Vijea 2003/642/JHA od 22.
jula 2003 o aplikaciji Gibraltara za Konvenciju o borbi protiv korupcije u koju su umijeani slubenici europskih
zajednica ili slubenici drava lanica Europske unije (OJ L 226 od 10. septembra 2003., str. 27); Okvirna
odluka Vijea 2003/568/JHA o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru od 22. jula 2003. (OJ L 192 od 31.
jula 2003., str 54).
Vijee Europe: Kaznenopravna konvencija Vijea Europe o korupciji, otvorena za potpisivanje 27. januara
1999.; Graanskopravna konvencija Vijea Europe o korupciji, otvorena za potpisivanje 4. novembra 1999.;
Dodatni protokol Kaznenopravne konvencije Vijea Europe o korupciji od 15. maja 2003.; Odbor ministara:
Preporuka br. R(2003)4 o opim pravilima protiv korupcije u financiranju politikih stranaka i izbornih
kampanja 8. april 2003.; Preporuka br. R(2000)10 o pravilima ponaanja za javne slubenike, 11. maja 2000.;
Odluka (97)24 o 20 vodeih principa za borbu protiv korupcije od 6. novembra 1997.; Odluka (98)7 o Statutu
Skupine drava za borbu protiv korupcije (GRECO) od 5. maja 1998.; Odluka (99)5 o osnivanju Skupine
drava za borbu protiv korupcije (GRECO), od 1. maja 1999.; Ujedinjeni narodi: Konvencija Ujedinjenih
naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala od 15. novembra 2000.; Konvencija Ujedinjenih
naroda protiv korupcije od 31. oktobra 2003.; Meunarodni kodeks ponaanja dravnih slubenika od 12.
decembra 1996. (Odluka 51/59); Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj: Konvencija o borbi protiv
podmiivanja stranih dravnih slubenika u meunarodnim poslovnim transakcijama od 17. decembra 1997.;
Preporuka o smjernicama za rjeavanje sukoba interesa u javnoj upravi, juni 2003.

2.PRAENJEBORBEPROTIVKORUPCIJENARAZINIEUA

Do danas, kao to je navela Europska komisija u svojoj komunikaciji za 2011.

Europskom parlamentu, Vijeu i Europskome ekonomskom i Socijalnom odboru
Borba protiv korupcije u EU,3 ne postoji mehanizam kojim se moe pratiti
postojanje i vriti procjena uinkovitosti antikorupcijskih politika na razini EU-a i
drava lanica na koherentan i interdisciplinaran nain.4
Na meunarodnoj razini postojei kljuni mehanizmi praenja i vrednovanja su:

Skupina drava za borbu protiv korupcije Vijea Europe (GRECO),

Radna grupa protiv podmiivanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i

Mehanizam za nadzor Konvencije UN-a protiv korupcije (UNCAC).

Procijenjeno je kako ovi mehanizmi daju zamah dravama lanicama da

implementiraju i provode standarde za borbu protiv korupcije. Meutim, kako istie
Komisija, postoje ogranienja u svakom od njih koja negativno utjeu na njihov
potencijal za efikasno rjeavanje problema povezanih s korupcijom na razini EU-a.

GRECO

Najpotpuniji postojei instrument koji je relevantan za EU je GRECO, zbog toga to u

njemu uestvuju sve drave lanice Unije. Putem GRECO-a Vijee Europe5 doprinosi

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu i Europskog ekonomskom i socijalnom odboru Borba
protiv korupcije u EU, Bruxelles, 6. 6. 2011, COM(2011) 308 konana.

Specifian mehanizam praenja primjenjiv na dvije drave lanice, Mehanizam za suradnju i verifikaciju
(CVM) za Rumunjsku i Bugarsku postoji od 2006. (Odlukom Komisije 2006/928/EC i 2006/929/EC od 13.
decembra 2006. OJ L 254, 14. 12 .2006., str. 56,58). CVM se pojavio kao ad-hoc rjeenje za izvanredne
nedostatke pronaene uoi pristupanja Europskoj uniji. U tom kontekstu Komisija provodi verifikacije u odnosu
na nekoliko unaprijed definiranih mjerila u podruju pravosudnih reformi i borbe protiv korupcije, kao i, npr. u
sluaju Bugarske, borba protiv organiziranog kriminala.

Krivinopravna konvencija o korupciji Vijea Europe ima za cilj koordiniranu kriminalizaciju velikog broja
korupcijskih praksi. Takoer prua komplementarne kaznenopravne mjere i poboljanu meunarodnu suradnju
u progonu korupcijskih kaznenih djela. U svom obimu Konvencija je iroka i nadopunjuje postojee pravne
instrumente. Ona prati sljedee oblike korupcijskog ponaanja koji se obino smatraju specifinim vrstama
korupcije: aktivno i pasivno podmiivanje domaih i stranih javnih dunosnika; aktivno i pasivno podmiivanje
domaih i stranih parlamentaraca i lanova meunarodnih parlamentarnih skuptina, aktivno i pasivno
podmiivanje u privatnom sektoru; aktivno i pasivno podmiivanje meunarodnih dravnih slubenika, aktivno
i pasivno podmiivanje domaih, stranih i meunarodnih sudaca i slubenika meunarodnih sudova; aktivno i

osiguranju minimalnih standarda unutar paneuropskoga pravnog podruja. Skupinu

drava protiv korupcije (GRECO) osnovalo je 1999. Vijee Europe da prati
usklaenost drava s antikorupcijskim standardima ove organizacije. Cilj joj je
poboljanje sposobnosti njenih lanica da se bore protiv korupcije tako to prati
njihovu usklaenost sa standardima Vijea Europe za borbu protiv korupcije kroz
dinamian proces meusobnog vrednovanje i pritiska. Putem instrumenta runde
meusobne evaluacije pomae u identifikaciji nedostataka u nacionalnim
antikorupcijskim politikama, potiui neophodne zakonodavne, institucionalne i
praktine reforme.6
Komisija, meutim, navodi da s obzirom na ogranienu vidljivost unutar vladinog
GRECO evaluacijskog procesa i njegovih prateih mehanizama, do sada nije
generirala potrebnu politiku volju meu dravama lanicama da se djelotvorno bore
protiv korupcije.7 Nadalje, GRECO prati usklaenost sa spektrom antikorupcijskih
standarda koje je postavilo Vijee Europe, te je stoga manje usredotoen na odreena
podruja zakonodavstva Europske unije, kao to su javne nabavke.8 Nadalje, GRECO
sustav ne doputa komparativnu analizu, a time ni utvrivanje korupcijskih trendova u
EU-u, niti aktivno potie razmjenu najboljih praksi i uenje jednih od drugih.

pasivno trgovanje utjecajem; pranje novca od prihoda steenih korupcijskim kaznenim djelima, kaznena djela iz
oblasti raunovodstva (rauni, raunovodstveni dokumenti itd.) povezana s kaznenim korupcijskim djelima.
Drave moraju osigurati uinkovite i obeshrabrujue sankcije i mjere, ukljuujui i liavanje slobode koje moe
dovesti do izruenja. Takoer, pravna lica moraju biti odgovorna za kaznena djela koja su poinila u svoju korist
i biti predmet krivinih i nekrivinih sankcija, ukljuujui i novane sankcije.
6

20 naela za borbu protiv korupcije doneseno je u Vijeu Europe, u Komiteta ministara, Rezolucija (97)24, i
dok su nacionalne vlasti pozvane da primjene ova naela u svom domaem zakonodavstvu i praksi,
Multidisciplinarna grupa za korupciju (GMC) je pozvana da brzo zavri izradu meunarodnih pravnih
instrumenata u skladu s Programom akcije protiv korupcije te da bez odgode dostavi prijedlog teksta kojim se
predlae uspostava odgovarajueg i uinkovitog mehanizma, pod pokroviteljstvom Vijea Europe, za praenje
potivanja ovih naela i provedbu meunarodnih pravnih instrumenata koje treba usvojiti.
7

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru

Borba protiv korupcije u EU-u. Bruxelles, 6. 6. 2011., COM(2011) 308 konani.

Krivinopravna konvencija o korupciji Vijea Europe (STE 173, usvojena je 27. januara 1999.) i njen dodatni
Protokol (ETS 191, usvojen 15. maja 2003.); Graanskopravna konvencija o korupciji (STE 174, usvojena 4.
novembra 1999.) i Dvadeset glavnih naela za borbu protiv korupcije (Rezolucija Komiteta ministara Vijea
Europe (97) 24).

10

OECD

OECD-ova Konvencija o borbi protiv podmiivanja stranih javnih dunosnika u

meunarodnom poslovanju (Konvencija protiv podmiivanja) usmjerena je na
poseban problem podmiivanja stranih javnih dunosnika u meunarodnom
poslovanju i ne moe se proiriti na druga podruja znaajna za borbu protiv
korupcije u EU-u. Sedmi godinji Izvjetaj o napretku Transpareny Internationala
pokazao je da je provedba Konvencije protiv podmiivanja bila neujednaena: aktivna
provedba se dogodila u samo etiri drave lanice EU-a, dok se u 12 drava lanica
provodila malo ili nikako. Usprkos temeljitom sustavu evaluacije u obliku OECD-ove
Radne skupine za podmiivanje, Komisija je utvrdila da je politika opredijeljenost
za efikasnu provedbu Konvencije protiv podmiivanja OECD-a ostala nedovoljna.

UNCAC

Konvencija UN-a za borbu protiv korupcije (UNCAC) stupila je na snagu u decembru

2005. a u septembru 2008. pridruila joj se i EU.9 Konferencija drava lanica
UNCAC-a usvojila je odrednice Mehanizma za nadzor nad provedbom UNCAC-a u
novembru 2009. Europska unija podupire sudjelovanje civilnog drutva i
transparentnost u nalazima ocjene u okviru Mehanizma. Meutim, kao to je navela
Komisija EU-a, postoje vana ogranienja potencijala mehanizama za nadzor
UNCAC-a da bi se rijeili problemi povezani s korupcijom na razini EU-a. Oni se
odnose na injenicu da e budui da je ovo meuvladin instrument sustav
unakrsnog pregleda vjerojatno izostaviti odreena politika podruja koja su od
posebne vanosti za EU, to ukljuuje drave lanice koje mogu imati nie
antikorupcijske standarde od EU-a. Ciklusi pregleda koji relativno dugo traju i
preporuke dravama lanicama koje nisu provedene mogu biti provjereni tek
ogranien broj puta.

UNCAC, naroito Poglavlje 2. o preventivnim mjerama, poziva drave da razviju i provedu ili odre
preventivne antikorupcijske politike i prakse (lanak 5); osiguraju postojanje preventivnih antikorupcijskih tijela
(lanak 6); poveaju transparentnost i sprijee sukobe interesa u javnom sektoru (lanak 7); da, izmeu ostalog,
promoviraju integritet, potenje i odgovornost meu svojim dravnim slubenicima primjenom kodeksa i
standarda ponaanja za javne slubenike (lanak 8); uspostave odgovarajue sustave javnih nabavki te da
promoviraju transparentnost i odgovornost u javnim financijama (lanak 9); poveaju transparentnost u javnoj
upravi, izmeu ostalog, kroz javne izvjetaje o rizicima korupcije (lanak 10); poduzimaju mjere jaanja
integriteta i spreavaju mogunosti za korupciju izmeu sudstva i advokature (lanak 11).

11

IZVJETAJEUROPSKEUNIJEOBORBIPROTIVKORUPCIJE

U svjetlu gore navedenih razlika u postojeim meunarodnim mehanizmima nadzora i

evaluacije, Evropska komisija je razmotrila potrebu uspostave specifinog mehanizma
EU-a za praenje i procjenu Izvjetaja Europske unije o borbi protiv korupcije.
Postoji nada da e Izvjetaj potaknuti jau politiku volju u dravama lanicama za
provedbu postojeih zakonskih i institucionalnih alata. Ovaj bi se mehanizam trebao
kombinirati sa sudjelovanjem EU-a u GRECO-u.10 Izvjetaj EU-a o borbi protiv
korupcije izdavat e Komisija svake dvije godine, poevi od 2013.
Komisija promatra Izvjetaj Europske unije o borbi protiv korupcije kao odgovor na
poziv zemalja lanica, u tokholmskom programu,11 za razvoj indikatora na bazi
postojeih sustava i zajednikih kriterija, za mjerenje antikorupcijskih napora unutar
Unije i od Europskog parlamenta da redovito prati antikorupcijske napore u zemljama
lanicama.12
Osnovno naelo je da iako ne postoji jedinstveno rjeenje za sve u borbi protiv
korupcije, korupcija je problem za sve lanice Europske unije. Vjeruje se da e
periodinim evaluacijama i objavljivanjem izvjetaja utemeljenih na injenicama
Izvjetaj EU-a stvoriti dodatni poticaj za drave lanice da se djelotvorno bore protiv
korupcije, posebno provedbom i primjenom meunarodno dogovorenih
antikorupcijskih standarda. Ovaj mehanizam, kada se jednako primijeni na sve
drave lanice, pomoi e da se doe do jasnijeg pregleda postojanja i uinkovitosti
antikorupcijskih reformi. Na temelju toga specifini uzroci korupcije bit e bolje
identificirani, to e olakati strateko planiranje vrstih buduih politikih akcija. On
moe funkcionirati kao alarm upozorenja koji moe ublaiti potencijalne rizike
duboko ukorijenjenih problema to mogu prerasti u krizu.
Predviena je suradnja s postojeim mehanizmima praenja i evaluacije kako bi se
izbjeglo dupliciranje administrativnih optereenja i uloenih napora drava lanica.
Izvjetaj EU-a referirat e se na minimalne standarde protiv korupcije koji su utvreni
u postojeim meunarodnim instrumentima, poput Krivinopravne konvencije o
korupciji Vijea Europe,13 Graanskopravne konvencije o korupciji,14Dvadeset

10

Pogledati Izvjetaj Komisije Vijeu o modalitetima uea EU-a u Skupini drava za borbu protiv korupcije
(GRECO), COM (2011)307.
11

Dokument Vijea 17024/09, usvojen od strane Evropskog vijea 10/11. decembra 2009. (SL C 115, str.1).
Vidi takoer Rezoluciju Vijea 6902/05, usvojenu 14. 4. 2005., koja je pozvala Komisiju da uzme u obzir i
razvoj mehanizma uzajamnog vrednovanja i praenja.
12

Pisana deklaracija broj 2/2010 o naporima Unije u borbi protiv korupcije, koju je usvojio Europski parlament
18. 5. 2010.

13

SET 173, od 27.1.1999.

14

SET 174, 1999/11/04

12

vodeih naela za borbu protiv korupcije, Konvencije UN-a za borbu protiv korupcije
(UNCAC) i Konvencije protiv podmiivanja Organizacije za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD).15
S obzirom na to da gotovi svi oblici korupcije mogu imati prekogranine implikacije,
Izvjetaj nee biti ogranien na iscrpan popis prioritetnih podruja, nego e se
usredotoiti na brojna zajednika pitanja koja su posebno vana na razini EU-a, kao i
na odabrana pitanja specifina za svaku zemlju lanicu. Komisija predvia da e
procjena uposliti set indikatora baziranih na ve postojeim standardima u pojedinim
podrujima i neke novorazvijene indikatore u sluajevima gdje relevantni standardi
nisu utvreni u postojeim instrumentima ili gdje se zahtijevaju vii standardi na
razini EU-a. Pri odabiru postojeih ili razvoju novih indikatora Komisija e
konsultirati kompetentne autoritete za borbu protiv korupcije u zemljama lanicama.
Privremeni
su indikatori koje je navela Komisija percepcija korupcije, specifina
ponaanja vezana za korupcijske aktivnosti, kazneno-pravosudne statistike ukljuujui
i oduzimanja i zapljene prihoda od kriminala vezanog za korupciju, kvantitativna
procjena ovih indikatora i kvalitativna analiza korupcijskih trendova i rezultata.
Izvjetaj Europske unije o borbi protiv korupcije sastojat e se od:

tematskog dijela, koji naglaava kljune aspekte borbe protiv korupcije u EU-u i koji
je utemeljen na istraivanju te ukljuuje tematske studije sluaja, primjere najboljih
praksi kao i preporuke;

analiza o dravama, ukljuujui preporuke specifino skrojene sa svaku dravu

lanicu zasebno, bazirane na rezultatima postojeih mehanizama praenja i pregleda
raspoloivih dokaza iz relevantnih izvora; ovaj dio moe biti popraen preporukama
za prigodne akcije na razini EU-a;

trendova na razini EU-a, ukljuujui i rezultate istraivanja korupcije to ih provodi

Eurobarometar, koji svake dvije godine mjeri percepciju korupcije u razliitim
podrujima meu graanima EU-a, kao i drugi relevantni izvori informacija o
iskustvima s korupcijom na razini Unije.
Izvori informacija: Postojei mehanizmi za praenje (Skupina drava protiv korupcije
GRECO, OECD, UNCAC), neovisni strunjaci, rezultati istraivanja, slube
Komisije, Europski ured za borbu protiv prevara (OLAF), zemlje lanice EU-a,
agencije poput Europola i Eurojusta, Europska mrea za borbu protiv korupcije,
istraivanja Eurobarometra, civilno drutvo.16

15

Usvojena na Pregovarakoj konferenciji 21.11.1997.

16

Razmatrat e se relevantne procjene koje je provelo civilno drutvo. To moe ukljuivati Analizu sustava
nacionalnog integriteta u EU-u koju trenutno provodi Transparency International.

13

Gore navedeno pokazuje snanu i stabilnu predanost poveanom koritenju

mehanizama praenja i ocjenjivanja unutar EU-a. Konkretne prakse praenja
odabranih zemalja lanica koje su prezentirane u nastavku date su upravo u ovom
okviru. Izbor ovih zemalja je vren na osnovu njihove vanosti za BiH u pogledu
trenutnih postignua drave i trenutnih izazova u praenju borbe protiv korupcije.
Predstavljene prakse su tematski orijentirane. Razdvojene su u dvije skupine: prakse u
praenju borbe protiv korupcije koje implementiraju kljuni vladini akteri i prakse u
praenju borbe protiv korupcije gdje nevladine organizacije imaju glavnu ulogu kao
nadzorni organ za vladu. Ove prakse mogu posluiti kao inspiracija ili ak kao
konkretne alternative. Neki trendovi i nauene lekcije saeti su u Poglavlju 4. Prilike
za razvoj potaknute postignuima / lekcije nauene iz relevantnog konteksta / prakse.
Oni trebaju pruiti komparativni kontekst i uvide za planiranje i razvoj dodatnih
intervencija u praenju borbe protiv korupcije u kontekstu NVO-a u BiH.

NIZOZEMSKA

Nacionalni ured za integritet osnovan je u martu 2006. godine kako bi pomogao

tijelima javnog sektora da poboljaju svoje politike integriteta. Osnovan je u
kontekstu odgovornosti ministra da koordinira politiku integriteta kroz javni sektor.
Iako je svaka jedinica javnog sektora individualno odgovorna za svoju politiku
integriteta, kao ministar za koordinaciju ministar unutarnjih poslova i odnosa u
Kraljevstvu odgovoran je za integritet javnog sektora u cjelini. Ovaj integrirani sustav
pokriva sljedee kljune aspekte: (1) upravljanje (zakoni i propisi), (2) praenje i
evaluacija i (3) iniciranje, promoviranje i omoguavanje. Potreba za dravnim
centrom za ekspertizu o pitanjima integriteta postala je oiglednom nakon poetka
novog milenija, a osobito u svjetlu lekcija nauenih iz izvjea parlamentarnoga
istranog odbora koji je istraivao prevaru u graevinskoj industriji. U skladu s
koordinacijskom ulogom ministra unutarnjih poslova u pogledu politike integriteta u
javnom sektoru, institucionalizacija Nacionalnog ureda za integritet bila je logian
korak. Odluka je bila donesena na temelju analize potreba u podruju politike
integriteta, njenih buduih zadataka te veliini i trokovima Ureda. Bilo je od kljune
vanosti pronai kvalificirano osoblje za obavljanje posla. Vjeruje se da mjesto u
kojem nastaju politike (Ministarstvo) nije uvijek najbolje mjesto za razvoj
instrumenata i za praenje njihove provedbe. Zbog toga je Ured smjeten izvan
Ministarstva. Njegov je cilj raditi na scenariju u kome vladina tijela provode iroku
politiku integriteta unutar svoje organizacije u kojoj razne mjere integriteta formiraju
jednu integralnu i uravnoteenu cjelinu. Ured podrava sve vladine organizacije u
njihovim nastojanjima da uspostave politiku integriteta razvijanjem instrumenata,
poticanjem razmjene znanja i nuenjem pomoi s obzirom na praenje
implementacije politika integriteta. Glavna ciljna skupina se sastoji od menadera,
slubenika za etiku, slubenika u ljudskim resursima i slino. Filozofija ureda je

14

poboljanje procesa uenja unutar vladinih organizacija kako bi same mogle

upravljati integritetom, jer vladine organizacije ne bi smjele preputati brigu o
integritetu vanjskom faktoru. Ured je bio inovativan i uspjean u razvoju usklaenosti
i vrijednosno utemeljenih instrumenata integriteta, kao to su, na primjer, Model
infrastrukture integriteta (koji pokriva sve aspekte integriteta na sustavan i
koherentan nain), Kocka integriteta (Integrity Cube, multimedijalni alat za obuku),
Instrument za samoprocjenu integriteta SAINT (self-assessment instrument for
integrity) i nekolicina vodia i prirunika za pomo javnim organima u provoenju
politike integriteta unutar njihovih organizacija.

BIOSMODEL:INFRASTRUKTURAINTEGRITETA

Model infrastrukture integriteta razvio je Nacionalni ured za promociju etike i

integriteta u javnom sektoru (Bureau Integriteitsbevordering Openbare Sector
BIOS) unutar Ministarstva unutarnjih poslova i odnosa u Kraljevstvu.17 Model nudi
integriran pristup u upravljanju integritetom i u skladu s tim i rjeenje za
fragmentaciju politike integriteta, to je obino problem u vladinim organizacijama.
Ova fragmentacija je obino rezultat disperzije odgovornosti za politiku integriteta u
tijelima javne vlasti kroz razliite discipline i odjele. Komunikacija je esto naruena,
to ini politiku manje kohezivnom nego to bi trebala biti. Model infrastrukture
integriteta naglaava integriranu prirodu politike integriteta, i to upravo ukazuje na
podruja u kojima se moe oblikovati politika integriteta. Model je namijenjen
menaderima, slubenicima i koordinatorima integriteta unutar javne vlasti odgovorne
za razvoj, implementaciju i provedbu politike integriteta. Vladine organizacije mogu
koristiti model za razvoj nove politike i revidiranje postojee.
Model je izgraen oko tema, podruja panje i instrumenata. Jezgru formira koncept
integriteta i teme koje mogu dovesti do problema u pitanju integriteta. Prvi sloj oko
toga jezgra sastoji se od est podruja koja predstavljaju logian ciklus: poevi od
uloge vieg menadmenta (1), relevantnih osnovnih vrijednosti i standarda (2), to
ini osnovu struktura i procesa (3) koji ine organizaciju manje osjetljivom. U
sljedeem koraku panja je posveena osoblju i organizacijskoj kulturi (4). Naalost,
incidenti se deavaju (5); svaka organizacija mora biti dobro pripremljena da se izbori
s njima. U konanom koraku, politika integriteta i njeni instrumenti se prate i
evaluiraju (6). Na taj nain omoguen je proces uenja, to ini poboljanje moguim.
Ovdje je kljuan holistiki pristup: politika integriteta moe biti uinkovita samo
ukoliko je jednaka panja posveeno svakome od est podruja. Sljedei sloj sadri
postojee iskuane i testirane instrumente.

17

www.integriteitoverheid.nl.

15

MAARSKA

Na temelju Rezolucije 1037/007 (VI. 18), maarska vlada je osnovala Odbor za

koordinaciju borbe protiv korupcije iji je zadatak da podri Vladu u donoenju
odluka dajui struna miljenja i preporuke. Odbor ima strunu ulogu koordinatora u
borbi protiv korupcije i njegov je glavni cilj da priprema strateke dokumente, utvrdi
dugorone ciljeve i podruja za intervenciju, kao i kratkorone mjere za borbu protiv
korupcije. Odbor djeluje javno, a ministar za pravdu i provedbu zakona odgovoran je
za njegov rad.18 Predsjednik Odbora je ministar za pravdu i provedbu zakona.
Tajniki poslovi vezani za rad Odbora obavljaju se u Ministarstvu za pravdu i
provedbu zakona. U drugim aspektima aktivnosti Odbora ne utiu na zadatke i
nadlenosti ministara definiranih u pravnim propisima i odlukama Vlade. Odbor ima
zadatak da promovira istraivanje korupcije, analizira rizike korupcije, daje preporuke
za mjere u borbi protiv korupcije; podri potrebne obrazovne aktivnosti, surauje u
profesionalnom stvaranju i razvoju stratekih dokumenta za borbu protiv korupcije, a
unutar organizacije da koordinira, provjerava, evaluira i prati njihova izvrenja, kao i
da kontinuirano aurira navedene dokumente; da koordinira aktivnosti borbe protiv
korupcije u tijelima koja sudjeluju u Odboru, daje miljenja o prezentacijama vezanim
za borbu protiv korupcije, evaluira rezultate aktivnosti borbe protiv korupcije i
izvjetava Vladu. Sudjelovanje civilnog drutva je institucionalizirano kroz Odbor za
koordinaciju borbe protiv korupcije.

VEDSKA

S ciljem poboljanja djelotvornosti borbe protiv korupcije, ukljuujui i praenje

borbe protiv korupcije, vedska je 2003. uspostavila Dravnu jedinicu za borbu protiv
korupcije u sklopu Tuilatva vedske. Jedinica se sastoji od pet javnih tuitelja koji
imaju nadlenost na razini cijele drave. Posebna jedinica vedskog tuilatva bavi se
razvojem mjera za borbu protiv korupcije. Jedinica usko surauje sa vedskim
policijskim snagama i carinom na teritoriji cijele drave. Nadzorna tijela su

18

lanovi Odbora ukljuuju delegate vladinih tijela: pojedince koji imaju pravo da budu zastupani od strane
ministra zdravstva; ministra ekonomije i transporta, ministra pravde i provedbe zakona, ministra opinskog i
regionalnog razvoja, ministra financija te ministra koji je zaduen za Ured premijera. Vlada poziva predsjednika
Dravnog ureda za reviziju, MAARSKI URED za trinu KONKURENCIJU, Vijee za javne nabavke, efa
Ureda nacionalnog vijea pravde, parlamentarnog povjerenika za zatitu podataka i glavnog tuitelja da
sudjeluju u radu Odbora kao stalni gosti posredstvom svojih predstavnika. Predsjednik ukljuuje predstavnike
drugih strunih, socijalnih i interesnih organizacija u radu Odbora, kao i meunarodno priznatih strunjaka koji
imaju iskustvo u borbi protiv korupcije - na ad-hoc ili stalnoj osnovi, a na temelju preporuka koje iznese Odbor
kao goste. Vanjski partneri se trebaju ukljuiti u rad Odbora na nain da broj tih pojedinaca ili organizacija
dostigne broj delegata iz dravnih tijela unutar Odbora.

16

Nacionalna porezna uprava i Dravni ured za reviziju te Dravno tijelo za

konkurenciju.
Nacionalna mrea protiv korupcije je osnovana u maju 2006. godine. Mrea okuplja
tijela, agencije i dravne kompanije. Njen zadatak je da razvija mjere protiv korupcije,
provodi procjenu rizika, podie javnu svijest, poboljava istrage i sudske postupke te
nadzire provedbu reformi za borbu protiv korupcije. Mrea je jo uvijek u razvoju.
Njeni uinci procjenjuju se u sljedeim pravcima: vie specifinih politika, bolje
znanje i efikasna procjena rizika, poboljano praenje borbe protiv korupcije, bri
odgovor vlasti i bolja suradnja izmeu vlasti.19

BELGIJA

U okviru Bolje upravne politike (Better Administrative Policy - BAP) te u tenji ka

integriranoj i djelotvornoj politici integriteta uvedena je nova pozicija koordinatora
brige o integritetu (2005.). Koordinator je dio Odjela za javno upravljanje u
flamanskoj vladi koji obuhvaa cijelu vladu. Infrastruktura upravljanja integritetom
sastoji se od koordinatora za zatitu integriteta, Komisije za zatitu integriteta i drugih
slubi koje pruaju pomo u tome podruju. Glavni zadaci koordinatora za zatitu
integriteta su upravljanje znanjem, osiguravanje unosa, praenja i povratne
informacije u vezi s politikom integriteta; pruanje podrke Komisiji za zatitu
integriteta; praenje borbe protiv korupcije, umreavanje, savjetovanje i projekti.20
Koordinator radi u partnerstvu s Odjelom za unutranju reviziju flamanske vlade kada
je rije o administrativnoj budnosti i analizama snaga i slabosti u podruju etike i
integriteta, flamanskim javnim pravobraniteljem kada je rije o whistle-blownigu
(zvidanju) te javnom Kadrovskom agencijom kada je u pitanju podizanje svijesti
osoblja. Prijavljeni su izvrsni rezultati u pogledu obuke i procjene rizika i planova
integriteta.21

19

Mreu podrava vlada i vlasti te funkcionira u bliskoj suradnji s agencijama za provedbu zakona (Dravna
jedinica za borbu protiv korupcije, VERVA vedska agencije za razvoj uprave). Opa pitanja u vezi s izradom
politika, obrazovanja i iskustava raspravljaju se otprilike jednom ili dva puta godinje. Meutim, susreti na
operativnoj razini za raspravu o tipovima informacija koje su potrebne da bi se rijeile kritine situacije ili
specifini sluajevi e se odravati po potrebi. Sastanci Mree su proizveli rezultate u obliku novih i boljih
politika za vlasti, program obuke, vie odgovarajuih informacija tijelima za provedbu zakona gdje postoji
sumnja o kaznenim djelima, vei broj izvjetaja u pogledu sumnji o kaznenim djelima i poboljana razina
prevencije.

20

Primjeri tipova projekta ukljuuju: razne obuke iz etike i upravljanja integritetom, otkrivanja prevara pomou
poslovne pijunae; identificiranje ranjivih funkcija i elaboraciju plana integriteta za te funkcije.

21

http://www.governance-flanders.be/integrity.

17

POLJSKA

Program za borbu protiv korupcije: Strategija za borbu protiv korupcije pokrenut je

u junu 2002. i usmjeren je na odreivanje zakona i propisa, poticanje suradnje izmeu
drave i drutva na polju borbe protiv korupcije i mijenjanja drutvenog stava prema
korupciji. Posebna jedinica Tijelo za koordinaciju Strategije za borbu protiv
korupcije osnovana je 2003. i nalazi se u Ministarstvu unutarnjih poslova i uprave.
Tijelo je zadueno za praenje, koordinaciju, izvjetavanje i savjetovanje o pitanjima
vezanim za provedbu Strategije. Tijelo je ustanovljeno s misijom da elaborira set
ulaznih i izlaznih indikatora za praenje Strategije, koji e voditi budui rad
predvienoga visokog povjerenstva sastavljanog od politiara, vlade i predstavnika
organizacija civilnog drutva. Procjenitelji kau da iako nema puno informacija o
djelatnostima toga visokog povjerenstva,22 poseban opunomoenik je imenovan
nakon izbora 2005. i osnovan je Nacionalni odjel za borbu protiv korupcije (CAB).
Osim novih agencija, dizajniran je i vladin web portal o pitanjima korupcije
(http://www. antykorupcja.gov.pl). Tu se mogu nai razni dokumenti i prirunici za
borbu protiv korupcije, kao i opisi projekata za borbu protiv korupcije i slino. U ovo
posljednje se ubraja i procjena iz 2009. koja je proizala iz analize korupcije u
Poljskoj, a radio ju je Centralni odjel za borbu protiv korupcije. Meutim bijele
take ovog portala odnose se na deficite u praenju borbe protiv korupcije, osobito u
podruju ocjene projekata.23 Iako su predviene procjene u okviru projektnih
prijedloga, njihovi tekstovi na portalu nisu dostupni, to moe biti naznaka da oni i ne
postoje.

RUMUNJSKA

Informacijski sustav za antikorupcijske strukture (ACOS) Ministarstvo uprave i

unutarnjih poslova: Ovaj projekt je odgovorio na izazov da se stvori Integrirani
informacijski sustav za antikorupcijske strukture: Ministarstvo pravde, Ministarstvo
unutarnjih poslova, Ministarstvo financija - carina, Ured dravnog tuitelja. On ima za
cilj osigurati mogunost unosa, obrade i rezultata informacija antikorupcijske
strukture koje se tiu Carinske uprave / Ministarstva Financija i Ministarstva
unutarnjih poslova, sa sljedeim kategorijama podataka: identifikacijski podaci za
fizika i pravna lica; karakteristike za robe ili lina dobra; informacijski podaci za
dokumente koji se koriste u aktivnostima antikorupcijskih struktura. ACOS se sastoji
od hardverske infrastrukture, baze podataka, pristupnih servera (klastera), servera za

22

Civilno drutvo protiv korupcije, Izvjetaj za Poljsku 2010., napisao Grzegorz Wolszczak.

23

Ibid, str. 14.

18

certificiranje i provjeru valjanosti, pametne kartice (smartcard) i vatrozida (firewall).

Razvoj integriranog informacijskog sustava podupire provedbu Baze podataka i
aplikacija antikorupcijskih struktura, kako bi pruio potpune informacije za rad
ACOS-a i osigurao komunikaciju izmeu institucija ukljuenih u projekt, uzimajui u
obzir prirodu razmjene podataka i njihov tajni karakter. Informacijski sustav za ACOS
ima u svojoj jezgri lokalnu bazu podataka od antikorupcijskih struktura i integriran je
s informacijama iz Carinske uprave / Ministarstva financija, Ministarstvom unutarnjih
poslova i Ministarstvom pravde. Razvijen je i funkcionira kao vaan alat za praenje
borbe protiv korupcije koji prua mogunost identifikacije trendova, slabih taaka i i
daje uvid u daljnje akcije.

3.PRAENJENAPRETKAREFORMIZABORBUPROTIVKORUPCIJEOD
STRANENEVLADINIHORGANIZACIJA

Protekla decenija je bila svjedokom jednoga do tada nevienog pokuaja vlada,

meunarodnih agencija i nevladinih organizacija u suzbijanju korupcije. Civilno
drutvo je postalo prepoznato po svom potencijalu, naroito kada su u pitanju
instrumenti prevencije, jer ne samo da obuhvaa znanja i mree potrebne za
suzbijanje korupcije ve ima i vlastiti interes da to ini. Kako se mo iri od centra ka
lokalnim vlastima, prilike za korupciju se premjetaju ka dolje do novih uesnika koji
su u izravnijem kontaktu s civilnim drutvom. To znai da je sposobnost civilnog
drutva da nadzire, otkriva i mijenja smjer aktivnosti dravnih slubenika u svojoj
sredini poboljana blizinom i upoznatou s lokalnim problemima. U obavljanju ove
uloge brojne nevladine organizacije sustavno prate medije radi potpunijih sadraja
svojih izvjetaja.24
Tu je i poveana tendencija da se prepozna uloga koju moe imati civilno drutvo
tako to e ukljuiti lidere drutva u nadzorne odbore kao i jaati horizontalnu
odgovornost koja se nalazi u sreditu njihovog sustava nacionalnog integriteta.
Otvoreno budetiranje25 uvedeno je u velikom broju zemalja i opina (usporedo sa
sporazumima o poboljanom pristupu informacijama) i brojne nevladine organizacije
nadziru javne nabavke i izbore.

24

Media Monitoring Manual dostupan je na www.mediadiversity. org /resource%20categories/diversity%20

manuals.htm.
25

Primjeri budetiranja nevladinih organizacija 2000: http://www.internationalbudget.org/resoruces/success.pdf.

19

U kontekstu gore navedenoga napretka ka pojaanoj ulozi organizacija civilnog

drutva (OCD) u praenju antikorupcijskih reformi, razvijeni su razni pristupi kao
odgovor na internaliziranu potrebu za redovitim praenjem antikorupcijskih napora
pojedine drave. Osnovno naelo je da iako ne postoji jedno rjeenje koje odgovara
svima za praenje antikorupcijskih aktivnosti, ovo pitanje izaziva sve veu
zabrinutost u svim dravama lanicama EU-a, kao i u irem kontekstu pripreme za
pristupanje Uniji.
Upravo u sklopu ovog okvira predstavljene su konkretne nadzorne prakse nevladinih
organizacija u odabranim dravama lanicama koje slijede u nastavku. Njihov je izbor
voen posebnim znaajem koji one imaju za Bosnu i Hercegovinu s obzirom na
trenutne sloenosti i izazove koji postoje u bh. nevladinom sektoru. Ove prakse mogu
posluiti kao inspiracija ili ak konkretne alternative. Neki trendovi i nauene lekcije
saeti su u Poglavlju 4. Prilike za razvoj potaknute postignuima / lekcije nauene iz
relevantnog konteksta / prakse. One trebaju pruiti komparativni kontekst i uvid za
planiranje i razvoj dodatnih intervencija u praenju borbe protiv korupcije u kontekstu
NVO-a u BiH.

ISTRAIVANJASUSTAVANACIONALNOGINTEGRITETA

Postoji snaan predmet kojim se mjeri i prati kako se drave nose s problemima
korupcije. Sustav nacionalnog integriteta (NIS)26 preko svojih sastavnih dijelova nudi
sustavan, kohezivan i koherentan pristup ne samo onome to se mjeri i na koji nain
se mjeri ve i potie zemlje i donatore da ga koriste kao bazu za nacionalne planove i
identifikaciju podruja za daljnje reforme.

Dravne procjene NIS-a ustanovile su kako je ne samo mogue identificirati nosive

stupove sustava nacionalnog integriteta (veina zemalja u tim je izvjetajima imala
gotovo sve stupove, iako su kod nekih pronaeni i dodatni) ve da oni otvaraju i vrata
kroz koja je mogue procijeniti dostignua jedne drave u borbi protiv korupcije. Alat
za procjenu NIS-a Transparency Internationala kombinira zagovaranje utemeljeno na
dokazima s pristupom sudjelovanja vie uesnika te predstavlja jedinstven doprinos
na ovom polju.

26

Istraivanje se usredotouje na procjenu kljunih javnih ustanova i nedravnih aktera u dravnom sustavu
upravljanja s osvrtom na (1) njihov sveukupni kapacitet, (2) njihove sustave i procedure unutranjeg upravljanja
i (3) njihovu ulogu u sveukupnom sustavu integriteta. Ove institucije su: zakonodavna i izvrna vlast,
pravosue, javni sektor, agencije za provedbu zakona, izborna upravna tijela, ombudsmeni, vrhovna institucija
za reviziju, agencije za borbu protiv korupcije, politike stranke, mediji, civilno drutvo, poslovna zajednica.
Procjena istrauje oboje i formalni okvir svake institucije, kao i stvarnu institucionalnu praksu i naglaava
neslaganja izmeu formalnih odredbi i realnosti na terenu.

20

Ono to je vano jeste da Izvjetaji dravne studije NIS-a dolaze od organizacija te

drave to su, prije svega, sposobni NVO-i i specijalizirani istraivaki instituti koji
posjeduju znanje i strunost za praenje razvoja i skretanje panje na tradicionalne i
pojavne obrasce korupcije. Oni imaju potencijal za koritenje u razliitim kontekstima
i u razne svrhe27 kao to su:

Zagovaranje i reforma politika. Prikupljeni dokazi mogu se koristiti za odreene

inicijative reformi politika. Nalazi otkrivaju specifine slabosti u sustavu integriteta i
mogu olakati davanje prioriteta zagovaranju i intervenciji u politikama. Istiu se
obeavajue prakse i omoguava se iskustveno uenje. Potie se pristup sudjelovanja,
prua se prilika svim akterima da se ukljue i daju svoj doprinos tokom cijelog
projekta.

Praenje i usporeivanje. Rezultati pruaju mjerila za mjerenje daljnjeg razvoja u

zemlji i osnovu za usporeivanje izmeu NIS komponenti; NIS indikatori istiu koja
podruja posjeduju visok integritet a koja zaostaju. Usporeivanje slabih podruja s
jakima moe omoguiti pozitivne promjene. Ako se provodi redovito, procjena NIS-a
se moe koristiti kao alat za praenje kojim se moe evaluirati sveukupni napredak ili
nazadak cijelog sustava integriteta kao i pojedinanih institucija, ime nudi korisne
informacije za napore zagovaranja.

Planiranje. Zbog svoje cjelovite i sveobuhvatne prirode NIS moe posluiti kao
koristan alat za planiranje budueg rada organizacije. Otkriva prioritetna podruja za
reforme poprenim presjekom problema i pomae u identificiranju potencijalnih
partnera.

Izgradnja koalicija. Postoji nada da zbog svog usmjerenja na iroke konsultacije i

rasprave procjena NIS-a moe podrati Nacionalno poglavlje da identificira
potencijalne partnere za antikorupcijske kampanje organizacija civilnog drutva i
druge popratne aktivnosti.

Dravne procjene NIS-a su u svemu jedinstvene na antikorupcijskom polju, s vie od

70 takvih studija provedenih od 2001. Prema TI-ju, procjene su doprinijele civilnim
kampanjama zagovaranja, inicijativama politikih reformi i ukupnoj svijesti o
deficitima dravnog upravljanja. Proces se kontinuirano poboljava, to se oituje u
revizijama pristupa NIS procjene iz 2008. Ambicija je da se ovaj alat uini jo

27

National Integrity System background rationale, TI, http://www.transparency.org/whatwedo/nis and methodology.

21

relevantnijim za zagovaranje neovisnog upravljanja i borbe protiv korupcije te za

inicijative reformi.
Italija, Latvija, Maarska, Bugarska, Grka i Ukrajina pokrivene su od 2011.28
Ovo unutardravno istraivanje identificira temeljne zakone, pravila i prakse koje
nastoje zatiti drutva od korupcije kroz sustave nacionalnog integriteta u sljedeim
podrujima: izvrnoj vlasti, zakonodavstvu, financiranju politikih stranaka, izborima,
generalnom revizoru, pravosuu, policiji i dravnom tuilatvu, javnim slubama,
javnim nabavkama, lokalnoj upravi, medijima i organizacijama civilnog drutva.
Izvjetaji dravne studije ocrtavaju formalni okvir kojim se osiguravaju
antikorupcijske mjere u sljedeim podrujima javnih poslova: sukob interesa,
deklaracija imovine, nadzor ivotnog stila, pristup informacijama, sloboda tampe,
sloboda govora, restrikcije nakon zapoljavanja, uzbunjivanje, kodeksi ponaanja,
stavljanje na crnu listu i albeni mehanizmi.
Ovaj je formalni okvir popraen procjenom onoga to se stvarno deava u praksi.
Procjena naglaava nedostatke u samom formalnom okviru ili u njegovoj provedbi.
Na primjer, mogu postojati pravila i procedure kako bi se smanjile mogunosti za
nepotizam i favoriziranje ili druge korumpirane odnose, ali se moda ne primjenjuju
uvijek u praksi.
Dravne procjene takoer ispituju vladine antikorupcijske strategije (ukoliko takve
postoje). U nekim sluajevima koriste daljnja istraivanja i indikatore da procijene
napredak.
Razvijen je alat procjene koji uvodi koncept i pristup NIS-a i prua korisnicima sve
potrebne informacije i alate da provedu procjene NIS-a. Dodatak alatima sadri i
indikatore za stupove NIS-a.
Nacrt i rezultati NIS-ovih izvjetaja tvore osnovu za konzultativnu Radionicu
nacionalnog integriteta koju provodi dravni ogranak Transparency Internationala a
na kojoj se raspravljaju i potvruju rezultati NIS-a i na kojoj se identificiraju
preporuke i prioritetne akcije za politike i aktivnosti zagovaranja. Meu sudionicima
su strunjaci za upravljanje i borbu protiv korupcije koji dolaze iz vlade (ukljuujui i
donatore gdje je to relevantno), privatni sektor, profesionalci raznih profila
(odvjetnici, raunovoe i drugi), mediji i civilno drutvo.
Pregledni izvjetaj prvih 18 zemalja obuhvaenih u nizu skuplja na jedno mjesto
rezultate izvjetaja, te primjere iz pojedinih zemalja i raspravlja o tome kako

28

http://archive.transparency.org/policy_research/nis/nis_reports_by_country.

22

meusobno djeluju stupovi nacionalnog integriteta.29 Izvjetaji za 2007. i 2009. za

BiH dostupni su na
http://archive.transparency.org/policy_researh/nis/nis_reports_by_country.

BUGARSKA:SUSTAVINDIKATORAZAPROCJENUPROVEDBE
STRATEGIJAZABORBUPROTIVKORUPCIJE

Centar za demokratske studije je unutar inicijative za borbu protiv korupcije Koalicija

2000. razvio sustav s ciljem uvoenja odrivog mehanizma odgovornosti i
vrednovanja rezultata provedbe antikorupcijske strategije kako bi time omoguio
bugarskoj vladi da saopi svoja postignua javnosti i meunarodnim partnerima.30
Predloeni sustav nadzornih indikatora koristi niz metoda za sumiranje podataka,
iskustava, miljenja i procjene nekoliko ciljnih skupina: predstavnika NVO-a,
korisnika upravnih, socijalnih i drugih javnih slubi, predstavnika poslovne zajednice
i udruenja poslodavaca, kljunih strunjaka u dravnim institucijama. Konzultira
slubene statistike podatke, informacije koje pruaju razne vladine jedinice
ukljuene u provedbu antikorupcijske strategije, sudske i policijske statistike,
nacionalne i meunarodne usporedne ankete o korupciji i transparentnosti upravljanja.
Sustav indikatora predlae:
A. Indikatori za procjenu napretka provedbe specifinih mjera navedeni su u Programu
za antikorupciju. Oni odraavaju uinkovitost i napredak provedbe mjera u
specificiranom vremenskom okviru. Informacije se prikupljaju na temelju miljenja
strunjaka, procjena i analiza, samoprocjena, analiza podataka iz slubenih statistikih
istraivanja, informacijskih sustava agencija te provedenih nacionalnih i
meunarodnih istraivanja. Indikatori su: 1. dostupnost zakona, programa, analiza,
metodologija, prijedloga, planova i javno objavljenih mjera i drugo; 2. relevantnost; 3.
potivanje i nepotivanje vremenskog okvira: da li je provedena odreena mjera
unutar vremenskog okvira koji je predvien u Strategiji i Programu; 4. napredak
provedbe: da li je odreena mjera provedena u svom punom obimu i sadraju; 5.
kvaliteta zakona, programa, analiza, istraivakih metodologija, prijedloga, planova
(da li je mjera primijenjena u skladu s dobrim praksama i postavljenim standardima);

29

Kompletan
izvjetaj
kao
i
dravne
studije
mogu
se
skinuti
sa
http://www.transparency.org/activities/nat_integ_systems/nis_index.html. Seriju provode prof. Alan Doig i
Stephanie McIvor iz Teesside Business School, Univerzitet u Tessidei, Ujedinjeno Kraljevstvo.

30

http://www.csd.bg/.

23

6. kvantitativni indikatori koji mjere ishode usvojene mjere (broj ili relativni udio),
npr. broj provedenih obuka za borbu protiv korupcije, broj obuenih slubenika
uprave na svim razinama, broj uspostavljenih vruih linija, broj podnesenih pritubi
na korupciju i drugo; 7. uinkovitost usvojenih mjera (procjena isplativosti pojedine
mjere).
B. Kvantitativna istraivanja ope populacije i poslovnog sektora koristit e se za
mjerenje napretka prema postavljenim ciljevima koritenjem sljedeih indikatora:
1. Korupcijska viktimizacija: a) postotak ljudi koji su u protekloj godini ili u tri
mjeseca morali dati novac, poklone ili usluge zaposlenicima u javnom sektoru; b)
ukupna vrijednost neformalnog plaanja / darova koji su dati zaposlenicima u
javnom sektoru u posljednja tri mjeseca; c) ukupna vrijednost neformalnog
plaanja / darova po vrsti usluga; d) postotak firmi koje su napravile neformalna
plaanja kako bi dobile licence ili ovlasti; e) postotak firmi koje su napravile
neformalna plaanja kako bi pobijedile na tenderu javnih nabavki; f) postotak
firmi koje su napravile neformalna plaanja kako bi izbjegle ili smanjile poreze,
carine, kazne, naknade i druge oblike plaanja dravi; g) ukupne i prosjene sume
neformalnih plaanja koje su napravile firme u odnosu na zahtjeve za licence i
ovlasti, sudjelovanje na tenderima za javne nabavke, plaanje poreza, taksi i
slino.
2. Korupcijski pritisak: a) udio pojedinaca koji su u posljednjih godinu dana imali
interakciju s dunosnicima koji se traili usluge, novac ili darove kako bi rijeili
odreeni problem; b) relativni udio graana / firmi od kojih je zatraen novac,
darovi ili usluge u njihovom kontaktu s dunosnicima u javnom sektoru tokom
protekle godine; c) relativni udio graana / firmi kojima je tokom protekle godine
u njihovom kontaktu s dunosnicima u javnom sektoru naznaeno da se oekuju
novac, darovi ili usluge; d) naini na koje graani ili firme vre korupcijski
pritisak na slubenike; e) naini na koje dunosnici vre korupcijski pritisak na
graane i firme; f) glavni razlozi zato graani ili firme obino zapoinju
korupcijsku praksu.
3. Stavovi prema korupciji: a) svijest o korupciji; b) relativni udio onih kojima je
prihvatljivo dati novac, darove ili usluge kako bi se rijeio problem; c) relativni
udio ljudi koji smatraju prihvatljivim da zastupnici u parlamentu, ministri i
dravni dunosnici uzimaju novac, poklone ili usluge; d) relativni udio ljudi koji
smatraju prihvatljivim da slubenik uprave koji direktno komunicira s javnou
uzima novac, darove ili usluge; e) relativni udio ljudi koji smatraju da ostali
zaposlenici javnog sektora (lijenici, kolski i univerzitetski profesori, policajci i
drugi) uzimaju novac, poklone ili usluge.
4. irenje korupcije: a) udio ljudi koji misle da je korupcija rairena u raznim
grupama profesija; b) irenje korupcije u institucijama i javnom ivotu; c) irenje
korupcije u ministarstvima i dravnim agencijama; d) irenje korupcije u

24

pravosuu; e) irenje korupcije u obrazovanju; f) irenje korupcije u zdravstvu; g)

procjena potencijalnog rizika korupcije u sluajevima interakcije s raznim
vladinim i javnim institucijama; h) procjena potencijalnog rizika korupcije u radu
javnih slubi.
5. Netolerancija korupcije: a) udio graana / firmi koji su podnijeli pritube u vezi
s korupcijskim praksama; b) spremnost graana / firmi da prijave sluajeve
korupcije vlastima; c) glavni razlozi za prijavljivanje / neprijavljivanje sluajeva
korupcije.
6. Faktori korupcije: a) procjena glavnih faktora koji utjeu na irenje korupcije u
ovoj zemlji; b) opi utjecaj korupcije na drutvene procese; c) utjecaj korupcije na
razvoj privatnih firmi.
7. Akcija Vlade: a) procjena napora vlade za suprotstavljanje korupciji; b) procjena
usvojenih antikorupcijskih mjera (uinkovitost, pravovremenost, transparentnost,
odgovornost i drugo) u cjelini i u pojedinim sektorima; c) procjena planiranih ili
provedenih mjera za prevenciju i suzbijanje korupcije; d) institucije koje se
smatraju najuinkovitijim u suzbijanju korupcije; e) procjena kapaciteta Vlade da
sprijei korupciju u Bugarskoj; f) razina povjerenja u institucije na temelju
percipirane razine korupcije.
8. Svijest o borbi protiv korupcije: a) svijest o usvojenim antikorupcijskim
mjerama; b) interes za usvojene antikorupcijske mjere; c) pristup informacijama
izvori informacija i dostupnost informacija o usvojenim mjerama; d) svijest
javnosti i poslovne zajednice o pravnom okviru koji se tie upravnih slubi i
korupcijskih praksi; e) svijest graana / firmi o njihovim pravima i obavezama u
interakciji s dunosnicima na svim razinama.
C. Trea skupina indikatora odnosi se na praenje i procjenu utjecaja Strategije na
irenje korupcije u zemlji i na uinkovitosti mjera za prevenciju i suzbijanje korupcije.
Vrijednosti ovih indikatora mogu se mjeriti istraivanjima pruanja usluga i
istraivanjima tajnog kupca za razliite usluge (ukljuujui testove lojalnosti
osoblja). Indikatori su sljedei:
1. Broj dokumenata potrebnih za pruanje administrativne usluge: a) ukupan
broj dokumenata koji se formalno zahtijevaju po zakonu ili na temelju drugih
propisa (odluke, pravilnici i drugo); b) broj dodatnih dokumenata koje zahtijevaju
samo slubenici iz odreenog ureda; c) broj dokumenata koje zahtijeva odreeni
slubenik po svom nahoenju kada se predaje puni set dokumenata, a da to nije
nigdje drugo propisano; d) trokovi koji nastaju kod dobivanja dokumenata koji
nisu slubeno zatraeni.
2. Vrijeme potroeno na predavanje dokumentacije: a) broj posjeta odreenom
administrativnom uredu do konane isporuke dokumenta; b) ukupan broj sati

25

proveden na popunjavanju obrazaca, dobivanju potrebnih dokumenata i vrijeme

ekanja pred odreenim uredom.
3. Dostupnost instrukcija za podnoenje dokumenata potrebnih za pokretanje
upravnog postupka: a) dostupnost spiska potrebnih dokumenata vidno
izloenoga na lokaciji kojoj je lako pristupiti; b) dostupnost objanjenja i opisa
cijele procedure za predaju dokumenata odreenoj slubi koji su vidno izloeni na
lokaciji kojoj je lako pristupiti; d) potreba za dodatnim pojanjenjima od
slubenika iz odreenih administrativnih ureda.
4. Ukupno trajanje postupka od trenutka popunjavanja dokumenata do
konanog zavretka postupka: a) kanjenje / potivanje navedenih rokova; b)
komunikacija uprave u sluaju nepropisno popunjenih formulara; c) traenje
dodatnih naknada (osim onih slubeno propisanih) za ubrzavanje procedure
isporuke odreenih usluga; d) postavljanje dodatnih uvjeta (osim onih slubeno
propisanih) za ubrzavanje procedure za isporuku odreene usluge.
5. Kvaliteta i kompetentnost osoblja: a) dostupnost dovoljnog broja osoblja u
odreenoj instituciji; b) procjena kapaciteta osoblja za rjeavanje problema; c)
procjena profesionalne kompetentnosti; d) potivanje radnog vremena; e)
pravovremeno obavljanje zadataka i obaveza.
6. Kvaliteta usluga: a) ukupna procjena kvalitete usluga; b) procjena uinkovitosti;
c) predloena poboljanja usluge ili neke od njenih dijelova / aspekata.

4.PROCJENAUTJECAJAANTIKORUPCIJSKIHINICIJATIVA/MJERA

Analiza zavrenih izvjetaja antikorupcijskih projekata ukazuje na dostupnost

informacija o planiranim (oekivanim, ex-ante) neposrednim rezultatima, ishodima i
uincima antikorupcijskih mjera. U mnogim sluajevima postoje informacije o
postignutim rezultatima i ishodima, ali procjene ex-post uinka i opisi stvarnih
uinaka su ogranieni. To je pojanjeno sljedeim:
1) utjecaji postaju vidljivi nakon dueg vremenskog razdoblja i prilino je komplicirano
mjeriti preliminarne uinke tijekom kratkoronog projekta;
2) nedostatak indikatora ishoda i uinaka (u veini sluajeva opis oekivanih ishoda i /
ili uinaka je previe openit za operativna mjerenja);
3) nedostatak sustavnog unificiranog pristupa razlikovanja povezanih rezultata, ishoda i
uinaka u prijedlozima projekata i zavrnih izvjetaja.

26

Trenutno u veini sluajeva nema konkretnih dostupnih javnih informacija o izravnim

i neizravnim uincima i moemo nai tek nekoliko specifinih indikatora
bihevioralnih uinaka faktora odrivosti (npr. porast svijesti, godinji plan obuke,
antikorupcijska mrea, bolje regulatorne inicijative za razvoj antikorupcijskih rutina).
Primjeri rezultata, ishoda i uinaka:
Rezultati:

Broj odranih seminara, sudionika, emisija o korupciji; press konferencija, lanaka u

vijestima, medijima, biltenima; broj publikacija, prijedloga za dravne agencije, baza
podataka o kodeksu etike; godinji plan obuke za dravne slubenike; indikatori za
procjenu rada sudova i drugo.
Ishodi(zarazliitekorisnike):

Analize situacija (preduvjet za diskusiju baziranu na znanju); stvaranje javne

rasprave; meusektorski okrugli stolovi; pristup informacijama javne politike; dobar
primjer za graanske organizacije koje djeluju kao nadzorni organ, prijedlozi
politika i njihova implementacija; regulacija pravnih akata i javne uprave; zatita koja
se prua zvidaima; neovisni konzultant dostupan na zahtjev; samorefleksija za
medije; proirenje antikorupcijske mree; praenje izbora i povratne informacije za
javnost; informirani dravni slubenici, npr. bolje razumijevanje problema koje ljudi
imaju u odnosu na pravosudni sustav; testiraju se i raspravlja se o indikatorima kojima
se evaluira rad sudova, povratne informacije za sudove i drugo.
Uinci(nazajednicu,sektorei/ilidrutvo):

Podizanje svijesti NVO-a i dravnih slubenika; (oekivani) pomak u stavovima i

graanskoj aktivnosti; funkcionalna mrea Corruption-Free Estonia, mehanizmi i
metodologija za praenje pravosudnog sustava uz pomo NVO-a i volontera;
poveanje mogunosti ljudima da tite svoja prava kroz pravosudni sustav;
Transparency International (TI) Estonije e stei relevantnu kompetentnost da se nosi
sa sluajevima korupcije na analitikoj razini to prua priliku da postane neovisan
kompetentni centar; odrivost antikorupcijske mree / pokreta i drugo.

ESTONIJA:USPOSTAVAANTIKORUPCIJSKEMREENEVLADINIH
ORGANIZACIJA

Na temelju shvaanja da je korupcija, u svoj svojoj sloenosti, pitanje koje se moe

rijeiti jedino uz dobru suradnju vlade i civilnog drutva, u Estoniji je osnovana
antikorupcijska mrea NVO-a. Nju koordinira estonski TI da jaa antikorupcijski
stav organizacija civilnog drutva i razvija veu platformu za podrku prevenciji

27

korupcije. Smatra se da je vei angaman NVO-a obavezan korak u suzbijanju

korupcije.
Cilj je obrazovanja civilnog drutva da se potie njegov razvoj kao nadzornog tijela
koje moe prepoznati korupcijske odnose u drutvu i sprijeiti njihov nastanak. Mrea
omoguava analiziranje rizika od korupcije u razliitim sferama i ekonomskim
granama budui da su NVO-i, a posebno krovne organizacije, u poziciji da daju
dovoljne i nepristrane informacije u svome podruju djelovanja. To takoer olakava
da se vlastima na to ukae i da ih se odvede do problematinih podruja u smislu
korupcije i transparentnosti putem mree, budui da jedna organizacija ponekad nema
dovoljne kapacitete da to ini sama. Raznolikost miljenja i zajedniki kapaciteti
omoguavaju razvoj analiza uinka i prijedloga o izmjenama zakonodavstva.
Trenutno se 25 NVO-a razliitih profila obavezalo da e doprinijeti aktivnostima ove
mree i njihov broj je u stalnom porastu. Ministarstvo financija je pokazalo interes za
mogunost ukljuivanja mree u nadzor raspodjele strukturnih fondova EU-a.31

POLJSKA

Utjecaj organizacija civilnog drutva u borbi protiv korupcije ocijenjen je velikim32

i ini se da postaje sve jai i odriviji, posebno na lokalnoj razini. Neki dokazi
ukljuuju referiranje na istraivanja NVO-a u slubenim vladinim dokumentima (npr.
antikorupcijski prirunik Ministarstva unutarnjih poslova i uprave dostupan je na
dravnome antikorupcijskom portalu).33 Ankete za procjenu, ukljuujui i NIS
procjene koje nevladine organizacije provode dugo vremena, sve vie koriste dravne
agencije koje zauzimaju stavove na osnovu izvjetaja NVO-a u provoenju
antikorupcijskih strategija ili ocjenjivanju antikorupcijskih aktivnosti u javnoj sferi.
Parlamentarna tijela ponekad trae miljenje NVO-a o zakonskim prijedlozima.
Meutim, nevladine organizacije se esto moraju boriti da bi ih sasluali na
parlamentarnim odborima koji rade na izradi prijedloga zakona, i esto ih ignoriraju.
Sadanja vlada, npr., nije poduzela nikakve korake da upita za miljenje bilo koju od
glavnih antikorupcijskih nevladinih organizacija o zakonu za borbu protiv korupcije.
Prijavljuju se i potekoe u dobivanju javnih podataka iz javnih slubi, iako bi oni
trebali biti svima dostupni.

31

Projekt financira NACIONALNA zaklada za CIVILNO

www.transparency.ee.

DRUTVO, takoer pogledati izvor:

32

Civilno drutvo protiv korupcije, Izvjetaj za Poljsku za 2010., napisao Grzegorz Wolszczak.

33

http://www.antykorupcja.gov.pl/portal/ak/11/27/PORADNIK_ANTYKORUPCYJNY.html.

28

EKAREPUBLIKA

Civilno drutvo koje se bavi problemima korupcije u ekoj Republici ocijenjeno je

vrlo snanim.34 Slino kao i u veini zemalja u regiji, glavnu ulogu u
antikorupcijskim aktivnostima, ukljuujui i praenje borbe protiv korupcije, ima
Transparency International. Pored TI-ja, postoje i druge dvije nadzorne
organizacije: Pink Panter (Rov panter) i Bez korupcije (Oiveni). Druge
organizacije koje implementiraju antikorupcijske aktivnosti i projekte su organizacije
koje se bave zatitom okolia Greenpeace, Okolina pravna sluba (Ekologick
prvn servis) ili regionalne nevladine organizacije koje se bave okoliem. Prijavljeni
su znaajni uspjesi civilnog drutva, posebno u podruju zagovaranja i lobiranja
(Zakon o sukobu interesa), praenja i aktivnosti nadzora. Nekoliko projekata
usmjerenih na provedbu politika (pravni centri, vrue linije) takoer je oformljeno ili
zapoeto, meutim, to nije uobiajena uloga nevladinog sektora.
Graani koriste pomo NVO-a koji se bave borbom protiv korupcije kada prikupljaju
informacije o odreenim sluajevima korupcije i njihovim pravnim aspektima, a
NVO-i takoer podnose sluajeve u njihovo ime. Ustanovljeno je da je nadzorni
NVO Pink Panter vjerojatno jedina istinski 'neovisna' organizacija u funkciji uvara
od korupcije zbog injenice da ne prihvaa financiranje od vlade ni lanstvo u
vladinim savjetodavnim tijelima, i zbog divergentnog miljenja o ulozi nevladinih
organizacija uvara prestao je primati sredstva iz Fonda za otvoreno drutvo u
Pragu, koji je jedan od glavnih donatora u ovoj oblasti u zemlji. Predstavnici NVO-a
Bez korupcije takoer su vidljivi u medijima, pokrivaju i podnose razliite sluajeve.
Okolina pravna sluba, ije je sjedite u gradu Taboru, implementira zanimljiv
projekt iji je cilj povezivanje lokalnih heroja borbe protiv korupcije s partnerskim
organizacijama iz drugih zemalja lanica EU-a. Ovaj projekt izgrauje potrebnu
osnovu za stvaranje centralnog ureda slube nevladinih organizacija u regiji centralne
i istone Europe s ciljem da 1) prui podrku drugim nevladinim organizacijama u
regiji u podruju suradnje, umreavanja, prikupljanja sredstava i slinih pitanja i 2)
istrai mogunosti za rad tih NVO-a na razini EU-a. S obzirom na velike mogunosti
za rad na ovom podruju, cilj ovog projekta je da iscrta plan (mapu) tako to e
uvezati potrebe za takvim inkubatorom za projekte koji e pojaati dugoronu
prisutnost i stabilnost nevladinih organizacija u regiji.35

34

Civilno drutvo protiv korupcije, Izvjetaj za eku Republiku za 2010., napisala Vera Rihackova

35

Civilno drutvo protiv korupcije, Izvjetaj za eku Republiku za 2010., napisala Vera Rihackova.

29

to se tie praenja provedbe antikorupcijske strategije, prijavljena su ozbiljna

ogranienja.36 Strategija je kritizirana zbog nesustavnog pristupa i neodreenosti. Ne
uspijeva identificirati odreene obavezne ciljeve koje treba postii kao ni indikatore
uspjeha. Smatra se da nedostaje koordinacijski element razliitih politika koje su
ukljuene u ovo, a nedostaju i povratne informacije o moguim korekcijama
mehanizama odluivanja.

LITVA

Iako je utjecaj civilnog drutva u Litvi ocijenjen slabim,37 uoen je njegov porast.
Od 2003. godine nevladine organizacije postaju mona sila u procesu stvaranja
politika, spremne da se uhvate ukotac i s vladom i s velikim firmama. U 2003.
poveani broj iskusnih NVO-a, koji su imali povjerenje javnosti, postaje sve
utjecajniji u zagovaranju i pruanju kvalitetnih usluga i proizvoda. Graani se sve vie
obraaju NVO-ima da brane njihove interese. Tokom 2005. i litvanska vlada sve vie
priznaje porast utjecaja NVO-a.
Na podruju antikorupcijskih aktivnosti glavni prepoznatljivi akter je Transparency
International Litve. Osnovao ga je Fond za otvoreno drutvo Litve u junu 2002.
godine s ciljem analize fenomena korupcije, promoviranja graanskih inicijativa za
borbu protiv korupcije te informiranja javnosti o antikorupcijskim aktivnostima u
Litvi. Kako ima samo nekolicinu zaposlenog osoblja, aktivnosti TI-ja Litve su jako
ograniene. Neki vrlo uspjeni projekti koje provodi ova organizacija ukljuuju
stvaranje antikorupcijskog programa Otvorena vrata za Agenciju za upravljanje
projektima zatite okolia pri Ministarstvu zatite okolia (2008.), provoenje
periodine studije Mapa korupcije u Litvi (2002., 2007. i 2008.) koja identificira i
prati korupcijske prakse i trendove u Litvi i provedbu projekta Jaanje zatite
zvidaa u Litvi (2010.), koji za cilj ima razvoj pravnih instrumenata zatite zvidaa
u zemlji.
Nekoliko drugih NVO-a Institut za praenje ljudskih prava, Institut slobodnog
trita, Institut civilnog drutva takoer je bilo ukljueno u borbu protiv korupcije,
ali vrlo rijetko i uglavnom orijentirano na specifian sektor. Ove su etiri nevladine
organizacije formirale 2005. godine Civilni savez protiv korupcije. Savez je, meutim,
bio ukljuen samo u organizaciju rasprava i objavljivanje radova na temu korupcije.
Druge specifinosti su NVO-i orijentirani na provedbu projekata koji izravno
doprinose provedbi nacionalnog antikorupcijskih programa Litve. Na primjer,

36

Civilno drutvo protiv korupcije, Izvjetaj za eku Republiku za 2010., napisala Vera Rihackova.

37

Civilno drutvo protiv korupcije, Izvjetaj za Litvu za 2010., napisao Dainius Velykis. U 2009. Indeks
osnaivanja civilnog drutva u Litvi je iznosio 35 od moguih 100.

30

Suvremeni didaktiki centar, nevladina organizacija koja prua neformalno

obrazovanje odraslih i struno usavravanje, odigrao je vanu ulogu stvarajui temelj
za obrazovanje o borbi protiv korupcije u opem kolskom sustavu, to je cilj koji je
naveden u Nacionalnom programu za borbu protiv korupcije iz 2002., i na taj nain
ima podrku Specijalne istrane slube.

5.MOGUNOSTIZARAZVOJKOJEPOKREUPOSTIGNUA/NAUENE
LEKCIJEIZRELEVANTNOGKONTEKSTA/PRAKSI

Praenje napretka antikorupcijskih reformi u Bosni i Hercegovini na vanom je

raskru. Ali ako pogledate unatrag relevantne prakse u kontekstu Europske unije u
proteklih deset godina ili vie, kako onda NVO-i u BiH mogu mjeriti uspjeh ili
neuspjeh? Fenomen korupcije je tako sloen da pripisivanje uspjeha bilo kojoj
inicijativi ili skupu inicijativa esto nije mogue. Neki trendovi i nauene lekcije u
relevantnom kontekstu EU-a, s posebnim naglaskom na relevantno iskustvo iz novih
zemalja lanica Unije, sumirani su u nastavku kako bi se pruio usporedni uvid za
planiranje i razvoj daljnje antikorupcijske intervencije kljunih aktera i posebno
nevladinih organizacija u BiH.

Uloga civilnog drutva u praenju antikorupcijskih reformi treba dodatno jaati.

Bez podrke civilnog drutva svakoj antikorupcijskoj reformi nedostajat e
kredibilitet i nema izgleda da e uspjeti, a kamoli biti odriva na dui vremenski
period. Postoji trostrani odnos izmeu vlade, civilnog drutva i privatnog sektora.
Zbog te meusobne povezanosti / meuovisnosti nemogue je, i teoretski i u praksi,
da se samo jedna od ovih strana bavi pitanjem korupcije izolirano od druge dvije
strane gotovo je nemogue rjeavati ove probleme uinkovito bez sudjelovanja svih
triju strana.

Lokalno vlasnitvo. Napori praenja borbe protiv korupcije moraju nastati unutar
drave i biti voeni na lokalnoj razini. Oni mogu imati poticaj i podrku vanjskih
partnera (npr. donatora i meunarodnih financijskih institucija), ali motivacija i
vodstvo moraju doi iznutra. Ne postoji jedno rjeenje koje odgovara svima.

Potrebna je mobilizacija NVO-a u ulozi uvara antikorupcijskih aktivnosti.

Iskustvo pokazuje da na nacionalnim i podnacionalnim razinama moe doi do
postavljanja pitanja o sukobu interesa ako jedna organizacija radi kao uvar / nadzorni

31

organ vlade i pruatelj je usluga toj istoj vladi. Ukoliko civilno drutvo djeluje kao
revizor za sredstva dravnih organizacija koje treba da nadgleda, postoji opasnost da
njegova kljuna uloga kao cenzora bude ugroena i da umjesto toga nastaje odnos
klijent pokrovitelj. Nadalje, nema razloga za sumnju da e civilno drutvo u vrlo
korumpiranom okruenju i samo postati korumpirano i da e ucjenjivati vladu da bi
pokrilo vlastitu stanarinu. U kontekstu nekih novih zemalja lanica EU-a prilino
zabrinjava kad se pronau veoma korumpirane vlade koje su glavni sponzori velikih
antikorupcijskih organizacija. ak i kada se takvi veliki problemi ne razviju, NVO-i
koji djeluju kao davatelji usluga za upravu imaju tendenciju da postanu struni
NVO-i i ne postignu spontanu mobilizaciju koja je potrebna za aktivnosti u borbi
protiv korupcije.

Nema brzih popravaka. Kao to je vidljivo iz niza pristupa borbi protiv korupcije,
odgovori na korupciju se razlikuju u razliitim zemljama. Nevladine organizacije se
bore protiv korupcije na svoj jedinstven nain, koristei razliite naine i postiui
razliite rezultate. Meutim, cijena koju su spremne platiti i investicije kojima su
predane da to naprave takoer su razliite. Konano, metode koje ostaju u upotrebi su
alati koji najbolje odgovaraju jedinstvenom nacionalnom i lokalnom okruenju i
najbolje odgovaraju ne samo trenutnim potrebama ve i trenutnim kapacitetima. U
svijetu koji postaje sve bogatiji raznim instrumentima za borbu protiv korupcije
mehaniki kopirati jedan pristup od zemlje do zemlje bilo bi kontraproduktivno. Zbog
toga koritenje sofisticiranih alata koji zahtijevaju znaajne resurse moe donijeti tek
malu, gotovo zanemarivu korist ako postoje ozbiljni nedostaci u potrebnoj etikoj
infrastrukturi, ljudskoj mrei, volji lidera i potrebnom mentalnom sklopu. tovie,
koritenje neprimjerenih metoda dovodi u pitanje razinu razumijevanja problema i
stvarnu predanost.
U konkretnom sluaju BiH, ovo gore navedeno zahtijevat e rigoroznu analizu
izvodivosti u projektiranju intervencija za borbu protiv korupcije, ukljuujui i
praenje borbe protiv korupcije. Ambiciozno postavljeni projekti bez dosljednog
praenja u smislu provedbe i nadzora koji moe dokazati stvarne uinke i nauene
lekcije iscrpljuju vrijedne i ograniene resurse, ukljuujui i energiju za
organizacijsku i osobnu reformu. S druge strane, konzistentno i dosljedno poboljanje
omoguit e izgradnju na dosadanjim postignuima u planiranome i informiranom
obliku.

Praenje programa za antikorupcijsku reformu. Potrebno je pratiti programe

reformi zbog planiranih / eljenih rezultata. Praenje zahtijeva uinkovito mjerenje i
obino se obavlja putem ankete / procjene i podaci se objavljuju. Ankete mogu
mjeriti utjecaj korupcije na poslovanje, javne percepcije, i kroz ciljanje odabranih
pruatelja usluga mogu mjeriti razinu korupcije u uslugama koje se pruaju.

32

Ove ankete mogu biti na meunarodnoj, nacionalnoj ili lokalnoj razini, ali se njihova
praktina upotreba poveava to su blie osnovama. Usporeujui rezultate agencija u
razliitim dijelovima zemlje, mogu se identificirati najmanje uinkovite, a moda i
najkorumpiranije agencije i mogu se poduzeti koraci da se popravi njihov rad.
Meunarodne ankete pomau da se odreeno pitanje podigne na nacionalnu razinu i
odri u vrhu javne rasprave. Na meunarodne organizacije se jo uvijek gleda kao na
zamjenu za uee nevladinih organizacija u praenju Strategija za borbu protiv
korupcije. U mnogim sluajevima meunarodne studije (TI-ja, Freedom Housea,
GRECO-a i drugih) i njihova komunikacija vaan su faktor porasta javne svijesti o
korupciji. Rezultati studija se koriste kao poetne informacije za lokalne projekte. U
kontekstu novih zemalja lanica EU-a, trea generacija antikorupcijskih strategija
obino je vieg kvaliteta i obino su reakcija na kritike donatora / organizacija
civilnog drutva koje se tiu prioriteta, indikatora uspjeha, rokova i slino.

Vaan je izbor instrumenata za praenje. U svijetu u kojem su razvijeni razni

nadzori i mjerni instrumenti / metodologije, oni koje upotrebljavaju nevladine
organizacije u BiH moraju osigurati objektivnost procjene. Dizajn praenja / mjerenja
treba izbjegavati dvosmislena pitanja, vrijednosne procjene i neodreenosti. To je
osobito vano na globalnoj razini, gdje metodologija mora biti to je vie mogue
neutralna u pitanju konteksta. Mehanizam za praenje i mjerenje mora biti
jednostavan u dizajnu i primjeni, kako bi se omoguilo pouzdano prikupljanje
podataka ak i u okruenju s nedovoljno razvijenim resursnim kapacitetima.
Mehanizam za praenje i mjerenje treba balansirati izmeu potrebe za pouzdanim
izvorima podataka i trokova prikupljanja podataka. Ne smije se, meutim, dozvoliti
da povezani trokovi ugroze tanost podataka. Previe projekata za praenje borbe
protiv korupcije oslanja se na istraivanja u opoj populaciji sa stereotipnim pitanjima
koja vode do pogreaka u anketama. Rijetko se cilja na grupe s relevantnim iskustvom
i administrativnim praksama, iako postoje mnogo profinjenije metodologije.
Mehanizme za praenje i mjerenje treba skrojiti sukladno potrebama njihovih
izbornih jedinica. Ovisno o ciljnoj skupini kreatorima politika, opoj javnosti, i
slino praenje / mjerenje treba uzeti u obzir ogranienja mehanizma i eventualnog
utjecaja tih ogranienja na ciljanu publiku. Preferiraju se instrumenti za praenje koji
ciljaju rezultate nekog fenomena, a ne prouavanje fenomena u cjelini; to zahtijeva da
se osiguraju metodologije koje odraavaju i monetarne i nemonetarne uinke
korupcije i koje se mogu prilagoditi svim razvojnim uzorcima korupcije. Vana je
kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih studija. Treba osigurati redovitost studija
kako bi se korupcija mjerila tokom vremena. Vjebe praenja i mjerenja moraju se
periodino provoditi kako bi se omoguilo utvrivanje napretka tokom vremena, te
vrednovanje i ponovno podeavanje antikorupcijskih politika i mjera prema potrebi.

33

Predanost menadmenta. Potrebna je iznimna odanost za provoenje

antikorupcijskih reformi. Kada su svi ostali okvirni uvjeti jednaki, deficit predanosti u
samom vrhu moe dovesti do toga da praksa koja funkcionira u jednom entitetu
potpuno propadne u drugom. U konkretnom kontekstu BiH, ranije navedeno e
zahtijevati sustavan napor da se stvori potpora vodstvu i potpora menadmentu za
odreenu antikorupcijsku akciju, ukljuujui i planove integriteta. To ukljuuje i
ciljano jaanje kapaciteta u viem menadmentu.

Holistiki pristup. Sve nevladine organizacije u Europskoj uniji imaju veliki utjecaj
jedna na drugu u pogledu etikog ponaanja. injenica je da kriminal i korupcija ne
potuju dravne granice. Integritet je temeljni uvjet za savjesno pristupanje ugovorima
Zajednice, bilo na centralnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. U konkretnom kontekstu
BiH, relevantne prakse predstavljaju dobru referentnu taku za zajednike procese
uenja, nudei ne samo inspiraciju ve i lekcije nauene iz njihove implementacije.

Integrirani pristup. Jedna je od kljunih lekcija iz dosadanjeg iskustva u

tranzicijskom kontekstu da ne postoji brzo rjeenje za izgradnju funkcionalnog
sustava za praenje, ak i uz politiku volju i predanost upravljakih struktura.
Pitanje korupcije dotie sve aspekte drave, i rjeavanje tog problema takoer mora
da ukljuuje sve aspekte pitanja veih dravnih reformi. Reforme dravne slube,
pravosudne reforme, razvoj institucionalnih kapaciteta, unapreenja kapaciteta
politika, jaanje svih grana vlasti na nain koji poboljava njihovu odgovornost bez
stvaranja debalansa sve su to vani elementi za izgradnju sustava integriteta. Ovo
zahtijeva provoenje integriranog pristupa: da bi mogla opstati, borba protiv korupcije
ne moe imati uski sektorski pristup, ve mora imati multidisciplinarni. Ona ne moe
biti trenutni lijek, ve samo dugotrajna terapija. Na osnovu gore navedenoga, praenje
napora integriteta kao instrumenta prevencije ima svoje efekte na jaanje
uinkovitosti tih napora, ali i njihovih ogranienja. Njegov potencijal se vidi ne samo
u proizvedenim rezultatima i procjenama usklaenosti ve i u samom procesu
obraanja panje i podizanja svijesti o svim aspektima koji ine sustav integriteta kao
i u njihovoj meusobnoj povezanosti i meuovisnosti.

Strateka partnerstva i antikorupcijske platforme su kljune. Kao to je uoljivo

u izabranim praksama, potreba za nacionalnim centrom ekspertize za pitanja
integriteta i / ili uinkovitom koordinacijom aktivnosti svih aktera u nacionalnom
planu za borbu protiv korupcije postala je oita u veini zemalja. Kao odgovor
uspostavljene su kolegijalne strukture ili strukture jedne osobe za koordinaciju. Iako
su rjeenja i formati uglavnom raznoliki, na jedan ili drugi nain oni pokrivaju
sljedee kljune aspekte: upravljanje (zakoni i propisi), praenje i evaluaciju, pruanje

34

unosa, praenje i povratne informacije s obzirom na politiku integriteta, pokretanje,

promicanje i omoguavanje, upravljanje znanjem, umreavanje, procjene rizika
integriteta i projekte integriteta.

Okruje za osnaivanje organizacija civilnog drutva. Napori da se pomogne u

stvaranju kreativnoga i vitalnog civilnog drutva zahtijevaju i razvoj pravnog okvira
unutar kojega civilno drutvo moe uspostaviti svoje institucije bez dravnog
uplitanja i kontrole, i izgradnju pozitivnog dijaloga izmeu civilnog drutva i vlada.
Ovo nije uvijek lako postii, osobito u demokracijama koje su u nastajanju, kao to se
to moda ini u unaprijed stvorenim idejama o tome kako se vladine odluke trebaju
razvijati i nametati. Jedan od naina ispitivanja vjerodostojnosti antikorupcijskih
obeanja vlade jeste da se vidi je li vlada spremna na suradnju s civilnim drutvom.
Formalni postupci za sudjelovanje organizacija civilnog drutva u razvoju politika
postoje gotovo u svakoj zemlji, ali u nekim kontekstima imaju tendenciju da su samo
formalni i na taj nain ne ohrabruju suradnju i povjerenje. Organizacije civilnog
drutva podravaju inkluzivnije procedure za razvoj politika.

35

PREDLOENISUSTAVMONITORING
INDIKATORA

1. UVOD

Predloeni sustav indikatora predstavlja napor ka iznalaenju odrivih i primjenjivih

mehanizama za mjerenje napretka i procjenu utjecaja primjene Antikorupcijske
strategije 2009-2014 i prateeg Akcionog plana. Metode mjerenja, analize i procjene
predstavljaju izazov u ocjeni utjecaja antikorupcijskih mjera na stvarne nivoe korupcije,
naglaava kljune parametre u onome to se mjeri: ulazni naspram izlaznih indikatora,
mjere koje ukazuju na postojanje i kvaliteta rada institucija, pravila, propisa ili mjeri
uinak tih mjera u praksi te se prilikom izrade sustava indikatora vodilo rauna o bh
kontekstu.
Predloeni sustav indikatora, ulazno i izlazno baziranih, je podijeljen u dvije grupe:
indikatori za evaluaciju napretka provedbe specifinih mjera navedeni u
Antikorupcijskom planu i indikatori za evaluaciju napretka prema ciljevima koji su
postavljeni u Strategiji za borbu protiv korupcije i koji na temelju kvalitativnih i
kvantitativnih istraivanja prate uinak mjera za prevenciju i djelovanje protiv korupcije
i na njezinu rairenost u zemlji. U odnosu na podatke i informacije o BiH, mapirana su
kvalitativna i kvantitativna istraivanja koja pruaju relevantne informacije i podatke o
Bosni i Hercegovini te slue kao referentne take koje nevladinim organizacijama mogu
olakati praenje antikorupcijskih reformi.
Aneks 1. Predloeni indikatori za praenje provedbe Strategije za borbu protiv
korupcije 2009.2014. (u daljnjem tekstu Strategije) predstavlja dio predloenog
sustava indikatora: indikatore za evaluaciju napretka provedbe specifinih mjera
navedenih u Antikorupcijskom planu i programu i prilagoeni trenutnoj Strategiji
2009.2014.

METODOLOGIJAIZRADESUSTAVA

Da bi se ostvarilo ranije navedeno, tim je poduzeo sljedee aktivnosti:

pregledao je relevantne obeavajue prakse, kako na globalnoj razini, tako i

unutar EU-a;

36

 koristio je odabrane ankete, indekse i indikatore kao reference da bi predloio

sustav indikatora za praenje napretka antikorupcijskih reformi u BiH. Ovi
indikatori e biti predloeni za daljnju raspravu u NVO sektoru u BiH s ciljem da
postanu aktivan alat za praenje antikorupcijskih reformi.

2.CILJEVI

Predloeni sustav indikatora ima za cilj uvesti odrive i djelotvorne mehanizme mjerenja
napretka i ocjenjivanja utjecaja provedbe Strategije 2009.2014. i odgovarajuega Akcionog
plana. Primjenom ovog sustava omoguit e se bh. vladi, nevladinom sektoru i drugim
relevantnim akterima da na djelotvoran nain prenesu javnosti i svojim meunarodnim
partnerima sva postignua i izazove.

Podrobnije, on tei ka sljedeim ciljevima:

da prati napredak u provedbi mjera predvienih Strategijom 2009.2014. i

odgovarajuim Akcionim planom;

prati i ocjenjuje utjecaj Strategije i Akcionog plana na djelotvornost mjera za

prevenciju i suzbijanje korupcije;

da kroz sustav djelotvornih mjerenja prui uvid u podruja gdje je mogue napraviti
daljnje prilagodbe i reforme, odnosno stvoriti dodatne mogunosti za reforme.

Predloeni sustav indikatora strukturiran je na sljedeim osnovama:

na temelju obeavajuih praksi unutar EU-a, pogotovu na temelju sustava indikatora

koje je razvio Centar za demokratske studije u Bugarskoj.38 Koristi, dakle, metode i
indikatore koji su ve meunarodno testirani i dokazano djelotvorni;

na podrobnijem prilagoavanju lokalnim potrebama / kontekstu. Predloeni indikatori

uzimaju u obzir kljuna pitanja / mjere utvrene Strategijom. Ovo se prvenstveno
odnosi na pitanja koja su najvei razlog za brigu i na sadraj predvienih
antikorupcijskih politika i mjera;

38Sustav

indikatora za procjenu provedbe Strategije za transparentno upravljanje i za prevenciju i suzbijanje

korupcije za period 2006.2008. i Program provedbe Strategije za 2006., Centar za demokratske studije, na
www.csd.bg

37

na poveanom naporu da se promovira lokalno vlasnitvo nad evaluacijom. Ovdje

se referira na lokalne sudionike, a ne na autsajdere, da pokreu i kontroliraju
evaluaciju. tovie, ona se temelji na premisi konzultacija sa irokim rasponom
nacionalnih aktera, kao to su vlada, civilno drutvo i privatni sektor;

na ukljuivanju vie izvora informacija i metoda za provjeru prikupljenih podataka

kako bi se osigurala tanost i vjerodostojnost; pokuaj da se zadovolje suprotni
zahtjevi za aktualnim podacima, koji se mogu usporediti s podacima irom svijeta, ali
jo uvijek lokalno relevantnim;

na kombiniranju prednosti i nedostataka razliitih instrumenata te procjenjuje

postignuti napredak koristei se kombiniranjem razliitih metoda i indikatora, a ne
samo jedne. Samo paljive i sveobuhvatne nacionalne studije sluaja, pregled svih
izvora podataka, ukljuujui i kvalitativna istraivanja, mogu pruiti realnu sliku
trendova korupcije tokom vremena;

na kombiniranju ulazno i izlazno utemeljenih indikatora kako bi se omoguila analiza

rezultata i utjecaja usvojenih mjera i pruila pomo kod identificiranja prioritetnih
podruja i problema za prevenciju i otpor korupciji;

indikatori treba da podravaju razvoj baze podataka za praenje i evaluaciju

rezultata. To e osigurati vrednovanje mogunosti i pomoi organizacijama u
poboljanju antikorupcijskih strategija i programa.

3. M ETODEMJERENJA , ANALIZEIEVALUACIJE

IZAZOV

Usprkos znaajnom porastu empirijskih istraivanja o korupciji i antikorupcijskom

djelovanju te porastu metodolokih pristupa u svijetu, procjene utjecaja antikorupcijskih
mjera na stvarnim razinama korupcije i dalje se suoavaju s kritinim izazovima na
metodolokim, politikim i operativnim razinama. Promatranje pojedinih prednosti i
ogranienja postojeih alata za mjerenje korupcije, kao to su nacionalne ankete,
kvalitativne i kvantitativne procjene, jasno ukazuje na to da nijedan izvor podataka ili alat
nee ponuditi konanu mjeru napretka u antikorupcijskoj borbi.
U skladu s ranije navedenim, samo paljivim analiziranjem i usporedbom raspoloivih
alata a ponekad i generacija novih alata koritenjem sustava indikatora, izvora
podataka i metodologija, i kvalitativnih i kvantitativnih, korisnici mogu pratiti napredak i
korupcijska kretanja tokom vremena i doi do tanijeg mjerenja. Kljuna taka za odabir
pristupa je potreba da korisnici dou do djelotvornih mjera koje daju uvid u podruja

38

gdje je mogue napraviti reforme. Jednostavnije reeno, vrijednost antikorupcijskih

mjerenja je niska ukoliko nam ona ne govore to treba popraviti.

TASEMJERI:ULAZINASPRAMIZLAZA

Bez obzira na razliite pristupe, antikorupcijske mjere se mogu svrstati u dvije glavne
skupine: mjere koje ukazuju na postojanje i kvalitetu institucija, propisa, pravila, normi i
procedura (upravljanje ili antikorupcijski ulazi) i mjere koje pokazuju do ega
navedene mjere vode u praksi (antikorupcijski izlazi ili rezultati). Drugim rijeima,
ulazni indikatori fokusirani su na ocjenjivanje mjera knjiki, a izlazni indikatori
procjenjuju rezultate vladinog sustava prema graanima u zemlji, ukljuujui i smanjenje
korupcije.

OGRANIENJA

Metodoloka: Bez obzira na mnoge metodologije, upravljanje i provedba mjera u borbi

protiv korupcije teki su i komplicirani za mjerenje. Pokuaji da se procijeni utjecaj
antikorupcijskih mjera na sluajeve korupcije nuno su ogranieni najprije potekoom
mjerenja stvarne razine korupcije. U veini sluajeva ne mogu se koristiti empirijska
mjerenja. Sloenost fenomena korupcije koji ima mnoge dimenzije i pokriva irok spektar
praksi i ponaanja ini tekim, ako ne i nemoguim razvoj generikih metoda za mjerenje
korupcije. Kao rezultat toga svi do sada razvijeni indikatori korupcije imaju ogranienja
koja ih ine nesavrenim u procjenama stvarnih razina korupcije. Jo jedan od glavnih
metodolokih izazova lei u potekoama prikupljanja dokaza o pojavnosti korupcije i
njezinoj evoluciji tokom vremena. Nedostatak zadovoljavajuih i objektivnih podataka
doveo je do toga da se mnogi akteri u ovom procesu oslanjaju na subjektivne podatke kao
to je mjerenje korupcije putem javne percepcije. Teoretski, smanjenje uoenih ili
stvarnih razina korupcije moglo bi znaiti napredak u podruju borbe protiv korupcije i
moe se koristiti kao mjera procjene utjecaja antikorupcijskih mjera. Meutim, koritenje
takvih izvedbenih ili rezultatskih indikatora suoava se s izazovima identifikacije
relevantnih osnovica za praenje napretka ili nedostatka napretka u procjeni stvarne
razine korupcije i praenja korupcijskih trendova tokom vremena. Posljednji je, ali ne i
manje vaan, problem atribucije, koji postavlja pitanje do koje mjere se promjene u
promatranim rezultatima mogu pripisati odreenoj antikorupcijskoj intervenciji?
Politika: Budui da se utjecaj politike antikorupcijskih reformi realno moe vidjeti tek
nakon odreenog vremena, i ne postoje valjani indikatori koji mogu ukazivati na
napredak u borbi protiv korupcije iz godine u godinu. ak i ako su se eljene pozitivne
promjene stvarno dogodile, indikatori utemeljeni na percepciji ih moda nisu odmah
zabiljeili, jer moe doi do kanjenja dok sama javnost ne prepozna napredak. Kljuno je

39

pitanje vlasnitva. Antikorupcijske ciljeve i standarde dravne izvedbe postavila je

nacionalna vlada, pa bi se oni, u idealnoj situaciji, takoer trebali procjenjivati i pratiti
kroz proces koji je u nacionalnom vlasnitvu.
Operativna: Ogranienje resursa, deficiti lokalnih kapaciteta, kao i potreba za da se realno
odredi koji podaci se mogu sustavno skupljati i usporeivati tokom vremena.

BOSNAIHERCEGOVINA

Veliki izazov u razvoju sustava indikatora je potreba za upotrebom objektivnih kriterija,

metoda i alata za procjenu irenja korupcije. Kako BiH ulae napore prema politikoj i
ekonomskoj stabilizaciji i pridruivanju EU-u, potrebna je vea predanost i vlasnitvo nad
planom nacionalne antikorupcijske reforme da bi se osigurala njena efikasna
implementacija. U tom okruenju lokalne nevladine organizacije predstavljaju snanu
domau snagu, iji potencijal da kao partneri uestvuju u naporima vlade pri provedbi
antikorupcijskih reformi za sada ostaje poprilino apstraktan, potcijenjen i nedovoljno
iskoriten. Potrebno je pronai pravu formulu kako bi se omoguilo djelotvorno sudjelovanje
nevladinih organizacija u praenju borbe protiv korupcije. To bi zahtijevalo (1) razvoj jasnih
smjernica / postupaka / indikatora za praenje napretka antikorupcijskih reformi i (2)
dokazanu kontinuiranu predanost da se one provedu. U tom smislu i nevladine organizacije i
vlada imaju svoj ulog, uloge i odgovornosti. Oni trebaju graditi na dosadanjim
postignuima, naroito na primjerima uspjene suradnje izmeu vlade i Transparency
Internationala (TI) na podruju antikorupcijskog praenja. Postoji rastui konsenzus o potrebi
irenja takvog modela, treba ga znaajno obogatiti sudjelovanjem drugih nevladinih
organizacija i uiniti odrivim standardom u praksi praenja antikorupcijskih aktivnosti.
Kako bi se podrao taj proces, predloene su sadanje smjernice, ukljuujui i indikatore
praenja.

PROCESPRAENJA

S obzirom na nedostatke postojeih meunarodnih i nacionalnih mehanizama praenja i

evaluacije, projektni tim je razmotrio potrebu razvoja specifinog sustava indikatora za
praenje antikorupcijskih reformi u BiH. Postoji nada da e ovaj sustav potaknuti veu
predanost drave u provedbi postojeih stratekih, pravnih i institucionalnih alata. Predloeni
mehanizam treba da nadopuni, a ne da zamijeni postojee kanale praenja napretka u borbi
protiv korupcije u BiH. On treba da se kombinira s jaim ueem bh. nevladinih
organizacija u cijelom ciklusu antikorupcijskih reformi, ukljuujui planiranje, provedbu,
praenje i evaluaciju. U svrhu gore navedenoga, predviena je iroka koalicija nevladinih
organizacija u obliku mree za praenje provedbe antikorupcijskih mjera. Potencijal ove
inicijative da postane alat za poveanje odgovornosti vlade i svih kljunih aktera u velikoj

40

mjeri ovisi o sposobnosti (1) da se pronae formula za udruivanje napora ka zajednikom

cilju i (2) da ova vjeba prijee u odrivu praksu.
Takoer, ovaj proces se promatra u irem kontekstu priprema drave za pridruivanje
Europskoj uniji kao odgovor na relevantna kretanja u EU-u, to ukazuje na snanu i
postojanu predanost sve eem koritenju EU mehanizama praenja i ocjenjivanja. To
ukljuuje, ali nije i ogranieno njime, tokholmski program39 razvoja indikatora na temelju
postojeih sustava i zajednikih kriterija za mjerenje antikorupcijskih napora unutar Unije,
te da se iz Europskog parlamenta redovito prate antikorupcijski napori zemalja lanica.40 Iako
ne postoji univerzalno rjeenje za sve u borbi protiv korupcije, osnovno je naelo da je
korupcija zajedniki problem svih zemalja lanica EU-a.

SVRHA

Vjeruje se da e periodine evaluacije i objavljivanje izvjetaja utemeljenih na injenicama o

praenju korupcije koje budu radile nevladine organizacije stvoriti dodatni poticaj za BiH da
se efikasno bori protiv korupcije, posebno provedbom i primjenom meunarodno
dogovorenih antikorupcijskih standarda. Ovaj mehanizam e pomoi da se doe do jasnijeg
pregleda postojanja i uinkovitosti antikorupcijskih reformi. Na temelju toga e specifini
uzroci korupcije biti bolje identificirani, to e olakati strateko planiranje buduih vrstih
politikih akcija. Mehanizam moe funkcionirati kao alarm upozorenja, to moe ublaiti
potencijalne rizike duboko ukorijenjenih problema koji mogu prerasti u krizu.
Predviena je suradnja s postojeim mehanizmima praenja i evaluacije kako bi se izbjeglo
dupliciranje uloenih napora. Procjena e se referirati na minimalne standarde protiv
korupcije koji su utvreni u postojeim meunarodnim instrumentima poput Krivinopravne
konvencije o korupciji Vijea Europe, 41 Graanskopravne konvencije o korupciji,42 Dvadeset
vodeih naela za borbu protiv korupcije, KONVENCIJE UN-a za borbu protiv korupcije
(UNCAC) i KONVENCIJE protiv podmiivanja Organizacije za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD).43

39

Dokument 17024/09, koji je usvojilo Europsko vijee 10/11. decembra 2009. (SL C 115, str.1). Vidi takoer
Rezoluciju Vijea 6902/05, usvojenu 14.4.2005., koja je pozvala Europsku komisiju da uzme u obzir i razvoj
mehanizma uzajamnog vrednovanja i praenja.

40

Pisana deklaracija broj 2/2010. o naporima Unije u borbi protiv korupcije, koju je usvojio Europski parlament
18.5.2010.

41

SET 173, od 27.1.1999.

42

SET 174, 1999/11/04

43

Usvojena na Pregovarakoj konferenciji 21.11.1997.

41

IZVJETAJ

Izvjetaj o praenju moe sadravati:

tematski dio, koji naglaava kljune aspekte borbe protiv korupcije u BiH,
ukljuujui i primjere najboljih praksi kao i preporuke;

analizu postignutog napretka u provedbi antikorupcijskih reformi u BiH tokom

perioda evaluacije, baziranu na rezultatima mehanizama praenja i pregleda
raspoloivih dokaza iz relevantnih izvora;

kljune utjecaje, trendove, izazove i mogunosti da bi se sumirali znaajne

utjecaji, kako su oitovani u dostupnim kvalitativnim i kvantitativnim procjenama,
koji pokrivaju razliite parametre (promjene u percepciji korupcije u razliitim
podrujima meu graanima i firmama, kao i drugi relevantni izvori informacija o
iskustvima s korupcijom u BiH). Ovaj dio moe biti popraen preporukama za
odgovarajue djelovanje na razini kreiranja politika.

PARTICIPACIJSKIKARAKTER

Proces praenja e upotrijebiti sustav indikatora za praenje koji je utemeljen na skupu

metoda da bi sumirao podatke, iskustava, miljenja i procjene kljunih aktera:

predstavnika nevladinog sektora,

istraivaa i praktiara na terenu,

predstavnika poslovne zajednice i organizacija poslodavaca,

dravnih kreatora politika i kljunih strunjaka u dravnim institucijama,

predstavnika donatora,

graana u cjelini, ukljuujui i korisnike upravnih, socijalnih i drugih javnih slubi.

IZVORIINFORMACIJA

Sljedei izvori informacija bit e konzultirani:

izvjetaji praenja provedbe Strategije, ukljuujui postojee meunarodne

mehanizme za praenje (EU, Skupinu drava za borbu protiv korupcije GRECO,

42

OECD, UNCAC), dravne izvjetaje praenja, samoprocjenjivanje od strane

institucija i agencija ukljuenih u njihovu provedbu;

podaci iz slubenih statistikih istraivanja, informacijski sustavi raznih vladinih

agencija na svim razinama (tj. kljunih ministarstava, Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Dravnog ureda za reviziju, sudske i
policijske statistike i dr.);

dijagnostika javnog sektora: studije koje procjenjuju prednosti i slabosti javnih

institucija. Tvorci politika koriste ove indikatore da bi utvrdili koji odjeli i agencije
javnog sektora su podloniji korupciji. Oni takoer pomau u formuliranju preporuka
za izradu javnih politika. Istraivanja o isporuci usluga, izmeu korisnika
administrativnih, socijalnih zdravstvenih i obrazovnih usluga;

dravna i meunarodna istraivanja komparativna istraivanja o korupciji i

transparentnosti upravljanja, ukljuujui i istraivanja slubi Komisije, Europskog
ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), zemalja lanica EU-a i agencija poput
Europola i Eurojusta, Europske mree za borbu protiv korupcije i Eurobarometra;

struna miljenja i procjene strunjaka i predstavnika nevladinih organizacija44 o

rasprostranjenosti korupcije u razliitim sektorima i uinkovitosti antikorupcijskih
politika i usvojenih zakona i propisa;

mediji objave u tampi, na radiju i televiziji.

4. P REDLOENIINDIKATORI

Sustav kombinira ulazne i izlazne indikatore koji se usmjeravaju u dvije skupine:

ulazne indikatore, kojima se mjeri napredak u provedbi mjera ukljuenih u Strategiju
i Program, procjenjujui njihovu dostupnost, primjerenost, uinkovitost, napredak u
provedbi, potivanje rokova, kvalitetu i slino;
Ulazni indikatori pruaju detaljne informacije o institucijama i pravnom okviru.
Po prirodi takvi su indikatori relativno jednostavni i napredak bi se potencijalno
mogao lako pratiti. Samo postojanje pravila i institucija, meutim, prua malo
podataka o njihovoj stvarnoj djelotvornosti, rezultatima i izvedbama na razine
korupcije. Kao takvi, iako pruaju korisne informacije o napretku u provedbi

44

Razmatrat e se relevantne procjene koje je provelo civilno drutvo. To moe ukljuivati Analizu sustava
nacionalnog integriteta u EU-u koju trenutno provodi Transparency International.

43

reformi koje se tiu pravnoga i institucionalnog okruenja, oni nisu pouzdani

indikatori za praenje ishoda antikorupcijskih reformi.

indikatore bazirane na ishodima kojima se evaluiraju faktori socijalnog okruenja

koji direktno utjeu na razinu korupcije i transparentnost upravljanja i uinak
provedenih programa i mjera na drutvo pratei njihove rezultate i utjecaj u praksi. To
je, dakle, i procjena uinkovitosti antikorupcijskih politika.
Indikatori bazirani na ishodima pruaju informacije o de facto rezultatima
mjerenja, drugim rijeima, kako se provode u praksi, izravno skupljajui
stavove relevantnih sudionika. Bilo je pokuaja da se poveu indikatori bazirani
na pravilima za njihov rezultat, tako da se prate i primijenjene mjere i njihova
uinkovitost te razina implementacije u praksi.

Temeljni pristup trai komplementarne mjerne alate koji se mogu kombinirati kako bi se
osigurao snaniji i sveobuhvatan objektiv kroz koji bi se promatrali ovi problemi. Ulazne
indikatore i indikatore bazirane na ishodima treba promatrati kao komplementarne (iako ne
savrene) procjene za razliite dimenzije upravljanja koje oni treba da mjere. Kad je mogue,
istraivanje veza (ili njihov nedostatak) izmeu ulaznih i izlaznih mjerenja za odreenu
zemlju ili regiju moe pruiti fascinantan uvid.
Na primjer, ako procjena Global Integrityja sugerira da BiH ima relativno transparentan
proces javnih nabavki45 (graani mogu u razumnom vremenskom razdoblju pristupiti
pravilima javne nabavke, graani mogu pristupiti pravilima javne nabavke po razumnoj
cijeni, velike javne nabavke su uinkovito reklamirane), dok anketa provedena u
domainstvima pokazuje da veina graana ne vjeruje u postupak javne nabavke ili smatra da
je proces pristran, to nam to moe rei o stvarnoj situaciji i koje su reforme, ukoliko su
potrebne, neophodne? Kombiniranjem vie alata sada imamo polaznu taku za istraivanje,
to bi moglo biti kljuno mjesto prekida upravljanja i antikorupcijskog okvira u zemlji.
U skladu s ciljevima, smjernicama i metodologijom za procjenu utjecaja Strategije i
Programa predloen je sljedei sustav indikatora:

45

Pogledati Izvjetaj Global Integrityja za 2011. godinu na http://globalintegrity.org/report/Bosnia-andHerzegovina/2011/scorecard - dodijeljeno je 68 od 100 bodova za indikator Nabavke Vlade: Transparentnost,
pravednost i zatita od sukoba interesa.

44

A. INDIKATORIZAPROCJENUNAPRETKAPROVEDBE
SPECIFINIHMJERANAVEDENIHUANTIKORUPCIJSKOM
PLANUIPROGRAMU

Oni odraavaju uinkovitost i napredak provedbe mjera unutar navedenoga vremenskog

roka. Informacije se prikupljaju na temelju miljenja strunjaka, procjene i analize,
samoprocjene, analize podataka iz slubenih statistikih istraivanja, informacijskih
sustava agencija i provedenih dravnih i meunarodnih istraivanja. Indikatori:

1.

2.
3.
4.

5.

6.

Dostupnost doneseni zakoni, postavljene institucije, razvijeni programi,

razraene metodologije, doneseni planovi, implementirane javno
objavljene mjere i drugo.
Napredak unutar vremenskog roka da li je odreena antikorupcijska mjera
provedena u skladu s vremenskim rokom zamiljenim u Strategiji i Planu.
Napredak u obimu provedbe da li je odreena antikorupcijska mjera u
potpunosti provedena po svom odreenom obimu i sadraju.
Kvantitativni indikatori koji mjere rezultate usvojene mjere (broj ili relativni
udio), npr. broj provedenih edukacija o borbi protiv korupcije, broj obuenih
administrativnih slubenika na svim razinama, broj uspostavljenih direktnih
linija za prijavu korupcije, broj pritubi vezanih za korupciju i drugo.
Postignuta kvaliteta implementacije kroz prizmu njene kompatibilnosti s
postavljenim standardima, obvezama i obeavajuih antikorupcijskih praksi (tj.
kvaliteta donesenih zakona, razvijenih metodologija, poduzetih analiza,
napravljenih procjena, odranih treninga, i drugo).
Relevantnost intervencije procjenjuje domet do kojeg odreena
antikorupcijska mjera doprinosi ciljevima i svrhama utvrenim Strategijom.

B. INDIKATORIZAPROCJENUNAPRETKAPREMACILJEVIMAKOJI
SUPOSTAVLJENIUSTRATEGIJIIPRAENJEUTJECAJAMJERA
ZAPREVENCIJUISUZBIJANJEKORUPCIJENAIRENJE
KORUPCIJEUZEMLJIKOJISUBAZIRANINAKVALITATIVNIMI
KVANTITATIVNIMISTRAIVANJIMA:

1.

Uinkovitost dravne akcije da se suzbije korupcija:

sveukupna procjena dravnih antikorupcijskih napora;

procjena kvaliteta i uspjenosti pojedinih antikorupcijskih mjera koje su

45

usvojene (uinkovitost, pravovremenost, transparentnost, odgovornost,

kvaliteta, i drugo) u cjelini i u pojedinim sektorima;

procjena uinkovitosti vlade na centralnoj razini za suzbijanje korupcije u

BiH, ukupni rezultati;

postotak ljudi koji smatraju da su vladini antikorupcijski napori, na

centralnoj razini, uinkoviti;

procjena uinkovitosti vlade na lokalnoj razini za suzbijanju korupcije u

BiH, ukupni rezultati;

postotak ljudi koji smatraju da su vladini antikorupcijski napori na

lokalnoj razini uinkoviti;

povjerenje ljudi: kome ljudi najvie vjeruju u borbi protiv korupcije u

BiH;

modernizacija vlade, usredotoenje na klijente, transparentnost i

odgovornost;

jaanje vladavine prava;

ekonomska i politika reforma;

neovisnost sudstva;

neovisnost medija.

Kljuni izvori: Izvjetaj EU-a o napretku, izvjetaji TI-ja, istraivanja Sustava

nacionalnog integriteta, Global Integrity, Istraivanja Freedom Housea,
Globalni barometar korupcije, Transformacijski indeks Zaklade Bertelsmann
(BTI), Indeks ekonomske slobode, Svjetski indikatori upravljanja (WGI),
Nezavisnost sudstva, Indeks slobode medija.
2.

irenje korupcije:

udio ljudi koji misle da je korupcija rairena u svim segmentima u BiH;

institucije za koje se smatra da su najvie pogoene korupcijom;

uestalost korupcije meu politikim strankama;

uestalost korupcije u parlamentu / zakonodavstvu;

uestalost korupcije meu ministarstvima i dravnim izvrnim tijelima;

46

uestalost korupcije u policiji;

uestalost korupcije u pravosuu;

uestalost korupcije u poreznom sektoru;

uestalost korupcije u carini;

uestalost korupcije u Registru i agencijama za izdavanje dozvola;

uestalost korupcije u obrazovnom sektoru;

uestalost korupcije u zdravstvenom sektoru;

uestalost korupcije u javnim nabavkama;

uestalost korupcije u lokalnoj upravi;

uestalost korupcije u poslovnom / privatnom sektoru;

uestalost korupcije u medijskom sektoru;

uestalost korupcije u nevladinom sektoru.

Kljuni izvori: Globalni barometar korupcije, Istraivanje Svjetske banke o

poduzeima i Indeks percepcije korupcije (CPI).
3.

Korupcijska viktimizacija:

udio ljudi koji prijavljuju da su dali mito dravnom slubeniku

pruatelju javnih usluga u protekloj godini;

ukupna vrijednost neformalnih uplata / mita / poklona dana javnim

slubenicima u protekloj godini;

ukupna vrijednost neformalnih uplata / mita / poklona po vrsti usluge;

udio firmi koje su napravile neformalna plaanja kako bi dobile licence ili
dozvole;

udio firmi koje su napravile neformalna plaanja kako bi pobijedile na

natjeajima javnih nabavki;

udio firmi koje su napravile neformalna plaanja u cilju izbjegavanja /

smanjenja poreza, carina, kazni, naknada i drugih isplata dravi;

ukupni i prosjeni iznosi neformalnih plaanja firmi u odnosu na

47

podnesene zahtjeve za licence ili ovlatenja, uestvovanje u natjeajima

za javne nabavke, plaanje poreza, taksi i sl.

Kljuni izvori: Istraivanje Svjetske banke o poduzeima, Indeks plaanja mita

(BPI), Globalni barometar korupcije, CPI.
4.

Korupcijski pritisak:

postotak pojedinaca koji su bar jednom iskusili zahtjev za plaanje mita u

kontaktu s dravnim slubenicima u posljednjih godinu dana da bi se
zavrio posao utjecaj na djelovanja slubenih ili drugih odgovornih
osoba koje obavljaju javnu ili pravnu dunost;

postotak firmi koje su bar jednom iskusile zahtjev za plaanje mita u

svom kontaktu s dravnim slubenicima u posljednjih godinu dana da bi
se zavrio posao - utjecaj na djelovanja slubenih ili drugih odgovornih
osoba koje obavljaju javnu ili pravnu dunost;

indeks podmiivanja (procent darova ili neformalnih zahtjeva za plaanje

tokom javnih transakcija);

postotak firmi koje identificiraju korupciju kao jedno od glavnih

ogranienja;

postotak firmi koje identificiraju sudski sustav kao jedno od glavnih

granienja.

Kljuni izvori: Globalni barometar korupcije, CPI, Istraivanje Svjetske banke o

poduzeima, BPI
5.

Podizanje svijesti o korupciji i antikorupcijskim mjerama:

svijest javnosti i poslovne zajednice o antikorupcijskoj strategiji,

planovima i mjerama;

svijest javnosti i poslovne zajednice o antikorupcijskim regulatornim

mjerama;

svijest graana i poduzea o njihovim pravima o obavezama u njihovoj

interakciji s dunosnicima na svim razinama;

pristup informacijama izvori informacija i dostupnost informacija o

usvojenim mjerama.

48

Kljuni izvori: Medijske ankete i istraivanja, usmjerena istraivanja.

6.

Netolerancija korupcije:

relativni udio onih kojima je prihvatljivo dati novac, darove ili usluge
kako bi se posao zavrio;

spremnost ljudi da se ukljue u borbu protiv korupcije;

spremnost graana i tvrtki da prijave sluajeve korupcije vlastima;

glavni razlozi za prijavljivanje ili neprijavljivanje sluajeva korupcije;

Udio graana i tvrtki koji su podnijeli albe u vezi s korupcijskim

praksama;

statistiki podaci o istragama, sudskim sluajevima, disciplinskim

postupcima i sl., jer oni pruaju informacije o razini antikorupcijskih
aktivnosti u odreenoj zemlji.

Kljuni izvori: Globalni barometar korupcije, CPI, Istraivanje Svjetske banke o

poduzeima, BPI.

5.PODACIIIZVORIINFORMACIJAOBIH

Postoje razliiti izvori koji pruaju vrijedne informacije o antikorupcijskom djelovanju u

BiH.

KVALITATIVNEPROCJENE

IzvjetajEuropskekomisijeonapretku

Od marta 2002. godine Europska komisija je redovno izvjetavala Vijee ministara i

Parlamentarnu skuptinu BiH o napretku zemalja regije zapadnog Balkana. Izvjetaj o
napretku pravi uvid u sposobnost BiH da usvoji europske standarde, odnosno da postepeno

49

priblii svoje zakonodavstvo i politike pravnom okviru EU-a, u skladu s Privremenim

sporazumom / Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju i prioritetima Europskog
partnerstva.
Posljednji izvjetaj o napretku (Izvjetaj o napretku za 2011. uz Komunikaciju Komisije
Europskom parlamentu i Strategija proirenja i osnovni izazovi za 2011.2012. Europskog
vijea, Bruxelles, 12.10.2011., SEC (2011) (1206 konani), temelji se na vie izvora, kao to
su na primjer doprinosi vlade BiH i zemalja lanica EU-a, izvjetaji Europskog parlamenta i
informacije raznih meunarodnih i nevladinih organizacija. Antikorupcijska politika je
podruje kljunog usredotoenja, ime se osigurava saet profil relevantnih postignua /
izazova u izvjetajnim razdobljima.
Komisija je izradila detaljne zakljuke o BiH u svom odvojenom saopenju o proirenju
(Strategija proirenja i osnovni izazovi za 2011.2012.- COM (2011) (666.2), utemeljenom
na tehnikim analizama sadranim u ovom izvjetaju.
Izvor:
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2011/package/ba_rapport_2011_en.pdf

SIGMAprocjena

Integritet predstavlja fokus od posebnog znaaja u procjenama drave, tj. u procjeni

integriteta koja je razvijena pod zajednikom inicijativom SIGMA (Podrka poboljanju
upravljanja i menadmenta Support for Improvement in Governance and Management
SIGMA), inicijativom OECD-a i EU-a i koju primarno financira EU. Procjena o BiH za
2012. dostupna je na http://www.oecd.org/dataoecd/28/61/46401690.pdf.

GRECO

Najpotpuniji postojei instrument koji je relevantan za EU jeste GRECO, zbog toga to u

njemu uestvuju sve drave lanice EU-a. Putem GRECO-a Vijee Europe46 doprinosi

46Krivinopravna

konvencija o korupciji Vijea Europe ima za cilj koordiniranu kriminalizaciju velikog broja
korupcijskih praksi. Takoer prua komplementarne kaznenopravne mjere i poboljanu meunarodnu suradnju
u progonu korupcijskih kaznenih djela. U svom obimu Konvencija je iroka i nadopunjuje postojee pravne
instrumente. Ona prati sljedee oblike korupcijskog ponaanja koji se obino smatraju specifinim vrstama
korupcije: aktivno i pasivno podmiivanje domaih i stranih javnih dunosnika; aktivno i pasivno podmiivanje
domaih i stranih parlamentaraca i lanova meunarodnih parlamentarnih skuptina; aktivno i pasivno
podmiivanje u privatnom sektoru; aktivno i pasivno podmiivanje meunarodnih dravnih slubenika, aktivno
i pasivno podmiivanje domaih, stranih i meunarodnih sudaca i slubenika meunarodnih sudova; aktivno i
pasivno trgovanje utjecajem; pranje novca od prihoda steenih korupcijskim kaznenim djelima; kaznena djela iz
oblasti raunovodstva (rauni, raunovodstveni dokumenti itd.) povezana s kaznenim korupcijskim djelima.
Drave moraju osigurati uinkovite i obeshrabrujue sankcije i mjere, ukljuujui i liavanje slobode koje moe
dovesti do izruenja. Takoer, pravna lica moraju biti odgovorna za kaznena djela koja su poinila u svoju korist
i biti predmetom krivinih i nekrivinih sankcija, ukljuujui i novane.

50

osiguranju minimalnih standarda unutar paneuropskoga pravnog podruja. Skupinu zemalja

za borbu protiv korupcije (GRECO) osnovalo je 1999. Vijee Europe da prati usklaenost
drava sa antikorupcijskim standardima ove organizacije. Cilj joj je poboljanje sposobnosti
njenih lanica da se bore protiv korupcije tako to prati njihovu usklaenost sa standardima
Vijea Europe za borbu protiv korupcije kroz dinamian proces meusobnog vrednovanje i
pritiska. Putem instrumenta Runde meusobne evaluacije pomae u identifikaciji nedostataka
u nacionalnim antikorupcijskim politikama, potiui neophodne zakonodavne, institucionalne
i praktine reforme.47
Komisija, meutim, navodi da s obzirom na ogranienu vidljivost unutar vladinog GRECO
evaluacijskog procesa i njegovih prateih mehanizama, do sada nije generirala potrebnu
politiku volju meu dravama lanicama da se uinkovito bore protiv korupcije.48 Nadalje,
GRECO prati usklaenost sa spektrom antikorupcijskih standarda koje je postavilo Vijee
Europe, te je stoga manje usredotoen na odreena podruja zakonodavstva Europske unije,
kao to su javne nabavke.49 Nadalje, GRECO sustav ne doputa komparativnu analizu, a time
ni utvrivanje korupcijskih trendova u EU-u, niti aktivno potie razmjenu najboljih praksi i
uenje jednih od drugih.

OECD

OECD-ova Konvencija o borbi protiv podmiivanja stranih javnih dunosnika u

meunarodnom poslovanju (Konvencija protiv podmiivanja) usredotoena je na poseban
problem podmiivanja stranih javnih dunosnika u meunarodnom poslovanju i ne moe se
proiriti na druga podruja znaajna za borbu protiv korupcije u EU-u. Sedmi godinji
Izvjetaj o napretku Transparency Internationala pokazao je da je provedba Konvencije protiv

47

20 naela za borbu protiv korupcije je doneseno u Vijeu Europe, u Komitetu ministara, Rezolucija (97)24, i
dok su nacionalne vlasti pozvane da primijene ova naela u svome domaem zakonodavstvu i praksi,
Multidisciplinarna grupa za korupciju (GMC) pozvana je da brzo zavri izradu meunarodnih pravnih
instrumenata u skladu sProgramom akcije protiv korupcije te da bez odgode dostavi prijedlog teksta kojim se
predlae uspostava odgovarajueg i uinkovitog mehanizma, pod pokroviteljstvom Vijea Europe, za praenje
potivanja ovih naela i provedbu meunarodnih pravnih instrumenata koje treba usvojiti.
48

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru

Borba protiv korupcije u EU Bruxelles, 6.6.2011.,COM (2011) 308 konani.

49Krivinopravna

konvencija o korupciji Vijea Europe (STE 173, usvojena je 27. januara 1999.) i njen dodatni Protokol
(ETS 191, usvojen 15. maja 2003.); Graanskopravna konvencija o korupciji (STE 174, usvojena 4. novembra 1999.) i
Dvadeset glavnih naela za borbu protiv korupcije (Rezolucija Komiteta ministara Vijea Europe (97) 24).

51

podmiivanja bila neujednaena: aktivna provedba se dogodila u samo etiri drave lanice
EU-a, dok se u 12 drava lanica Unije provodila malo ili nikako. Usprkos temeljitom
sustavu evaluacije u obliku OECD-ove Radne skupine za podmiivanje, Komisija je utvrdila
da je politika opredijeljenost za efikasnu provedbu Konvencije protiv podmiivanja OECDa ostala nedovoljna.

UNCAC

KONVENCIJA Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC) stupila je na snagu u

decembru 2005., a u septembru 2008. pridruila joj se i EU.50 Konferencija drava lanica
UNCAC-a usvojila je odrednice Mehanizma za nadzor nad provedbom UNCAC-a u
novembru 2009. Evropska unija podupire sudjelovanje civilnog drutva i transparentnost u
nalazima ocjene u okviru Mehanizma. Ogranienja: Budui da je ovo meuvladin
instrument, sustav unakrsnog pregleda e vjerojatno izostaviti odreena politika podruja
koja su od posebne vanosti za EU, to ukljuuje drave lanice koje mogu imati nie
antikorupcijske standarde od EU-a. Ciklusi pregleda koji relativno dugo traju i preporuke
dravama lanicama koje nisu provedene mogu biti provjereni tek ogranien broj puta.

IstraivanjaSustavanacionalnogintegriteta

Snaan predmet za mjerenje i praenje antikorupcijskih napora, Sustav nacionalnog

integriteta (NIS),51 preko svojih sastavnih dijelova nudi sustavan, kohezivan i koherentan
pristup ne samo onome to se mjeri i na koji nain se mjeri ve i potie zemlje i donatore da
ga koriste za nacionalne planove i identifikaciju podruja za daljnje reforme.
Alat za procjenu NIS-a Transparency Internationala kombinira zagovaranje utemeljeno na
dokazima s pristupom sudjelovanja vie uesnika, te predstavlja jedinstveni doprinos na
ovom polju. Ono to je vano jeste da izvjetaji vezani za dravnu studiju NIS-a dolaze od
organizacija te drave to su, prije svega, sposobni NVO-i i specijalizirani istraivaki

50

UNCAC, naroito Poglavlje 2. o preventivnim mjerama, poziva drave da: razviju i provedu ili odre preventivne
antikorupcijske politike i prakse (lanak 5); osiguraju postojanje preventivnih antikorupcijskih tijela (lanak 6); poveaju
transparentnost i sprijee sukobe interesa u javnom sektoru (lanak 7); da, izmeu ostalog, promoviraju integritet, potenje i
odgovornost meu svojim dravnim slubenicima primjenom kodeksa i standarda ponaanja za javne slubenike (lanak 8);
uspostave odgovarajue sustave javnih nabavki te promoviraju transparentnost i odgovornost u javnim financijama (lanak
9); poveaju transparentnost u javnoj upravi, izmeu ostalog, kroz javne izvjetaje o rizicima korupcije (lanak 10);
poduzimaju mjere jaanja integriteta i spreavaju mogunosti za korupciju izmeu sudstva i advokature (lanak 11).

51

Istraivanje se fokusira na procjenu kljunih javnih ustanova i nedravnih aktera u dravnom sustavu
upravljanja s osvrtom na (1) njihov sveukupni kapacitet, (2) njihove sustave i procedure unutarnjeg upravljanja,
(3) njihovu ulogu u sveukupnom sustavu integriteta. Ove institucije su: zakonodavna i izvrna vlast, pravosue,
javni sektor, agencije za provedbu zakona, izborna upravna tijela, ombudsmeni, vrhovna institucija za reviziju,
agencije za borbu protiv korupcije, politike stranke, mediji, civilno drutvo, poslovna zajednica. Procjena
istrauje oboje i formalni okvir svake institucije, kao i stvarnu institucionalnu praksu i naglaava neslaganja
izmeu formalnih odredbi i realnosti na terenu.

52

instituti koji posjeduju znanje i strunost za praenje razvoja i skretanje panje na

tradicionalne i pojavne obrasce korupcije i imaju potencijal za koritenje u razliitim
kontekstima i u razne svrhe52 kao to su:

Zagovaranje i reforma politika: Prikupljeni dokazi mogu se koristiti za odreene

inicijative reformi politika. Nalazi otkrivaju specifine slabosti u sustavu integriteta i
mogu olakati davanje prioriteta zagovaranju i intervenciji u politikama. Istiu se
obeavajue prakse i omoguava se iskustveno uenje. Potie se pristup sudjelovanja,
pruaju se prilike svim akterima da se ukljue i daju svoj doprinos tokom cijelog
projekta.

Praenje i usporeivanje: Rezultati pruaju mjerila za mjerenje daljnjeg razvoja u

zemlji i osnovu za usporeivanje izmeu komponenti NIS-a. Indikatori NIS-a istiu
koja podruja posjeduju visok integritet, a koja zaostaju. Usporeivanje slabih
podruja sa jakima moe omoguiti pozitivne promjene. Ako se provodi redovito,
procjena NIS-a se moe koristiti kao alat za praenje kojim se moe evaluirati
sveukupni napredak ili nazadak cijelog sustava integriteta kao i pojedinanih
institucija, ime nudi korisne informacije za napore zagovaranja.

Planiranje: Zbog svoje cjelovite i sveobuhvatne prirode, NIS moe posluiti kao
koristan alat za planiranje budueg rada organizacije. Otkriva prioritetna podruja za
reforme poprenim presjekom problema i pomae identificirati potencijalne partnere.

Izgradnja koalicija: Postoji nada da zbog svog usmjerenja na iroke konsultacije i

rasprave, procjena NIS-a moe podrati Nacionalno poglavlje da identificira
potencijalne partnere za antikorupcijske kampanje organizacija civilnog drutva i
druge popratne aktivnosti.

Dravne procjene NIS-a su u svemu jedinstvene na antikorupcijskom polju, s vie od 70

takvih studija provedenih od 2001. Prema TI-ju, procjene su doprinijele civilnim
kampanjama zagovaranja, inicijativama politikih reformi i ukupnoj svijesti o deficitima
dravnog upravljanja. Ovo unutardravno istraivanje identificira temeljne zakone, pravila i
prakse koje nastoje zatiti drutva od korupcije kroz sustave nacionalnog integriteta u
sljedeim podrujima: izvrnoj vlasti, zakonodavstvu; financiranju politikih stranaka;
izborima; generalnom revizoru; pravosuu; policiji i dravnom tuiteljstvu; javnim slubama;
javnim nabavkama; lokalnoj upravi, medijima i organizacijama civilnog drutva.
Izvjetaji dravne studije ocrtavaju formalni okvir kojim se osiguravaju antikorupcijske
mjere u sljedeim podrujima javnih poslova: sukob interesa, deklaracija imovine; nadzor
ivotnog stila; pristup informacijama; sloboda tampe; sloboda govora; restrikcije nakon
zapoljavanja; uzbunjivanje; kodeksi ponaanja; stavljanje na crnu listu i albene mehanizme.

52

National Integrity System background rationale, TI, http://www.transparency.org/whatwedo/nis and methodology.

53

Ovaj formalni okvir je popraen procjenom onoga to se stvarno deava u praksi. Procjena
naglaava nedostatke u samom formalnom okviru ili u njegovoj provedbi. Na primjer, mogu
postojati pravila i procedure kako bi se smanjile mogunosti za nepotizam i favoriziranje ili
druge korumpirane odnose, ali se moda ne primjenjuju uvijek u praksi. Dravne procjene
takoer ispituju vladine antikorupcijske strategije (ukoliko takve postoje). U nekim
sluajevima one koriste daljnja istraivanja i indikatore da procijene napredak. Izvjetaji za
BiH iz 2007. i 2009. dostupni su na:
http://archive.trasparency.org/policy_research/nis_reports:by_country.

Globalniizvjetajointegritetu

Globalni izvjetaj o integritetu je osnovni vodi za antikorupcijske institucije i mehanizme

irom svijeta, namijenjen da pomogne tvorcima politika, odvjetnicima, novinarima i
graanima da identificiraju i predvide podruja u kojima je vea vjerojatnost da se dogodi
korupcija. Izvjetaj evaluira i antikorupcijske zakonske okvire i praktinu primjenu i
provedbu tih okvira te daje blii uvid u to da li graani imaju uinkovit pristup i upotrebu
antikorupcijske zatite. Izvjetaj pripremaju lokalni istraivai, novinari i akademici koristei
proces meusobnog dvostruko slijepog istraivanja jednakih. Vie od 1000 lokalnih
suradnika sudjeluje u izradi izvjetaja od 2004. godine.
Svaka dravna procjena sadrana u globalnom izvjetaju o integritetu sastoji se od dva
temeljna elementa: kvalitativnog istraivakog dnevnika i kvantitativne bodovne kartice
Indikatora integriteta. Bodovna kartica Indikatora integriteta procjenjuje postojanje,
djelotvornost i mogunost pristupa graana kljunim upravljakim i antikorupcijskim
mehanizmima u 320 primjenljivih indikatora. Uvidom u tekst sastavljen od milion rijei i 10
000 podataka svakog godinjeg izvjetaja pomae u oblikovanju politikih reformi na temelju
dokaza koji mogu promovirati otvorenu i odgovornu vladu.
Globalni izvjetaj o integritetu za Bosnu i Hercegovinu u 2011. dostupan je na:
http://www.globalintegrity.org/node/906.

FreedomHouseNacijeutranziciji

Nacije u tranziciji Freedom Housea je sveobuhvatno komparativno istraivanje

demokratskog razvoja u 29 zemalja od centralne Europe do Euroazije. Nacionalni izvjetaji u
Nacijama u tranziciji za 2011. pisani su u obliku eseja koji autorima doputaju da prue
iroku analizu napretka demokratskih promjena u zemlji za koju su oni strunjaci. Freedom
House im je pruio smjernice za procjenu i listu pitanja koja pokrivaju sedam kategorija:
izborni proces, civilno drutvo, nezavisne medije, dravno demokratsko upravljanje, lokalno
demokratsko upravljanje, pravosudni okvir i neovisnost pravosua te korupciju. Poevi od
izdanja iz 2005., Freedom House je uveo posebne analize i procjene nacionalnog

54

demokratskog upravljanja i lokalnog demokratskog upravljanja da bi itateljima pruio

detaljne i nijansirane analize tih dvaju vanih tema. Posebno poglavlje Korupcija prati
javnu percepciju korupcije, poslovne interese glavnih tvoraca politika, zakone o financijskom
otkrivanju i sukobu interesa, kao i djelotvornost antikorupcijskih inicijativa.
Izvjetaj za 2011. za Bosnu i Hercegovinu dostupan je na:
http://www.freedomhouse.org/sites/default/files/inline_images/NIT-2011-Bosnia.pdf.

ISTRAIVANJEIPUBLIKACIJENVOA,DRAVNIIZVJETAJIZA
BOSNUIHERCEGOVINUTIJA(CHAPTERREPORTS)I
PUBLIKACIJE

Kljuna nevladina organizacija u BiH s usredotoenjem na antikorupcijsko djelovanje i dobro

upravljanje, promociju transparentnost i odgovornosti jeste Transparency International Bosne
i Hercegovine. (TIBiH). Uz Centar civilnih inicijativa (CCI), DOSTA i Alumni centar za
interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), oni su meu najaktivnijim, najglasnijim i
najvidljivijim grupama u analiziranju rada vlade prethodnih godina, u pokuaju da usmjere
predizbornu debatu na esencijalna socioekonomska pitanja i udalje je tako od etnike
retorike.53
Transparency International je proveo dvije procjene provedbe antikorupcijskih reformi u BiH
u okviru projekta Praenje provedbe Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014) i
antikorupcijske reforme u Bosni i Hercegovini, koji TI provodi od aprila 2011. do marta
2013. Cilj je pruiti detaljnu analizu o razini provedbe Strategije i antikorupcijskih reformi u
kljunim podrujima u BiH. To se vidi kao osnova za definiranje mjera i planiranje buduih
aktivnosti zagovaranja s ciljem uinkovite i uspjene provedbe antikorupcijskih reformi u
BiH i poveanja kapaciteta dravnih institucija i drutva u cjelini u suzbijanju korupcije.
Unutar praenja provedbe Strategije za borbu protiv korupcije 2009.2014. TIBiH prati
provedbu i prateeg Akcionog plana koji se odnosi na sljedea podruja: izgradnju kapaciteta
Agencije za borbu protiv korupcije, prevenciju korupcije, obrazovanje, obuku i podizanje
javne svijesti, provedbu zakona te koordinaciju i provedbu Strategije. Drugi izvjetaj je
objavljen u martu 2011. I TIBiH i Fond otvoreno drutvo BiH (OSF) estoko su se protivili
inicijativama za izmjene i dopune zakon o sukobu interesa, financiranju politikih stranaka i
dravnoj slubi u institucijama BiH. Za svaki od ovih sluajeva tvrdili su da bi postojee
zakonodavstvo i njegova provedba bili time oslabljeni.
U gore navedenom kontekstu izvjetaji i publikacije TI-ja, OSF-a i drugih kljunih nevladinih
organizacija predstavljaju vrijedan izvor informacija to se tie postignua / izazova u
provedbi antikorupcijskih reformi. Dostupna istraivanja NVO-a pokazuju utjecaj

53

Jasna Jelisi, Nacije u tranziciji, 2011., Freedom House.

55

antikorupcijskih aktivnosti na nain kako ih vide svi akteri i naglaavaju prijetnje i prilike
koje se osjete na licu mjesta, i to kako ih percipiraju uesnici antikorupcijskih intervencija.
To ga pretvara u neophodan alat za praenje napretka antikorupcijskih reformi.

IZVORIVLADEBIH

Vladini izvori nude vrijedne informacije za aktivnosti provedene u okviru Strategije i

Akcionog plana. U okviru procesa praenja i evaluacije potrebno ih je istraiti i paljivo
razmotriti. Uee predstavnika vlade dodat e znatnu vrijednost ne samo u prikupljanju
podataka ve i pruanju uvida u duh i logiku reformi.
Uzimajui u obzir ranije navedeno, Ministarstvo sigurnosti BiH prijavilo je odreene
aktivnosti u pogledu implementacije antikorupcijskih reformi, procjenjujui razinu provedbe
tih dokumenata u kontekstu ispunjenja uvjeta iz takozvane Mape puta za liberalizaciju viznog
reima za graane BiH.54 U izvjetaj Analiza razine provedbe Akcionog plana
Antikorupcijske strategije BiH ukljueno je 17 rezultata kojima su evaluirana postignua u
specifinim stratekim podrujima. U tom smislu ovaj izvjetaj sadri informacije da je u
svrhu realizacije mjera i aktivnosti iz Akcionog plana na razini BiH, Ministarstvo unutarnjih
poslova RS-a u procesu formiranja svoje radne grupe, odnosno tima sastavljenog od
predstavnika svih relevantnih organizacijskih jedinica MUP-a RS-a, to e doprinijeti
stvaranju cjelokupnog antikorupcijskog akcionog plana i realizaciji drugih aktivnosti koje
proizlaze iz Akcionog plana antikorupcijske strategije to je, u svakom sluaju, vrijedan
podatak za analizu predmeta. To iscrpljuje dostupne informacije o aktivnostima odgovornih i
drugih institucija u realizaciji programskih aktivnosti vezanih za koordinaciju i primjenu
Strategije u praksi.

54

Kao referencu pogledati Analizu razina implementacije antikorupcijske strategije BiH za 2009.-2014., Drugi
periodini izvjetaj Transparency Internationala BiH 2011.

56


KVANTITATIVNAISTRAIVANJA

Indeks percepcije korupcije (Corruption Perception Index CPI) Transparency

Internationala

Procjena utemeljena na rezultatima: CPI je indeks indeksa sastavljen od devet razliitih

izvora od kojih svi daju poredak drava na osnovu strunih procjena i istraivanja javnog
miljenja.
Mjeri razinu korupcije u zemljama na temelju strune percepcije. On je kvantitativan
izraunava se na osnovu podataka iz 14 izvora koji potiu iz 12 neovisnih institucija. Svi
izvori mjere ukupne razmjere korupcije (uestalost i / ili veliina mita) u javnim i politikim
sektorima, a svi izvori daju i poredak zemalja.
Snage: Sveobuhvatni skup primarnih izvora.
Slabosti: Iako se pokazao kao snaan alat za podizanje svijesti, CPI se ne moe koristiti za
praenje promjena tokom vremena ili za procjenu utjecaja antikorupcijskih mjera bilo u
apsolutnome ili komparativnom smislu, budui da se promjene u poretku ili ocjenama mogu
pripisati i drugim faktorima, a ne promjenama u stvarnoj razini korupcije. Manjkaju mu
konkretna mjerenja korupcije. Ne ocjenjuje institucionalni okvir kvalitetu. Ne odgoneta
razliite vrste korupcije.
(www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi)

Globalnibarometarkorupcije(GCB)

Globalni barometar korupcije jedino je istraivanje javnog miljenja o stavovima i

iskustvima s korupcijom koje obuhvaa cijeli svijet. Barometar prati nain na koji se percipira
korupcija na nacionalnoj razini. Takoer prua mjeru iskustva ljudi s korupcijom u odreenoj
godini.
Transparency International je pokrenuo GCB kao novi instrument koji e nadopuniti CPI. Za
razliku od CPI-ja, GCB ima dijagnostike znaajke i omoguuje pouzdane komparacije
tokom vremena. Njegov cilj je da procijeni javno miljenje o korupciji, posebno percepciju
sektora koji su najvie zahvaeni korupcijom, iskustva primanja mita i oekivanja buduih
razina korupcije. GCB se temelji na anketama u domainstvima kojima se ispituje vie od 50
000 ljudi u 64 zemlje, i koje provodi Gallup International kao dio istraivanja Glas naroda.
Ovaj instrument daje povratnu informaciju od javnosti o razini korupcije u kljunim
institucijama, nadopunjen je miljenjima strunjaka o korupciji i daje povratnu informaciju o
vjerodostojnosti antikorupcijskih napora. Jedan je od glavnih nedostataka CPI-ja to ne

57

doputa komparaciju tokom vremena, jer u mnogim sluajevima gdje osnovni indikatori nisu
prikupljani na godinjoj osnovi praksa je da se upotrebljavaju rezultati istraivanja iz ranijih
godina. Kako je indeks prikupljan tokom vie od desetljea, sada je dovoljno podataka
dostupno TI-ju za stvaranje specifinog indeksa koji dozvoljava komparaciju tokom vremena.
(http://www.transparency.de/fileadmin/pdfs/Wissen/Korruptionsindices/GCB_2010.pdf)

IndeksplaanjamitaTransparencyInternationala

Procjena temeljena na rezultatima rangira 30 vodeih zemalja izvoznica prema sklonosti

firmi koje imaju sjedite u svojoj zemlji da plaaju mito kad rade u inozemstvu. On je i
interni i eksterni. Temelji se na odgovorima 11 232 poslovna direktora iz 125 zemalja
zamoljeni su da identificiraju zemlju porijekla firmi koje najvie posluju u njihovoj zemlji.
Snage: Ispituje kolika je vjerojatnost firmi da plaaju mito.
Slabosti: Ne identificira temeljne institucionalne probleme koji dovode do plaanja mita ili
traenja mita.
(www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/bpi)

Istraivanjeopoduzetnitvu(http://www.enterprisesurveys.org),Svjetskabanka

Istraivanje o poduzetnitvu nudi ekspanzivnu paletu ekonomskih podataka o 130 000 firmi u
135 zemalja. Istraivanje o poduzetnitvu je istraivanje na razini firmi na reprezentativnom
uzorku privrednoga privatnog sektora. Istraivanje pokriva irok opseg tema poslovnog
okruenja, ukljuujui pristup financijama, korupciju, infrastrukturu, kriminal, konkurenciju i
izvedbene mjere.
Podaci za Bosnu i Hercegovinu u Istraivanju o poduzetnitvu daju pregled uzorka i
naglaavaju najvee prepreke koje su iskusile firme u privatnom sektoru u BiH. Jedanaest
tabela daje saetak kljunih injeninih indikatora na nacionalnoj i regionalnoj razini za
svaku od tema poslovnog okruenja. Takoer je dostupno i nekoliko subjektivnih indikatora.
(http://www.enterprisesurveys.org/Data/ExploreEconomies/2009/bosnia-and-herzegovina)

Svjetskabankaindikatoriupravljanja

Svjetske indikatore upravljanja (Worldwide Governance Indicators - WGI) proizveo je

Istraivaki institut Svjetske banke i oni sadre est agregiranih indikatora upravljanja. Njima
je obuhvaeno 200 zemalja kombiniranjem meudravnih podataka od 30 organizacija,
ukljuujui i izvore za CPI.

58

WGI pokazuje iste slabosti i ogranienja kao i drugi agregirani indikatori. Metode
standardizacije koje se koriste za agregiranje razliitih indikatora na zajednikoj skali
ograniavaju njihovu sposobnost da suvislo prate promjene tokom vremena. Kao i sa TI-jem,
Svjetska banka priznaje ogranienja i mogunosti pogreke svih indikatora upravljanja i
preporuuje da se to ozbiljno uzme u obzir kada se koriste ovi indikatori za praenja napretka
upravljanja.
(Pogledajte:
http://siteresources.worldbank.org/INTWBIGOVANTCOR/Resources/wps4370.pdf)

KontrolakorupcijeSvjetskabanka:Svjetskiindikatoriupravljanja(WGI)

Kontrola korupcije odraava percepcije o tome do koje mjere se javna vlast koristi za
ostvarivanje privatne koristi. To ukljuuje i sitne i velike oblike korupcije, kao i
obuhvaenost javne vlasti od strane elita i privatnih interesa. Kontrola korupcije je jedna
od est dimenzija WGI-ja.
(http://info.worldbank.org/governance/wgi/sc_country.asp)

Vladavinaprava

Vladavina prava: Ova dimenzija obuhvaa percepcije o tome do koje mjere zastupnici imaju
povjerenja u drutvena pravila i koliko ih se pridravaju, a posebno o kvaliteti provedbe
ugovora i imovinskih prava, policije i sudova, kao i vjerojatnosti pojave kriminala i nasilja.
Vladavina prava jedna je od est dimenzija WGI-ja.
(http://info.worldbank.org/governance/wgi/sc_country.asp)
IndeksGlobalIntegrityja

Indeks Global Integrityja procjenjuje postojanje, djelotvornost i dostupnost graanima

antikorupcijskih mehanizama u obliku odgovornosti vlade, transparentnosti i graanskog
nadzora koji pokrivaju est irokih kategorija: (1) civilno drutvo, javne informacije i medije,
(2) izbore, (3) odgovornost vlade, (4) upravu i dravne slube, (5) nadzor i regulativu i (6)
antikorupcijsko djelovanje i vladavinu prava.
(http://report.globalintegrity.org/globalIndex.cfm)

TransformacijskiindeksZakladeBertelsmann(BTI)

Transformacijski indeks Zaklade Bertelsmann (BTI) analizira i ocjenjuje da li i kako zemlje u

razvoju i zemlje u tranziciji upravljaju drutvenim promjenama prema demokraciji i trinoj

59

ekonomiji. Voeni standardiziranom kod knjigom, strunjaci iz svake od 128 zemalja

procjenjuju do koje mjere je zadovoljeno ukupno 17 kriterija.
Bertelsmannov transformacijski indeks zdruuje rezultate ove sveobuhvatne studije
transformacijskih procesa i politikog upravljanja u dva indikatora. Statusni indeks, sa svoje
dvije analitike dimenzije kojima procjenjuje stanje politike i ekonomske transformacije,
locira 128 zemalja na putu prema demokraciji pod vladavinom prava i trine ekonomije koja
je utemeljena na naelima socijalne pravde. Menadment indeks procjenjuje kvalitetu
upravljanja, koja obuhvaa otroumnost kojom donosioci odluka upravljaju politikim
procesima.
Ovaj se indeks objavljuje svake dvije godine. To redovito vrednovanje transformacije i
razvoja omoguava procjenu uoenih trendova te identificira rezultate transformacijskih
strategija. Indeks proiruje dostupno tijelo znanja o politikom menadmentu i odluivanju
za tvorce politika i njihove vanjske simpatizere. Sve u svemu, BTI nudi opsene podatke koji
omoguavaju procjenu i usporedbu inilaca koji potiu uspjeh, kao i nedostatke zemalja u
razvoju i tranzicijskih zemalja.
BTI izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu za 2012.
(http://www.bti-project.org/countryreports/ese/bih/2012/#summary)

Indeksekonomskeslobode

Fondacija Heritage: Indeks ekonomske slobode za 2012.

Vie od desetljea Wall Street Journal i Fondacija Heritage, nadmoni think-tank iz
Washingtona, prate napredak ekonomske slobode u svijetu utjecajnim Indeksom ekonomske
slobode. Od 1995. ovaj je indeks oivio Smithove teorije o slobodi, prosperitetu i
ekonomskoj slobodi stvaranjem 10 mjerila koja mjere ekonomski uspjeh 184 zemlje irom
svijeta. U njegovom formatu, koji je jednostavan za koritenje, itatelji mogu vidjeti kako su
teorije iz 18. stoljea o blagostanju i ekonomskoj slobodi stvarnost 21. stoljea. Indeks
obuhvaa 10 sloboda od prava vlasnitva do poduzetnitva u 184 zemlje. Deset ekonomskih
sloboda je grupirano u etiri iroke kategorije ili stupove ekonomske slobode: vladavina
prava (imovinska prava, sloboda od korupcije), ograniena vlada (fiskalna sloboda, dravna
potronja), regulatorna uinkovitost (poslovna sloboda, sloboda rada, monetarna sloboda) i
otvoreno trite (sloboda trgovine, sloboda ulaganja i financijska sloboda).
(http://www.heritage.org/index/country/bosniaherzegovina)

60

Lakoaposlovanja

Indeks lakoe poslovanja kreirala je Svjetska banka. Vii rang pokazuje bolje, obino
jednostavnije propise za firme i jau zatitu imovinskih prava. Indeks se temelji na
prouavanju zakona i propisa, s doprinosom i verifikacijom vie od 8 000 dravnih
slubenika, pravnika, poslovnih savjetnika, raunovoa i drugih profesionalaca u 183
gospodarstva koji rutinski savjetuju ili primjenjuju zakonske i regulatorne zahtjeve. Indeks
lakoe poslovanja namijenjen je mjerenju propisa koji izravno utjeu na firme i ne mjeri
direktno ope uvjete kao to su blizina dravnog trita velikim tritima, kvalitetu
infrastrukture, inflaciju ili kriminal.
Najnoviji poredak dolazi iz izvjetaja Doing Business 2012. Bosna i Hercegovina zauzima
125. mjesto od 183 zemlje.
(http://www.doingbusiness.org/rankings)

IzvjetajoglobalnojkonkurentnostiSvjetskogaekonomskogforuma
Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti (Global Competitiveness Report GCR) godinji je
izvjetaj koji izdaje Svjetski ekonomski forum. Prvi izvjetaj je objavljen 1979. Izvjetaj za
2011.2012. obuhvaa 142 velike privrede i privrede koje dobivaju na znaaju. Od 2004.
GCR rangira drave na osnovu Indeksa globalne konkurentnosti koji integrira makro i mikro
(poslovno) ekonomske aspekte konkurentnosti u jedan indeks. Izvjetaj ocjenjuje sposobnost
zemlje da osigura visoku razinu blagostanja svojim graanima. To, pak, ovisi o tome koliko
produktivno zemlja koristi raspoloive resurse. Stoga Indeks globalne konkurentnosti mjeri
skup institucija, politika i injenica. Izvjetaj iskazuje da je utemeljen na posljednjim
teoretskim i empirijskim istraivanjima. Sastoji se od vie od 110 varijabli, od kojih dvije
treine dolaze iz ankete provedene nad rukovoditeljima, a jedna treina iz javno dostupnih
izvora, kao to su Ujedinjeni narodi. Varijable su organizirane u dvanaest stupova, gdje svaki
stup predstavlja podruje koje se smatra vanom odrednicom konkurentnosti.
Izvor: http://www.weforum.org/issues/global-competitiveness

Globalniizvjetajokorupciji

Globalni izvjetaj o korupciji (Global Corruption Report GCR): Ovo je tematski izvjetaj
koji istrauje korupciju s obzirom na odreeni sektor ili pitanje upravljanja. Izvjetaj prua
struno istraivanje i analize, kao i studije sluaja. Najnoviji GCR se moe pronai na
http://archive.transparency.org/publications/gcr.

61

Neovisnostsudstva

Neovisnost sudstva je indikator Indeksa globalne konkurentnosti koji izdaje Svjetski

ekonomski forum. On mjeri percepciju o tome u kojoj mjeri je pravosue u zemlji neovisno
od utjecaja lanova vlade, graana ili firmi.
(http://www.weforum.org/)

Indeksslobodemedija
Ovajindeksmjerikrenjaslobodemedijausvijetu.Onodraavastepenslobodekojiimaju
novinari i novinske organizacije u svakoj zemlji i napore da vlasti potuju i osiguraju
potivanjeoveslobode.
Izvor:ReportersWithoutBordershttp://en.rsf.org/

Indeksotvorenogbudeta
Indeksotvorenogbudetaprocjenjujedostupnostkljunihbudetskihdokumenatau
svakojdravi,koliinuinformacijakojepruaju,njihovupravovremenostirenja
graanstvuuciljupruanjapouzdanihinformacijaoopredijeljenostisvakezemljeza
otvoreniproraun.Takoerispitujekolikijerasponefikasnognadzorakojipruaju
zakonodavstvoivrhovnerevizorskeinstitucije,kaoikojesuprilikedostupnezauee
javnostiuprocesimadonoenjaodlukazadravnibudet.Indeksotvorenogbudeta
rangiradravenaosnovutogakolikosuotvorenenjihovebudetskeknjigeprema
graanima.Njegovanamjenajedapruigraanima,zakonodavcimaizastupnicimacivilnog
drutvasveobuhvatneipraktineinformacijekojesupotrebnedabiseispitalapredanost
vladetransparentnostibudetaidogovornosti.
Otvorenaanketa2010.:
http://internationalbudget.org/whatwedo/openbudgetsurvey/?fa=Rankings

Procjenajavnepotronjeifinancijskeodgovornosti
Procjenajavnepotronjeifinancijskeodgovornostiocjenjujetrenutnostanjedravnih
sustava upravljanja javnim financijama (Public Finance Management PFM). Procjena se
temelji na 28 izvedbenih indikatora visoke razine koji mjere PFM sustav centralne vlade i
jotriizvedbenaindikatoravisokerazinekojimjereizvedbudonatoraukljuenihuvladin
procesbudetiranja.ProcjenaPFMjepodijeljenanaestirokihkategorija:vjerodostojnost
budeta,sveobuhvatnostitransparentnost,budetiranjenaosnovupolitika,predvidljivost
i kontrola izvrenja budeta, raunovodstvo, dokumentiranje i izvjetavanje i vanjski
nadzorirevizija.

62

Indeksljudskograzvojamjeriprosjenadostignuauzemljiutriosnovnedimenzije:dug
i zdrav ivot, pristup znanju i pristojan ivotni standard. Indeks je napravljen da naglasi
kakoljudiinjihovesposobnostitrebadabudukrajnjikriterijzaprocjenurazvojazemlje,a
nesamoekonomskirast.
(http://hdr.undp.org/en/statistics/)

Profil drave BiH na Poslovnom antikorupcijskom portalu takoer ukljuuje

sveobuhvatnoprikupljanjeizvorapodatakauzemlji.
Vano: Vezuje se za odreene izvore koji pokrivaju ope informacije o korupciji, sudski
sustav, policiju, licence, infrastrukturu i javne komunalije, zemljinu administraciju,
poreze,carine,javnenabavkeisklapanjeugovora.
(http://www.businessanticorruption.com/countryprofiles/europecentralasia/bosnia
andherzegovina/sources/)

6.ANEKSANTIKORUPCIJSKASTRATEGIJA2009.2014.PRAENJE
NAPRETKAIMPLEMENTACIJE

Antikorupcijska strategija 2009.2014.

1.

2.
3.
4.

5.

Dostupnost: doneseni zakoni, uspostavljene institucije, razvijeni programi,

razraene metodologije, doneseni planovi, implementirane javno objavljene mjere i
drugo.
Napredak unutar vremenskog roka: da li je odreena antikorupcijska mjera provedena
u skladu s vremenskim rokom zamiljenim u Strategiji i Akcionom planu.
Napredak u obimu provedbe: da li je odreena antikorupcijska mjera u potpunosti
provedena po svome odreenom obimu i sadraju.
Kvantitativni indikatori: mjere rezultate usvojene mjere (broj ili relativni udio), npr.
broj provedenih edukacija o borbi protiv korupcije, broj obuenih administrativnih
slubenika na svim razinama, broj uspostavljenih direktnih linija za prijavu korupcije,
broj pritubi vezanih za korupciju i drugo.
Postignuta kvaliteta implementacije: kroz prizmu njene kompatibilnosti s
postavljenim standardima, obvezama i obeavajuih antikorupcijskih praksi (tj. kvaliteta
donesenih zakona, razvijenih metodologija, poduzetih analiza, napravljenih procjena,
odranih treninga i drugo).

63

6.

Relevantnost intervencije: procjenjuje domet do kojeg odreena antikorupcijska mjera

doprinosi ciljevima i svrhama utvrenim Strategijom.

Mjera

1.1.

Odgovorna
institucija
1. Izraditi i usvojiti pravni okvir za Vijee ministara
funkcioniranje Agencije za prevenciju i Parlamentarna
korupcije i koordinaciju borbe protiv skuptina BiH,
za
korupcije, ukljuujui i podzakonske Agencija
akte koji se odnose na koordiniranje prevenciju
i
implementacije antikorupcijske strategije korupcije
i preventivnih i obrazovnih programa koordinaciju
borbe
protiv
Agencije.

Indikatori
1
(podzakonski
akti
doneseni), 2 (potivanje
rokova), 3, 5 (u potpunosti
operativan,
dokazi
za
aktivnosti), 6 (dostupne
institucionalne procjene)

korupcije
(Agencija)

1.2.

1.3.

1.4.

1.5.

Osigurati sve materijalne uvjete za Vijee ministara 1 (osigurani materijalni

funkcioniranje Agencije, ukljuujui, BiH
uvjeti ured, proraun), 2
ali ne ograniavajui sljedee: ured,
(potivanje rokova), 3, 5
alocirani budet.
(aktivnosti s potpunim
operativnim dokazima)
Zapoljavanje osoblja Agencije tako da Vijee ministara 1 (zaposleno odgovarajue
se osigura uinkovito poslovanje.
BiH,
osoblje), 2 (potivanje
Parlamentarna
rokova), 3, 5 (strunost
skuptina BiH, zaposlenog
osoblja
u
Agencija
potpunosti operativna na
osnovu
dostupnih
procjena), 6 (dostupne
institucionalne procjene)
za 1 (uinkovit program obuke
Uspostaviti uinkovit program obuke, Agencija
s ciljem da se maksimalizira strunost prevenciju
razvijen i implementiran),
uposlenika Agencije kako bi se poveala korupcije
i 2 (potivanje rokova), 3, 4
efikasnost i profesionalno obavljanje koordinaciju
(broj obuka, broj obuenih
poslova.
borbe
protiv uposlenika), 5 (procjena
korupcije
kvaliteta, bilo na temelju
TNS-a,
ili
evaluacija
rezultata
treninga),
6
(procjene dostupne)
za 1
(kodeks
ponaanja
Usvojiti kodeks ponaanja Agencije, Agencija
koji e definirati standarde ponaanja prevenciju
uspostavljen), 2 (potivanje
njezinih uposlenika.
korupcije
i rokova), 5 (kvaliteta samog
koordinaciju
kodeksa, kvaliteta provedbe
borbe
protiv utemeljena na dokazima),
korupcije
6 (procjene dostupne)

64

1.6.

Izraditi i usvojiti sve relevantne

smjernice,
standardne
operativne
procedure i smjernice za uposlenike
Agencije, koje bi trebale postati sastavni
dio obuke zaposlenika.

1.7.

Jaanje procesa obuka u Agenciji s Agencija

za
ciljem osiguranja snane organizacijske prevenciju
kulture na temelju kodeksa ponaanja.
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

1.8.

za
Procjena
i
praenje
provedbe Agencija
Strategije; preporuka potrebnih izmjena prevenciju
u dogovoru sa svim akterima.
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

1.9.

Usvojiti i provoditi akcione planove za Relevantni

borbu protiv korupcije u razliitim autoriteti
na
podrujima.
dravnome
i
entitetskoj razini
te
u
Brko
Distriktu

1.10.

Osigurati da se najvie povjerenje da Agencija

za
Agenciji kao antikorupcijskom tijelu.
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

65

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

1 (standardni operativni
postupci
i
smjernice
uspostavljeni),
2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj smjernica, procedura),
5 (kvaliteta smjernica i
operativnih procedura), 6
(procjene dostupne)
1 (uspostavljen sustav
obuka),
2
(potivanje
rokova), 3, 4 (broj obuka,
broj obuenih ljudi), 5
(procjena kvalitete, bilo na
procjeni
TNS-a
ili
evaluacija rezultata obuke),
6 (procjene dostupne)
1
(proces
procjene
uspostavljen), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (razvijene
metodologije,
procjene
izvrene),
5
(kvaliteta
procesa:
procedure
i
implementacija),
6
(procjene dostupne)
1
(akcioni
planovi
doneseni), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (planovi
razvijeni,
podruja
obuhvaena,
planovi
implementirani),
5
(kvaliteta
procesa:
procedure
planiranja,
proces
planiranja,
implementacija planova), 6
(procjene dostupne)
1 (Agencija je zasluna za
svoje rezultate), 4 (broj
pozitivnih komentara i
evaluacija,
broj
albi,
sluajeva u koje su
ukljueni slubenici), 5
(procjena kvalitete rada,
uinkovitosti mandata), 6

1.11.

1.12.

N
2.1.1.

2.1.2.

(procjene dostupne)
1 (sustav koordinacije
uspostavljen), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (odrani
sastanci za koordinaciju,
akcioni
planovi
koordinirani,
osoblje
ukljueno), 5 (kvaliteta
koordinacijskog procesa,
procijenjena djelotvornost i
uinkovitost
koordinacijskog sustava), 6
(procjene dostupne)
Agencija je u stanju osmisliti i Agencija, Vijee 1 (Agencija kompetentno
upravlja
programima
implementirati
moderne ministara BiH
podizanja
svijesti),
2
antikorupcijske programe i programe
(potivanje rokova), 3, 4
podizanja svijesti o korupciji.
(planirani brojni programi i
odrane brojne aktivnosti
podizanja svijesti, postignut
zadovoljavajui
broj
sudionika), 5 (procjena
kvalitete), 6 (procjene
dostupne)
Mjera
Odgovorne
Indikator
institucije
Razviti i usvojiti program modernizacije Vijee ministara 1 (uspostavljen program
javnog sektora u cilju jaanja kapaciteta BiH, Agencija, modernizacije
javnog
javnog sektora u BiH i osigurati Ured
sektora), 2 (potivanje
uinkovite i pouzdane izvedbe.
koordinatora za rokova), 3, 5 (kvaliteta
reformu javne programa,
kvaliteta
uprave
izvedbe), 6 (institucionalne
procjene dostupne)
Analizirati provedbu Zakona o pristupu Agencija,
sva 1 (pravila o pristupu
informacijama u institucijama na svim ministarstva
i informacijama
razinama vlasti u BiH.
drugi autoriteti uspostavljena provedena i
na
svim prate se na svim razinama),
razinama
2 (potivanje rokova), 3, 4
(analiziran broj zakona /
postupaka, brojni izvjetaji
razvijeni
i
objavljeni,
razvijeni brojni planovi za
poboljanja), 5 (kvaliteta

i
Agencija
koordinira
provedbu Agencija
akcionih planova kako bi provela borbu ministarstva na
protiv korupcije i prevenciju korupcije na entitetskoj razini
najdjelotvorniji nain.
i
na
razini
Distrikta Brko

66

2.1.3.

Uspostaviti
kanale
otvorene
komunikacije
u
svim
javnim
institucijama na svim razinama vlasti u
BiH kako bi se omoguilo njihovim
klijentima i javnim slubenicima da
prijave korupciju (npr. zatvoreni pretinci,
telefonske linije s posebnom namjenom,
posebne adrese za elektronsku potu i
drugo).

Agencija,
sva
ministarstva
i
drugi autoriteti
na
svim
razinama

2.1.4.

Razviti propise / procedure koji se tiu

zatite
osoba
koje
prijavljuju
korupciju, kao i politike kojima se
osigurava da dravni slubenik ili klijent
javne uprave koji s dobrom namjerom
prijavljuje nepravilnosti nee biti
kanjen.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Vijee ministara
BiH

2.1.5.

E-vlada, odnosno uvoenje modernih

tehnologija kao robusnog alata za borbu
protiv korupcije
Provoditi stalno istraivanje javnog
mnijenja kako bi se identificirala
podruja u kojima je korupcija
najprisutnija.

2.1.6.

2.1.7.

Sva ministarstva i druge javne Agencija

institucije na svim razinama vlasti u prevenciju

67

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Vijee Ministara
BiH, jula 2011.

implementacijskog procesa
kvalitetni izvjetaji), 6
(procjene dostupne)
1 (uspostavljen otvoreni
sustav komunikacije za
prijavu
korupcije),
2
(potivanje rokova), 3, 4
(utvrene vrste kanala za
primanje
informacija,
uspostavljene
vrue
linije, i drugo., brojne
institucije
s
takvom
praksom),
5 (kvaliteta
komunikacijskog sustava,
procijenjena djelotvornost
uspostavljenih mehanizama
za prijavu), 6 (procjene
dostupne)
1 (razvijeni i uspostavljeni
propisi / procedure zatite
osoba
koje
prijavljuju
korupciju), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (broj propisa,
procedura, broj iznesenih
sluajeva),
5 (kvaliteta
propisa,
uinkovitost
provedbe), 6 (procjene
dostupne)

1
(sustav
istraivanja
javnog
mnijenja
uspostavljen), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (provedene
ankete, pokriveni sektori,
usvojeni
planovi
za
poboljanja), 5 (kvaliteta
procesa: opseg, primjena,
efekti),
6
(procjene
dostupne)
za 1 (antikorupcijski planovi
uspostavljeni),
2

BiH trebaju pripremiti vlastite akcione korupcije

i
koordinaciju
planove za borbu protiv korupcije
zajedno s planovima integriteta.
borbe
protiv
korupcije, sva
ministarstva
i
drugi autoriteti
na
svim
razinama

2.1.8.

(potivanje rokova), 3, 4
(broj institucija koje su
razvile akcioni plan, broj
izvjetaja o provedbi koji
su podneseni Agenciji), 5
(kvaliteta
procesa:
procedure
planiranja,
proces
planiranja
i
implementacija planova), 6
(procjene dostupne)
Kratkorone mjere usmjerene su na Vijee ministara 1 (specificirane kratkorone
modernizaciju
administracije,
to BiH
putem mjere
modernizacije
rezultira uvoenjem modela e-vlade i e- ostalih
uspostavljene),
2
uprave, kako bi se smanjila mogunost relevantnih
(potivanje rokova), 3
korupcije meu graanima i javnim ministarstava
(opseg), 4 (broj provedenih
slubama. Neke od tih mjera ukljuuju:
mjera, broj e-servisa, broj
institucija koje pruaju
e-transparentnost,
pristup
pristup
informacijama
informacijama i zakonima putem
putem interneta, broj e-baza
interneta i web stranica svih
podataka o sukobu interesa
vladinih institucija na svim
i izjavama o imovini, broj
razinama u BiH;
institucija koje koriste e stanje i interesi e-vlasnitva
zapoljavanje,
uvoenje
elektronska baza podataka s
usluga e-javne nabavke,
odlukama o sukobu interesa i
broj sudova koji pruaju eizvjetaji o stanju imovine;
pristup informacijama i
e-odluke modernizacija naela
drugo), 5 (kvaliteta mjera:
koja ine temelj javne uprave
dizajn i implementacija), 6
kako bi se u potpunosti koristila
(procjene dostupne)
moderna tehnologija i time
poboljala uinkovitost uprave;
e-zapoljavanje sva radna
mjesta u svim javnim slubama
trebaju biti javno objavljena,
treba biti omogueno elektronsko
podnoenje
dokumenata
za
imenovanje / selekciju;
e-javne nabavke uvoenje
mjera
koje
e
omoguiti
ponuditeljima da sudjeluju u
postupcima javne nabavke putem
interneta. To e jamiti jednak
pristup svim sudionicima u

68

2.1.9.

postupku javne nabavke i u isto

vrijeme osigurati transparentnost;
e-pristup informacijama odnosi se
na rad sudova, ukljuujui i
objavljivanje sudskih odluka na
internetu.
Donoenje
propisa
o
lobiranju,
ukljuujui i obaveze lobista da se
registriraju, da javno objave ko su
njihovi poslodavci, za koga lobiraju, koje
resurse koriste i u koju svrhu. Jedna od
opcija je da se uvede i slubenik za
integritet.

2.1.10. Uvoenje obaveznog objavljivanja

svih pravnih osoba koje sudjeluju u
procedurama javnih nabavki. Sve
pravne osobe sudionici u procedurama
javnih
nabavki,
pod
prijetnjom
iskljuenja, moraju objaviti svoje
odnose s javnom ustanovom koja
provodi postupak javne nabavke, to
moe dovesti do sumnje za korupciju.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Vijee ministara
BiH
Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Agencija
za
javne nabavke

2.1.11. Uvoenje novih i jedinstvenih pravila o

davanju i primanju darova za javne
slubenike na radnome mjestu.

2.1.12. Jaanje statusa inspekcijskih tijela, kako

bi inspekcija radila na jednoj od glavnih
taaka
suradnje
s
Agencijom.
Inspekcijska tijela bi trebala biti
odgovorna
za
unutarnje
antikorupcijske programe.

69

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Vijee ministara

1 (propisi uspostavljeni), 2
(potivanje rokova), 3 (faza
provedbe), 4 (registrirani
lobisti),
5 (kvaliteta
propisa, usklaenost sa
odgovarajuim
standardima, uinkovitost
provedbe), 6 (procjene
dostupne)
1 (relevantni propisi o
obaveznom
deklariranju
postavljeni), 2 (potivanje
rokova), 3 (faza provedbe),
4 (broj osoba koje su
podnijele deklaracije), 5
(kvaliteta
propisa,
potivanje
relevantnih
standarda,
uinkovitost
provedbe, broj registriranih
objava),
6
(procjene
dostupne)
1
(nova
pravila
uspostavljena),
2
(potivanje rokova), 3 (faza
provedbe),
5 (kvaliteta
pravila u skladu s
relevantnim standardima,
uinkovitost provedbe, broj
prijava),
6
(procjene
dostupne)
1
(inspekcijska
tijela
surauju s Agencijom), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj organizacija u kojima
su
postavljene
takve
jedinice, udio organizacija
koje nemaju takve jedinice,

BiH, inspekcije

2.1.13. Napravit e se detaljan pregled da bi

se
utvrdila
djelotvornost
antikorupcijskog zakonodavstva na
sudovima; Agencija e dati preporuke za
korektivne mjere ukoliko je to potrebno.

Agencija,
relevantna
ministarstva
pravde, Visoko
sudsko
i
tuilako vijee

2.1.14. Razviti kapacitete u svim dravnim

institucijama na svim razinama kako bi
se realizirali antikorupcijski planovi /
planovi integriteta.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije, sva
ministarstva,
vladine
institucije
na
svim razinama

2.1.15. Kako podijeliti nedovoljna sredstava na

optimalan nain; kljuno je uvesti
sustavnu procjenu rizika i na taj nain
identificirati sva podruja gdje postoji

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju

70

uspostavljene
kontaktne
take,
broj
i
vrsta
antikorupcijskih inicijativa
koje
su
provela
inspekcijska tijela),
5
(kvaliteta komunikacijskog
sustava
procijenjena,
uspostavljena uinkovitost i
djelotvornost mehanizama
koordinacije), 6 (procjene
dostupne)
1
(proces
pregleda
uspostavljen), 2 (potivanje
rokova), 3 (faza provedbe),
4 (broj pregleda, broj
obuhvaenih zakona, broj
izvjetaja s preporukama),
5
(kvaliteta
pregleda
antikorupcijskog
zakonodavstva,
kvaliteta
napravljenih
prijedloga,
usklaenost s relevantnim
standardima), 6 (procjene
dostupne)
1 (sve vladine institucije na
svim
razinama
stjeu
sposobnost za provoenje
antikorupcijskih planova /
planova integriteta), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj
antikorupcijskih
planova koje su razvile
institucije, broj odranih
obuka, broj sudionika na
obukama),
5 (razvijena
procjena kvalitete planova
integriteta,
kvaliteta
odranih
obuka),
6
(procjene dostupne)
1 (planiranje integriteta
uvedeno u sva ministarstva
i ostale vladine institucije
na svim razinama), 2

znaajan rizik od korupcije. Uz to, svako

ministarstvo i druge institucije na svim
razinama u BiH trebaju imati
uspostavljene
planove
sustava
integriteta, kako bi se utvrdilo koji
odjeli / pozicije su najvie skloni
korupciji i poduzeti odgovarajue
mjere za smanjenje ili uklanjanje tih
nedostataka.

borbe
protiv
korupcije, sva
ministarstva,
vladine
institucije
na
svim razinama

2.1.16. Do kraja 2012. razvit e se relevantni

sustavi indikatora korupcije kako bi se
osigurala ujednaenost procjene rizika /
standarda planova integriteta.

Agencija,
sva
ministarstva,
vladine
institucije
na
svim razinama

2.1.17. Poduzeti specifine mjere kako bi se

uveli testovi integriteta za sve uposlenike
na pozicijama koje su ocijenjene kao
pozicije visokog rizika, u skladu s
procjenom rizika / planovima integriteta.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

2.1.18. Organizacija nekoliko seminara i

radionica s poslovnim subjektima, kako
bi se identificirala podruja i prakse koje
birokratiziraju i kompliciraju uinkovit
rad trita te ih stoga treba ukloniti.

Agencija
u
suradnji
s
relevantnim
vladinim
institucijama na
svim razinama i
obrazovne
institucije

2.1.19. Provoenje ankete meu poslovnim

subjektima u BiH kako bi se utvrdila
podruja u kojima se korupcija najvie
oekuje.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju

71

(potivanje rokova), 3, 4
(uvedena
metodologija,
broj / udio institucija u
kojima je uspostavljen
takav sustav, broj izvjetaja
o implementaciji planova
integriteta),
5 (procjena
kvalitete
razvijene
metodologije,
kvaliteta
razvijenih
planova
integriteta,
kvaliteta
implementacije),
6
(procjene dostupne)
1 (indikatori uspostavljeni),
2 (potivanje rokova), 3, 4
(uvedena
metodologija,
razvijeni indikatori),
5
(razvijena
procjena
kvalitete metodologije i
indikatora), 6 (procjene
dostupne)
1 (razvijena, pokrenuta i
ispitana
metodologija
testiranja integriteta), 2
(potivanje rokova), 3, 5
(kvaliteta
razvijene
metodologije,
procjena
utjecaja),
6
(procjene
dostupne)
1 (organizirani seminari /
radionice s poslovnim
partnerima), 2 (potivanje
rokova),
3,
4
(broj
planiranih dogaaja koji je
odran,
broj
prisutnih
sudionika),
5 (procjena
kvalitete), 6 (procjene
dostupne, odrani seminari
i radionice)
1 (uspostavljen sustav
anketiranja
meu
poslovnim subjektima), 2
(potivanje rokova), 3, 4

borbe
protiv
korupcije,
relevantna
ministarstva

(broj provedenih anketa,

broj obuhvaenih sektora),
5 (kvaliteta procesa: opseg,
implementacija,
diseminacija), 6 (procjene
dostupne)

2.1.20. Uvesti anketu kako bi se identificirala

pravila i postupci za koje poslovni ljudi
smatraju da im ih je najtee potovati;
napraviti procjenu trokova ankete.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
relevantna
ministarstva

1 (uspostavljen sustav
anketiranja
za
identificiranje
administrativnog
tereta
meu
poslovnim
subjektima), 2 (potivanje
rokova),
3,
4
(broj
provedenih anketa, broj
obuhvaenih reima),
5
(kvaliteta procesa: opseg,
implementacija,
diseminacija), 6 (procjene
dostupne)

2.1.21. Sva ministarstva i druge vladine

institucije na svim razinama u BiH
trebaju
izraditi
katalog
svojih
administrativnih procedura, s naglaskom
na procedure koje se tiu privatnih firmi.

Sva ministarstva
i
javne
institucije
na
svim razinama

1 (katalozi administrativnih
postupaka dostupni svim
ministarstvima i javnim
institucijama), 2 (potivanje
rokova),
3,
4
(broj
razvijenih kataloga, broj
obuhvaenih reima),
5
(kvaliteta procesa: opseg,
implementacija,
diseminacija), 6 (procjene
dostupne)

2.2.1.

Uvesti kodeks ponaanja za javne slube, Agencija, Vijee

baziran na europskoj dobroj praksi, kako ministara BiH
bi se postavili standardi ponaanja u
javnim slubama u BiH.

1
(kodeks
ponaanja
uspostavljen), 2 (potivanje
rokova),
5 (kvaliteta
samog kodeksa, kvaliteta
implementacije
utemeljene na dokazima),
6 (procjene dostupne)

2.2.2.

Izraditi smjernice za provedbu Zakona o Agencija,

slobodi pristupa informacijama u svakom vladine

1 (smjernice razvijene,
objavljene i dostupne iroj

72

2.2.3.

ministarstvu i drugim institucijama na institucije

na javnosti,
obuke
svim razinama vlasti u BiH i provesti svim razinama uspostavljene),
2
odgovarajue obuke uposlenika.
BiH
(potivanje rokova),
4
(broj
obuka,
broj
sudionika), 5 (kvaliteta
smjernica,
kvaliteta
implementacije
utemeljene na dokazima,
broj primljenih zahtjeva), 6
(procjene dostupne)
Izraditi posebne programe za prevenciju Agencija,
1 (programe za prevenciju
korupcije, koji e odraavati prioritete vladine
korupcije razvile su sve
Strategije za borbu protiv korupcije u institucije
na dravne institucije na svim
institucijama na svim razinama u BiH.
svim razinama razinama u BiH), 2
BiH
(potivanje rokova),
4
(broj / udio institucija koje
imaju takav sustav, broj
izvjetaja o implementaciji
planova integriteta), 5
(kvaliteta
razvijenih
programa
integriteta,
kvaliteta implementacije),
6 (procjene dostupne)

2.2.4.

Uspostaviti zakonski i pravni okvir za Vijee ministara

zvidae (osobe koje ukazuju na BiH,
nepravilnosti u vrenju javnih dunosti). Parlamentarna
skuptina BiH

1 (uspostavljene odredbe o
zvidaima), 2 (potivanje
rokova), 4 (broj razvijenih
regulatornih dokumenata),
5 (kvaliteta
odredbi,
usklaenost s relevantnim
standardima, uinkovitost
implementacije),
6
(procjene dostupne)

2.2.5.

Razviti programe obuke za prevenciju

korupcije i borbu protiv korupcije u
javnim institucijama. Programi trebaju
biti sastavni dio uputa koje izdaje
Agencija u suradnji s relevantnim
institucijama.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Vijee ministara
BiH

1 (uspostavljen sustav
obuke),
2
(potivanje
rokova),
3, 4 (broj
planiranih
i
odranih
programa,
broj
obuhvaenih
institucija,
broj sudionika), 5 (procjena
kvalitete),
6 (procjene
dostupne)

73

2.2.6.

2.2.7.

Provesti detaljnu analizu postojeih

procedura i kriterija za certificiranje,
licenciranje i druge registracijske
dokumente u razliitim podrujima.
Na temelju analize eliminirati nepotrebne
procedure koliko god je to mogue, uz
pojednostavljenje postojeih procedura
za registraciju, izdavanje, licenciranje i
odobravanje dokumenata o registraciji,
kako bi se uklonila mogunost za
korupciju. Ovu proceduru treba provoditi
u obliku prethodne (ex-ante) kontrole, a
ne naknadne (ex-post), gdje god je to
mogue.
Donijeti potrebne zakone kako bi se
osiguralo da certificiranje, licenciranje i
izdavanje
drugih
registracijskih
dokumenata bude pod nadzorom
Parlamenta BiH, nakon obavljanja
samostalne procjene.

Vijee ministara 1
(provedena
analiza,
BiH, relevantna smanjen
administrativni
ministarstva
teret),
2
(potivanje
rokova), 3, 4 (broj reima
pokrivenih
anketom
postupaka,
broj
pojednostavljenih
procedura), 5 (kvaliteta
procesa:
opseg,
implementacija, utjecaj), 6
(procjene dostupne)

Vijee ministara 1 (odredbe uspostavljene),

BiH
2 (potivanje rokova), 3, 4
(broj
razvijenih
regulatornih dokumenata),
5
(kvaliteta
odredbi,
usklaenost sa standardima,
utjecaji),
6 (procjene
dostupne)

2.3.1.

Provesti
kompletan
pregled Vijee ministara
organiziranosti i funkcionalnosti javne BiH,
Ured
uprave u BiH.
koordinatora za
reformu javne
uprave

1 (proveden pregled), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj uprava obuhvaenih
istraivanjem), 5 (kvaliteta
procesa:
opseg,
implementacija, utjecaji), 6
(procjene dostupne)

2.3.2.

Identificirati slabe take unutar Agencija,

struktura javne uprave u pogledu relevantna
korupcije i djelovati u vezi s tim.
ministarstva,
Ured za reformu
javne uprave

1 (uspostavljen sustav
procjene
rizika
od
korupcije), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (uvedena
metodologija, broj procjena
koje su izvrile institucije,
broj razvijenih planova za
poboljanje, broj izvjetaja
o implementaciji planova
za poboljanje), 5 (kvaliteta
razvijenih
metodologija,

74

kvaliteta
procjena),
dostupne)
2.3.3.

Provesti detaljno istraivanje o korupciji

u javnoj upravi i razviti strategiju za
suzbijanje korupcije u javnom
sektoru.

2.3.4.

Provesti istraivanje o korupciji u

privatnom sektoru i razviti strategiju za
suzbijanje korupcije u tome sektoru.

2.3.5.

Uvesti nov i moderan sustav za procjenu

izvedbe i uinkovitosti rada u javnim
slubama i uvezati ga s mjesenom
plaom u javnih slubenika.

Agencija, Vijee
ministara BiH,
Agencija
za
dravnu slubu,
relevantna
ministarstva
financija

2.3.6.

Uvesti uinkovite mehanizme e-vlade i

e-upravljanja.
Procijeniti potrebe za obukom u sektoru
javne slube kako bi se razvili neophodni
programi obuke.

Agencija, Vijee
ministara
Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

3.1.

75

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

uraenih
6 (procjene

1 (istraivanje provedeno,
razvijena strategija), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(pokriveni sektori javne
uprave),
5
(kvaliteta
istraivanja,
kvaliteta
strategije),
6 (procjene
dostupne)
provedena
istraga
1 (istraivanje provedeno,
razvijena strategija), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj analiza i izvjetaja,
pokriveni sektori privatnog
poduzetnitva), 5 (kvaliteta
istraivanja,
kvaliteta
strategije),
6 (procjene
dostupne)
1 (uveden novi i moderan
sustav procjene izvedbe za
javne slube i povezan sa
proraunom
mjesenih
plaa dravnih slubenika),
2 (potivanje rokova), 3, 4
(pokriveni sektori javne
uprave),
5
(kvaliteta
sustava, usklaenost sa
standardima,
kvaliteta
implementacije, efekti), 6
(procjene dostupne)
E-vlada i e-upravljanje
uvedeni na svim razinama.
1 (procijenjene potrebe za
obukama), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (broj sektora
javne uprave obuhvaenih
procjenom), 5 (procjena
kvalitete analize potreba za

3.2.

obukama), 6 (procjene
dostupne)
Stvoriti neophodne preduvjete za Agencija
za 1 (neophodni okvirni uvjeti
Agenciju i relevantne obrazovne prevenciju
uspostavljeni),
2
institucije kako bi se razvili planovi i korupcije
i (potivanje rokova), 3, 4
programi obuke, osigurala metodiko- koordinaciju
(donesene
odredbe,
didaktika oprema te obuiti edukatore s borbe
protiv osigurana
sredstva,
ciljem da vre obuku o javnoj slubi u korupcije
unajmljeno osoblje), 5
podruju integriteta, borbe protiv
(kvaliteta
odredbi),
6
korupcije i etike.
(procjene dostupne)

3.3.

Dizajnirati interaktivne, pristupane

metode za izobrazbu javnih slubenika
(online aktivnosti, interaktivni video
materijali i drugo).

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

3.4.

Procijeniti potrebe za obuku u podruju

programa antikorupcijskih aktivnosti i
profesionalne etike u osnovnim i
srednjim kolama te na univerzitetima.

Agencija,
ministarstva
obrazovanja,
univerziteti

3.5.

Usvojiti plan za uvoenje programa

antikorupcijskih
aktivnosti
i
profesionalne etike u osnovnim i
srednjim kolama te na univerzitetima.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije

3.6.

Poeti odravati teajeve obuke kao Agencija

seminare za visoko pozicionirane prevenciju
slubenike i slubenike koji su u korupcije

76

1 (uspostavljen sustav
interaktivne obuke), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj i vrsta uvedenih i
implementiranih
mjera:
npr.
online
sadraji,
interaktivni
CD/DVD,
videa, i drugo, broj
korisnika), 5 (kvaliteta
sustava obuke, procijenjena
djelotvornosti upotrebe i
dosega),
6
(procjene
dostupne)
1 (procijenjene potrebe za
obukama), 2 (potivanje
rokova), 3, 4, 5 (kvalitete
analize
potreba
za
obukama), 6 (procjene
dostupne)
1 (plan uspostavljen), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(doi do osnovnih kola,
univerziteta,
broj
pokrivenih
obrazovnih
institucija), 5 (procjena
kvalitete plana), 6 (procjene
dostupne)

za 1 (uspostavljen sustav
obuke),
2
(potivanje
i rokova),
3, 4 (broj

grupama s visokim rizikom korupcije i u koordinaciju

online obliku obuke za ostatak borbe
protiv
uposlenika javnih slubi.
korupcije,
pruatelji obuka
za javne slube

3.7.

3.8.

nastavnih
planova
i
programa, broj teajeva,
broj ljudi koji su zavrili
obuku),
5
(procjena
kvalitete nastavnih planova
i
programa,
rezultati
evaluacije obuke),
6
(procjene dostupne)
Agencija, uredi 1 (poboljana strategija), 2
za odnose s (potivanje rokova), 3, 5
javnou
(procjena kvalitete
ove
strategije),
6 (procjene
dostupne)

Poboljati
Strategiju
javne
komunikacije kako bi se educirala
javnost o opasnostima korupcije i
mehanizmima za njeno suzbijanje, uz
pojedinanu
odgovornost
svakog
graanina.
Poboljati strategije odnosa s javnou Agencija, uredi
kako bi se osiguralo da sve institucije na za odnose s
svim razinama u BiH imaju proaktivan javnou
odnos s medijima.

1 (poboljana strategija), 2
(potivanje rokova), 3, 5
(procjena
kvalitete
strategija),
6 (procjene
dostupne)

3.9.

Uvesti periodine obuke za novinare u Agencija

za
oblasti istraivakog novinarstva.
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
Asocijacija
novinara

1 (uspostavljen sustav
obuke za novinare), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj
teajeva,
broj
novinara koji su zavrili
obuku),
5
(procjena
kvalitete nastavnih planova
i
programa,
rezultati
evaluacije obuke),
6
(procjene dostupne)

3.10.

Preispitati potrebe za obukom u javnoj

slubi kako bi se uvele neophodne
promjene infrastrukture programa,
ovisno o rezultatima testnih obuka.

1
(preispitan
program
obuke),
2
(potivanje
rokova), 3, 5 (procjena
kvalitete
uvedenih
promjena),
6 (procjene
dostupne)
1 (uspostavljen sustav
etike obuke), 2 (potivanje
rokova),
3, 4 (broj
teajeva, broj slubenika
koji su zavrili obuku), 5
(procjena
kvalitete

3.11.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije
Provesti sveobuhvatnu obuku javnih Agencija,
slubenika u vezi s antikorupcijskim pruatelji obuka
aktivnostima i profesionalnoj etici.
za javne slube

77

nastavnih
planova
i
programa,
rezultati
evaluacije obuke),
6
(procjene dostupne)
3.12.

Prilagoditi postojee planove i programe Osnovne kole,

obuke u podruju antikorupcijskog srednje kole i
djelovanja i etike u osnovnim i srednjim univerziteti
kolama te na univerzitetima.

3.13.

Implementirati i ocijeniti Strategiju javne

komunikacije kako bi se educirala
javnost o opasnosti korupcije i
mehanizama za njeno suzbijanje, kao i
individualna
odgovornost
svakog
graanina.

3.14.

3.15.

3.16.

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije, uredi
za odnose s
javnou
Poeti obrazovanje novinara u suradnji s Agencija
za
profesionalnim asocijacijama.
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije, uredi
za odnose s
javnou

Do kraja 2014. svi javni dunosnici u

BiH
proi
e
barem
jednu
antikorupcijsku ili etiku obuku na
temelju usvojenih programa koji e se
redovno evaluirati.

1 (obuke se redovno
provode i evaluiraju), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj obuka, broj polaznika,
broj
evaluacija),
5
(procjena
kvalitete
nastavnih
planova
i
programa,
rezultati
evaluacije obuka),
6
(procjene dostupne)
Sve osnovne i srednje kole i univerziteti Osnovne kole, 1 (uspostavljen sustav
bi
trebali
imati
ujednaene srednje
kole, obuka),
2
(potivanje
antikorupcijske i etike programe obuka univerziteti
i rokova),
3, 4 (broj

78

Agencija
za
prevenciju
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije,
pruatelji obuka
za javne slube

1 (prilagoeni planovi i
programi
obuke),
2
(potivanje rokova), 3, 5
(procjena
kvalitete
uvedenih promjena),
6
(procjene dostupne)
1
(strategija
implementirana
i
evaluirana), 2 (potivanje
rokova),
3, 4 (odrana
dogaanja,
provedene
mjere, dosegnuta publika),
5 (kvaliteta provedbe), 6
(procjene dostupne)
1 (uspostavljen sustav
obuke),
2
(potivanje
rokova), 3, 4 (broj obuka,
broj
polaznika,
broj
ukljuenih organizacija), 5
(procjena
kvalitete
nastavnih
planova
i
programa,
rezultati
evaluacije obuka),
6
(procjene dostupne)

u svojim nastavnim
programima.

planovima

i ministarstva
obrazovanja

osnovnih i srednjih kola i

univerziteta
koji
su
ukljuili antikorupcijske i
etike obuke u svoje
nastavne
planove
i
programe, broj provedenih
edukativnih programa, broj
polaznika), 5 (procjena
kvalitete
programa,
rezultati evaluacije obuka),
6 (procjene dostupne)

3.17.

Javni programi obrazovanja trebaju Agencija

za
postati standardni dio urednike politike i prevenciju
programske sheme javnih emitera.
korupcije
i
koordinaciju
borbe
protiv
korupcije, javni
emiteri u BiH,
uredi za odnose
s javnou

4.1.

Poveati uinkovitost svih agencija za Vijee ministara 1 (poveana uinkovitosti

provedbu zakona na temelju adekvatnog BiH, Agencija, svih agencija za provedbu
financiranja, opremanja i obuavanja.
ministarstva
zakona putem adekvatnog
unutarnjih
financiranja, opremanja i
poslova
osposobljavanja),
2
(potivanje rokova), 3, 4
(po razliitim grupama
agencija
za
provedbu
zakona
volumen
financiranja,
volumen
opreme, odrane obuke), 5
(dostignuta
efikasnost
agencija
za
provedbu
zakona),
6 (procjene
dostupne)

4.2.

Poboljati procedure za provjeru

uposlenika u agencijama za provedbu

79

1
(javni
obrazovni
programi
postali
dio
urednikog
programa
javnih
emitera),
2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj emitera koji su uinili
programe
javnog
obrazovanja dijelom svojih
programa, broj programa),
5 (kvaliteta programa,
dosegnuta publika),
6
(procjene dostupne)

1 (poboljane procedure
provjere
osoblja
u

zakona.

4.3.

agencijama za provedbu
zakona), 2 (potivanje
rokova), 3, 4 (broj / udio
testiranih dunosnika, broj
provedenih provjera), 5
(procjena kvalitete),
6
(procjene dostupne)
Procjena primjene posebnih istranih Ministarstva
1 (uspostavljen sustav
postupaka u sluajevima korupcije kako unutarnjih
ocjenjivanja), 2 (potivanje
bi se procijenila njihova uinkovitost.
poslova, Vijee rokova),
3, 4 (broj
ministara BiH
evaluiranih procedura), 6
(procjene dostupne)

4.4.

Uvoenje specijaliziranih obuka za

uposlenike agencija ukljuenih u borbu
protiv korupcije, zajedno s tuiteljima i
sucima u podruju korupcije i
konfiskacije nezakonito steene imovine.

Ministarstva
unutarnjih
poslova, Vijee
ministara BiH

1 (uspostavljeni sustavi
specijaliziranih obuka), 2
(potivanje rokova), 3, 4
(broj
teajeva,
broj
obuenih ljudi), 5 (procjena
kvalitete nastavnih planova
i
programa,
rezultati
evaluacije
obuka),
6
(procjene dostupne)

4.5.

Dovriti
usklaivanje
krivinog Agencija,
zakonodavstva u BiH s meunarodnim ministarstva
standardima.
pravde,
ministarstva
unutarnjih
poslova, Vijee
ministara BiH
Predloiti razliite procedure koje Agencija,
mogu poboljati istrage kako bi se ministarstva
uinkovitije procesuirala korupcijska pravde,
ministarstva
kaznena djela.
unutarnjih
poslova, Vijee
ministara BiH,
Ured tuitelja
Unaprijediti odredbe koje se odnose na Agencija,
procedure Agencije kako bi se sprijeila ministarstva
zloupotreba moi njezina osoblja.
pravde,
ministarstva
unutarnjih

1 (dovreno usklaivanje),
2 (potivanje rokova), 3, 4
(broj usklaenih akata), 5
(postignuta
kvaliteta
zakonodavstva),
6
(procjene dostupne)

4.6.

4.7.

80

1 (razvijene procedure), 2
(potivanje rokova), 3, 5
(kvaliteta
postupaka,
usklaenost
sa
standardima), 6 (procjene
dostupne)

1 (uspostavljene procedure
za sprjeavanje zloupotrebe
vlasti osoblja Agencije), 2
(potivanje rokova), 3, 5
(kvaliteta
procedura,

poslova, Vijee
ministara BiH,
Ured tuitelja
Unaprijediti procedure i primjenjivost Agencija,
zakona o konfiskaciji nezakonito ministarstva
pravde, Visoko
steene imovine i prava.
sudsko
i
tuilako vijee
BiH

usklaenost sa standardima,
uinkovitost provedbe), 6
(procjene dostupne)
1 (uspostavljene procedure
konfiskacije
nezakonito
steene imovine i prava), 2
(potivanje rokova),
5
(kvaliteta
procedura,
usklaenost sa standardima,
uinkovitost provedbe), 6
(procjene dostupne)

4.9.

Usvojiti procedure koje omoguavaju

uspostavljanje javnih registara pravnih i
odgovornih osoba u pravnim subjektima
koji su ukljueni u korupciju.

1 (uspostavljene procedure
za javne registre pravnih i
odgovornih
osoba
u
pravnim subjektima koji su
ukljueni u korupciju), 2
(potivanje rokova),
5
(kvaliteta
procedura,
usklaenost sa standardima,
uinkovitost provedbe), 6
(procjene dostupne)

4.10.

Usvojiti procedure zatite zvidaa Agencija, Vijee 1 (provedene procedure

(osoba koje ukazuju na nepravilnosti u ministara BiH, zatite
zvidaa),
2
postupcima).
relevantna
(potivanje rokova),
5
ministarstva
(kvaliteta
procedura,
usklaenost s relevantnim
standardima, uinkovitost
provedbe), 6 (procjene
dostupne)
Obaviti
reviziju
postojeeg Agencija,
1
(proveden
pregled
postojeeg zakonodavstva),
zakonodavstva
koje
se
tie ministarstva
2 (potivanje rokova), 3, 5
organizacije i nadlenosti agencija za unutarnjih
provedbu zakona, sudova i tuilatava, poslova, Vijee (kvaliteta pregleda: opseg,
uinci),
6
i, ako je to potrebno, donijeti i dodatne ministara BiH, provedba,
zakone i procedure za njihovo uredi tuitelja i (procjene dostupne)
sudovi u BiH
uinkovitije funkcioniranje.
Uvoenje
dodatnih
certifikacijskih Agencija,
1 (postupci certificiranja), 2
procedura u odabiru kandidata koji se ministarstva
(potivanje rokova),
5
prijavljuju na radna mjesta vana za unutarnjih
(kvaliteta
procedura,
otkrivanje korupcije.
poslova, Vijee usklaenost
s
ministara BiH, odgovarajuim

4.8.

4.11.

4.12.

81

Agencija,
ministarstva
pravde,
relevantna
ministarstva
ekonomije,
Vijee ministara
BiH

policijske
akademije

standardima, uinkovitost
provedbe), 6 (procjene
dostupne)

5.1.

Priprema publikacija za formuliranje

antikorupcijskih
politika
u
svim
institucijama na svim razinama vlasti u
BiH.

1 (objavljene publikacije za
formuliranje
antikorupcijskih politika), 2
(potivanje rokova),
4
(broj
razvijenih
dokumenata), 5 (kvaliteta
publikacija, usklaenost s
relevantnim standardima),
6 (procjene dostupne)

5.2.

Nadzor Agencije nad koordinacijom i

provedbom Strategije za borbu protiv
korupcije u koordinaciji sa svim drugim
institucijama koje provode Strategiju.

5.3.

Razviti
sustav
koordinacije
antikorupcijskih aktivnosti, ukljuujui:
a. na dravnoj razini predstavnici
relevantnih institucija;
b. na razini entiteta i Brko Distrikta
predstavnici entitetskih vlada i
vlade Brko Distrikta;
c. na lokalnoj razini bit e
potrebno da svaka vlast razvije
vlastite antikorupcijske politike i
osmisli i pokrene mehanizme za
nadzor i evaluaciju tih politika;
d. vlasti
na
svim
razinama
izvjetavat e Agenciju najmanje
jedanput godinje i na zahtjev
Agencije.
Agencija e razviti posebne procedure
za konzultacije s NVO-ima i strunim

1 (uspostavljen sustav
koordinacije
provedbe
Strategije), 2 (potivanje
rokova),
3, 4 (odrani
koordinacijski
sastanci,
ukljuene institucije), 5
(kvaliteta koordinacijskih
procesa,
ocijenjena
djelotvornost
sustava
koordinacije), 6 (procjene
dostupne)
1 (uspostavljen sustav
aktivnosti antikorupcijske
koordinacije), 2 (potivanje
rokova),
3, 4 (odrani
koordinacijski
sastanci,
ukljuenost
institucija,
proizvodnja izvjetaja), 5
(kvaliteta koordinacijskih
procesa,
kvaliteta
izvjetavanja,
ocijenjena
uinkovitosti
koordinacijskog sustava), 6
(procjene dostupne)

5.4.

82

1 (uspostavljene procedure
za konsultacije s NVO-ima

poslovnim asocijacijama u pogledu

provedbe Strategije.

5.5.

5.6.

Agencija e organizirati sastanak sa svim

institucijama relevantnim za provedbu
Strategije najmanje jednom godinje.
Izvjetaj o monitoringu objavljivat e se
na internetskim stranicama Agencije i
institucija.
Publikacija
za
razvoj
sustava
formuliranja radne politike ministarstava,
drugih dravnih institucija i lokalnih
institucija bit e predstavljena kao alat za
obaveznu upotrebu.

5.7.

Sustav koordinacijskih aktivnosti bit e

pokrenut u cijeloj BiH, a ispravljen i
izmijenjen naknadno samo gdje je to
potrebno zbog lokalnih osobitosti.

5.8.

Procedure za konsultacije s NVO-ima i

strunim poslovnim asocijacijama koje
se odnose na provedbu Strategije, a
koje je razvila Agencija, postat e
operativne. Proces javne konzultacije
je obaveza direktora Agencije, kao i
drugih navedenih subjekata.

83

i
strunim
poslovnim
asocijacijama),
2
(potivanje rokova),
5
(kvaliteta
procedura,
usklaenost s relevantnim
standardima, uinkovitost
provedbe), 6 (procjene
dostupne)
1
(odrani
sastanci,
objavljeni izvjetaji), 2
(potivanje rokova),
5
(broj
sastanaka,
broj
institucija koje sudjeluju), 6
(procjene dostupne)
1 (objavljena publikacija za
razvoj sustava formuliranja
radne
politike),
2
(potivanje rokova),
5
(kvaliteta
publikacije,
usklaenost s relevantnim
standardima), 6 (procjene
dostupne)
1 (uspostavljen sustav
koordinacije), 2 (potivanje
rokova), 4 (broj odranih
radnih sastanaka tokom
odreenog
vremena,
ukljuene institucije), 5
(kvaliteta koordinacijskog
procesa i uinkovitost
sustava koordinacije), 6
(procjene dostupne)
1 (provedene procedure
konzultacija s NVO-ima i
strunim
poslovnim
asocijacijama),
2
(potivanje rokova),
4
(broj
odranih
radnih
sastanaka tokom odreenog
vremena, broj ukljuenih
organizacija),
5
(uinkovitost provedbe), 6
(procjene dostupne)

5.9.

Agencija e ocijeniti informacije iz svih

institucija o provedbi Strategije.

5.10.

Provodit e se evaluacija provedbe

Strategije, napravit e se nacrt projekta
za pripremu nove strategije i podnijeti na
usvajanje Vijeu ministara BiH i
Parlamentarnoj skuptini BiH.

6.1.

Provesti detaljnu analizu zakonodavstva

kako bi se postigao najvii stepen
usklaenosti
izmeu
nacionalnog
zakonodavstva i dokumenata:
Konvencije UN-a za borbu protiv
korupcije, 2003.;
Krivinopravne konvencije o
korupciji Vijea Europe, 1999., i
njenog
Protokola
(dodatni
Protokol
Krivinopravne
konvencije o korupciji, 2003.);
Graanskopravne konvencije o
korupciji Vijea Europe, 1999.;
KONVENCIJE UN-A PROTIV
TRANSNACIONALNOG
ORGANIZIRANOG
KRIMINALA, 2000.;
KONVENCIJE UN-A za borbu
PROTIV
NEZAKONITE
TRGOVINE
narkoticima
i
psihotropskim
supstancama,
1988.;

84

1
(sustav
ocjenjivanja
uspostavljen), 2 (potivanje
rokova),
4 (broj
organizacija koje su uvele
sustav evaluacije, broj
podnesenih
analiza
i
prijedloga), 5 (kvaliteta
evaluacije), 6 (procjene
dostupne)
1 (provedena evaluacija,
pripremljen i predan nacrt
strategije na usvajanje), 2
(potivanje rokova),
4
(podnesen
evaluacijski
izvjetaj, odrani sastanci,
ukljueni svi akteri), 5
(kvaliteta
procjene,
kvaliteta
predloene
strategije), 6 (procjene
dostupne)
1 (uspostavljen pregled
usklaenosti), 2 (potivanje
rokova),
4 (broj
pregledanih akata, broj
usklaenih
akata),
5
(postignuta
razina
usklaenja), 6 (procjene
dostupne)

Meunarodne konvencije UN-a o

suzbijanju financiranja terorizma;
preporuka Radne grupe za
financijske akcije (FATF) koje se
tiu pranja novca i financiranja
teroristikih aktivnosti;
rezolucijama Vijea sigurnosti
UN-a broj 1267, 1373 i 1377,
koje se odnose na financiranje
teroristikih aktivnosti.

85