Vodic 1 PDF

preddiplomskih, integriranih
preddiplomskih i diplomskih,
diplomskih i strunih studija
SVEUILITA
U ZAGREBU
vodi za budue studente preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih i strunih studija sveuilita u zagrebu
VODI ZA
BUDUE
STUDENTE
nakladnik
Sveuilite u Zagrebu
Zagreb, Trg marala Tita 14
glavni urednik
prof. dr. sc.
Aleksa Bjeli
rektor
Pojmovi koriteni u ovom

vodiu koji imaju rodni
znaaj obuhvaaju na jednak
nain muki i enski rod, bez
obzira na to jesu li navedeni u
mukom ili enskom rodu.
akademska godina
2013./2014.
isbn
uredniki odbor
13 978-953-6002-64-1
prof. dr. sc.

Blaenka Divjak
udk
Zvonimira Brai,
dipl. ling. i fon.
Deniza Drusany,
prof. soc. ped.
Davor Mavri,
dipl. teol.
dizajn i priprema
Kuna zlatica
autori fotografija
Nikola Zelmanovi
Danilo Balaban
lektorica
Ivanka enda, prof.
karta grada
kartu je ustupila Turistika
zajednica grada Zagreba
tisak
Sveuilina tiskara, d.o.o.
Zagreb, Trg marala Tita 14
naklada
6500 primjeraka
378.4
sveuilite u zagrebu
studeni 2012.
VODI ZA
BUDUE
STUDENTE
preddiplomskih, integriranih
preddiplomskih i diplomskih,
diplomskih i strunih studija
SVEUILITA
U ZAGREBU
KAZALO
Aleksa Bjeli
drutveno podruje
Blaenka Divjak
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Ekonomski fakultet
Zato studirati na
Sveuilitu u Zagrebu
Fakultet politikih znanosti
Kinezioloki fakultet
Pravni fakultet
prirodoslovno podruje
Filozofski fakultet
20
30
Graevinski fakultet
32
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Tekstilno-tehnoloki fakultet
82
84
85
Poticanje izvrsnosti
42
Aktivizam i slobodno
vrijeme studenata 96
44
Studentski centri
46
48
biotehniko podruje
50
Prehrambeno-biotehnoloki fakultet
vodi za budue studente sveuilita u zagrebu
80
86
88
92
40
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
umarski fakultet
Akademija likovnih umjetnosti
38
biomedicinsko podruje
Agronomski fakultet
78
Podrka studentima
36
Veterinarski fakultet
22
Akademija dramske umjetnosti
Izvannastavne aktivnosti
34
Stomatoloki fakultet
76
Protestantska teologija
Geotehniki fakultet
74
Inenjerstvo na engleskom jeziku
26
28
Medicinski fakultet
70
Muzika akademija
24
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Metalurki fakultet
68
umjetniko podruje
18
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Graki fakultet
64
Katoliki bogoslovni fakultet
14
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Geodetski fakultet
62
humanistiko podruje
Hrvatski studiji
Fakultet prometnih znanosti
60
66
Uiteljski fakultet
tehniko podruje
Arhitektonski fakultet
58
Fakultet organizacije i informatike
Sastavnice Sveuilita
u Zagrebu 12
Prirodoslovno-matematiki fakultet
56
54
52
100
Sveuilini raunski
centar (srce) i knjinice
Karta
108
104
Dragi budui studenti

Sveuilita u Zagrebu,
Potovane kolegice i kolege,

sadanji i budui studenti
Sveuilita u Zagrebu,
tijekom studija stei potrebna znanja i kompetencije, te po njegovu zavretku i stjecanju diplome
iz odabranog podruja imati iroke mogunosti
zapoljavanja i ulaska u svijet kreativnog i visokoprofesionalnog rada, posebno u kontekstu skorog
ulaska Republike Hrvatske u punopravno lanstvo
Europske unije.
prof. dr. sc.
Aleksa Bjeli,
rektor Sveuilita
u Zagrebu
raduje me to pokazujete zanimanje za nastavak

obrazovanja na jednom od studijskih programa
koji se izvode na Sveuilitu Zagrebu, najstarijem
i najveem sveuilitu u Republici Hrvatskoj i
jednom od najuspjenijih sveuilita u jugoistonoj Europi.
Nadam se da ete kao i prethodnih godina upravo
na Sveuilitu u Zagrebu pronai eljene studijske programe, na kojima ete u punoj mjeri moi
iskoristiti svoje sposobnosti i potencijale te da
ete na temelju svoga znanja i prethodno steenih
vjetina uspjeno proi postupak upisa i time ve
u akademskoj godini 2013./2014. postati studenti
naega sveuilita.
Vai budui profesori i stariji kolege pripremili
su suvremene, kvalitetne i poticajne studijske
programe, usporedive s onima na najboljim svjetskim, posebno europskim, sveuilitima. Takoer,
usporedno s uvoenjem Bolonjskoga sustava
studiranja, nastojali smo tijekom posljednjih
godina unapreivati sustav osiguranja kvalitete na
Sveuilitu u Zagrebu te kontinuirano poboljavati
uvjete studiranja za sve nae studente. Zbog svega
sam toga uvjeren da ete nakon uspjenog upisa
Vodi za budue studente koji upravo imate pred

sobom pripremili smo kako biste dobili to potpuniju sliku ne samo o mogunostima koje stjeete
upisom na Sveuilite u Zagrebu nego i o mogunostima nastavka karijere nakon studija. Kako
studentski ivot ne ine samo uenje i redovito
pohaanje predavanja i vjebi, u Vodiu se nalazi
i niz podataka o studentskom ivotu i razliitim
aktivnostima koje studentima nudi nae sveuilite u svim svojim sreditima, od Zagreba preko
Varadina i Siska do akovca i Petrinje.
Ovogodinja sedamnaesta Smotra Sveuilita u
Zagrebu, kao i raznovrsne aktivnosti koje e se
provoditi u sklopu njezina programa, osmiljeni su
tako da bi vam pomogli donijeti konanu odluku o
izboru fakulteta na kojem elite nastaviti svoje obrazovanje, stoga e vas na izlobenim prostorima
na kojima se predstavljaju sastavnice Sveuilita
u Zagrebu, osim razliitih programskih sadraja,
doekati i vai kolege studenti, koji e vas najbolje
informirati o svim aspektima studentskog ivota
i uvjetima studiranja na pojedinim fakultetima i
akademijama.
U nadi da ete zahvaljujui ovom Vodiu lake
donijeti odluku u vezi s odabirom svojeg budueg
zanimanja, elim vam uspjean upis na eljene
studijske programe.
Dobro doli na Sveuilite u Zagrebu!
prof. dr. sc.
Blaenka
Divjak
prorektorica za
studente i studije
pred vama je Vodi koji bi vas trebao uvesti u studijske programe i nain studiranja na Sveuilitu
u Zagrebu, ali vam i otvoriti nove poglede na
studiranje na naem sveuilitu. Vodi e vam na
jednostavan nain prikazati ne samo strukturu
Sveuilita nego i osnovne podatke o njegovim
fakultetima i akademijama te vas upoznati s mogunostima razvoja karijere nakon zavretka pojedinog studija. Nadam se da ete ovdje pronai i
odgovore koji e vam olakati izbor studija i budueg zanimanja. To, vjerujem, nee biti jednostavna
odluka, jer na Sveuilitu u Zagrebu postoji vie
stotina razliitih, atraktivnih studijskih programa
iz svih podruja znanosti i umjetnosti.
U Vodiu se opisuju osnovne djelatnosti pojedinih
fakulteta i akademija te se daje saeta slika o zanimljivim kvalikacijama koje se stjeu uspjenim
zavretkom studija i omoguuju vam zapoljavanje, samozapoljavanje, ali i kritiko promiljanje
o drutvu i njegovu razvoju. U Vodiu ete nai
i korisne informacije o onome to vas oekuje
tijekom studija, stoga je namijenjen i sadanjim
studentima, a posebno onima koji promiljaju o
izboru diplomskoga studija na naem sveuilitu.
Potpunije informacije o naim fakultetima i akademijama, kao i zanimljivosti te savjete o studentskom ivotu, dobit ete u izravnom razgovoru sa
svojim buduim kolegicama i kolegama na Smotri
Sveuilita ili na internetskim stranicama pojedinih fakulteta.
procesom, uz potivanje viestoljetne tradicije

koju Sveuilite ima u podruju visokokolskog
obrazovanja i istraivanja. Meutim, uspjenost
vaeg studiranja ovisi najveim dijelom o vama
samima, vaoj motivaciji za studij i savjesnom
radu koji podrazumijeva kreativnost u studiranju,
a kao posljedicu ima inovativnost i odgovornost
u poslovnom i u osobnom ivotu. Pri tome je
potrebno iskoristiti i brojne mogunost izvannastavnih aktivnosti i mobilnosti koje se pruaju na
naem sveuilitu i pridonose cjelokupnom studentskom iskustvu te otvaraju nove perspektive u
razvoju karijere. Dakle, izborom studija i upisom
na pojedini studijski program zapoinje profesionalni razvoj svakoga pojedinca, stoga je tijekom
studiranja, pored strunih znanja, vano poticati i
osobni rast, odgovornost i samostalnost te razvijati
vlastitu kreativnost i inovativnost. Sve spomenute
kvalitete bit e vam vane u uvjetima globalne
ekonomije i u situaciji kada Hrvatska bude sastavni dio jedinstvenoga europskog trita i drutva,
a svatko od vas pozvan sudjelovati u razvoju, ali i
dijeliti graansku odgovornost.
Sigurna sam da ete i nakon itanja Vodia imati
dodatna pitanja i nedoumice. Stoga vas pozivam
da redovito posjeujete internetsku stranicu Sveuilita u Zagrebu www.unizg.hr, na kojoj moete
pronai veinu podataka o buduim studijima i
fakultetima, ali i mrene stranice fakulteta i akademija na kojima se izvode studiji koje ste uvrstili
u svoj ui izbor za upis.
Na kraju istiem da su vam sveuiline i fakultetske slube na raspolaganju za dodatne odgovore i
upute koji e vam olakati upis na eljeni studij, ali
i snalaenje tijekom studiranja.
U tome vam elim puno uspjeha!
Studijski programi na Sveuilitu u Zagrebu

organizirani su u skladu s europskim smjernicama u podruju visokog obrazovanja i Bolonjskim
ZATO
STUDIRATI
NA
SVEUILITU
U ZAGREBU
a
t
a
t
Sveuilite u Zagrebu
Rektorat
Trg marala Tita 14
10 000 Zagreb
(01) 4564 111
Zvonimirova 8
10 000 Zagreb
01/46 98 100
e unizginfo@unizg.hr
w www.unizg.hr
Sveuilite u Zagrebu, utemeljeno 1669. godine,

najstarije je sveuilite s neprekidnim djelovanjem
u Hrvatskoj i meu najstarijima u Europi.
Sa svojih dvadeset devet fakulteta, trima umjetnikim akademijama i jednim sveuilinim
centrom, Sveuilite u Zagrebu ujedno je i najvee
i vodee sveuilite u regiji.
Sastavnice Sveuilita u Zagrebu nude sveobuhvatno visokokolsko obrazovanje i stjecanje
akademskih stupnjeva, od prvostupnika, magistra
do doktora znanosti u biomedicinskom, biotehnikom, drutveno- humanistikom, prirodoslovnom, tehnikom i umjetnikom podruju.
Sveuilite se istie u nastavom i istraivakom
radu, pridonosei godinjoj istraivakoj produktivnosti u Hrvatskoj s vie od 50 posto.
Bolonjski proces i
upravljanje kvalitetom
Hrvatska je 2001. potpisala Bolonjsku deklaraciju te je uveden ECTS (European Credit Transfer
System) bodovni sustav, ime se Hrvatska pridruila zajednikom procesu stvaranja europskog
visokoobrazovnog prostora.
Od akademske godine 2005./2006. na svim je
sastavnicama Sveuilita u Zagrebu zapoeo studij
prema novom ustrojstvu s europskim standardima
i ciljevima. Studijski su programi usporedivi s programima mnogih europskih uglednih sveuilita,
to omoguuje poveanje studentske mobilnosti i
vei izbor zanimanja.
Promjene koje su uslijedile ukljuile su i uspostavu
sustava osiguranja kvalitete visokog obrazovanja, u kojem i studenti imaju posebno odgovornu ulogu. Tim sustavom studenti i nastavnici
ukljuuju se u postupke vrednovanja studija, to
je preduvjet za uspjeno upravljanje sveuilitem i
stalno poboljanje pokazatelja njegovih djelatnosti, meu kojima sredinje mjesto ima uspjenost
studenata i tijekom studija i u trenutku ulaska u
svijet rada.
Na Sveuilitu u Zagrebu kontinuirano se prate i
evaluiraju procesi te se donose planovi za unapreenje kvalitete i promicanje kulture kvalitete.
Meunarodna suradnja
i mobilnost
Prednost je Sveuilita u Zagrebu i njegova meunarodna prepoznatljivost, koja se oituje lanstvom u
znaajnim meunarodnim organizacijama te strunim i znanstvenim doprinosom u okviru meunarodnih skupova i organizacija. Sveuilite ostvaruje
meunarodnu suradnju bilateralnim meusveuilinim i meufakultetskim sporazumima, putem
meunarodnih sveuilinih mrea i udruga, meunarodnih projekata s podruja visokog obrazovanja,
suradnje na razini fakulteta i akademija, odsjeka,
katedri i pojedinanih lanova akademske zajednice
te rada studentskih udruga.
U internacionalizaciji studija strateki se ciljevi
odnose na poveanje broja studenata u razmjeni na
preddiplomskoj i diplomskoj razini, broja nastavnika
u razmjeni i broja meunarodnih studijskih programa.
Imajui u vidu vanost tolerantnog i demokratskog
meunarodnog okruenja za uspjeno uenje, za
istraivanje i za osobni razvoj pojedinca, Sveuilite
snano podupire i promie meunarodnu mobilnost.
Studenti i nastavnici u razmjeni sudjeluju u raznim
vrstama formalnih programa razmjene izmeu Sveuilita u Zagrebu i stranih partnerskih institucija:
1. program za cjeloivotno uenje/llp:

- Erasmus
- obrazovni projekti i mree u llp-u:
ip-projekti, eilc, Leonardo da Vinci
- Jean Monnet projekti
2. ceepus central european exchange

programme for university studies
(srednjoeuropski program sveuiline razmjene)
3. bilateralna meusveuilina
i meufakultetska suradnja
4. erasmus mundus prozor vanjske suradnje
5. tempus projekti
6. meudravna bilateralna suradnja
(ugovorena suradnja rh i partnerskih zemalja)
Sveuilite
u brojevima
Broj studenata Sveuilite

na Sveuilitu u Zagrebu
u Zagrebu
sveuilini studijski
programi
na sveuilitu u
zagrebu studira vie od
167
70.000
48,5 %
preddiplomskih
studijskih programa
21
integrirani
preddiplomski i
diplomski studijski
program
11
strunih studijskih
programa
182
diplomska studijska
programa
66
poslijediplomskih
doktorskih studijskih
programa
studenata, to je
svih studenata u
republici hrvatskoj.
najvee je sveuilite u rh s
dugom tradicijom izvrsnosti
ima veliki izbor raznovrsnih studijskih
programa, ime prua i mogunosti
velikog izbora zanimanja
osigurava kvalitetu studijskih programa
vodea je istraivaka institucija u hrvatskoj
institucija je koja pridonosi razvoju i
kulturnom i politikom ivotu i drutvu
institucija je koja aktivno radi na razvoju
pristupanosti obrazovanja svim skupinama
institucija je koja se brine o studentima,
o njihovoj izvrsnosti, potrebama...
osigurava dobru povezanost ne samo
s drugim institucijama u dravi nego i s
europskim organizacijama i sveuilitima
smjeteno je u hrvatskome glavnom
gradu, koji prua dostupnost studentskih
domova, restorana, knjinica te raznovrsne
mogunosti (kulturne sadraje, noni ivot,
dodatne edukacije i brojne aktivnosti
za slobodnog vremena)
146
specijalistikih
poslijediplomskih
studijskih programa
studijskih programa
na engleskom jeziku
rije studentice
Studiranje na Sveuilitu
u Zagrebu nudi najvei
izbor fakulteta i smjerova
u Hrvatskoj. Profesori su
pristupani i pruaju podrku
studentima koji pokazuju
volju i entuzijazam za rad.
Obino se nakon tri godine
studija bira smjer koji nudi
mnotvo praktikuma pa se
student na taj nain priprema
za svijet rada i uvid u stvarni
posao kojim e se jednoga
dana baviti. Moglo bi se rei
i da je Zagreb najstudentskiji
grad jer nudi pregrt zabave,
ali i korisnih aktivnosti
dostupnih prosjenom
studentskom depu. Takoer,
postoji pregrt povremenih
studentskih poslova, a i
menze su praktiki posvuda.
Andreja Smol,
diplomirala
komunikologiju
na Hrvatskim studijima
10
11
SASTAVNICE
SVEUILITA
U ZAGREBU
prirodoslovno
podruje
zajedniki studij
sveuilini studij
umjetniko
podruje
humanistiko
podruje
biotehniko
podruje
biomedicinsko
podruje
12
drutveno
podruje
tehniko
podruje
13
PRIRODOSLOVNOMATEMATIKI FAKULTET
a
Horvatovac 102a,
10 000 zagreb
t 01/46 06 010
e dekanat@dekanat.pmf.hr
w www.pmf.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
Znanost o okoliu
Bioindustrijske
tehnike (dislocirani
studij - Sveuilite
u Orleansu)
geofiziki odsjek
Molekularna biologija
Biologija
Znanost o okoliu
Fizika i geozika smjerovi:

Seizmologija i zika
vrste Zemlje
Meterologija i zika
oceanograja
geofiziki odsjek
geografski odsjek
bioloki odsjek
Geozika
geografski odsjek
Geograja
smjer istraivaki
geoloki odsjek
Geologija
kemijski odsjek
Kemija
Geograja smjerovi:
Fizika geograja s
geoekologijom
Prostorno planiranje i
regionalni razvoj
Batina i turizam
Geografski informacijski
sustavi
Geograja
nastavniki smjer
matematiki odsjek
Matematika
Matematika smjer nastavniki
diplomski
sveuilini studiji
(4 semestra)
bioloki odsjek
Ekologija i zatita
prirode
Eksperimentalna
biologija
Molekularna biologija
14
geoloki odsjek
Geologija - smjerovi:
Geologija i
paleontologija
Mineralogija i
petrologija
Geologija
zatite okolia
kemijski odsjek
Kemija- smjerovi:
Kemija
istraivaki smjer
Kemija
nastavniki smjer
matematiki odsjek
matematiki odsjek
Teorijska matematika
Primijenjena
matematika
Financijska i poslovna
matematika
Matematika statistika
Raunarstvo i
matematika
Matematika
nastavniki smjer
Matematika i
informatika
nastavniki smjer
Matematika i zika
smjer nastavniki
integrirani
preddiplomski i
diplomski
sveuilini studiji
(10 semestara)
bioloki odsjek
Biologija i kemija nastavniki smjer
fiziki odsjek
Fizika
istraivaki smjer
Fizika
nastavniki smjer
Fizika i informatika
nastavniki smjer
Fizika i kemija
nastavniki smjer
Fizika i tehnika
nastavniki smjer
Zato studirati na
Prirodoslovnomatematikom fakultetu?
vrste Zemlje, meteorologije, zike oceanograje,

geomagnetizma i aeronomije.
Predmet prouavanja studija geozike su zikalni
procesi u atmosferi, oceanima i vrstoj Zemlji te
njihov utjecaj na okoli i drutvo.
bioloki odsjek
geografski odsjek
Studiji na Biolokom odsjeku pravi su odabir za

svakoga koga zanima funkcioniranje ivoga svijeta
i njegov odnos s okoliem, od razine atoma do
razine biosfere. Dinamina nastava, uz klasina
predavanja i seminare, ukljuuje praktinu nastavu sa ivim organizmima u praktikumima i na
jednodnevnim i viednevnim terenskim vjebama, a studentima se daje i mogunost obavljanja
strune laboratorijske prakse.
fiziki odsjek
Tijekom studija zike upoznaju se zakonitosti
prirode, od onih koje vladaju u najmanjim djeliima atoma, do onih koje odreuju ponaanja
zvijezda, galatika i itavog svemira. Osim osnovnih
predmeta, studentima je ponuena bogata lepeza
usmjerenih i izbornih predmeta iz podruja zike
vrstog stanja, atomske i molekularne zike,
nuklearne zike, zike elementarnih estica,
astrozike, medicinske zike, biozike, lozoje
znanosti i dr.
geografski odsjek
geofiziki odsjek
Geograja i povijest
smjer nastavniki
Geoziki odsjek jedini u Hrvatskoj prua sveuilino obrazovanje u podruju geozike, koje obuhvaa znanstvene discipline seizmologije, zike
Neke od kompetencija koje studenti stjeu zavretkom studija su primjena znanja pri
utvrivanju,odreivanju i rjeavanju prostornih
problema; sposobnost tumaenja i diskutiranja
relevantnih i aktualnih geografskih pojava i procesa; vjetine potrebne za vrednovanje, tumaenje i
sintezu informacija i podataka; orijentacija u prostoru i vjetine potrebne za terenski rad; kartiranje
geografskih sadraja, georeferenciranje; primjena
odgovarajuih statistikih i grakih metoda u
analizi i prezentacije rezultata; primjena odgovarajuih karata i kartografskih metoda u analizi
i prezentaciji rezultata; primjena odgovarajuih
GIS-tehnika prilikom rjeavanja zadataka srednje
sloenosti; rjeavanje zadataka vezanih uz kvalitativne i kvantitativne geografske informacije; informatiko-tehnoloke vjetine: uporaba programa
za obradu teksta i tablino raunanje, prikupljanje
i pohrana podataka, uporaba interneta; uinkovit
rad, samostalno i u timu; samostalan rad potreban
za struni napredak, itd.
15
geoloki odsjek
S obzirom na raznovrsnost i raznolikost procesa i
pojava na Zemlji, geoloka su istraivanja raznolika, to geologiju ini jednom od dinaminijih
znanstvenih disciplina. Na studijima Geolokog
odsjeka nastava omoguuje upoznavanje svojstava
i grae minerala, fosila i stijena, kao i upoznavanje
s graom te prostornom i vremenskom dinamikom regija na Zemlji, kontinenata i oceana.
Poseban se interes posveuje procesima u okoliu
te utjecaju ovjeka na njega, odnosno problemima
odrivog razvitka.
kemijski odsjek
Tijekom trogodinjega preddiplomskog studija
studenti usvajaju opa znanja iz podruja kemije, a
po zavretku studija mogu se ukljuiti u obrazovne
programe na srodnim studijskim programima
u Hrvatskoj ili inozemstvu, odnosno nastaviti
studij na diplomskom studiju kemije Kemijskog
odsjeka. Na diplomskom su studiju u trajanju od
dvije godine dva smjera: istraivaki i nastavniki. U okviru istraivakog studija studenti mogu
izabrati dvije od pet studijskih grana (analitika
kemija, anorganska kemija, zikalna kemija,
organska kemija i biokemija), to im omoguuje
uu specijalizaciju u okviru struke. U radu na
znanstveno-istraivakim projektima na viim
godinama studija aktivno sudjeluju i studenti, to
im omoguuje usvajanje znanja i vjetina koje ih,
uz temeljno obrazovanje, ini konkurentnima na
tritu rada.
matematiki odsjek
Pri upisu na Matematiki odsjek studenti biraju
jedan od dvaju preddiplomskih sveuilinih studija (Matematika i Matematika smjer nastavniki) ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini
studij Matematika i zika smjer nastavniki, koji
se izvodi u suradnji s Fizikim odsjekom. Nakon
zavrenoga trogodinjeg preddiplomskog studija
mogue je nastaviti obrazovanje na jednom od sedam dvogodinjih diplomskih sveuilinih studija:
Teorijska matematika, Primijenjena matematika,
Financijska i poslovna matematika, Raunarstvo i
matematika, Matematika statistika, Matematika
smjer nastavniki ili Matematika i informatika
smjer nastavniki.
16
Mogunosti
razvoja karijere
bioloki odsjek
Po zavretku studija na Biolokom odsjeku
posao se moe potraiti u lokalnim upanijskim
i gradskim uredima za zatitu prirode, javnim
ustanovama ukljuenima u gospodarenje prirodnim resursima i zatienim podrujima (parkovi
prirode, nacionalni parkovi, rezervati...), ali i u
tvrtkama sa slinim djelovanjem (Hrvatske ume,
Hrvatske vode, i sl.). Usklaivanjem s EU nuno e
biti zapoljavati biologe i u prostornom planiranju,
urbanizmu, energetici, graevinarstvu, industriji,
zbrinjavanju otpada i prometu.
fiziki odsjek
Diplomirani na istraivakom smjeru mogu raditi u
istraivakim institutima i na fakultetima gdje se
bave eksperimentalnim ili teorijskim istraivanjima. Kao znanstvenici mogu raditi u laboratorijima
u Hrvatskoj, ali i sudjelovati u radu najprestinijih svjetskih istraivakih centara. Osim toga,
ziari istraivai mogu raditi u industrijskim i
vojnim laboratorijima, te u bolnicama, gdje se bave
medicinskom zikom, nuklearnom medicinom
ili dijagnostikim metodama. Diplomirani na
nastavnikim smjerovima mogu se zaposliti u osnovnim, srednjim i visokim kolama, a potranja
za nastavnicima je visoka. Osim na spomenutim
mjestima, ziari su traeni u bankama, investicijskim fondovima i osiguravajuim tvrtkama, gdje
se bave modeliranjem nancijskih sustava, operacijama na burzama, itd. Fiziari takoer rade u
energetici, hi-tech i informatikim tvrtkama, gdje
se bave inovacijama, ispitivanjem i kontrolom,
programiranjem, i dr.
geofiziki odsjek
Po zavretku studija na Geozikom odsjeku zaposlenje se moe nai u znanstvenoistraivakim
i znanstveno-nastavnim, strunim ustanovama i
slubama, industriji i privatnom sektoru. Geoziari svoje znanje primjenjuju u graevinarstvu,
geodeziji i primijenjenoj geologiji, zatiti okolia
i zdravlja, energetici, poljoprivredi, prometu te u
mnogim drugim interdisciplinarnim strukama.
Izvan struke, geoziari su se pokazali kao uspjeni programeri, nancijski analitiari i nastavnici.
geografski odsjek
Prvostupnik geograje osposobljen je za poslove prikupljanja i obrade prostornih podataka u
znanstvenim ustanovama, prostorno-planerskim
ustanovama, u kartografskim ustanovama i tvrtkama te u tijelima dravne i lokalne uprave. Zavretkom preddiplomskog studija znanosti o okoliu
prvostupnik znanosti o okoliu osposobljen je
za rad u javnim ustanovama za zatitu prirode i
u slinim ustanovama. Zavretkom diplomskog
studija magistri geograje osposobljeni su za rad
na irokom krugu poslova u javnim ustanovama
za zatitu prirode, javnim tvrtkama za upravljanje
i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i ureenje, katastarskim uredima,
kartografskim i geoinformatikim ustanovama,
zavodima za statistiku, Hrvatskoj vojsci, tijelima
dravne uprave te lokalne uprave i samouprave,
znanstvenim ustanovama, turistikim organizacijama, zavodima za zatitu kulturne i povijesne
batine, leksikograji, izdavatvu i medijima,
ovisno o smjeru diplomskog studija i specijalizaciji. Nakon zavretka nastavnikog studija magistri
edukacije geograje i povijesti osposobljeni su za
rad u osnovnim i srednjim kolama te poslovima
vezanima uz obrazovanje. Magistar znanosti o
okoliu osposobljen je za obavljanje poslova vezanih uz zatitu prirode, prostorno planiranje, izradu ekolokih studija, upravljanje vodoopskrbnim
sustavima, sustavima za zbrinjavanje otpada, itd.
geoloki odsjek
za znanstveni, terenski i laboratorijski rad u

razliitim znanstveno-istraivakim i obrazovnim ustanovama (instituti, fakulteti, muzeji),
organizacijama za dobivanje i preradu mineralnih
sirovina (nafte, kamena, i dr.), organizacijama za
ouvanje i zatitu okolia te prostorno planiranje,
u javnim ustanovama (nacionalni parkovi, parkovi prirode), tijelima dravne uprave, graevinskim organizacijama, tvornicama cementa, stakla,
keramike, mineralnih gnojiva i drugih materijala.
kemijski odsjek
Studenti koji zavre istraivaki smjer danas
nalaze posao u razliitim djelatnostima, kao to su
temeljna istraivanja, primijenjena istraivanja,
laboratorijska ispitivanja te razvoj tehnologije i
znanosti o materijalima. Velik broj diplomiranih
magistara kemije zapoljava se i u farmaceutskoj,
petrokemijskoj i prehrambenoj industriji te u
zdravstvu i zatiti okolia. Studenti koji zavre
nastavniki smjer i zajednike nastavne smjerove
s Biolokim i Fizikim odsjekom ponajvie rade
u osnovnim i srednjim kolama razvijajui kod
uenika zanimanje za prirodne znanosti.
matematiki odsjek
Matematiari se zapoljavaju u svim segmentima
gospodarstva, kolstva i znanosti. Zaposleni su u
bankama, osiguravajuim drutvima, industriji,
razvojnim institutima, softverskim kuama, raunskim centrima, kolama i na fakultetima. Matematiari su na tritu rada traeni i cijenjeni ne
samo zbog globalne informatizacije nego i zbog
potrebe za razvojem i primjenom matematikih
metoda u svim podrujima ljudske djelatnosti.
Mogunosti zapoljavanja geologa vezane su
17
tehniko podruje
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
STUDIJ DIZAJNA
a
Fra Andrije Kaia Mioia 26

10 000 Zagreb
t 01/46 39 222
e info@arhitekt.hr
w www.arhitekt.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestara)
studij arhitekture
i urbanizma
diplomski
sveuilini studiji
(4 semestra)
studij arhitekture i
urbanizma
Zato studirati na
Arhitektonskom fakultetu?
Frankopanska 12,
10 000 Zagreb
01/ 48 48 560
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu batinik je 92-godinje tradicije i iskustva kolovanja

arhitekata u Hrvatskoj, koje se provodi izvoenjem
sveuilinih studija, znanstvenog, istraivakog,
visokostrunog i umjetnikog rada u polju arhitekture i urbanizma.
Svrha je studija priprema mladih strunjaka za

informirano, kreativno i odgovorno bavljenje sloenom i zahtjevnom problematikom arhitekture i
urbanizma u uvjetima suvremenog trenutka.
Kao nasljednik tehnike tradicije, Arhitektonski
fakultet njeguje irinu i tradiciju inenjerskih
znanja koja upotpunjuje umjetnikim principima
i promiljanjima te nadograuje oblicima rada
karakteristinima za procese arhitektonskoga
projektiranja. Studijski program i izvedbeni plan
pretpostavlja smanjenje sati predavanja u korist
samostalnog uenja, teina se stavlja na individualizirani i intenzivni rad u projektnim studijima
odnosno radionicama.
Intenzivni istraivaki rad i brojni znanstveni i
struni projekti jamstvo su bliske povezanosti
sa suvremenim znanstvenim spoznajama i na
njima temeljenim novim znanjima i vjetinama.
Arhitektonski fakultet surauje s brojnim europskim i amerikim, a posebice srednjoeuropskim,
fakultetima na polju nastavne razmjene te strune
i znanstvene suradnje.
diplomski
sveuilini studiji
(4 semestra)
Mogunosti
razvoja karijere
S obzirom na drutvenu i gospodarsku vanost
podruja u koje se ovim studijem ulazi, zanimanje
za njega kontinuirano je prisutno, a potrebe trita
rada postoje i u privatnom (arhitektonsko-projektni uredi) i u javnom podruju rada (ministarstva
i dravni zavodi RH, gradovi i upanije). Studij arhitekture prua irok spektar znanja i kompetencija koje omoguavaju djelovanje i izvan, ionako
irokih, strukovnih okvira.
18
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestara)
studij dizajna
studij dizajna
Svrha je studija priprema strunjaka za kreativno,

informirano i odgovorno bavljenje stvaranjem
predmetne i simbolike razine ljudske okoline, s
obzirom na uvjete aktualne tranzicije drutvenih
zajednica i globalne razmjene ideja, tehnologija i
rada. Nastava se provodi na dvama odjelima: industrijski dizajn i vizualne komunikacije.
Mogunosti
razvoja karijere
S obzirom na drutvenu i gospodarsku vanost
podruja u koje se ovim studijem ulazi, zanimanje
za njega kontinuirano je prisutno, a potrebe trita
provjereno sve vee i u privatnom i u javnom
sektoru. Izvan visokokolskog sustava, posebice u
gospodarskom i javnom sektoru, interes za Studij
dizajna iskazuju razliita dravna i lokalna tijela
uprave, napose gospodarski entiteti zainteresirani
za trajno ulaganje u stvaranje dodatne vrijednosti
proizvoda.
19
tehniko podruje
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
I RAUNARSTVA
a
Unska 3,
10 000 Zagreb
t 01/61 29 999
e stuslu@fer.hr
w www.fer.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
elektrotehnika
i informacijska
tehnologija
raunarstvo
diplomski sveuilini
studiji (4 semestra)
elektrotehnika
i informacijska
tehnologija
informacijska i
komunikacijska
tehnologija
Zato studirati na Fakultetu

elektrotehnike i raunarstva?
Mogunosti
razvoja karijere
Fakultet elektrotehnike i raunarstva u 2012.

godini biljei 56. obljetnicu svog postojanja. Od
akademske godine 2005./2006. studijski programi usklaeni su s naelima Bolonjskog procesa
uz dvorazinsku organizaciju. Studijski programi takoer su od 2006. meunarodno priznati
akreditacijom agencije ASIIN. Vrijeme provedeno
u nastavi svedeno je na oko 22 sata tjedno na
preddiplomskom odnosno oko esnaest sati tjedno
na diplomskom studiju. Za sve predmete provodi
se kontinuirana provjera znanja putem domaih zadaa, testova na raunalu i meuispita. Od
prole godine uvedena je i mogunost polaganja
predmeta na ispitnim rokovima na kraju semestra
i na kraju akademske godine.
U izvoenju studijskih programa na koje je ukupno upisano oko 3300 studenata sudjeluje vie
od 162 nastavnika, oko 160 znanstvenih novaka i
suradnika te 185 ostalih zaposlenika.
Vano je istaknuti da se kandidati koji se upisuju
na studije na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva ubrajaju u najbolje kandidate rangirane
na osnovu rezultata na dravnoj maturi. Gotovo
svaki trei najbolji matematiar ili ziar u cijeloj
Republici Hrvatskoj upisuje se upravo na Fakultet
elektrotehnike i raunarstva.
Prvostupnici (baccalaureus) koji zavre ovaj fakultet aktivno djeluju u najnaprednijim i najrasprostranjenijim granama dananjice, energetskim,
elektronikim, raunarskim, informacijskim i
komunikacijskim tehnologijama. U ovim zanimanjima dobar posao pronalazi se relativno lako
u zemlji i u inozemstvu, ak i u doba gospodarske
krize.
Od inenjera Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, uz znanje i strunost, oekuje se odravanje
trajne kompetentnosti (trajno usvajanje novih
znanja i spoznaja), sposobnost prilagoavanja,
radni entuzijazam i poduzetnost, osjeaj strune
odgovornosti i komunikativnost. Ovo je mogue ostvariti i kroz programe poslijediplomskoga
strunog i znanstvenog usavravanja. Na Fakultetu
je iznimno dobro razvijen znanstvenoistraivaki
rad i suradnja s gospodarstvom, to daje mogunost i studentima i znanstvenim novacima
dodatno stjecanje najnovijih znanja i napredovanje u struci.
raunarstvo
20
21
tehniko podruje
FAKULTET KEMIJSKOG
INENJERSTVA I TEHNOLOGIJE
a
Maruliev trg 19,

10 000 Zagreb
t 01/ 45 97 281
e office@pierre.fkit.hr
w www.fkit.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
kemijsko inenjerstvo
kemija i inenjerstvo
materijala
ekoinenjerstvo
primijenjena kemija
diplomski sveuilini
kemijsko inenjerstvo
kemija i inenjerstvo
materijala
ekoinenjerstvo
primijenjena kemija
22

kemijskog inenjerstva i
tehnologije?
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije visoko je uilite koje obrazuje strunjake iz podruja
tehnikih znanosti, polja kemijskog inenjerstva
i polja drugih temeljnih tehnikih znanosti, te
iz podruja prirodnih znanosti, polja kemije. Na
Fakultetu se izvode sveuilini preddiplomski,
diplomski i poslijediplomski znanstveni studiji
na kojima se stjeu znanja bitna za razvoj odrivih
kemijskih procesa i njihovu primjenu u proizvodnji, razvoj materijala, procesa posebne namjene
te razvoj metoda kontrole kvalitete. Teite je na
usvajanju koncepcije i metodologije bitne za analizu i sintezu procesa, projektiranje i dimenzioniranje procesne opreme te deniranje radnih uvjeta
procesa i postrojenja koji e rezultirati proizvodima eljene kvalitete uz uvaavanje i prouavanje
ekonominosti i djelotvornosti, pouzdanosti i
sigurnosti te zatite okolia.
Na studiju kemijskoga inenjerstva obrazuju se
strunjaci koji e stei sposobnost praenja i
voenja industrijskih procesa, vjetine potrebne za izradu tehnolokih projekata u kemijskoj
procesnoj industriji i projektiranja sustava zatite
okolia.
Na studiju kemija i inenjerstvo materijala studenti
e stei temeljna znanja iz podruja inenjerstva
i znanosti o materijalima te specijalistika znanja
o pojedinim materijalima, osobito o anorganskim
nemetalnim i polimernim materijalima.
Na studiju ekoinenjerstva studenti e stei posebna specijalistika znanja koja omoguuju kreativno
rjeavanje problema, uz poseban naglasak na sposobnost primjene interdisciplinarnoga pristupa
pri rjeavanju problema u zatiti okolia.
Na studiju primijenjene kemije obrazuju se strunjaci koji e stei specijalistika znanja iz podruja
primijenjene kemije s naglaskom na izborne
sadraje vezane uz kemiju i tehnologiju okolia,
napredne materijale i tehnologije, primijenjenu
organsku kemiju, posebice primijenjenu kemiju u
farmaceutskoj industriji.
Mogunosti
razvoja karijere
Zavretkom preddiplomskoga studija, koji traje tri
godine (180 ECTS bodova), u podruju tehnikih
znanosti student stjee struni naziv sveuilini
prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inenjer struke, a zavretkom studija u
podruju prirodnih znanosti sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)
struke te kompetencije za rjeavanje jednostavnijih problema u struci i vjetine koje e mu omoguiti rad u tvornikim pogonima, kontrolnim laboratorijima te na poslovima osiguranja kvalitete.
Zavretkom diplomskoga studija, koji traje dvije
godine (120 ECTS bodova), u podruju tehnikih znanosti stjee se akademski naziv magistar/
magistra inenjer struke, a zavretkom studija u
podruju prirodnih znanosti magistar/magistra
struke. Diplomski studij namijenjen je studentima
koji su zavrili odgovarajui preddiplomski studij
i ele produbiti temeljna znanja te se osposobiti za
razvojna i znanstvena istraivanja, to im omoguuje zapoljavanje u znanstvenoistraivakim institutima, na fakultetima, u tvornikim pogonima
i kontrolnim laboratorijima, u projektnim uredima, u marketingu i u upravljanju poduzeem.
Daljnje obrazovanje i usavravanje mogue je na
poslijediplomskim doktorskim studijima odnosno
na poslijediplomskim interdisciplinarnim specijalistikim studijima.
23
tehniko podruje
FAKULTET PROMETNIH
ZNANOSTI
a
Vukelieva 4,
10 000 Zagreb
t 01/238 02 22
e fpz@fpz.hr
w www.fpz.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
promet
Cestovni promet
eljezniki promet
Zrani promet
Vodni promet
Potanski promet
Informacijskokomunikacijski promet
Gradski promet
inteligentni
transportni sustavi
i logistika
Inteligentni
transportni sustavi
Logistika
diplomski sveuilini
promet
Cestovni promet
eljezniki promet
Zrani promet
Vodni promet
Potanski promet
Informacijskokomunikacijski promet
Gradski promet
inteligentni
transportni
sustavi i logistika
Inteligentni
transportni sustavi
Logistika
aeronautika
aeronautika
Vojni pilot
Civilni pilot
Kontrola leta
24

prometnih znanosti?
Prometni je sustav tehnika cjelovita tvorevina
ija je svrha obavljanje prijevoza i/ili prijenosa
transportiranih entiteta (ovjek, roba, informacija). Uinkovitost prometnog sustava oituje se
u tehnikom, tehnolokom, ekolokom, organizacijskom i ekonomskom smislu. U tom smislu
studij prometa obuhvaa istraivanje, razvoj,
prijenos znanja i obrazovanje strunjaka prometnoga prola. Prometna logistika, unutarnji i javni
transport, distribucija i upravljanje zalihama u
funkciji uinkovite proizvodnje neke su od temeljnih znaajki gospodarskog razvitka. Istraivaka
djelatnost u podruju prometa usmjerena je na
optimizaciju prometnih tokova, modeliranje i
simulacije prometnih procesa, sigurnost sudionika
u prometnom procesu, logistiku, menadment,
ekologiju, algoritme upravljanja, informacijske i
komunikacijske tehnologije u funkciji prometnih
procesa te ostala relevantna podruja prometnog sustava. U podruju aeronautikih znanosti
stjeu se znanja i potrebne vjetine za uinkovitu
uporabu, organizaciju i kontrolu odvijanja procesa
zranog prometa.
Mogunosti razvoja karijere

Po zavretku studija studenti se mogu zaposliti u svim tvrtkama i institucijama koje imaju
zastupljeno podruje prometa kao osnovnu ili
sekundarnu aktivnost djelovanja. Inenjer prometa planira i organizira te se brine o sigurnosti
odvijanja prometa i o ekonominosti koritenja
prijevoznih sredstava. Inenjeri koji rade u prometnim poduzeima organiziraju i kontroliraju
odvijanje prometa prema voznom redu te koordiniraju rad razliitih grupa radnika u prometnom
poduzeu i na terenu. Planiraju i prate uvoenje
novih prometnih tehnologija. Inenjeri prometa
organiziraju i rukovode radom zasebnih slubi prijevoza koje pojedina velika poduzea organiziraju
za vlastite potrebe. Inenjeri informacijsko-komunikacijskog prometa bave se prometnim dizajnira-
njem telekomunikacijskih mrea te razvijanjem i

dizajniranjem novih usluga. Ujedno, oni pripremaju i uvode nove usluge i aplikacije te razvijaju
tarifne modele. Inenjeri koji rade na poslovima
odravanja brinu se o upravljanju prometnim
tokovima i zatiti od preoptereenja. Inenjeri koji
rade u slubi za korisnike planiraju, organiziraju
i nadziru odvijanje procesa u takvim slubama.
Inenjeri prometa osmiljavaju, prate provedbu
i analiziraju rezultate istraivanja kojima je cilj
predlaganje uvoenja suvremenije organizacije
prijevoza putnika i tereta te prijenosa informacija.
Radna mjesta na kojima rade diplomirani studenti
aeronautike: profesionalni piloti zrakoplovstva i
helikoptera za potrebe Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, asnike, zapovjedne i stoerske dunosti
u civilnom i vojnom zranom prometu, kontrolori
letenja, i ostala.
25
tehniko podruje
FAKULTET STROJARSTVA I
BRODOGRADNJE
a
Ivana Luia 5,
10 000 Zagreb
t 01/ 61 68 222
e fsb@fsb.hr
w www.fsb.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(7 semestara)
strojarstvo
Smjerovi:
Konstrukcijski
Procesno-energetski
Proizvodno inenjerstvo
brodostrojarski
inenjersko
modeliranje i
raunalne simulacije
raunalno
inenjerstvo
Industrijsko inenjerstvo
i menadment
Inenjerstvo materijala
Mehatronika i robotika
brodogradnja
zrakoplovstvo
diplomski sveuilini
strojarstvo
brodogradnja
zrakoplovstvo
26
Zato studirati na
Fakultetu strojarstva i
brodogradnje?
Fakultet strojarstva i brodogradnje nudi istodobno zavidnu irinu i dubinu sveuilinog strunog
obrazovanja, zasad najiru i najdublju od svih
tehnikih fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Uz
teorijska znanja koja prenose vrhunski nastavnici,
na ukupno 13 zavoda i 40 katedri, praktina su
znanja bitan element obrazovanja na Fakultetu, to potvruje i podatak o 43 laboratorija te
intenzivna suradnja s privredom. Brojni izborni
kolegiji nude raznovrsno struno proliranje kroz
spomenute studije. Studenti na Fakultetu imaju
na raspolaganju knjinicu, opremljene raunalne
uionice s modernim inenjerskim programima te
studentski restoran. Studentski fakultetski ivot
dopunjuje ukupno devet vrlo aktivnih i uspjenih
studentskih udruga.
Mogunosti
razvoja karijere
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u
Zagrebu nositelj je suvremenih studijskih programa iz podruja tehnikih znanosti za obrazovanje
strunjaka u svim industrijskim granama. Na
Fakultetu se izvode tri sveuilina preddiplomska
i diplomska studija: strojarstva, brodogradnje i
zrakoplovnog inenjerstva. Podruja strunog
i potencijalno znanstvenog rada po zavretku
studija mogu biti: projektiranje, konstruiranje i
proizvodnja, voenje procesa, eksploatacija i odravanje proizvodnih sustava te organizacija rada
u njima, i to u svim industrijskim granama, od
rudarstva i poljoprivrede preko metalne, kemijske
i procesne industrije do energetike te brodograevne i zrakoplovne tehnike.
Na studiju strojarstva obrazuju se strunjaci za rad
na razvoju, konstruiranju, gradnji, uporabi i odravanju postrojenja, strojeva, alata, ureaja i ostale
opreme, na projektiranju toplinskih, energetskih i
proizvodnih procesa, materijalike, automatizacije,
robotizacije, voenja procesa, osiguranja kvalitete,
mjerenja te unapreenja proizvodnje i organizacije

rada. Ovako iroko podruje obrazovanja i mogunost prilagoavanja studija eljama i ambicijama
studenata osigurano je, uz temeljno obrazovanje
struke, kroz devet smjerova, 19 usmjerenja i nizom
izbornih kolegija.
Na studiju brodogradnje koluju se strunjaci ope
brodogradnje za poslove osnivanja i konstrukcije
broda, tehnologije gradnje i organizacije te eksperti klasikacije i nadzora, gradnje broda, upravljanja, odravanja i iskoritavanja broda, studijskih
i modelskih ispitivanja, za poslove u konzultantskim organizacijama, dravnim nadzornim
ustanovama, i to za sve tipove i veliine brodova i
pomorskih objekata.
Na studiju zrakoplovnog inenjerstva studiraju
budui strunjaci za poslove odravanja konstrukcije i opreme zrakoplova i helikoptera, za njihove
modikacije, projektiranje i dokumentaciju, koji
se provode u dravnim agencijama i ustanovama.
Na temeljna tehnika znanja strojarske struke
nadograuju se specijalistika znanja iz podruja
konstrukcije, pogona, aerodinamike, mehanike
leta i upravljanja te projektiranja letjelica, iz podruja opreme, ureaja i instrumenata zrakoplova
te iz podruja tehnologije i organizacije gradnje i
odravanja zrakoplova.
Mogunosti zapoljavanja po zavretku sveuilinih studija Fakulteta strojarstva i brodogradnje
doista su velike. Dokaz za to je i vrlo malen broj
nezaposlenih magistara inenjera strojarstva,
brodogradnje i zrakoplovnog inenjerstva na
burzi rada. Nakon diplome Fakultet organizira i
daljnju strunu izobrazbu na razliitim teajevima
i seminarima.
27
tehniko podruje
GEODETSKI FAKULTET
Kaieva 26,
10 000 Zagreb
t 01/46 39 222
e dekan@geof.hr
w www.geof.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestara)
geodezija i
geoinformatika
diplomski
sveuilini studij
(2 semestra)
geodezija i
geoinformatika
28
Zato studirati na
Geodetskom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Studij geodezije i geoinformatike pripada tehnikim studijima i kao takav zahtijeva ne samo sklonost matematici, zici i informatici nego i dobro
znanje istih. Za visokoobrazovanim inenjerima
tehnikih struka, posebno to vrijedi za geodete i
geoinformatiare, potranja je velika i u Hrvatskoj
i u inozemstvu. Geodetski fakultet nudi studentima kvalitetan i dobro organiziran studij. Terenski
rad sastavni je dio geodetskih poslova, pa je ovaj
studij za sve one koji ele svoj posao obavljati i
izvan ureda, na svjeem zraku, uvijek u pokretu,
ali i s velikom odgovornosti, doista odlian izbor.
Geodezija, a pogotovo geoinformatika, interdisciplinarne su struke te su mogunosti za rad i
suradnju s drugim strukama velike.
elite li nauiti koje veliine geodeti mjere za
odreivanje veliine i oblika planeta Zemlje ili
njezinih dijelova, kako se odreuju udaljenosti i
visine, kako nastaju karte, kako precizno smjestiti
prometnice, tunele, mostove i druge objekte u
prostoru, kako radi i emu sve slui GPS (globalni
poloajni sustav) te kako nastaje katastar i zemljine knjige, prvi je korak upisati se na ovaj studij.
Nakon zavretka preddiplomskoga studija veina

prvostupnika nastavlja diplomski studij geodezije
i geoinformatike. Jedan manji dio prvostupnika
zapoljava se u struci ili se odluuje upisati na neki
drugi diplomski studij, najee u podruju tehnikih, prirodnih ili biotehnikih znanosti.
Po zavretku preddiplomskoga sveuilinog
studija studenti se osposobljavaju za sudjelovanje
u postupcima upisa zemljita i interesa na njemu,
izradu i odravanje topografskih, kartografskih i
zemljinih geoinformacijskih sustava, mjerenje
veliina potrebnih za deniciju veliine, poloaja,
oblika, obrisa i promjena bilo kojeg dijela Zemlje
i zemljita te rjeavanje praktinih zadataka geodetskih izmjera.
Po zavretku diplomskoga studija mogue je
postati ovlateni inenjer geodezije, i veina
magistara relativno lako pronalazi posao, najee
ve tijekom studija. Dravna geodetska uprava
sa svojim podrunim uredima za katastar, uredi
ovlatenih inenjera geodezije te privatne tvrtke
koje izvode sve vrste geodetskih i geoinformatikih poslova zapoljavaju najvei dio magistara
geodezije i geoinformatike. Jedan dio pronalazi
poslove u uredima lokalne samouprave i dravne
uprave ili u odjelima veih tvrtki i institucija koji
se bave upravljanjem zemljinim informacijama i
prostornim podacima te u tvrtkama koje se bave
uslugama utemeljenima na prostornim podacima.
Dio prvostupnika i magistara geodezije i geoinformatike odluuje se zaposliti u inozemstvu, pri
emu ne nailaze na probleme. Prema dosadanjim
iskustvima, njihove kvalikacije i znanja izvrsno
konkuriraju i na stranom tritu rada.
29
tehniko podruje
GEOTEHNIKI
FAKULTET
Zato studirati na
Geotehnikom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Geotehnika
Hidrotehnika
Inenjerstvo okolia
Geotehniki fakultet visoko je uilite iz skupine fakulteta tehnikih znanosti s tradicijom

duljom od 40 godina. Kroz navedene interdisciplinarne studije izuavaju se kolegiji iz prirodnih
znanosti te struni i specijalistiki kolegiji iz
podruja tehnikih znanosti.
Usporedno s nastavom, Fakultet odrava i razvija
suradnju s gospodarstvom, izradom mnogobrojnih projekata, pri rjeavanju problematike iz
podruja Geoinenjerstva i Inenjerstva okolia.
Za te potrebe Fakultet raspolae geotehnikim
laboratorijem, laboratorijem za oplemenjivanje
mineralnih sirovina, laboratorijem za geokemiju
okolia, informatikim centrom za GIS-edukaciju,
a primjereno je opremljen i za terenske istraivake radove. Budui da istraivai koji provode
znanstvena istraivanja na Geotehnikom fakultetu sudjeluju i u izvoenju nastave, studentima
se prenose najnovije spoznaje i rezultati istraivanja. Velik doprinos znanstvenom radu i nastavi
daje znanstvena i struna suradnja Geotehnikog
fakulteta sa srodnim visokokolskim institucijama
u Republici Hrvatskoj i svijetu.
Zavretkom preddiplomskog studija na Geotehnikom fakultetu u Varadinu student je osposobljen za sudjelovanje, suradnju, planiranje, projektiranje, izvoenje, voenje, nadziranje i odravanje
jednostavnijih geotehnikih i hidrotehnikih
projekata u inenjerstvu okolia, geodeziji, geologiji, rudarstvu i organizaciji graenja.
Student tijekom studija razvija sposobnost
prepoznavanja i opisivanja razliitih zadaa u
inenjerstvu okolia, matematike kompetencije
primjerene inenjerima, dobiva temeljna znanja iz zike, kemije, geologije i ekologije, stjee
sposobnost koritenja informatikih tehnologija,
sposobnost samostalnog i timskog rada te sposobnost uspjenog upravljanja radnim optereenjem i
vremenom.
Od praktinih znanja prvostupnik Inenjerstva
okolia stjee sposobnost koritenja laboratorijske
i terenske opreme, promatranja, biljeenja i analize podataka dobivenih laboratorijskim i terenskim
ispitivanjima. Sposoban je izraditi tehnike nacrte
runo i pomou raunala te pripremiti prezentaciju tehnikih izvjea.
Znanja i kompetencije koje student stekne zavretkom sveuilinoga preddiplomskog studija
odgovarajua su za praenje diplomskog sveuilinog programa na Geotehnikom fakultetu u Varadinu, a omoguavaju mu i praenje diplomskih
studija iz srodnih podruja na drugim tehnikim
studijima te praenje razliitih programa cjeloivotnog obrazovanja.
30
Hallerova aleja 7,
42 000 Varadin
t 042/408-900
e ured.dekana@gfv.hr
w www.gfv.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studij:
(6 semestara)
inenjerstvo okolia
diplomski sveuilini
studiji: (4 semestra)
geoinenjerstvo
31
tehniko podruje
GRAEVINSKI
FAKULTET
a
Fra Andrije Kaia Mioia 26

10 000 Zagreb
t +385 01 463 92 22
e ured_dekana@grad.hr
w www.grad.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestara)
graevinarstvo
diplomski
sveuilini studij
(4 semestara)
graevinarstvo
32
Zato studirati na
Graevinskom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Graevinski fakultet ustrojen je u devet zavoda

(geotehnika, hidrotehnika, konstrukcije, matematika, materijali, organizacija i ekonomika graenja,
prometnice, tehnika mehanika i zgradarstvo).
Nastavni, znanstveni i struni rad odvija se u suvremeno opremljenim predavaonicama i uionicama, kabinetima, laboratorijima, kompjutorskim
uionicama i knjinici.
Na preddiplomski studij mogu se upisati osobe
koje su zavrile etverogodinje srednjokolsko obrazovanje, a usmjeren je na stjecanje znanstvenih
temelja struke potrebnih onima koji e nastaviti
svoje obrazovanje na diplomskom studiju, ne
zanemarujui pritom ni struna znanja potrebna
onima koji e se nakon preddiplomskoga studija
zaposliti.
Nastava na dvogodinjem diplomskom sveuilinom studiju graevinarstva izvodi se od ak.
god. 2008./2009. na sedam smjerova. Studij je
ponajprije namijenjen osobama koje su zavrile
preddiplomski sveuilini studij graevinarstva
i ele produbiti znanja u granama geotehnike,
hidrotehnike, konstrukcija, materijala, organizacije graenja, prometnica ili teorije i modeliranja
konstrukcija. Upisati se, uz polaganje razlikovnih
predmeta, mogu i oni koji su zavrili preddiplomski sveuilini studij iz srodnih tehnikih znanosti
ili struni studij graevinarstva.
I preddiplomski i diplomski studij akreditirala je
ugledna inozemna agencija ASIIN te mu je dodijeljen certikat EUR-ACE Label, to prvostupnicima
olakava upis i na veinu diplomskih studija graevinarstva u Europi, a zapoljavanje u zemljama
Europske unije i prvostupnicima i magistrima
inenjerima.
Prvostupnici su osposobljeni za projektiranje

manje sloenih konstrukcija i za voenje manjih graevinskih zahvata, a kao suradnici mogu
sudjelovati u projektiranju, izvoenju i nadziranju
veih graevinskih zahvata. Mogu se zaposliti u
tvrtkama koje se bave projektiranjem, gradnjom,
nadzorom i odravanjem objekata visokogradnje te geotehnikih, hidrotehnikih i prometnih
graevina, u ustanovama dravne i lokalne uprave,
i drugdje.
Magistri inenjeri osposobljeni su za obavljanje
visokostrunih poslova u rjeavanju sloenih
inenjerskih problema, za voenje timova, za razvojna i znanstvena istraivanja u izabranoj grani
graevinarstva i za daljnje struno ili znanstveno
usavravanje. Zaposliti se mogu u tvrtkama koje se
bave projektiranjem, gradnjom, nadzorom i odravanjem graevina, u visokokolskim ustanovama,
ustanovama dravne i lokalne uprave, i drugdje.
Prvostupnici mogu nastaviti obrazovanje na
diplomskim sveuilinim ili specijalistikim
strunim studijima graevinarstva, kao i na
studijima drugih tehnikih struka, a magistri na
poslijediplomskim doktorskim ili specijalistikim
studijima.
33
tehniko podruje
GRAFIKI FAKULTET
Getaldieva 2,
10 000 Zagreb
t 01/23 71 080
e info@grf.hr
w www.grf.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestra)
grafika tehnologija
Tehniko-tehnoloki
smjer
Dizajn grakih
proizvoda
diplomski
sveuilini studij
(4 semestra)
Zato studirati na
Grakom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Graka industrija, iako o tome ne razmiljamo,

oblikuje vizualni svijet u kojem ivimo. Proizvodi
grake tehnologije svuda su oko nas. Knjige, novine, estitke, privlana ambalaa koja vas mami s
polica duana, papirnati novac kojim ju plaate
sve su to proizvodi kojima graka tehnologija i
dizajn daju prepoznatljivost.
Fakultet nudi veliku eksibilnost u izboru kolegija, stoga svaki student moe na osnovu svojih
interesa i sklonosti odabrati podruje u kojem se
eli usavravati i dalje razvijati svoje sposobnosti,
znanja i vjetine, a sve sa svrhom zadovoljenja
potreba drutva za kvalitetnim grakim proizvodom.
Procesi grake proizvodnje danas su izrazito digitalizirani, stoga Fakultet posjeduje najsuvremenije
grake strojeve i raunalne programe za graku
obradu informacija.
Razvijenom meunarodnom suradnjom studentima je omogueno da dio svojeg obrazovanja ili
strune prakse steknu u srodnim inozemnim
institucijama.
Po zavretku Grakog fakulteta nude se mogunosti zapoljavanja u razliitim sektorima.

Snano osobno raunalo i brza interentska veza
jedini su preduvjet zapoljavanju u cijelom spektru zanimanja za koje obrazuje Graki fakultet.
Graki i web dizajn, video- i postprodukcija,
marketing, priprema za tisak i upravljanje bojama
samo su neki od poslova koji se mogu obavljati
samostalno i od kue.
U manjim je poduzeima velik broj poslova koje
obavljaju graki tehnolozi i dizajneri, npr. nabava
i prodaja grakog repromaterijala, kalkulacija
cijena grakog proizvoda, projektiranje grakog
proizvoda, priprema idejnih rjeenja za masovnu
produkciju, kontrola kvalitete pojedinih proizvodnih faza u cijelom pogonu, kontrola kvalitete
pojedinoga grakog proizvoda, dizajn weba i
tiskanih materijala.
Potrebu za zaposlenicima ove struke imaju marketinke, web i dizajnerske agencije te studiji za oglaavanje. Agencije zapoljavaju grake dizajnere,
grake i likovne urednike te web dizajnere, koji
rade na poslovima osmiljavanja novih grakih
proizvoda, reklamnih kampanja i plasiranja grakih, samostalnih proizvoda i usluga na trite te na
poslovima oblikovanja i realizacije idejnih rjeenja
za graku reprodukciju.
U proizvodnim tvrtkama mogue je zapoljavanje u proizvodnji papira, kartona, ambalanog
materijala, u proizvodnji i razvoju grakih bojila,
u razvoju tiskovnih formi i kemijskih sredstava za
graku industriju (razvijaa, sredstava za pranje
strojeva, otopina za vlaenje).
grafika tehnologija
Tehniko-tehnoloki
smjer
Dizajn grakih
proizvoda
34
35
tehniko podruje
METALURKI
FAKULTET
a
Aleja narodnih heroja 3,

44000 Sisak
t 044/533 378, 533 379
e dekanat@simet.hr
w www.simet.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
metalurgija
Metalurko
inenjerstvo
Industrijska ekologija
diplomski sveuilini
studij (4 semestra)
metalurgija
Procesna metalurgija i
ljevarstvo
Mehanika metalurgija
Inenjerski metalni
materijali
Zato studirati na
Metalurkom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Metalurki fakultet Sveuilita u Zagrebu jedina

je znanstveno-nastavna ustanova u Republici Hrvatskoj koja djeluje u podruju tehnikih
znanosti, polja metalurgije. Izvedbeni plan studija
obuhvaa nekoliko razliitih skupina predmeta
(prirodoznanstvene, tehnike, specijalistike i
multidisciplinarne), u skladu s uobiajenom praksom u tehnikim znanostima. Programi predmeta
prirodoznanstvene i tehnike skupine usklaeni
su s programima istih fakulteta unutar grupacije
tehnikih fakulteta, a programi predmeta specijalistike skupine odreuju prol prvostupnika,
magistra i doktora metalurgije, odnosno pristupnika ljevarstva.
Uvoenjem pokretljivog modela studiranja i bodovnog sustava, studenti sami mogu birati predmete i nastavnike iz ponuenih izbornih i neobveznih predmeta specijalistike skupine tijekom
studija. Sastavni je dio nastavnog plana struna
praksa u industrijskim pogonima u trajanju od 21
radnog dana, koja se obavlja na preddiplomskom
studiju nakon to student prikupi 110 ECTS bodova. Tijekom zadnjeg semestra preddiplomskog i
diplomskog studija predvien je obilazak industrijskih pogona iz podruja metalurgije, prerade
metala i zatite okolia.
Temeljnim strunim znanjima prvostupnika steenima do estog semestra studija (na oba smjera:
Metalurko inenjerstvo i Industrijska ekologija)
i odabirom odgovarajueg modula na diplomskom studiju, studenti stjeu kompetencije koje
ih ine konkurentnima na tritu rada u tehnikom podruju. Ovisno o zavrenom stupnju,
prvostupnici odnosno magistri metalurgije bave
se istraivanjem, dobivanjem i preradom metalnih
materijala. Takoer se bave tehnikom postrojenja i
njezinim utjecajem na ekonominost tehnolokih
postupaka te projektiranjem tehnolokih linija
i operacijskih sustava za voenje procesa. Uvode
nove tehnologije u metalurku proizvodnju, nadziru gradnju postrojenja, rukovode tehnolokim
cjelinama i poduzeima. Studijski smjer Industrijske ekologije koncipiran je tako da prvostupnik
postie iroko temeljno znanje o fenomenima
oneienja pojedinih dijelova ekosustava razliitim oneienjima i razliitim putovima te stjee
kompetencije potrebne za spreavanje oneienja odnosno primjenu tehnika za ublaavanje
neeljenih uinaka oneienja u industrijskoj
proizvodnji.
Polazei od podruja rada, mogua su sljedea
mjesta zapoljavanja: industrija eljeza i elika,
industrija obojenih metala, ljevaonice, valjaonice,
kovanice, izgradnja i odravanje industrijskih
pei, podruje energetike, kao i instituti i fakulteti
koji se bave istraivanjem metalnih materijala.
Zavretkom diplomskog sveuilinog studija studenti stjeu pravo upisa na poslijediplomski doktorski studij Metalurgije u trajanju od tri godine.
struni studij
(5 semestara)
ljevarstvo
36
37
tehniko podruje
RUDARSKO-GEOLOKONAFTNI FAKULTET
a
Pierottijeva 6,
10 000 Zagreb
t 01/ 55 35 702
e dekanat@rgn.hr
w www.rgn.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilni studij
(6 semestara)
rudarstvo
geoloko inenjerstvo
naftno rudarstvo
diplomski sveuilini
rudarstvo
Rudarstvo
Geotehnika
Zbrinjavanje i
odlaganje otpada
geoloko inenjerstvo
Hidrologija i
inenjerska geologija
Geologija okolia
geologija
Geologija mineralnih
sirovina i geozika
istraivanja
naftno rudarstvo
Ope naftno rudarstvo
Energetika
Zatita okolia u
naftnom rudarstvu
38
Zato studirati na
Rudarsko-geoloko-naftnom
fakultetu?
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet visoko je uilite koje obrazuje strunjake iz podruja tehnikih znanosti, polja rudarstva, nafte i geolokoga
inenjerstva, te iz podruja prirodnih znanosti,
polja geoznanosti.
Misija Fakulteta je podravanje nacionalne i
meunarodno prepoznatljive izvrsnosti u obrazovanju i istraivanju u rudarstvu, geolokome
inenjerstvu, geologiji i naftnome rudarstvu te
prijenos i primjena znanja za korist i prosperitet
svih dijelova drutva. Znanstvenici i strunjaci
zaposleni na Fakultetu, osim nastavnim radom,
bave se znanstvenim i strunim istraivanjima
i projektiranjem iz svih navedenih disciplina. Znanje steeno tijekom studija na Fakultetu omoguilo je brojnim strunjacima vrlo uspjeno zapoljavanje u Hrvatskoj i u inozemnim poduzeima od
Kanade do Novog Zelanda, a posebno na naftnim
poljima Bliskoga istoka i Sjevernoga mora.
Mogunosti
razvoja karijere
sveuilini studij rudarstva obrazuje strunjaka koji e se zapoljavati u gospodarskoj djelatnosti rudarstva, to podrazumijeva istraivanje i
eksploataciju mineralnih sirovina. Osim primarne
djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina,
strunjaci koji zavre ovaj studij sudjeluju u izvoenju, projektiranju i nadzoru pri gradnji velikih
infrastrukturnih objekata poput probijanja trasa
autocesta, pri iskopu tunela, izgradnji povrinskih
i podzemnih odlagalita otpada te pri specijalnim
miniranjima poput podvodnih miniranja, razminiravanja i ruenja objekata.
uilita. Sveuilini studij geolokoga inenjerstva

i geologije treba obrazovati buduega strunjaka
za kompetentno provoenje geolokih djelatnosti
s ciljem: (a) prospekcije i eksploatacije mineralnih i energetskih sirovina, (b) utvrivanja zaliha
podzemne vode i njezine zatite, (c) predvianja
geolokih rizika i istraivanja prirodnih opasnosti
(hazarda), (d) planiranja zahvata u okoliu i sanacije oneienih lokacija, (e) planiranja i nadzora
graevinskih projekata za podzemne i nadzemne
objekte te (f) davanja konzultantskih usluga.
sveuilini studij naftnoga rudarstva
obrazuje strunjake osposobljene za projektiranje
izrade te za opremanje i odravanje buotina; ispitivanje buotinskih uida na nain propisan API
standardima; radove u akvatoriju; odabir i projektiranje odgovarajuih postupaka obrade stijena;
odreivanje osnovnih svojstava leinih stijena
i uida; projektiranje razrade naftnih i plinskih
leita gospodarenje zalihama ugljikovodika; optimiranje proizvodnje te transporta i skladitenja
nafte i plina; tehnike sigurnosti u industriji nafte i
plina; analizu hidrodinamikih mjerenja; upravljanje obnovljivim izvorima energije; istraivanje
i proizvodnju geotermalne energije; ekonomsku
analizu projekata u naftno rudarskoj djelatnosti;
zatitu okolia i izradu cost-benet analize; istraivanje i analizu poslovne strategije energetskih
poduzea na globaliziranom tritu; postupanje s
otpadom iz naftnog rudarstva, te za izradu studija
o utjecaju na okoli. Mogunosti ostvarivanja
iznimno uspjene karijere po zavretku studija
naftnog rudarstva vrlo su velike. Studenti koji zavre ovaj studij vrlo se lako zapoljavaju u domaim
i stranim naftnim kompanijama.
sveuilini studiji geolokoga inenjerstva

i geologije objedinjuju geoloko inenjerstvo i
geologiju na jedinstven nain i u skladu su s konceptom primijenjenih geoznanosti kako je shvaen na velikom broju uglednih europskih visokih
39
tehniko podruje
TEKSTILNOTEHNOLOKI FAKULTET
a
Prilaz baruna Filipovia 28 a

10 000 Zagreb
t 01/ 3712 512
e fakultet@ttf.hr
w www.ttf.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
tekstilna
tehnologija i
inenjerstvo
Smjerovi:
Odjevno inenjerstvo
Projektiranje i
menadment tekstila
Tekstilna kemija,
materijali i ekologija
Industrijski dizajn tekstila i odjee
tekstilni
i modni dizajn
Smjerovi:
Dizajn tekstila
Modni dizajn
40
Zato studirati na
Tekstilno-tehnolokom
fakultetu?
Interdisciplinarnost smjerova i povezanost
tradicije i modernoga u svrhu stvaranja novih
vrijednosti svakako je poticaj buduim generacijama studenata koje se odlue studirati na
Tekstilno-tehnolokome fakultetu Sveuilita
u Zagrebu. Studiji su dinamini i kreativni te
omoguuju studentima istraiti sve aspekte odjee, od dizajna do realizacije, kao i kompleksnost
cijelog postupka nastanka odjevnog predmeta.
Zanimljiv je s motrita mobilnosti studenata
u okvirima europskih sveuilita na kojima se
studira tekstilna tehnologija i dizajn zbog odline
suradnje s europskim sveuilitima. Studijski se
diplomski sveuililni
studij (4 semestra)
tekstilna tehnologija
i inenjerstvo
Smjerovi:
Projektiranje i
menadment tekstila
Tekstilna kemija,
materijali i ekologija
Odjevno inenjerstvo
Industrijski dizajn
tekstila
Industrijski dizajn odjee
struni studij
(6 semestara) izvodi
se u varadinu
tekstilna tehnologija
Tekstilna tehnologija
mehanika
Tekstilna tehnologija
kemijska
odjevna tehnologija
dizajn obue
programi temelje na stjecanju znanja i razvijanju

odgovornosti prema zatiti okolia, razumnom
troenju materijalnih i energijskih resursa svemu
to se oznauje kao zahtjevi odrivog razvoja te
su upotpunjeni potrebnim znanjima iz podruja
marketinga i menadmenta.
Unato dugoj tradiciji postojanja sveuilinog i
strunog studija tekstila u Hrvatskoj, jo je uvijek
prisutan manjak visokoobrazovanih strunjaka-tehnologa, a da se ne govori o znaaju dizajna
tekstila i odjee u perspektivi daljnjeg razvoja
hrvatske tekstilne i odjevne industrije. Studenti
na Tekstilno-tehnolokom fakultetu obrazuju se
za rad u suvremeno opremljenim laboratorijima
i kao takvi posjeduju iroki spektar znanja te se
zapoljavaju na razliitim mjestima: u laboratorijima, industriji, medijima, kazalitima, i sl.
Mogunosti
razvoja karijere
Studijski programi svih studija na Tekstilno-tehnolokome fakultetu zasnivaju se na suvremenim
znanstvenim spoznajama o tekstilu i tekstilnim
tehnologijama, na novim dostignuima u praenju
trendova modnog dizajna u svijetu te na razvijanju
osobnog i prepoznatljivog kreativnog izriaja pojedinca. Tekstilna industrija biljei izniman trend
automatizacije, prodor novih vlakana i materijala
i nanotehnolokih inovacija, stoga su programi
prilagoeni novim trendovima. Znanja iz osnovnih inenjerskih i prirodno-znanstvenih kolegija
te poznavanje vrhunske tehnologije potrebne za
razvoj suvremenih materijala ciljanih i eljenih
svojstava omoguavaju daljnje usavravanje na
znanstvenom poslijediplomskom studiju.
tekstilni i modni dizajn

Smjerovi:
Dizajn tekstila
Modni dizajn
Kostimograja
Teorija i kultura mode
41
BM
FARMACEUTSKOBIOKEMIJSKI FAKULTET
a
A. Kovaia 1,
10 000 Zagreb
t 01/4856 201
e dekanat@pharma.hr
w www.pharma.unizg.hr
Studijski
programi
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
studiji: (10 semestara)
farmacija
medicinska biokemija
42
Zato studirati na
Farmaceutskobiokemijskom fakultetu?
Farmaceutsko-biokemijski fakultet obrazuje
i odgaja budue magistre farmacije i magistre
medicinske biokemije te im kroz poslijediplomski
doktorski studij i osam specijalistikih studija
prua mogunost cjeloivotnog usavravanja.
Student farmacije stjee znanja potrebna u
istraivanju i razvoju (od dizajna do registracije i
postmarketinkog praenja) te primjeni lijekova.
Stjee i specina znanja o molekulskim mehanizmima djelovanja lijekova koja su potrebna magistru farmacije kao bitnom sudioniku strunog
zdravstvenog tima za farmakoterapiju i bolesniku
skrb.
Student medicinske biokemije dodatno stjee
znanja i iz podruja organizacije rada laboratorija, komunikacijskih znanosti, automatizacije,
elektronike obrade podataka i informatizacije
laboratorijskog sustava. Time postaje bitan sudionik strunog zdravstvenog tima koji zbrinjava
bolesnika, a primjenom razliitih tehnologija odnosno analitikih postupaka ispitivanja biolokih
uzoraka pridonosi prevenciji i otkrivanju bolesti,
utvrivanju uzroka bolesti, praenju uinka terapije te prognozi i ishodu bolesti.
Znanja i vjetine studenti imaju priliku stjecati i
kroz znanstvene, strune i drutvene aktivnosti
Fakulteta. Putem bogate mree domaih i meunarodnih znanstveno-strunih udruga studenti
svoja profesionalna iskustva mogu stjecati na
drugim visokokolskim i znanstvenim institucijama, u farmaceutskoj industriji, bolnicama i javnozdravstvenim institucijama.
Mogunosti
razvoja karijere
Nastavni sadraji utemeljeni na 130-godinjoj
tradiciji Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
prilagoeni su suvremenim potrebama farmaceutske industrije, javnog ljekarnitva i medicinskobiokemijske struke. Upravo zbog toga buduim
je farmaceutima i medicinskim biokemiarima
osiguran irok spektar mogunosti zaposlenja, ukljuujui javne i bolnike ljekarne, veledrogerije i
specijalizirane prodavaonice lijekova i medicinskih
proizvoda, farmaceutsku industriju, istraivakorazvojne, proizvodno-tehnoloke i analitike laboratorije, istraivake institute u okviru biomedicine i zdravstva, Agenciju za lijekove i medicinske
proizvode te obrazovne ustanove.
Medicinski biokemiari svoju karijeru mogu
ostvariti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima klinika, poliklinika, opih i specijalnih
bolnica ili u privatnim medicinsko-biokemijskim
laboratorijima, istraivako-razvojnim analitikim
laboratorijima i istraivakim institutima u okviru
biomedicine i zdravstva, u Agenciji za lijekove i
medicinske proizvode te u obrazovnim ustanovama.
43
BM
MEDICINSKI
FAKULTET
a
alata 3b,
10 000 Zagreb
t 01/456 67 77
e mf@mef.hr
w www.mef.hr
Studijski
programi
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
studij: (12 semestara)
medicina
44
Zato studirati na
Medicinskom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Posebnost je studija medicine na Medicinskom

fakultetu Sveuilita u Zagrebu njegovo 90-godinje iskustvo u nastavi i otvorenost ukljuivanja u
nastavni program pozitivnih elementa i iskustava
vie razliitih modela nastave s drugih medicinskih fakulteta u svijetu. Mnogobrojni bivi
studenti Fakulteta postigli su veliki ugled, kao
znanstvenici ili kao kliniki lijenici, ne samo u
Hrvatskoj nego i na poznatim medicinskim ustanovama u svijetu.
Na Medicinskom fakultetu studenti se obrazuju iz
podruja biomedicine i zdravstva, polje temeljnih
klinikih i javnozdravstvenih znanosti. Studij
medicine u Republici Hrvatskoj traje est godina
kao i u svim zemljama potpisnicama Bolonjske
deklaracije.
Raspored predmeta po semestrima i oblici nastave
prilagoeni su to boljem usvajanju potrebnih
znanja i vjetina. Zato je manje predavanja, a vie
seminara i vjebi, posebno rada na klinikim
odjelima i u zdravstvenim ustanovama. Nastava
klinikih predmeta odvija se u klinikim ustanovama, gdje se, uz krevet bolesnika, studente ui o
bolestima, nainu njihova prepoznavanja, spreavanja i lijeenja te o nainu rehabilitacije moguih
oteenja. Sadraj javnozdravstvenih predmeta je
utjecaj okolinih i drutvenih initelja na zdravlje.
Tijekom studija student takoer ui o osnovama
znanstvenih istraivanja i moe sudjelovati u pojedinim znanstvenim istraivanjima.
Fakultet je dobro opremljen raunalnom opremom te je studentima na vie mjesta osiguran pristup raunalima i internetu, a gotovo sve nastavne
baze imaju vlastitu knjinicu. U zgradi Dekanata
nalazi se i prikladan studentski restoran.
Nakon poloenog dravnog ispita lijenik dobiva

dopusnicu za samostalan rad te odabire neku od
klinikih ili javnozdravstvenih specijalizacija.
Specijalist iz odreene grane moe dalje izabrati
uu specijalizaciju.
Nakon zavretka obveznog jednogodinjeg pripravnikog staa doktor medicine moe se zaposliti kao lijenik u privatnim i javnim zdravstvenim
ustanovama ili nastaviti specijalizaciju (npr. interne medicine, kirurgije) i uu specijalizaciju (npr.
transplantacijska kirurgija, kardiologija i dr.).
Manji broj lijenika odluuje se za profesionalni
znanstveni rad iz podruja biomedicine na Fakultetu ili u specijaliziranim znanstvenim ustanovama (npr. Institut Ruer Bokovi). Medicinski
fakultet u Zagrebu stoga nudi dodatno usavravanje i kroz razliite poslijediplomske studije za
stjecanje akademskog stupnja doktora medicinskih znanosti.
45
BM
STOMATOLOKI
FAKULTET
Zato studirati na
Stomatolokom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
dentalna medicina
Studijski program dentalne medicine (nekad studij stomatologije) kontinuirano se izvodi od 1948.
godine na Sveuilitu u Zagrebu. Dananji studij
Dentalna medicina moderan je studijski program
priznat i od Europske komisije te je zavretkom
studija svaki doktor dentalne medicine ravnopravni strunjak na tritu EU-a. Kontinuiranost
i tradicija stomatologije/dentalne medicine, stara
skoro 65 godina, jamstvo je kvalitete za svakog tko
eli studirati na Stomatolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Obrazovanje tijekom studija dentalne medicine
obuhvaa est skupina predmeta. To su opeobrazovni, prirodoslovni, temeljni medicinski, kliniki
medicinski, pretkliniki i kliniki predmeti
dentalne medicine. Nastava se najveim dijelom
obavlja u obliku klinikih i pretklinikih vjebi, a
manjim dijelom u obliku seminara i predavanja.
Dio nastave obavlja se i u zavodima i klinikim
bolnikim centrima. Ujedno se na Fakultetu
provodi i znanstveni rad u temeljnim, razvojnim i
primijenjenim znanstvenim istraivanjima.
Na Fakultetu djeluje podrunica Studentskoga
zbora, koja ima razliite sekcije (strune, sportske,
meunarodne, razmjena studenata, asopis Sonda,
i dr.). Studenti su ukljueni u sva fakultetska tijela
i povjerenstva koja su u vezi s nastavom.
Studijem se obrazuju zdravstveni strunjaci, doktori dentalne medicine, osposobljeni za lijeenje

bolesti usta, zuba, eljusti i drugih struktura
stomatognatog sustava te za preventivno djelovanje i razvijanje svijesti djece i odraslih o oralnom
zdravlju.
Po zavretku studija i obvezatnog jednogodinjeg
staa te polaganja dravnog ispita svaki doktor
dentalne medicine ima mogunost rada u Republici Hrvatskoj te u zemljama EU-a. Osim toga,
karijera se moe nastaviti u strunom smjeru kroz
osam razliitih specijalizacija i kroz specijalistiki
poslijediplomski studij te u znanstvenom smjeru
kroz poslijediplomski doktorski studij, koji se
provode na Stomatolokom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu.
46
Gundulieva 5,
10 000 Zagreb
t 01/4802 111
e dekanat@sfzg.hr
w www.sfzg.unizg.hr
Studijski
programi
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
47
BM
VETERINARSKI
FAKULTET
a
Heinzelova 55,
10 000 Zagreb
t 01/ 23 90 111
e vef@unizg.hr
w www.vef.unizg.hr
Studijski
program
integrirani
preddiplomski i
diplomski studij
(12 semestara)
veterinarska medicina
48
Zato studirati na
Veterinarskom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu jedina

je visokokolska ustanova u Republici Hrvatskoj
u kojoj se obrazuju doktori/doktorice veterinarske medicine. Obrazovanje obuhvaa pet skupina predmeta: opeobrazovne, prirodoslovne,
pretklinike, klinike i javnozdravstvene. Nastava
se manjim dijelom obavlja u obliku predavanja,
a veim dijelom u obliku seminara, vjebi, rada
na klinikom odjelu i u veterinarskim organizacijama, deurstvu i terenskoj praksi. Posebnost
je studiranja na ovom fakultetu kliniko/praktini rad, koji se odvija na klinikama Fakulteta
neposredno uz ivotinje (pacijente). Nastava se
izvodi i izvan Fakulteta u razliitim veterinarskim organizacijama i institucijama u Hrvatskoj.
Terensko-strunom nastavom ostvaruje se spajanje teorijskih i praktinih znanja. Prema svojim
sklonostima studentima se prilikom upisa u petu
godinu studija omoguuje izbor jednog od triju
ponuenih usmjerenja: Kuni ljubimci, Farmske
ivotinje i konji i Higijena i tehnologija animalnih
namirnica i veterinarsko javno zdravstvo. Navedena
studijska usmjerenja pruaju studentima teorijska
i specijalizirana praktina znanja iz triju razliitih
podruja veterinarske medicine. Veterinarski sta
za diplomirane studente prije se obavljao nakon
zavrenog studija, a danas je ukljuen u 6. godinu
studija. Takvim integriranim ciklusom studiranja
zadovoljeni su standardi regulirane profesije kojoj
pripada i veterinarska struka. Zavretkom studija
diplomant je osposobljen za samostalno obavljanje
strunih poslova iz veterinarske medicine.
Nakon zavretka studija diplomant se moe zaposliti kao doktor/doktorica veterinarske medicine
u privatnim i dravnim stanicama i ambulantama
ili nastaviti specijalizaciju na 13 razliitih specijalistikih i jednom doktorskom studiju iz veterinarskih znanosti.
49
biotehniko podruje
AGRONOMSKI
FAKULTET
a
Svetoimunska 25,
10 000 Zagreb
t 01/ 23 93 777
e dekanat@agr.hr
w www.agr.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestara)
agrarna ekonomika
agroekologija
animalne znanosti
Zato studirati na
Agronomskom fakultetu?
Agronomski fakultet vodea je visokoobrazovna i
znanstvena institucija iz podruja poljoprivrednih
i srodnih znanosti u Republici Hrvatskoj. Najvei
su potencijal Fakulteta ljudski resursi, s vie od
440 veinom visokoobrazovanih zaposlenika,
te materijalna dobra: suvremene predavaonice,
kabineti, laboratoriji i pokualita. Na Fakultetu
je iznimno dobro razvijen znanstvenoistraivaki
rad i suradnja s gospodarstvom, to omoguuje i studentima dodatno stjecanje najnovijih
znanja. Agronomski fakultet kroz svojih devet
preddiplomskih i trinaest diplomskih studijskih
programa razvija irok spektar znanja i vjetina iz
biotehnikog podruja, po emu je jedinstven u
ovom dijelu Europe. U organizaciji i suorganizaciji
Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrava se nekoliko znanstvenih skupova. Fakultet
diplomski sveuilini
studij (4 semestra)
agrobiznis
i ruralni razvitak
agroekologija
Agroekologija
Mikrobna
biotehnologija
u poljoprivredi
Ukrasno bilje
Vinogradarstvo i
vinarstvo
Voarstvo
hranidba
ivotinja i hrana
krajobrazna
arhitektura
poljoprivredna
tehnika
biljne znanosti
biljne znanosti
ekoloka
poljoprivreda
ekoloka
poljoprivreda i
agroturizam
Mehanizacija
Melioracije
fitomedicina
proizvodnja i
prerada mesa
genetika i
oplemenjivanje
ivotinja
proizvodnja i prerada
mlijeka
hortikultura:
ribarstvo i lovstvo
hortikultura
krajobrazna
arhitektura
poljoprivredna
tehnika
zatita bilja
50
izdaje i asopis Agriculturae conspectus scienticus.

Na taj se nain studentima prua mogunost aktivnog ukljuivanja u znanstveno komuniciranje i
objavljivanje radova.
Mogunosti
razvoja karijere
Nakon zavrenog preddiplomskog studija sveuilini su prvostupnici osposobljeni za rad kao
voditelji proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, suradnici u poslovima trgovine i prometa
poljoprivrednom opremom i proizvodima ili u
tvrtkama koje proizvode, prodaju i koriste poljoprivredne strojeve, ureaje i opremu, sustave za
navodnjavanje i odvodnju, doradbene i preradbene kapacitete, kao i biogoriva, za voenje poslova
iz podruja zatite bilja na gospodarstvima, u
poljoprivrednim ljekarnama, dravnim i upanijskim inspekcijama i poljoprivrednim tvrtkama.
Zavretkom diplomskog studija student je osposobljen za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, rad u laboratorijima za mikrobioloku
kontrolu namirnica, poslove povezane sa zatitom
bilja na gospodarstvima, za tehnologa u proizvodnji voa, povra, ukrasnog bilja, vina, primarnoj
proizvodnji i preradi mesa, mlijeka, za rad u rasadnikoj i sjemenarskoj proizvodnji hortikulturnih
vrsta i u inspekcijskim i savjetodavnim tijelima
dravne i lokalne uprave, za planiranje i voenje
mehanizacije u svim djelatnostima proizvodnje,
projektiranje sustava za odvodnju i navodnjavanje,
njihova izvoenja, kao i odravanja i upravljanja
melioracijskim sustavima, za projektiranje s licencijom ovlatenog krajobraznog arhitekta, voenje
proizvodnje na farmi, rad u ribarskim i lovstvenim
organizacijama, sudjelovanje u istraivakom radu
u dravnim zavodima, institutima, fakultetima i
viim kolama. Takoer mogu izvoditi nastavu u
strukovnim srednjim kolama i na veleuilitima,
a mogu i nastaviti obrazovanje i struno usavravanje na poslijediplomskim doktorskim ili poslijediplomskim specijalistikim studijima.
Povrarstvo
51
biotehniko podruje
PREHRAMBENOBIOTEHNOLOKI FAKULTET
a
Pierottijeva 6,
10 000 Zagreb
t 01/46 05 000
e dekan@pbf.hr
w www.pbf.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestra)
prehrambena
tehnologija
nutricionizam
biotehnologija
diplomski sveuilini
prehrambeno
inenjerstvo
upravljanje
sigurnou hrane
nutricionizam
molekularna
biotehnologija
bioprocesno
inenjerstvo
52
Zato studirati
na Prehrambenobiotehnolokom fakultetu?
Fakultet raspolae s moderno opremljenim predavaonicama i nizom laboratorija koji omoguavaju
stjecanje praktinog znanja i vjetina potrebnih za
cjelovito obrazovanje strunjaka.
Na preddiplomski studij Prehrambene tehnologije sadrajno se nastavljaju diplomski studiji
Prehrambeno inenjerstvo i Upravljanje
sigurnou hrane. Studij Prehrambeno inenjerstvo osposobljava studente za planiranje, projektiranje i voenje procesa u prehrambenoj industriji.
Studij Upravljanje sigurnou hrane omoguuje
stjecanje znanja iz podruja kontrole upravljanja
proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane,
marketinga i zatite okolia.
Nastavni plan i program studija Nutricionizma
jednim dijelom oslanja se na temeljne discipline
prehrambene tehnologije, ali obrazovanje se preteito temelji na specinim disciplinama poput
znanosti o prehrani, osnove dijetetike i dijetoterapije, higijene i sanitacije, toksikologije, i drugo.
Na preddiplomski studij Biotehnologije sadrajno se nastavljaju diplomski studiji
Molekularne biotehnologije i Bioprocesnog
inenjerstva. Magistri tog prola osposobljeni su
za rad u mikrobiolokim, biokemijskim i imunolokim laboratorijima, u industriji i znanstvenoistraivakim institucijama. Studijem Bioprocesnog inenjerstva studenti se osposobljavaju za
planiranje, projektiranje i voenje biotehnolokih
procesa.
Mogunosti
razvoja karijere
Prvostupnici inenjeri Prehrambene tehnologije
i magistri inenjeri Prehrambenog inenjerstva i
Upravljanja sigurnou hrane mogu se zaposliti u
svim pogonima prehrambene industrije, pri obradi otpadnih voda, laboratorijima za analizu hrane
i znanstveno-istraivakim institutima. Prvostupnici i magistri Nutricionizma osposobljavaju se
za poslove vezane uz prehranu puanstva, pripremu hrane namijenjene posebnim kategorijama
potroaa, planiranje prehrane u ugostiteljstvu,
turizmu, zdravstvu, kolama i vrtiima, vojsci, za
sportae i dr. Mogu obavljati poslove u kontroli kakvoe i zdravstvene ispravnosti namirnica, poslove
vezane uz marketing prehrambenih proizvoda te
u medijima na komunikaciji u vezi s prehranom.
Prvostupnici inenjeri Biotehnologije, i magistri
inenjeri Bioprocesnog inenjerstva i Molekularne
biotehnologije mogu se zaposliti u industriji koja
se koristi biotehnolokim procesima u proizvodnji kvasca, alkohola, octa, piva, vina, antibiotika
i drugih farmaceutskih pripravaka te pri obradi
otpadnih voda.
Radni zadaci i sloenost poslova svih navedenih
prola ovise o zavrenom stupnju studija.
53
biotehniko podruje
UMARSKI
FAKULTET
a
Svetoimunska cesta 25,

10 000 Zagreb
t 01/ 23 52 555
e dekanat@sumfak.hr
w www.sumfak.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
umarstvo
urbano umarstvo,
zatita prirode
i okolia
drvna tehnologija
diplomski sveuilini
umarstvo
uzgajanje i ureivanje
uma s lovnim
gospodarenjem
tehnike, tehnologije
i menadment u
umarstvu
urbano umarstvo,
zatita prirode i
okolia
drvnotehnoloki
procesi
oblikovanje
proizvoda od drva
struni studiji
(6 semestara)
drvna tehnologija
54
Zato
studirati na
umarskom
fakultetu?
neki od razloga su
sljedei:
Moderni nastavni
programi u potpunosti
usklaeni s bolonjskim
modelom
Suvremeni nastavni
objekti na zavidnoj
europskoj razini
Laboratoriji, praktikumi
i nastavno-pokusni
umski objekti koji
omoguuju uinkovitu
pretvorbu teorijskih
spoznaja u praktina
znanja
Visoka razina
kvalitete nastavnog i
suradnikog osoblja
Interdisciplinarni
pristup usvajanja
znanja o gospodarenju
umskim ekosustavima
Usvajanje sosticiranih
tehnologija obrade
i prerade drva te
dizajniranje drvnih
proizvoda
Bioloka proizvodnja
i prerada obnovljivog
materijala i energetskog
izvora
Ekoloki materijali
i proizvodi temelj
odrivog razvoja
Mogunosti
razvoja
karijere
mogunosti
zapoljavanja po
zavretku studija su
velike. navodimo samo
neke:
gospodarenje umskim
ekosustavima
melioracija i ureivanje
umskih povrina u
mediteranskom
podruju
struni poslovi u
zatienim objektima
prirode (nacionalni
parkovi, parkovi prirode, rezervati prirode,
park-ume)
ureivanje parkova i
zelenih povrina (hortikultura)
rasadniarstvo
(sjemenarstvo)
osnivanje i uzgajanje
uma
suradnja na izradi
ekolokih studija
utjecaja na okoli i
prostornih planova
integrirano upravljanje
okoliem i
zakonodavstvo
lovni turizam (lovno

gospodarenje)
zatita uma od
biotskih i abiotskih
imbenika
savjetodavne slube i
inspekcijski nadzor
monitoring okolia
najsloeniji poslovi u
svim oblicima
poduzea koji se bave
obradom, preradom i
trgovinom drvom
rad u konzultantskim i
projektantskim
tvrtkama
struni suradnik u
istraivakim
institucijama u
podruju umarstva i
drvne tehnologije
poslovi u
drvnoindustrijskom
poduzetnitvu
nastavnik u
strukovnim srednjim i
srodnim kolama
poslovi i zadae u
publicistici i medijima
vezanima za drvnu i
umarsku struku
poslovi razvoja
tehnologija i proizvoda
od drva i drvnih
materijala
oblikovanje i
konstruiranje
proizvoda
projektiranje i
opremanje objekata
prezentacije na
sajmovima i prodaja
proizvoda
55
drutveno podruje
EDUKACIJSKOREHABILITACIJSKI FAKULTET
a
Borongajska 83f,
10 000 Zagreb
t 01/24 57 000
e dekan@erf.hr
w www.erf.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
logopedija
rehabilitacija
socijalna pedagogija
diplomski sveuilini
studij (4 semestra)
logopedija
rehabilitacija
socijalna pedagogija
56
Zato studirati na
Edukacijskorehabilitacijskom
fakultetu?
Edukacijsko-rehabilitacijske i logopedske znanosti
neodvojive su od modernog ivota i pravca u kojem se budue drutvo usmjerava. Danas je mjerilo
jakosti drutva njegova sposobnost osvjeivanja
i susretanja potreba svih svojih lanova, kako bi
kvaliteta ivota zajednice mogla biti obogaena
svakim pojedinim doprinosom. Proces stvaranja
uvjeta koji takvo to omoguavaju dugotrajan je,
teak i vrlo sloen te zahtijeva detaljnu upuenost
u naine ranog otkrivanja potrebe za podrkom, u
naine njezina planiranja, provedbe i evaluacije, u
postojee resurse i naine pronalaenja novih, te
u naine preventivnog djelovanja. Biti dijelom takvih pothvata zahtijeva posebne ljudske kvalitete,
dostatne plemenitog i kompleksnog zadatka mijenjanja ivotnih prilika i ostvarenja svih potencijala
potrebitih pojedinaca i njihovih obitelji. Studiranjem na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu
dobiva se mogunost za sudjelovanje u tom dinaminom procesu pomicanja granica i uvaavanja
razlika, prilika za osobni razvoj te za rjeavanje
akademskih, istraivakih, klinikih, socijalnopravnih i mnogih drugih izazova koji edukacijskorehabilitacijskim strukama tek predstoje.
Mogunosti
razvoja karijere
Nakon zavretka studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu postaje se strunjak za
otkrivanje tekoa u svim modalitetima ljudske
komunikacije, za planiranje i pruanje individualne i grupne potpore za potrebite osobe i njihove
obitelji, kao i za savjetodavni rad s osobama i
obiteljima u njihovu okruju. Zavretkom studija
na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu takoer se stjeu kompetencije
potrebne za kreiranje, provoenje i evaluiranje
habilitacijskih, rehabilitacijskih i prevencijskih
aktivnosti usmjerenih na smanjenje pojavnosti
tekoa i/ili njihovih posljedica, za zastupanje
prava potrebitih osoba i njihovih obitelji te za
doprinos razvoju edukacijsko-rehabilitacijskih
znanosti kroz znanstveno-istraivaki rad.
57
drutveno podruje
EKONOMSKI
FAKULTET
a
Trg J.F. Kennedyja 6

10000 Zagreb
t 01/2383-333
e dean@efzg.hr
smotra@efzg.hr
w www.efzg.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(8 semestara)
poslovna ekonomija
Analiza i poslovno
planiranje
Financije
Marketing
Menadment
Menaderska
informatika
Raunovodstvo i
revizija
Trgovina
Turizam
ekonomija
Bachelor Degree in
Business1 (8 semestara)
Poduzetnitvo2
(6 semestara)
Ekonomika
poduzetnitva3
diplomski sveuilini
ekonomija
Poslovna ekonomija:
Analiza i poslovno
planiranje
Financije
Marketing
Menadment
Menaderska
informatika
Raunovodstvo i revizija
Trgovina
Turizam
preddiplomski struni
studij: (6 semestara):
poslovna ekonomija
Raunovodstvo i
nancije
Trgovinsko poslovanje
Turistiko poslovanje
Zato studirati na
Ekonomskom fakultetu?
Ekonomski je fakultet visokougledna institucija
u obrazovanju strunjaka u podrujima ekonomije i poslovne ekonomije. Osim kontinuiranog
ulaganja u modernizaciju obrazovnog programa,
na Fakultetu djeluje ak 13 studentskih udruga
koje obogauju iskustvo studiranja te omoguuju
umreavanje studenata s dananjom poslovnom
zajednicom. Studenti imaju mogunost odabira
raznih programa razmjene studenata kod niza
partnerskih institucija u Europi i svijetu.
Mogunosti
razvoja karijere
Studij je utemeljen na suvremenim dostignuima ekonomskih znanosti i osposobljava studente za obavljanje razliitih poslova u privrednim
i neprivrednim organizacijama te drutvenopolitikim organizacijama. Ono to odlikuje
podruje ekonomije i poslovne ekonomije jest
izrazita interdisciplinarnost, pa Ekonomski fakultet omoguava studentima usmjeriti vlastitu
karijeru putem odabira izbornih kolegija te
odabirom jednog od devet studijskih smjerova
na diplomskom studiju. Diplomanti Ekonomskog fakulteta svoju karijeru ostvaruju u razliitim podrujima, a samo neki od njih su menaderski poslovi na svim razinama, revizorski
i konzultantski poslovi, poslovi raunovodstva i
nancijskih analitiara, rad u javnom sektoru i
institucijama nancijskog sektora, poslovi istraivanja u znanstvenim i obrazovnim institucijama, informatiki poslovi, poslovi upravljanja
proizvodom i markom te poslovi oglaavakih
agencija, specijalisti meunarodne trgovine i
poslovi u turizmu i povezanim djelatnostima.
1 studij na engleskom
jeziku
2 izvodi se u Bjelovaru
3 izvodi se u suradnji s
Fakultetom organizacije i
informatike u Varadinu
58
59
drutveno podruje
FAKULTET ORGANIZACIJE I
INFORMATIKE
a
Pavlinska 2,
42 000 Varadin
t 042 390 800
e referada@foi.hr ,
ured-dekana@foi.hr
w www.foi.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
informacijski sustavi
poslovni sustavi
ekonomika
poduzetnitva

organizacije i informatike?
Mogunosti
razvoja karijere
Fakultet organizacije i informatike (FOI) ima

polustoljetnu tradiciju istraivanja i educiranja u
podruju informacijskih i organizacijskih znanosti
te primjene informacijske tehnologije u raznim
podrujima poput industrije, javne uprave, obrazovanja i sl., a u posljednjih nekoliko godina obrazuje i strunjake iz podruja ekonomskih znanosti.
Studijski programi omoguuju konkurentnost,
bolju mobilnost studenata i nastavnog osoblja te
pospjeuju bre, lake i ravnopravnije uklapanje
hrvatskih strunjaka u zajedniko europsko trite
obrazovanja i rada.
Fakultet organizacije i informatike smjeten je u
samome sreditu grada Varadina, u prekrasnoj
zgradi koja datira iz 17. stoljea, te je zanimljiv spoj
povijesne arhitekture i moderne tehnologije.
Upis na Fakultet organizacije i informatike

omoguuje stjecanje diplome koja je prepoznata
od poslodavaca te omoguuje nalaenje odgovarajueg posla i dobar poetak poslovne karijere. Ve
tijekom studija Fakultet pomae svojim studentima u razvoju karijere kontinuiranom pripremom
za trite rada kroz radionice za pisanje motivacijskog pisma, ivotopisa i pripreme za intervju s
poslodavcima. Uz to, obavljajui obvezne strune
prakse na diplomskom studiju, studenti ostvaruju
vrijedne kontakte s uspjenim poslodavcima.
Studenti Fakulteta organizacije i informatike
Sveuilita u Zagrebu najee se zapoljavaju u
podruju nancijsko/bankarskog sektora, razvoja softverskih rjeenja (mobilne, desktop i web
aplikacije), u upravljanju poslovnim procesima,
informatikim uslugama i projektima, u podruju
raunalne sigurnosti, marketingu, upravljanju
odnosima s klijentima (CRM) i ljudskim potencijalima.
(zajedniki studij
s ekonomskim
fakultetom)
diplomski sveuilini
informacijsko
i programsko
inenjerstvo
organizacija
poslovnih sustava
informatika u
obrazovanju
baze podataka
i baze znanja
struni studij
primjena
informacijskih
tehnologiju u
poslovanju (pitup)1
1 izvodi se u Varadinu,
Zaboku, Sisku i Krievcima
60
61
drutveno podruje
FAKULTET POLITIKIH
ZNANOSTI
a
Lepuieva ulica 6,
10 000 Zagreb
t 01/46 42 000,
464 2101
e dekanat@fpzg.hr
w www.fpzg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
politologija
(8 semestara)
novinarstvo
(6 semestara)
diplomski
sveuilini studiji:
politologija
(2 semestra)
novinarstvo
(4 semestara)
62

politikih znanosti?
Mogunosti
razvoja karijere
Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

utemeljen je 1962. kao visoko uilite odlukom
Sabora Republike Hrvatske. To je najstarija znanstvena institucija s podruja politikih znanosti
u ovom dijelu Europe i jedini studij politikih
znanosti u zemlji.
Znanstvena i istraivaka djelatnost na Fakultetu odvija se kroz vei broj istraivakih timova
na temama politike teorije, izbora i politikih
stranaka, meunarodnih politikih i ekonomskih
odnosa, medija i komunikacija, i dr. Osim to je
Fakultet mjesto obrazovanja i znanosti, na njemu
se redovito odravaju specijalistiki seminari iz
novinarstva, lokalne uprave, izbora i stranaka, a
organiziraju se i znanstveni skupovi, konferencije
i javne tribine.
Meunarodna suradnja visoko je razvijena i na
razini osobnih kontakata i suradnje (u okviru
International Political Science Association, Hrvatskog politolokog drutva, Hrvatske udruge
za meunarodne studije i regionalne suradnje
centralnoeuropskih udruenja za politike znanosti) i institucijski u okviru programa CEEPUS,
Fulbright, Irex, Humboldt i drugih. Fakultet je
lan i European Consortium for Political Research.
Fakultet raspolae znanstvenom knjinicom te
novinarskom strunom knjinicom i itaonicom
s kolekcijom svjetskih dnevnih novina te s dva
opremljena informatika kabineta. Od jeseni 1996.
na Fakultetu je poela emitirati studentska radio
postaja Radio student na frekvenciji 100,5 MHz.
Godine 2002. opremljen je TV studio za vjebe
studenata novinarstva, a 2012. godine osnovana je
Studentska televizija.
Zavretkom preddiplomskog studija politologije studenti stjeu osnovna znanja iz suvremene

politologije, to je dovoljno za profesionalni rad
u brojnim podrujima drutvenog i politikog
ivota: politikim strankama i nevladinim organizacijama, dravnoj upravi i lokalnoj samoupravi,
diplomaciji, masovnim medijima i odnosima s
javnou, srednjim kolama i drugim obrazovnim
institucijama te javnim i privatnim poduzeima.
Sveuilini prvostupnici politologije stjeu znanja
o predmetu i metodama politike znanosti, razvijaju sposobnost razumijevanja razvoja i oblikovanja politikih institucija te sposobnost kritike
analize politikih procesa i procesa donoenja
odluka u razliitim sektorima javnih politika i
upravljanja. Magistri politologije stjeu znanja o
predmetu i metodama politike znanosti, razvijaju
sposobnost razumijevanja razvoja i oblikovanja
politikih institucija te sposobnost kritike analize
politikih procesa i procesa donoenja odluka u
razliitim sektorima javnih politika i upravljanja.
Nakon zavrenog preddiplomskog studija novinarstva sveuilini prvostupnici novinarstva stekli

su osnovna znanja i vjetine potrebne za profesionalni rad u redakcijama razliitih medija, u javnoj
komunikaciji te u svim slubama koje zahtijevaju
strunjake spomenutog prola. Magistri novinarstva spremni su za obavljanje novinarskih zadataka na nekom od medija, stekli su kompetencije za
kritike analize djelovanja i starih i novih medija
te javnosti u drutvenom i politikom ivotu.
63
drutveno podruje
KINEZIOLOKI
FAKULTET
a
Horvaanski zavoj 15,

10 000 Zagreb
t (01) 36 58 666
e dekanat@kif.hr
w www.kif.hr
Studijski
program
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
studij (10 semestara)
kineziologija
struni studij
(6 semestara)
Zato studirati na
Kineziolokom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

djeluje vie od 50 godina i tijekom tog razdoblja
vrlo uspjeno obrazuje kadrove za potrebe tjelesne
i zdravstvene kulture, sporta, sportske rekreacije,
kineziterapije i sportskog menadmenta na svim
studijskim razinama, od integriranog preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija, poslijediplomskog specijalistikog studija, doktorskog
studija i strunih studija za izobrazbu trenera. Studijski program Kineziolokog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu kompatibilan je s programima veine
europskih visokokolskih sustava za kolovanje
kadrova za potrebe tjelesne i zdravstvene kulture,
sporta, sportske rekreacije, kineziterapije i sportskog menadmenta.
Zavretkom integriranog sveuilinog studija stjeu se potrebne kompetencije za izvoenje nastave

tjelesne i zdravstvene kulture na svim stupnjevima odgoja i obrazovanja (od predkolskoga do
visokokolskoga). U skladu s izabranim izbornim
modulom student stjee dopunsku kompetenciju
za rad u jednom od podruja primijenjene kineziologije: rad u sportu, kineziolokoj rekreaciji,
kineziterapiji ili sportskom menadmentu.
U skladu s drugom kompetencijom, zavreni
studenti kineziologije kompetentni su za provedbu programiranih sportskih aktivnosti i treninga
selektiranih sportaa na svim razinama natjecateljskog sporta, djece, mladih i odraslih, sportskorekreacijskih aktivnosti u okviru pokreta Sport
za sve, kineziterapijskih postupaka i realizaciju
tjelesne aktivnosti osoba s invaliditetom i osoba
oteena zdravlja te programa u okviru menadmenta u sportu. Trite rada u javnom i privatnom sektoru vrlo je otvoreno za prihvat zavrenih
studenata s ovako deniranim kompetencijama.
Treba istaknuti da se zavreni studenti s ovako irokim kompetencijama mogu ukljuiti u poduzetnike programe i otvarati privatne tvrtke u sportu,
turizmu, rekreaciji, tnesu, kondicijskoj pripremi
sportaa i sportskom menadmentu.
Kao posebna mogunost zapoljavanja moe se
navesti otvaranje privatnih centara za tjelesno
vjebanje i sport, sportskih kola i sportskih
klubova.
izobrazba trenera
Studijski centar za izobrazbu trenera ustrojbena je jedinica Kineziolokog fakulteta koja izvodi
struni studij za izobrazbu trenera. Nakon zavretka studija stjeu se kompetencije za obavljanje
strunih poslova u podruju sporta, kondicijske
pripreme sportaa, tnesa i sportske rekreacije.
64
65
drutveno podruje
PRAVNI FAKULTET
Trg Marala Tita 14,

10 000 Zagreb
t 01/45 64 332,
01/45 64 328,
01/45 64 327
e dekanat@pravo.hr
w www.pravo.hr
Studijski
programi
Zato studirati na
Pravnom fakultetu?
Ako su vam tijekom dosadanjeg kolovanja bili
zanimljiviji nastavni predmeti kao to su povijest, zemljopis, sociologija, lozoja, psihologija
i logika, ako ste skloni razmiljati i raspravljati o
svijetu koji nas okruuje, ako ste spremni raditi
u sustavima koji se mijenjaju, ako znate izrei i
obrazloiti svoje stavove, ako vam je stalo do ljudi s
kojima ivite, ovaj je fakultet sa svojim studijskim
programima dobar izbor za vas!
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
pravo
preddiplomski
sveuilini studij
(8 semestara)
socijalni rad
diplomski
sveuilini studij
(2 semestra)
socijalni rad
socijalna politika
struni studiji
(6 semestra)
Zahvaljujui multidisciplinarnom karakteru

studijskoga programa Prava studenti stjeu iroko
obrazovanje i mogunost zapoljavanja u svim
drutvenim podsustavima. Ipak, uspjenim polaganjem svih ispita i dovretkom ostalih studijskih
obveza magistri prava primarno se osposobljavaju
za obavljanje pravnih poslova u pravosudnom,
upravnom i gospodarskom sustavu.
Zavretkom studija socijalnog rada usvojene su
kompetencije u podruju metoda i tehnika pruanja profesionalne pomoi i osnaivanja potencijala
pojedinaca, obitelji, grupa i zajednica u stanju
socijalne potrebe. Usvajanjem mjera socijalne
politike kojima se djeluje na rjeavanje lokalnih i
nacionalnih socijalnih problema osposobljeni ste
za rad u podruju socijalne skrbi, zdravstva, zapoljavanja, mirovinskog sustava, obiteljske politike
i stanovanja.
Po zavretku strunih studija stjee se visokostruna razina znanja i osposobljenosti koju je mogue
primjenjivati u svakodnevnoj praksi. Usporedivost
programa s programima europskih visokih strunih kola jami ozbiljnost studija i mogunost
razmjene iskustava, nastavnika i studenata.
Po zavretku strunog studija Javne uprave moete
obavljati sve strune upravne i menaderske
poslove u tijelima dravne uprave (ministarstvima, uredima dravne uprave, strunim slubama
Vlade i Hrvatskoga sabora, itd.), upravnim tijelima
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, agencijama, sudovima, javnim ustanovama
(u socijalnoj skrbi, obrazovanju, zdravstvu, itd.),
javnim i drugim poduzeima, drugim pravnim
osobama s javnim ovlastima, te upravne i menaderske poslove u privatnom sektoru.
Struni Porezni studij orijentiran je na svladavanje znanja, analitikih postupaka i poslovnih

tehnika razreza, naplate i kontrole ubiranja poreznih prihoda, kao i drugih poreza, doprinosa
i drugih javnih davanja, a po njegovu zavretku
zapoljavanje je mogue u Poreznoj upravi Republike Hrvatske, slubama za naplatu prihoda jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave (upanija, gradova i opina) te kod
poduzetnika koji su redovito porezni obveznici.
javna uprava
struni porezni studij
66
Mogunosti razvoja karijere
67
drutveno podruje
UITELJSKI
FAKULTET
a
Savska cesta 77,

10 000 Zagreb
t 01/63 27 300
e dekanat@ufzg.hr
w www.ufzg.unizg.hr
Studijski
programi
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
studiji (10 semestara)
uiteljski studij
uiteljski studij sa
stranim jezikom1
preddiplomski
sveuilini studij:
(6 semestara)
rani i predkolski
odgoj i obrazovanje
diplomski
sveuilini studij:
rani i predkolski
odgoj i obrazovanje
(4 semestra)
Zato studirati na
Uiteljskom fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu ima dugu

tradiciju obrazovanja odgojitelja predkolske
djece i uitelja primarnoga obrazovanja. Uiteljski fakultet djeluje na trima lokacijama (Zagreb,
akovec i Petrinja), na kojima se izvode svi programi preddiplomskih, diplomskih i integriranih
studija.
Studirati na Uiteljskom fakultetu znai stei obrazovanje iz razliitih i zanimljivih podruja odgoja i obrazovanja djece, budui da je rije o studiju
nakon kojega se diplomanti primarno zapoljavaju
u osnovnim kolama (uitelji) i predkolskim
ustanovama (odgojitelji).
Obrazovanje koje nudi Uiteljski fakultet ne moe
se stei na nekom drugom humanistikom fakultetu u Hrvatskoj - program je specian, jedinstven i usmjeren na izazove odgoja i obrazovanja u
21. stoljeu na europskoj razini. Uiteljski fakultet
u Zagrebu je stoga vodea hrvatska institucija za
obrazovanje uitelja i odgojitelja.
Profesije za koje obrazuje Uiteljski fakultet duboko su humane te kljune za razvijanje drutva i
ljudske zajednice u cjelini. Pruaju osjeaj samopotovanja, korisnosti, spoznaju dubljega smisla,
jer oni koji zavre ovaj fakultet, svakodnevno na
svojim radnim mjestima vide uinak onoga to su
postigli i nauili. Istodobno, uza sve druge, to je
fakultet koji razvija iroke komunikacijske kompetencije prema svim dobnim skupinama, poglavito
prema djeci.
Od 2011. godine i uiteljima i odgojiteljima osigurana je prohodnost studiranja do diplomske ali i

poslijediplomske razine. To znai da se dio mladih
koji zavre trogodinji preddiplomski sveuilini
studij ranoga i predkolskoga odgoja i obrazovanja,
odnosno diplomski sveuilini uiteljski studij,
mogu zapoljavati kao odgojitelji odnosno uitelji,
ili stei obrazovanje potrebno za odravanje nastave iz predmetnih podruja u kolama. Sa zavrenim diplomskim sveuilinim studijem ranoga i
predkolskoga odgoja i obrazovanja ili diplomskim
sveuilinim uiteljskim studijem mogue je
konkurirati za ravnateljsko mjesto u osnovnim
kolama, uenikim domovima, predkolskim i
drugim ustanovama.
Razvijeno drutvo pretpostavlja da rad uitelja i
odgojitelja daleko premauje samo okvire rada u
kolama i u djejim vrtiima. Rije je o planiranju,
voenju i provedbi programa u obiteljskim centrima, programa namijenjenih kreativnom provoenju slobodnoga vremena djece u ranoj, predkolskoj i kolskoj dobi, dnevnoj skrbi za djecu
zaposlenih roditelja u razliitim institucijama koje
mogu izvoditi ove programe (predkole, knjinice,
kole, portske ustanove, zdravstvene ustanove, kulturne i socijalne ustanove i udruge, itd.).
Velike su potrebe i za planiranjem i osnaivanjem
artikuliranih programa namijenjenih djeci rane,
predkolske dobi i kolske dobi u bolnicama, djejim domovima, specijalnim ustanovama za djecu
s posebnim potrebama, programima za djecu
nacionalnih manjina, razliitim vrstama igraonica,
mjesnim zajednicama, obiteljskim savjetovalitima, u izdavakoj djelatnosti, medijima, itd.
meunarodni zdrueni
studij menadment
i savjetovanje za
europsko obrazovanje2
(2 semestra)
1
2
68
engleski ili njemaki

izvodi se na njemakom
i engleskom jeziku u
okviru Centra za
europsko obrazovanje,
Sveuilita u Zagrebu/
Uiteljskog fakulteta i
Sveuilita u Mnsteru/
Instituta za odgojne
znanosti
69
humanistiko podruje
FILOZOFSKI
FAKULTET
a
Ivana Luia 3,
10 000 Zagreb
t 01/ 6120 111
e ffzg@ffzg.hr
w www.ffzg.unizg.hr
Studijski
programi
Studij psihologije
iskljuivo je jednopredmetni studij, a ostali
se jednopredmetni
studiji (arheologija,
lozoja, informacijske i komunikacijske
znanosti, komparativna
knjievnost, kroatistika, pedagogija, povijest,
sociologija i talijanistika) mogu studirati
i kao jednopredmetni
i kao dvopredmetni
studij. Svi su ostali
studiji dvopredmetni te
je mogue studirati bilo
koju njihovu kombinaciju.
Studiji arheologije,
povijesti i psihologije
iskljuivo su jednopredmetni diplomski
studiji, a ostali ve
spomenuti jednopredmetni studiji mogu
se studirati i kao
jednopredmetni i kao
dvopredmetni.
Filozofski fakultet
zadrava pravo izmjene
podataka o studijima
koji se navode u popisima.
70
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
anglistika
(dvopredmetni)
antropologija
(dvopredmetni)
arheologija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
eki jezik i knjievnost
(dvopredmetni)
etnologija i kulturna
antropologija
(dvopredmetni)
fonetika
(dvopredmetni)
francuski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
germanistika
(dvopredmetni)
hungarologija
(dvopredmetni)
informacijske znanosti
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
judaistika
(dvopredmetni)
junoslavenski
jezici i knjievnost
(dvopredmetni)
komparativna
knjievnost
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
kroatistika
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
lingvistika
(dvopredmetni)
pedagogija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
poljski jezik i
knjievnost
(dvopredmetni)
portugalski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
povijest
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
povijest umjetnosti
(dvopredmetni)
psihologija
(jednopredmetni)
rumunjski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
slovaki jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
sociologija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
panjolski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
preddiplomski
sveuilini studij
(8 semestara)
filozofija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
grki jezik i
knjievnost
(dvopredmetni)
indologija
(dvopredmetni)
latinski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
ruski jezik i knjievnost
(dvopredmetni)
ukrajinski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
diplomski sveuilini
anglistika
(jednopredmetni
i dvopredmetni)
Smjerovi
Knjievno-kulturoloki
Lingvistiki
Prevoditeljski
Nastavniki
antropologija
(dvopredmetni)
arheologija
(jednopredmetni)
talijanistika
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Smjerovi:
Prapovijesna
arheologija
Antika arheologija
Srednjovjekovna
arheologija
turkologija
(dvopredmetni)
eki jezik i knjievnost

(dvopredmetni)
nederlandistika*
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Prevoditeljskokulturoloki
vedski jezik i kultura

(dvopredmetni)
Nastavniki
etnologija i kulturna
antropologija
(dvopredmetni)
fonetika
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Fonetiar rehabilitator
Govornitvo
Znanstveno usmjerenje
francuski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Znanstveni
Prevoditeljski
Nastavniki
germanistika
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Kulturoloki
Prevoditeljski
Nastavniki
grki jezik i knjievnost

(dvopredmetni)
hungarologija
(dvopredmetni)
informacijske znanosti
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Smjerovi
Arhivistika
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Bibliotekarstvo
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Informatika
(jednopredmetni i
dvopredmetni
istraivaki i
jednopredmetni i
dvopredmetni
nastavniki)
Informatologija
(dvopredmetni)
Muzeologija i
upravljanje batinom
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
junoslavenski
jezici i knjievnost
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Jezino-knjievni
Knjievno-interkulturni
komparativna
knjievnost
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
kroatistika
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Smjerovi:
Nastavniki
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Jezikoslovni
(dvopredmetni)
Knjievni
(dvopredmetni)
lingvistika
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Opa lingvistika
Poredbena lingvistika
Raunalna lingvistika
Primijenjena lingvistika
Kognitivna lingvistika
nederlandistika*
(dvopredmetni)
pedagogija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
poljski jezik i
knjievnost
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Lingvistiki
Kulturoloki
portugalski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
povijest
(jednopredmetni)
Smjerovi:
Nastavniki
Stara povijest
Srednjovjekovna povijest
Ranonovovjekovna
povijest
Moderna i suvremena
povijest (19. i 20. st.)
povijest umjetnosti
(dvopredmetni i
jednopredmetni)
Smjerovi:
Istraivaki
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Nastavniki
(dvopredmetni)
psihologija
(jednopredmetni)
Smjerovi:
Znanstveni
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Nastavniki
(dvopredmetni)
panjolski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Znanstveni
Nastavniki
vedski jezik i kultura

(dvopredmetni)
diplomski sveuilini
filozofija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
indologija
(dvopredmetni)
latinski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Istraivaki
Nastavniki
ruski jezik i knjievnost

(dvopredmetni)
rumunjski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
Smjerovi:
Lingvistiki
Prevoditeljski
slovaki jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
talijanistika
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Smjerovi:
Prevoditeljskokulturoloki
Nastavniki
Smjerovi:
Jezikoslovno-kulturoloki
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuililni
studiji (10 semestara)
knjievnokulturoloki
povijest-geografija
sociologija
(jednopredmetni i
dvopredmetni)
Nastavniki
turkologija
(dvopredmetni)
ukrajinski jezik
i knjievnost
(dvopredmetni)
* Upis po dvije generacije

studenata svakih 5 godina
71
humanistiko podruje
72
Zato studirati na
Filozofskome fakultetu?
Mogunosti
razvoja karijere
Studiranjem na Filozofskom fakultetu studenti

stjeu temeljna i specijalizirana znanja iz mnogih
disciplina drutvenih i humanistikih znanosti. U
humanistikom podruju stjee se iroko obrazovanje na polju razliitih knjievnosti i kultura, uz
visoke jezine kompetencije iz brojnih jezika engleski, francuski, njemaki, talijanski, panjolski,
portugalski, ruski, eki, poljski, slovaki, rumunjski, ukrajinski, vedski, nizozemski. Ovisno o
vlastitim anitetima studenti neololokih studija
na diplomskoj razini stjeu i specijalizirana znanja
na kojima se najee proliraju kao nastavnici
jezika ili prevoditelji. Na podruju drutvenih
znanosti studenti stjeu temeljna i specijalizirana znanja o drutvenim i kulturnim problemima (antropologija), o materijalnim i duhovnim
tragovima ljudske egzistencije (arheologija), o
lozojskim znanjima kao dijelu humanistikih,
drutvenih i prirodnih znanosti (lozoja). Uz to,
studenti mogu prouavati i posebnosti govora i govorne komunikacije te usvojiti temeljna fonetska
znanja (fonetika), potom imaju mogunost stei
kompetencije vezane za upravljanje informacijama i znanjem u novom tehnolokom okruju
(informacijske znanosti), usvojiti temeljna opelingvistika znanja i metode jezinoga opisa (opa
lingvistika). Studij pedagogije prua mogunost
provedbe razvojnih i akcijskih istraivanja vezanih
za nastavni proces te za izvannastavne aktivnosti,
a studij psihologije prua uvid u temeljne spoznaje
psihologije kao fundamentalne i primijenjene
znanosti. Studij sociologije osposobljava studente
za sustavna istraivanja i koncipiranja rjeenja za
novije fenomene i probleme suvremenoga drutva, studij povijesti prua uvid u kompleksnost
povijesnih procesa, a studij povijesti umjetnosti
posreduje znanja s podruja ouvanja spomenike
batine i openito kulturnog naslijea. Studiji Filozofskoga fakulteta daju potreban okvir za daljnje
samostalno produbljivanje i proirivanje znanja
i kompetencija steenih na studijima u sklopu
procesa cjeloivotnoga obrazovanja.
Studiji Filozofskoga fakulteta osposobljavaju studente za rad u mnogim djelatnostima suvremenoga drutva. Zahvaljujui steenim kompetencijama na podruju posredovanja meu jezicima
i kulturama te osobito imajui u vidu visoke
jezine kompetencije, studenti se mogu zaposliti
u razliitim poslovima u izdavatvu, knjiarstvu,
medijima, dravnoj upravi, javnim i privatnim
ustanovama koje se bave kulturnom politikom i
kulturnim posredovanjem. Studenti koji zavre
nastavnike smjerove pojedinih studija zaposlit
e se kao nastavnici u predkolskom, osnovnom
ili srednjem obrazovanju. Studenti etnologije i
kulturne antropologije te povijesti umjetnosti
posao mogu pronai u muzejima ili zavodima za
zatitu spomenika. Studij informacijskih znanosti
nezaobilazan je za poslove u kulturnim, informacijskim i obrazovnim institucijama (kole,
knjinice, arhivi, muzeji, dokumentacijski centri),
a studij sociologije osposobljava za poslove u tvrtkama koje se bave marketinkim istraivanjima i
istraivanjima trita. Sociolozi posao mogu nai i
u javnim medijima (radio, TV, tisak) te u razliitim
organizacijama kao savjetnici za drutvena pitanja,
eksperti za istraivanje drutvenih fenomena
ili strunjaci za drutveno planiranje ili razvoj.
Studenti psihologije mogu se po zavretku studija
zaposliti kao struni suradnici u predkolskim i
kolskim ustanovama, na polju socijalne skrbi,
zapoljavanja, zdravstva, gospodarstva, policije,
vojske, marketinga, dravne i upravne institucije.
Zavren studij povijesti omoguuje zapoljavanje
u kolama i arhivima te u diplomaciji, centrima
kulture, vojnim uilitima, muzejima, itd.
73
humanistiko podruje
KATOLIKI BOGOSLOVNI
FAKULTET
a
Vlaka 38,
10 000 Zagreb
t 01/48 90 400
e kbf@theo.kbf.hr
w www.kbf.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji:
(8 semestra)
crkvena glazba
Zato studirati na
Katolikom bogoslovnom
fakultetu?
Fakultet je javno visoko ulite, u sastavu Sveuilita u Zagrebu, kanonski priznato od Svete Stolice,
koje organizira i izvodi sveuiline diplomske i poslijediplomske studije, znanstveni i visokostruni
rad u znanstvenim poljima teologije i lozoje,
religiozne pedagogije i katehetike i crkvene glazbe.
Diploma postignuta na Katolikome bogoslovnom
fakultetu omoguuje profesionalni angaman
ne samo unutar Crkve ili na podruju kolskoga
vjeronauka, to je primarno podruje djelovanje
onih koji zavre studij na KBF-u, nego i u drugim
podrujima drutvenoga i javnoga ivota.
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
filozofskoteoloki studij
(zagreb, podruni
studij u rijeci)
religiozna
pedagogija i katehetika
struni studij:
(6 semestara)
teologija
74
Mogunosti
razvoja karijere
Studiranje na KBF-u, gdje se sustavno prouavaju
lozojske, biblijske, povijesne i religijske discipline, sustavna i praktina teologija te odgojne znanosti, omoguuje studentima stjecanje iznimne
irine u obrazovanju. U odnosu na druge fakultete,
upravo to specino obrazovanje irokog spektra,
osim to osposobljava studente da se na najrazliitije naine kvalitetno ukljue u svijet rada,
predstavlja takoer ulaganje u izgradnju vlastite
osobnosti, tj. ulaganje u stjecanje znanja, vjetina,
vrijednosti i stavova koji omoguuju kvalitetniji
pristup ivotu i cjelokupnoj stvarnosti.
Magistru teologije prua se mogunost djelatnosti u raznim stupnjevima praktine i teorijske
primjene, prije svega u znanstvenoistraivakom
radu na podruju teologije te humanistikih i
drutvenih znanosti. Ovisno pak o specino
crkvenom pozivu, studij teologije osposobljava za
ministerijalni i laiki pastoralni rad. Osobite su
mogunosti rada u razliitim oblicima pruanja
duhovne pomoi, rada u misijskim zemljama te
rada koji zadire u ire kulturno djelovanje: prevodilatvo, izdavatvo, rad u sredstvima drutvenoga
priopivanja, crkvena administracija, bibliotekarstvo i arhivistika.
Studenti Religiozne pedagogije i katehetike
osposobljavaju se za rad u podruju vjerskoga
odgoja i obrazovanja te podruju religijske kulture
u crkvenim zajednicama, u koli, u predkolskim
ustanovama i medijima.
Studij Crkvena glazba osposobljava crkvene glazbenike koji mogu predavati glazbu na crkvenim
uilitima i dravnim kolama te ravnati glazbom
u prvostolnim i drugim crkvama.
Struni studij Teologija osposobljava za kvalicirano navijetanje Kristove poruke, a u suradnji s
drugim odsjecima Fakulteta za razliite slube u
crkvenoj zajednici i koli.
75
humanistiko podruje
HRVATSKI STUDIJI
Borongajska 83d,
10 000 Zagreb
t 01/24 57 600,
01/2457 639
e info@hrstud.hr
w www.hrstud.unizg.hr
Zato studirati na
Hrvatskim studijima?
Mogunosti
razvoja karijere
Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu u posljednje tri godine provode istraivanje o studentskim razlozima za upis na prvu godinu svojih
preddiplomskih studija. Rezultati pokazuju da
se studenti najee na Hrvatske studije upisuju
zbog kvalitete studijskih programa i nastavnog
osoblja te nastave organizirane u malim grupama.
Rezultati takoer pokazuju da su Hrvatski studiji
bili prvi ili drugi izbor pri odabiru studija za vie
od 50 % upisanih studenata.
Studenti koji zavre studij na Hrvatskim studijima

poeljni su zaposlenici u tijelima dravne, javne i
lokalne uprave i samouprave, u podruju civilnog
sektora, u medijima i drugdje.
Prvostupnici latinskoga jezika ostvaruju karijeru
u institucijama koje se bave starijom graom te
zahtijevaju strunjake s poznavanjem latinskoga
jezika (znanstveni instituti, knjinice i arhivi,
zavodi za zatitu i konzervaciju kulturne batine,
turistiki uredi, vjerske zajednice, itd.). Diplomanti hrvatskog latiniteta mogu ostvariti karijeru i u
podruju obrazovanja, jer su tijekom studija stekli
znanja iz suvremene didaktike metode te imaju
sposobnost kreativnog osmiljavanja novih naina
prenoenja gradiva, to ih ini kompetentnima
za izvoenje nastave latinskoga jezika, rimske
knjievnosti i hrvatskoga latiniteta u osnovnim i
srednjim kolama.
Prvostupnici kroatologije zapoljavaju se u
podruju odgoja, obrazovanja i kulture, u turizmu
i drugdje gdje mogu upotrijebiti temeljna znanja
o arheolokom naslijeu, dijalektologiji, likovnoj i
glazbenoj kulturi, povijesti kazalita, povijesti hrvatskoga standardnoga jezika i, najvanije, znanje
o hrvatskoj kulturi u suodnosu s europskom kulturom. Diplomanti studija kroatologije raspolau
znanjima i vjetinama za provoenje kroatolokih
projekata koji zahtijevaju primjenu znanja o specinostima hrvatske kulture. Osposobljeni su za
samostalno izvoenje nastave u srednjim kolama
te za samostalni rad u kulturnim ustanovama,
izdavakim kuama, medijima, znanstveno-istraivakim ustanovama i u nizu djelatnosti organiziranih u okviru graanskih udruga.
Prvostupnici lozoje zapoljavaju se na poslovima koji zahtijevaju sposobnost kritikog i kreativnog miljenja i gdje je naglasak na povezanosti
tradicionalnih lozofskih disciplina s drugim humanistikim, drutvenim i prirodnim znanostima.
Diplomanti lozoje osposobljeni su za izvoenje
nastave na srednjokolskoj razini obrazovanja iz
podruja lozoje, logike, etike i srodnih predmeta, za obavljanje niza strunih i znanstvenih
poslova iz podruja lozoje i dodirnih podruja u
Studijski
programi
sociologija,
jednopredmetni i
dvopredmetni
kroatologija,
znanstveni
i nastavni smjer
preddiplomski
sveuilini studiji:
latinski jezik,
dvopredmetni
hrvatski latinitet,
nastavni smjer
filozofija i religijske
znanosti (ffdi*)
povijest, znanstveni
i nastavni smjer
filozofija (ffdi*)
psihologija,
znanstveni smjer
filozofija,
dvopredmetni
komunikologija,
jednopredmetni i
dvopredmetni
kroatologija,
jednopredmetni i
dvopredmetni
povijest,
jednopredmetni i
dvopredmetni
filozofija i latinski
jezik (ffdi*)
diplomski sveuilini
studiji:
sociologija, znanstveni
i nastavni smjer
filozofija (ffdi*)
religijske znanosti
filozofija, znanstveni i (ffdi*), znanstveni i
nastavni smjer
nastavni smjer
psihologija
komunikologija,
znanstveni smjer
76
*Studij izvodi Filozofski

fakultet Drube Isusove
znanstveno-istraivakim ustanovama, u javnim

i dravnim slubama te u udrugama civilnoga
drutva.
Prvostupnici sociologije zapoljavaju se u agencijama za istraivanje trita i ispitivanje javnog
mnijenja, konzultantskim tvrtkama za poslovno
savjetovanje budui da su osposobljeni analizirati
i interpretirati drutvene procese, vrijednosti
i djelovanje te znaju razlikovati i primjenjivati
istraivake postupke u mjeri koja osigurava autonoman profesionalni angaman u institucijama
ekonomskoga, politikoga i kulturnoga karaktera.
Diplomanti studija sociologije, osim to se mogu
zaposliti kao nastavnici sociologije na srednjokolskoj razini obrazovanja, imaju kompetencije
i za provoenje samostalnog istraivanja trita,
samostalno voenje projekata koji za cilj imaju
analizu i interpretaciju drutvenih procesa, vrijednosti i djelovanja, te niza drugih poslova koji trae
specine kompetencije iz podruja sociologije.
Prvostupnici povijesti stekli su kompetencije za
analiziranje povijesnih tekstova iz razdoblja staroga i srednjega vijeka i novovjekovne povijesti, to
im omoguuje razumijevanje osnovnih pojmova
moderne i suvremene povijesti te samostalno komentiranje i vrednovanje dogaaja iz tog
razdoblja. Zapoljavaju se u muzejima, arhivima
i znanstvenoistraivakim institutima posveenima istraivanju povijesne znanosti. Diplomanti studija povijesti po zavretku studija mogu
vrednovati pojedine povijesne dogaaje i historiografske interpretacije, argumentirano zastupati
svoje miljenje o povijesnim procesima, planirati
i organizirati znanstveno istraivaki posao te su
osposobljeni za rad u nacionalnom ali i meuna-
rodnom kontekstu.
Prvostupnici komunikologije stekli su praktina
znanja i vjetine iz agencijskoga, radijskoga, televizijskoga i tiskovnoga novinarstva te iz odnosa s
javnou, to ih ini zapoljivima u tiskovinama,
na radijskim i televizijskim postajama, internetskim portalima, u raznim konzultantskim agencijama i odjelima za odnose s javnou. Diplomanti
studija komunikologije stekli su tijekom studija
potrebna znanja i vjetine za samostalno obavljanje suradnikih i vodeih poslova u novinarstvu,
odnosima s javnou, community managementu te
za znanstveni rad. Zapoljavanje osoba koje su zavrile diplomski studij komunikologije nije nuno
ogranieno na podruje komunikologije.
Prvostupnici psihologije zapoljavaju se u ustanovama koje se bave organizacijom i ljudskim
potencijalima te u kojima se provode psiholoka
testiranja i istraivanja. Njihovo zapoljavanje nije
ogranieno na podruje psihologije jer su stekli
znanja iz podruja statistike, metodologije drutvenih znanosti, psihologije linosti, emocija i motivacije i psihologije rada. Diplomanti psihologije
stekli su tijekom studija potrebna znanja i vjetine
za samostalno obavljanje psiholoke djelatnosti na
nain propisan aktima Hrvatske psiholoke komore te je raspon poslova i ustanova gdje se mogu
zaposliti vrlo irok: u zdravstvenim, odgojno-obrazovnim, znanstveno-istraivakim i penolokim
ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, u vojsci,
policiji, poslovnom i korporativnom sektoru,
privatnoj praksi te u nizu pomagakih djelatnosti
organiziranih u okviru graanskih udruga.
77
umjetniko podruje
AKADEMIJA DRAMSKE
UMJETNOSTI
a
Trg marala Tita 5,

10 000 Zagreb
t 01/ 48 28 507
e studenti@adu.hr
w www.adu.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(6 semestara)
gluma
kazalina reija
i radiofonija
filmska i
televizijska reija
dramaturgija
snimanje
montaa
produkcija
diplomski sveuilini
gluma
kazalina reija i
radiofonija
filmska i
televizijska reija
dramaturgija
snimanje
montaa
produkcija
78
Zato studirati na Akademiji

dramske umjetnosti?
Akademija dramske umjetnosti jedan je od temeljnih izvora hrvatskog stvaralatva i rasadite
brojnih talenata meu studentima i nastavnicima.
Na koji se god od sedam odsjeka upisali (Filmska
i TV reija, Kazalina reija, Gluma, Filmsko i TV
snimanje, Dramaturgija, Produkcija, Montaa),
nai ete svoje radno mjesto po zavrenom studiju.
S obzirom na specinost studija, mogunosti da
se kreativno dokaete dolaze esto i prije samog
zavretka studiranja, i na taj ste nain u poziciji
da ne strahujete od svoje budunosti, a poraznu
statistiku na burzi rada promatrate sa smijekom
na licu. Dovoljno je da pogledate televiziju, kazalinu predstavu ili, u dananje vrijeme, sadraj na
internetu, i shvatit ete kako je potreba za vama
uistinu velika. Bilo da kao redatelj(-ica) reirate
navedeni sadraj, snimate ga, glumite za potrebe
istog, osmiljavate to e biti izreeno, montirate
snimljeni materijal ili pronalazite izvore nanciranja i plasman za sve navedeno, mogunosti su
vaeg kreativnog izriaja doista neizmjerne. Kao
novost na Akademiji spominjemo da se uskoro
osniva i osmi odsjek Suvremeni ples i baletna
pedagogija, to je dokaz da Akademijino vodstvo
stalno iri horizonte na polju i umjetnikog i
teorijskog smjera.
Mogunosti
razvoja karijere
termin lm. Na vama je da prihvatite izazov i

zablistate na lmu, televiziji ili u kazalitu. Osim
navedenog, Akademija dramske umjetnosti Sveuilita u Zagrebu prua i druge mogunosti. Cijeli
niz institucija zahtijeva kadar kolovan na Akademiji pa, prema vlastitom anitetu, moete svoje
usmjerenje potraiti unutar birokratskih struktura
(instituti, ministarstva, diplomatske misije...).
Ponajbolji kazalini i lmski umjetnici imali su
svoje kreativne poetke ili stalni domicil upravo na
Akademiji. Stvarali su po kazalitima u Londonu,
New Yorku, Pragu, Ljubljani, Beogradu, Zrichu,
Berlinu i Hamburgu, od Metropolitena do Pekinga,
od West Enda do Pariza. Srednja i mlaa generacija
redatelja i glumaca, bivih studenata ili dananjih
nastavnika Akademije, danas dominira hrvatskom
kazalinom, lmskom i televizijskom scenom,
a neki od njih stvaraju na svjetskim scenama
slijedei uspjean trag svojih velikih prethodnika.
Studenti i nastavnici Akademije pozivani su i dobivaju nagrade na svjetskim lmskim festivalima u
Berlinu, Moskvi, Los Angelesu, Cannesu, Veneciji,
Parizu, Rimu, Karlovim Varyma, Varavi, Oberhausenu, Mnchenu, Tel Avivu, Kairu i na brojnim
drugim lmskim manifestacijama. Istaknut emo i
tri Oscara Amerike lmske akademije. Prvi je dobio Duan Vukoti, dugogodinji nastavnik ADU,
za najbolji animirani lm, a dva je dobio Branko
Lustig, bivi student Akademije, za najbolje lmove. Svi oni zapisali su ime u povijest umjetnikog
stvaralatva na vama je da nastavite njihov rad
i nadmaite svog uitelja. Tko zna, moda ba na
vas eka neka nova zvijezda na holivudskoj Stazi
slavnih!
Na Akademiji dramske umjetnosti dobit ete

know how na svim poljima umjetnikog stvaralatva od relevantnih strunjaka s velikim teorijskopraktinim iskustvom. Kao to je novoizabrani
dekan prof. dr. sc. Borna Baleti rekao na inauguraciji nove studentske klase, mi smo ovdje da vam
prenesemo iskustva iz naih bitaka, na vama je
da vodite svoje i jednog dana, da nastavimo biti
metaforini, dobijete ne jedan ve mnoge ratove
i tako obiljeite novu epohu umjetnikog stvaralatva. Ono to mi stvaramo jest ivot bez dosadnih dijelova, kako esto na Akademiji opisujemo
79
umjetniko podruje
AKADEMIJA LIKOVNIH
UMJETNOSTI
a
Ilica 85,
10 000 Zagreb
t 01/3777 300
e alu@alu.hr
w www.alu.unizg.hr
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji:
(6 semestara)
animirani film
i novi mediji
likovna kultura
preddiplomski
sveuilini studiji:
(8 semestara)
grafika
kiparstvo
slikarstvo
integrirani
preddiplomski i
diplomski sveuilini
80
Zato studirati na Akademiji

likovnih umjetnosti?
Studenti na Akademiji likovnih umjetnosti Sveuilita u Zagrebu imaju prilike tijekom petogodinjega kolovanja proi temeljitu obuku i stei
solidno znanje iz slikarstva, kiparstva, grake,
animacije i novih medija, restauracije i konzervacije umjetnina, te iz teorijskih kolegija vezanih
za povijest, teoriju, lozoju i kritiku umjetnosti,
kao i iz sociologije umjetnosti i kulture, estetike, kulturalne antropologije, arhitekture, teorije
boje, prostora, perspektive, itd. Prema vlastitim
anitetima studenti izabiru odsjek na kojemu
e studirati, a kao izbornu nastavu mogu proi i
obuku iz drugih umjetnikih disciplina i izabrati
neki ponueni izborni kolegij sa srodnih visokokolskih ustanova.
restauriranje i
konzerviranje umjetnina
Slikarstvo
Kiparstvo
diplomski sveuilini
slikarstvo
kiparstvo
grafika
diplomski sveuilini
likovna kultura
Nastavniki smjer
animirani film
i novi mediji
Studenti slikarstva, kiparstva i grake tijekom

prvih dviju godina prolaze temeljne tehnike
specine za njihov medij, a na treoj godini ulaze
u pojedinane klase, gdje razvijaju svoju imaginaciju svladavanjem tehniko - zanatskih vjetina te
slobodno kreiraju svoj umjetniki svijet.
Na nastavnikom (pedagokom) odsjeku koluju
se budui profesori likovne kulture. Oni tijekom
studija prolaze program svih umjetnikih disciplina.
Odsjek za restauraciju i konzervaciju umjetnina
koluje strunjake za restauraciju svih vrsta slika
(od fresaka, minijatura u iluminiranim rukopisima do tafelajnog slikarstva na platnu) i skulptura
(od polikromiranog drva, kamena do metala, itd.).
Studenti animacije i novih medija tijekom studija
prolaze od povijesti klasinog animiranog lma do
eksperimentalnog, kroz suvremene umjetnike
prakse do osnova snimanja, montae i zvuka, digitalne fotograje te na treoj godini izabiru modul
animacija ili modul novi mediji.
Mogunosti
razvoja karijere
Studenti koji zavre petogodinji studij na Akademiji likovnih umjetnosti osposobljeni su u
mnogobrojnim tehnikama i zanatskim vjetinama
koje im omoguuju raznovrsne aspekte i izbore umjetnikoga izraavanja. Mogu izabrati put
slobodnih umjetnika, nastavnika likovne kulture
u osnovnim i srednjim kolama, ili pak restaurirati umjetnika djela slikarstva i kiparstva svih
razdoblja povijesti umjetnosti. Studij na Akademiji likovnih umjetnosti priznat je i u inozemstvu, a
tijekom studiranja studentima se nude razmjene s
istorodnim ustanovama u drugim europskim i dravama SAD-a. Najvanije je da se tijekom studiranja formiraju umjetnike i ljudske osobnosti koje
mogu uivati u povlastici zauzimanja podruja
apsolutne individualne slobode, uz hvalevrijednu
spoznaju da posjeduju mogunost pozicioniranja
na kulturnoj pozornici u drutvu.
Animirani lm
Novi mediji
81
umjetniko podruje
MUZIKA
AKADEMIJA
odsjek za pjevanje
a
Gundulieva 6,
10 000 Zagreb
t 01/ 48 10 823
uprava
a Berislavieva 16
t 01/ 48 10 200
e muza@muza.hr
w www.muza.unizg.hr
Pjevanje
odsjek za klavir,
orgulje i embalo
Klavir
embalo
Orgulje
odsjek za gudake
instrumente i gitaru
Studijski
programi
preddiplomski
sveuilini studiji
(8 semestara)
odsjek za kompoziciju
i glazbenu teoriju
Kompozicija
Elektronika
kompozicija
Primijenjena
kompozicija
Teorija glazbe
odsjek za muzikologiju
Muzikologija
Muzikologija
(dvopredmetni
nastavniki studij 6 semestara)
odsjek za dirigiranje,
harfu i udaraljke
Dirigiranje
Zborsko dirigiranje
Harfa
Udaraljke
82
Violina
Viola
Violonelo
Kontrabas
Gitara
odsjek za
duhake instrumente
Flauta
Oboa
Klarinet
Fagot
Saksofon
Rog
Truba
Trombon
Tuba
odsjek za glazbenu
pedagogiju
Glazbena pedagogija
Glazbena pedagogija (dvopredmetni

nastavniki studij - 6
semestara)
diplomski sveuilini
odsjek za kompoziciju
i glazbenu teoriju
Kompozicija
Elektronika
kompozicija
Primijenjena
kompozicija
Teorija glazbe
odsjek za muzikologiju
Muzikologija
Historijska
muzikologija
Sistematska
muzikologija
Etnomuzikologija
Muzikologija
(dvopredmetni
odsjek za dirigiranje,
harfu i udaraljke
Dirigiranje
Zborsko dirigiranje
Harfa
Harfa
smjer izvoaki
Harfa smjer
pedagoko-izvoaki
Udaraljke
Udaraljke smjer izvoaki
Udaraljke smjer
pedagoko-izvoaki
odsjek za pjevanje
Pjevanje
Pjevanje
smjer izvoaki
Pjevanje smjer
pedagoko-izvoaki
odsjek za klavir,
orgulje i embalo
Klavir
Klavir smjer izvoaki
Klavir smjer
pedagoko-izvoaki
embalo
Orgulje
Orgulje smjer izvoaki
Orgulje smjer
pedagoko-izvoaki
Orgulje smjer
crkvena glazba
odsjek za gudake
instrumente i gitaru
Violina
Violina - smjer izvoaki
Violina - smjer
pedagoko-izvoaki
Viola
Viola - smjer izvoaki
Viola - smjer
pedagoko-izvoaki
Violonelo
Violonelo - smjer
izvoaki
Violonelo - smjer
pedagoko-izvoaki
Kontrabas
Kontrabas - smjer
izvoaki
Kontrabas - smjer
pedagoko-izvoaki
Gitara
Gitara - smjer izvoaki
Gitara - smjer
pedagoko-izvoaki
odsjek za duhake
instrumente
Flauta
Flauta - smjer izvoaki
Flauta - smjer
pedagoko-izvoaki
Oboa
Oboa - smjer izvoaki
Oboa - smjer
pedagoko-izvoaki
Klarinet
Klarinet - smjer
izvoaki
Klarinet - smjer
pedagoko-izvoaki
Fagot
Fagot - smjer izvoaki
Fagot - smjer
pedagoko-izvoaki
Saksofon
Saksofon - smjer
izvoaki
Saksofon - smjer
pedagoko-izvoaki
Rog
Rog - smjer izvoaki
Rog - smjer
pedagoko-izvoaki
Truba
Truba - smjer izvoaki
Truba - smjer
pedagoko-izvoaki
Trombon
Trombon - smjer
izvoaki
Trombon - smjer
pedagoko-izvoaki
Tuba
Tuba - smjer izvoaki
Tuba - smjer
pedagoko-izvoaki
odsjek za glazbenu
pedagogiju
Glazbena pedagogija
Glazbena pedagogija
(dvopredmetni
Crkvena glazba
Zato studirati na
Muzikoj akademiji
Mogunosti
razvoja karijere
Studiji na Muzikoj akademiji se izvode u dva

stupnja, kao preddiplomski (za bakalaureat) u trajanju od etiri godine i diplomski (za magisterij) u
trajanju od jedne godine. To su studijski programi
kompozicije, teorije glazbe, dirigiranja, pjevanja,
instrumenata, muzikologije i glazbene pedagogije.
Dvopredmetni studiji muzikologije i glazbene
pedagogije izvode se u suradnji s Filozofskim
fakultetom Sveuilita u Zagrebu i Hrvatskim studijima (studij muzikologije), na kojemu studenti
Akademije upisuju drugi studijski predmet. Prvi
stupanj traje tri a drugi dvije godine, nakon ega se
stjee odgovarajua (dvopredmetna) nastavnika
kvalikacija. Akademija izvodi nastavu i u Podrunomu odsjeku Rijeka, gdje se moe studirati
klavir, pjevanje i gitara.
Na Muzikoj akademiji polaznici se obrazuju za

iroki spektar zvanja i zanimanja u kulturi, umjetnosti i obrazovanju. Polaznici koji tijekom pet
godina studija zavre i modul pedagokih predmeta, osposobljeni su, u skladu sa svojom strukom, i
za rad u glazbenom i opem obrazovanju.
83
Trg marala Tita 14

10 000 Zagreb
t 01/456 4111
e unizginfo@unizg.hr
w www.engineering.unizg.hr
Studijski
program
preddiplomski
sveuilini studij
(6 semestara)
inenjerstvo na
engleskom jeziku /
undergraduate
study programme
in engineering
zajedniki studij
sveuilini studij
INENJERSTVO NA
ENGLESKOM JEZIKU
PROTESTANTSKA
TEOLOGIJA
Zato studirati inenjerstvo

na engleskom jeziku?
Preddiplomski sveuilini studij Inenjerstvo
na engleskom jeziku prilagoen je Europskom
sustavu visokog obrazovanja. Tehniki fakulteti
Sveuilita u Zagrebu: Fakultet elektrotehnike i
raunarstva, Fakultet kemijskog inenjerstva i
tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Graevinski fakultet i Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, kreirali su novi interdisciplinarni preddiplomski studij inenjerstva, koji
se izvodi na engleskom jeziku, a iji je nostitelj
Sveuilite u Zagrebu. Studij je namijenjen studentima koji ele postii iroko temeljno inenjersko
obrazovanje bez ranog usmjeravanja k jednoj od
klasinih inenjerskih disciplina. Studij irokom
paletom izbornih kolegija omoguuje interdisciplinarnost koja je preduvjet za budua, nova zanimanja koja nastaju razvojem znanosti i tehnologije.
Studijski program utemeljen je na CDIO (Concei-
ve-Design-Implement-Operate) konceptu interdisciplinarnog tehnikog visokog obrazovanja uz

integraciju poslovnih i drutvenih vjetina. Osnova je CDIO pristupa projektno orijentirano uenje
koje omoguuje studentima stjecanje i razvijanje
onih znanja i vjetina koje ih ine kompetentnima
za rad na multidisciplinarnim projektima znaajnima za tvrtke, drutvo i okoli.
Mogunosti
razvoja karijere
Nakon zavretka preddiplomskog studija stjee se
akademski naziv Sveuilini prvostupnik tehnike Bachelor of Engineering sa steenih 180 ECTS
bodova. Profesionalna karijera studenata moe
se usmjeriti prema upravljanju sloenim tehnikim sustavima i multidisciplinarnim timovima
ili nastavku studija na diplomskim programima
tehnikih fakulteta.
Radieva 34,
10 000 Zagreb
t 01/48 28 915
e teoloski-fakultet@tfmvi.hr
w www.tfmvi.hr
Studijski
program
preddiplomski
sveuilini studij:
(6 semestara)
protestantska
teologija
diplomski sveuilini
studij: (4 semestra)
Zato studirati
Protestantsku teologiju?
Mogunosti
razvoja karijere
Na ovom studiju, koji se izvodi na Teolokom

fakultetu Matija Vlai Ilirik, studentima se
pruaju mogunosti sveobuhvatnog prouavanja
teologije kao akademske discipline, pri emu se
jednaka pozornost pridaje svim vanijim teolokim tradicijama i crkvenim konfesijama. Osim
toga, nastavniki kadar ine uvaeni hrvatski
strunjaci iz razliitih crkvenih i religijskih zajednica, potpomognuti gostujuim predavaima
iz inozemstva, to stvara specino ekumensko
ozraje. Takvoj radnoj i ivotnoj atmosferi pridonose i studenti s vrlo razliitim svjetonazorima,
to jo vie dolazi do izraaja u malim studijskim
grupama koje potiu interaktivnost, kritiku otvorenost, neposrednu komunikaciju s nastavnicima i
studentski angaman.
Obrazovnim procesom na preddiplomskom studiju stjeu se kvalikacije za obavljanje odreenih

strunih poslova u crkvama i crkvenim organizacijama, u podruju religijske kulture, te openito
u zvanjima gdje su potrebna ekumenska znanja i
vrijednosti.
Edukacijom na diplomskom studiju studente se
osposobljava za zvanje upnika/pastora, kao i za
zvanja u irem drutvenom kontekstu, primjerice u izdavatvu, obrazovanju, socijalnom radu,
sredstvima drutvenog priopavanja, dravnim
i javnim ustanovama, te za ostala zvanja gdje se
posebno vrednuje ekumenski senzibilitet i meureligijska osjetljivost.
Studij Protestantska teologija prvi je i jedini studij
protestantske teologije na sveuilinoj razini u
Republici Hrvatskoj, kao i u jugoistonoj Europi, a
usporediv je prije svega sa studijima protestantske
teologije na podruju Europske unije. Stoga se dovretkom diplomskoga studija studentima prua i
mogunost nastavka studija na poslijediplomskoj
razini u zemlji i inozemstvu, te dodatni oblici
akademskog usavravanja.
protestantska
teologija
84
85
IZVANNASTAVNE
AKTIVNOSTI
86
Kako bi studenti u potpunosti mogli iskoristiti sve

mogunosti koje im se nude tijekom studija, osim
svladavanja redovitih akademskih obveza, prua
im se i mogunost ukljuivanja u izvannastavne
aktivnosti, ime ujedno mogu prikupiti dodatne
ECTS bodove.
ECTS bodovi za
izvannastavne aktivnosti
Na Sveuilitu u Zagrebu provode se razne
izvannastavne aktivnosti koje studentima kao
neformalan oblik uenja omoguuju stjecanje
novih znanja i kompetencija koje nisu obuhvaene

redovitim studijskim programom. To su aktivnosti poput studentske prakse (koja nije regulirana
nastavnim planom i programom), studentskih
natjecanja, aktivnog sudjelovanja na znanstvenim ili strunim konferencijama, radionicama,
seminarima i sl. Osim novih znanja i kompetencija, studenti svojim aktivnim sudjelovanjem u tim
aktivnostima stjeu i dodatne ECTS bodove. ECTS
bodovi mogu se dodijeliti izvannastavnoj aktivnosti studenata kojoj prethodno nisu dodijeljeni
bodovi u sklopu studijskih programa Sveuilita
i drugih domaih ili meunarodnih institucija,
i koje u tom sluaju utvruje Radna skupina u
okviru Sveuilita.
87
PODRKA
STUDENTIMA
Lokacija 1:
Trg marala Tita 14,
10 000 Zagreb
Lokacija 2:
a Savska 25,
10 000 Zagreb
(Studentski
centar)
dolazak na ovu
lokaciju potrebno je
prethodno najaviti
t 01/4564 210
Savjetovanje studenata
e ddrusany@unizg.hr
Ured za studente s
invaliditetom
e uredssi@unizg.hr
w www.unizg.hr/uredssi
Podrka studentima na
Sveuilitu u Zagrebu
Studiranje je iskustvo koje osobu usmjerava i

usavrava u podruju koje ju zanima i u kojem
dalje planira raditi, i potie ju na puni razvoj svojih
potencijala. Uz svladavanje akademskih obveza,
studiranje prua mogunost za usavravanjem
komunikacijskih, prezentacijskih, organizacijskih i opih ivotnih vjetina koje osobi pomau
izgraditi ivot i karijeru s kojom e biti zadovoljna
i ispunjena.
Sveuilite u Zagrebu aktivno radi na izgradnji
sustava podrke studentima, koji je usmjeren na
pruanje ne samo potpore u razvoju akademskih
vjetina, vjetina razvoja i upravljanja karijerom nego i psiholokog savjetovanja za uspjeno
prevladavanje moguih izazova na koje studenti
mogu naii tijekom studiranja. Izjednaavanje
uvjeta studiranja i pruanje potpore studentima
s invaliditetom takoer je jedno od prioritetnih
podruja koje se osigurava razvojem ovog sustava.
Studentima se prua mogunost ukljuivanja u
radionice/treninge usmjerene na razvoj strategija
uenja i organizacije vremena, vjetina upravljanja
karijerom i snalaenja na tritu rada. Kako bi aktivnosti bile dostupne to veem broju zainteresiranih studenata, razvijaju se u razliitim oblicima
(radionice, on-line teajevi, internetski portal s
dostupnim informacijama).
S obzirom na velik broj studenata koji studiraju
na Sveuilitu u Zagrebu, vaan dio osiguravanja
sustava podrke ukljuuje i suradnju s udrugama,
organizacijama i ustanovama u lokalnoj zajednici
koje pruaju podrku mladim osobama u spomenutim podrujima.
Podrka studentima
na sastavnicama Sveuilita
Na razini pojedinih fakulteta/akademija oblici
podrke studentima pruaju se na razliite naine.
Tako odreeni fakulteti imaju svoja savjetovalita
za studente ili osiguravaju podrku izvan sastavnice, na drugima se prua podrka kroz studentske
88
slube ili pak kroz izborne kolegije, mentorstva

(nastavnog osoblja, a gdjekad i studenata viih
godina).
Na svakoj sastavnici postoji koordinator(-ica) za
podrku studentima nastavno ili administrativno osoblje na sastavnici koje moe studenta uputiti na raspoloive mogunosti u ovom podruju.
Ured za studente
s invaliditetom
Ured za studente s invaliditetom Sveuilita u
Zagrebu referentni je centar koji kandidatima
i studentima s invaliditetom prua informacije
u prostorima Ureda i drugim prostorima Sveuilita, telefonom, e-potom te putem internetske
stranice i tiskanog materijala. Razliitim aktivnostima i oblicima nastoji djelovati na izjednaavanje
mogunosti za studente s invaliditetom u visokom
obrazovanju te na poboljavanje kvalitete njihova
studiranja.
Ured je namijenjen svim studentima koji zbog
bolesti ili oteenja imaju tekoe u realizaciji
svakodnevnih akademskih aktivnosti (studentima
s oteenjima vida i sluha, motorikim poremeajima, kroninim bolestima, psihikim poremeajima i bolestima, specinim tekoama s uenjem
kao primjerice s disleksijom, disgrajom i ADHDom te ostalim zdravstvenim stanjima i tekoama
koje mogu utjecati na tijek studiranja).
vanu ulogu u radu ureda imaju:

Koordinatori za studente s invaliditetom
nastavnici imenovani na svakoj od sastavnica
(fakultetu/akademiji) Sveuilita: kontakt-osobe
kojima se studenti mogu obratiti radi ostvarivanja
svojih prava vezanih uz prilagodbu nastave i ispita
te ostalih pitanja vezanih uz studente s invaliditetom.
Koordinacija za studente s invaliditetom
studentski predstavnici imenovani na svakoj sastavnici Sveuilita sa zadaom iznoenja potreba,
predlaganja aktivnosti i vrednovanja uinjenoga.
89
Podrka stranim studentima

Podrku stranim
studentima prua
Ured za meunarodnu
suradnju:
t 01/46 98 105
e incoming@unizg.hr
w international.unizg.hr/
international_students
90
Sveuilite iz godine u godinu prima sve vei broj

dolazeih stranih studenata u svoju akademsku
zajednicu te ulae mnogo truda i poduzima niz
mjera kako bi bitno olakalo mobilnost studenata
te omoguilo dolazak nadarenih studenata na
Sveuilite. Slubeni jezik na studijima Sveuilita
u Zagrebu jest hrvatski, ali sve vie programa nudi
predavanja i seminare na engleskom jeziku kako
bi bili atraktivniji stranim studentima.
91
POTICANJE
IZVRSNOSTI
Sveuilite u Zagrebu prua studentima mogunost usvajanja irokog raspona znanja i vjetina
koje ih osposobljavaju i pripremaju za daljnje zapoljavanje i uspjenu karijeru. Kako bi se studentima osigurala mogunost uspjenog studiranja na
Sveuilitu u Zagrebu, puno se panje posveuje
osiguravanju kvalitete svih studijskih programa i
pruanju podrke studentima u studiranju i svladavanju akademskih obveza.
U svrhu poticanja izvrsnosti studenata, Sveuilite
u Zagrebu takoer dodjeljuje stipendije, novane
potpore i priznanja iznimno uspjenim studentima.
dina studija s donjom granicom prosjeka ocjena od

4,5. Osim prosjeka, vrednuju se i druge aktivnosti
koje su dokaz kvalitete i uspjenosti. Pri dodjeli
stipendija vodi se rauna o zastupljenosti svih
znanstveno-nastavnih i umjetnikih podruja te o
socijalnom statusu kandidata.
Broj i iznos stipendija ovisi o prihodu Fonda, a
prethodnih se godina dodjeljivalo 100 stipendija.
Stipendija Sveuilita
u Zagrebu
Rektorova nagrada
Ova se tradicionalna stipendija Sveuilita u Zagrebu dodjeljuje ve desetljeima i namijenjena je

redovitim studentima preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, diplomskih
i strunih studija. Stipendija se dodjeljuje u 3
kategorije:
a. za izvrsnost
b. studenti slabijeg socijalnoimovinskog stanja
c. studenti s invaliditetom
Opi kriterij pri vrednovanju pristiglih molbi su

uspjenost (prosjek ocjena svih poloenih ispita,
godina studija, duljina studiranja, ukupno steeni
ECTS bodovi) i dodatna postignua.
U akademskoj godini 2011./2012. dodijeljeno je 175
stipendija.
Novana potpora iz Fonda

za stipendiranje darovitih
studenata
Novana potpora iz Fonda namijenjena je redovitim studentima preddiplomskih, integriranih
preddiplomskih i diplomskih, diplomskih i
strunih studija koji su se na prvu godinu studija
upisali od akademske godine 2007./2008. nadalje.
Pri vrednovanju prednost imaju studenti viih go-
92
Natjeaji za stipendiranje objavljuju se na poetku

akademske godine; dodatne informacije dostupne su
na mrenim stranicama Sveuilita u Zagrebu.
Sveuilite u Zagrebu znanstveni i umjetniki rad

studenata smatra integralnim dijelom njihova obrazovanja. Izravno ukljuivanje studenata u takav
rad ini bitan dio studijskog programa, ime se
kod studenata potiu razvoj kritikog rasuivanja
i kreativnosti, navike samostalnog obrazovanja te
stjecanje dodatnog znanja i istraivakih vjetina.
Izvedbom projekata i pisanjem rada student upoznaje znanstveni ili umjetniki pristup i metode
kao aktivni sudionik te pritom ui razmiljati i
zakljuivati kritiki i na znanstveni nain tijekom
cijele profesionalne karijere. Stoga Sveuilite potie studente da se ukljue u znanstveni i umjetniki rad u akademskoj zajednici te ustanovljuje i
dodjeljuje radi poticanja i promicanja tih ciljeva,
Rektorovu nagradu kojom se nagrauju najbolji
studentski znanstveni radovi odnosno umjetnika
ostvarenja.
Vie informacija o dodjeli Rektorove nagrade dostupno je na internetskim stranicama Sveuilita
u Zagrebu.
Priznanja
U povodu dana Sveuilita u Zagrebu koji se obiljeava 3. studenoga svake godine, Rektor studentima dodjeljuje priznanja za iznimna ostvarenja
meunarodnog znaaja u njihovu podruju te za
iznimne sportske uspjehe.
93
rije studentice
Uspjenost studiranja
u dananje vrijeme
ne podrazumijeva
samo uspjeno uenje,
svladavanje gradiva i
stjecanje dobrih ocjena.
Ono se oituje kroz
povezivanje steenog
znanja i vjetina sa irim
kontekstom i drugim
izvorima znanja koji
su nam ponueni na
Sveuilitu i njegovim
sastavnicama. Stoga je
vano da studenti proiruju
svoja znanja i vjetine
vezane uz struku, ali i da
se kao akademski graani
aktiviraju u studentskim
organizacijama i udrugama
koje djeluju na Sveuilitu.
Osim toga, kao jedan od
pokazatelja uspjenosti
studenta je rad u
znanstveno-istraivakom
podruju, gdje se posebno
vrednuje dobitak Rektorove
94
nagrade te angaman na
znanstveno-istraivakim
projektima koje provodi
fakultet ili Sveuilite.
Uz to, uspjeni studenti
mogu se angairati na
svojim fakultetima kao
demonstratori na kolegijima
koje su uspjeno poloili, a
za koje su pokazali poseban
interes u pogledu daljnjeg
obrazovanja. Osim danih
mogunosti na fakultetu,
Sveuilite u Zagrebu svojim
studentima nudi velik
broj edukacija i teajeva
na kojima se mogu stei
razliita nova znanja i
vjetine, od onih raunalnih
do znanja stranih jezika, koji
su esto i besplatni ili barem
povoljniji za studente,
a preduvjet su za uspjenost
na studiju i konkurentnost na
tritu rada.
Petra Flekovi,
diplomski studij Socijalnog rada,
Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu
95
AKTIVIZAM I
SLOBODNO
VRIJEME
STUDENATA
96
Savska cesta 25,

10 000 Zagreb
t 01/4593 665
e studentski.zbor@gmail.com
w www.szzg.hr
Studentski zbor
Sveuilita u Zagrebu
Studentski zbor Sveuilita u Zagrebu (SZZG)
utemeljen je potkraj 1996. godine, kada su provedeni i prvi studentski izbori. SZZG krovno je
studentsko predstavniko tijelo, iji su lanovi
upisani na preddiplomske, diplomske i poslijediplomskog studije Sveuilita u Zagrebu i koje su
studenti izabrali na studentskim izborima to ih
svake druge akademske godine raspisuje rektor.
U izborima imaju pravo sudjelovati svi studenti u
skladu sa zakonom, statutima Sveuilita i SZZGa. Najvee tijelo SZZG-a je Skuptina koja ima 50
lanova: 33 predstavnika studentskih zborova sastavnica i 17 izabranih s lista na izborima za SZZG.
Skuptina se sastaje u pravilu jednom na mjesec,
kada raspravlja o aktualnim studentskim pitanjima o kojima po potrebi donosi odluke, prijedloge
i zakljuke.
Temeljni akt SZZG-a je Statut, koji donosi Senat
Sveuilita na prijedlog SZZG-a.
SZZG ima svog predsjednika, njegova zamjenika,
Predsjednitvo i Skuptinu, a po potrebi i razne
odbore. Od akademske godine 2012./2013. dunost
predsjednice SSZG-a obnaa Petra Radeti, studentica Agronomskog fakulteta, koja je ujedno i
pomonica rektora Sveuilita u Zagrebu te tajnica
za meunarodnu suradnju Hrvatskog studentskog
zbora.
uloga szzg-a:
SZZG se bavi svim sadrajima vezanima uz studentski smjetaj, prehranu, kulturu, sport , i svim
problemima s kojima se studenti susreu tijekom
svog obrazovanja.
SZZG zastupa i predstavlja studente promiui i
titei njihove interese u sustavu visokog obrazovanja tj. u vijeima i tijelima Sveuilita (Senat,
povjerenstva, komisije), sveuilinim ustanovama poput Studentskog centra i Srca. U sklopu
Hrvatskog studentskog zbora (HSZ), iji je lan,
posredno titi i interese svih hrvatskih studenata
na dravnoj i meunarodnoj razini, a osobito valja
istaknuti European Student Union (ESU) i MedNet
(Mediterranean Network).
U svrhu zatite studentskih prava, SZZG imenuje
i studentskog pravobranitelja Sveuilita u Zagrebu,
koji ima pravo raspravljati o pritubama studenata
s mjerodavnim tijelima te savjetovati studente
o nainu ostvarivanja njihovih prava. Studentski pravobranitelj Sveuilita u svom radu usko
surauje sa svim studentskim pravobraniteljima
pojedinih fakulteta i akademija Sveuilita.
SZZG svake godine na temelju zakonske obveze
raspisuje i provodi javni natjeaj za nanciranje
studentskih programa koje provode studentske
organizacije ili pojedini studenti Sveuilita u Zagrebu. Odluku o raspodjeli sredstava donosi Senat
Sveuilita u Zagrebu svake godine na prijedlog
SZZG-a, a sve informacije o natjeaju objavljuju se
na mrenim stranicama www.szzg.hr.
97
izvor: hvs
Studentske organizacije
na Sveuilitu u Zagrebu
Na Sveuilitu u Zagrebu djeluje velik broj studentskih organizacija koje su mjesta okupljanja
studenata slinih interesa. Provodei razliite projekte, te organizacije potiu studente na aktivnost
i ukljuenost u sve aspekte studentskog ivota, a
djeluju na razliitim poljima studentske aktivnosti
(zaviajni klubovi, studentska drutva, ogranci
meunarodnih studentskih udruga, umjetnike i
strukovne udruge).
Na svim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu djeluje nekoliko studentskih organizacija, te je studentima svih podruja omogueno da se ukljue u
njihov rad, ime stjeu prva radna i organizacijska
iskustva, nova poznanstva, ali i nova znanja iz
podruja kojim se organizacija bavi, te na kreativan i poticajan nain koriste sve to im studentski
ivot prua.
Pojedine studentske organizacije djeluju povremeno, dok su neke vrlo aktivne i iskusne u svom
dugogodinjem djelovanju poput:
hrvatska studentska asocijacija (hsa)

Hrvatska studentska asocijacija (HSA) studentska
je udruga osnovana na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Glavni su ciljevi HSA-e zatita
prava i interesa studenata, meusobno umreavanje studenata i lanova udruge te umreavanje s
drugim udrugama i organizacijama u RH i svijetu,
omoguavanje stjecanja dodatnih znanja i vjetina
prilikom studija, razvijanje etinosti, samosvijesti i
emocionalne inteligencije kod studenata.
Glavni projekti HSA-e su sljedei: Studentski poslovni list Manager, Meunarodni tjedan (International week), Brucoijada, Dani SAD-a, Dani EU-a,
Studentski nogometni turnir, Kulturnjaa, Darivanje krvi, Santa sending S.O.S. Tijekom akademske
godine udruga organizira brojne manje edukativne
radionice i predavanja te humanitarne akcije.
a
e
t
URED ZA SPORT
Sveuilite u Zagrebu
Savska 25,
10 000 Zagreb
uredzasport@unizg.hr
01/4593566
Sport na Sveuilitu
u Zagrebu
Sveuilite u Zagrebu potie studentski sport,
od natjecateljskog do rekreativnog, kao sastavni
dio akademskog ivota kojim se podie kvaliteta
studiranja i ivljenja. Osim na postizanje akademske izvrsnosti, Sveuilite svoje studente potie
i na aktivno bavljenje sportom, i to preko Ureda
za sport, koji je osnovan po uzoru na sline urede
europskih sveuilita. Osim poticanja studenata
na aktivno bavljenje sportom i na ukljuivanje u
sveuilina sportska natjecanja, uloga Ureda oituje se i u irenju pozitivne svijesti i edukacije o vanosti redovitog tjelesnog vjebanja, psihozikog
razvoja mladih ljudi te o razvijanju natjecateljskog
duha, ouvanja zdravlja i borbe protiv ovisnosti.
Studentsko sportsko prvenstvo Sveuilita u
Zagrebu, natjecanje u 25 sportova, svake godine
zajedniki organiziraju Ured za sport Sveuilita
u Zagrebu, Zagrebaki sveuilini portski savez i
Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture
Sveuilita u Zagrebu.
best zagreb
BEST Zagreb studentska je udruga koja studentima Sveuilita u Zagrebu prua mogunost dodatnog strunog obrazovanja, kontakta s buduim
poslodavcima, rada u meunarodnim timovima,
usavravanja organizacijskih vjetina, upoznavanja europskih kultura te njihovo razumijevanje
i razvijanje tolerancije. BEST Zagreb podrunica
je studentske udruge Board of European Students
of Technology (BEST) koja djeluje u 30 europskih
zemalja, a ima vie od 90 lokalnih podrunica.
Danas je BEST Zagreb prisutan na gotovo svim
tehnikim i tehnolokim fakultetima Sveuilita u
Zagrebu te je u Europi stekao status jedne od najjaih i najaktivnijih lokalnih BEST grupa. Udruga
trenutno ima oko 50 aktivnih lanova (studenata)
i vie od 160 alumnija bivih studenata i bestovaca, danas uspjenih inenjera. Stalan kontakt s
alumnijima omoguuje nam prijenos znanja koje
nadograujemo i uspjeno koristimo.
98
rije studenta
Osim sportskog uspjeha,

u ivotu sam elio imati i
mogunost vie, stoga sam
se upisao na struni studij
za izobrazbu trenera na
Kineziolokom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu.
Uz suvremenu opremu
i infrastrukturu koja
omoguava kvalitetno
uenje, profesori pruaju
veliku podrku, motivaciju
i razumijevanje. to se
tie predmeta, svakako
bih izdvojio psihologiju i
komunikologiju kao iznimno
vane teme nastavnog plana
koje e mi pomoi u nastavku
karijere profesionalnog
sportaa ili budueg
profesionalnog trenera.
Igor Hini,
apsolvent
osvaja zlatne medalje
na Olimpijskim igrama
u Londonu 2012. kao hrvatski
vaterpolski reprezentativac
99
STUDENTSKI
CENTRI
a
Savska cesta 25,

10 000 Zagreb
t 01/4593 555
w www.sczg.hr
Studentski centar
u Zagrebu
Studentski centar u Zagrebu osigurava studentsku prehranu, smjetaj u studentskim domovima
te vodi brigu o kulturno-zabavnoj i sportskoj
ponudi, obrazovno-informatikim sadrajima,
a preko Student servisa, koji djeluje u sastavu
Centra, posreduje i u privremenom i povremenom
zapoljavanju studenata.
Studentski centar u Zagrebu tradicionalno je mjesto okupljanja profesionalaca s podruja kulture

kao i amaterskih skupina. Tijekom akademske godine u Studentskom se centru odvija niz korisnih
i zanimljivih sadraja kao to su jezini i teajevi s
podruja informatike te bogate zabavne, kulturne,
turistike i sportske aktivnosti.
Smjetaj u studentskim domovima u Zagrebu organiziran je u 4 studentska doma: Stjepan Radi,

Cvjetno naselje, Dr. Ante Starevi i Laina.
Kapacitet domova je 7524 kreveta, od ega novoupisanim studentima obino pripada oko 1200
kreveta. Sve informacije vezane uz Natjeaj za
smjetaj u domove mogue je dobiti na internetskoj stranici www.sczg.hr.
Studenti se uz iksicu mogu hraniti u bilo kojem
od 11 restorana SC-a u Zagrebu (Savska 25, SD
Stjepan Radi, SD Cvjetno naselje, SD Laina, Ekonomski fakultet, Medicinski fakultet,
Veterinarski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, umarski fakultet, Akademija likovnih
umjetnosti, Znanstveno-uilini kampus Borongaj, Tekstilno-tehnoloki fakultet).
100
101
Julija Merlia bb,

42 000 Varadin
t 042/332 911, 332 910
e dom@scvz.hr
w www.scvz.unizg.hr
Studentski centar
Varadin
Studentski centar u Sisku

akovec
Studentski centar Varadin vodi brigu o studentskom standardu (prehrana, smjetaj, kultura i
sport) u Varadinu, akovcu i Krievcima.
a
t
e
Uz to, Studentski centar daje studentima mogunost rada preko Student servisa u svim podrunicama (Varadin, akovec, Krievci, Bjelovar,
Koprivnica) tijekom cijele godine.
U akovcu je prehrana organizirana u restoranu

Barok clasic, koji je takoer ukljuen u sustav
iksica.
Smjetaj studenata organiziran je u Uenikom
domu Graditeljske kole i kod privatnih stanodavaca.
Detaljnije informacije o Studentskom centru

Varadin i o tome to se studentima nudi mogue
je pogledati na internetu na adresi: http://www.
scvz.unizg.hr. Na istoj adresi nalaze se natjeaji,
kriteriji i rezultati natjeaja za koje se dokumentacija predaje u srpnju i na temelju kojih se studenti
smjetaju u domove te dodjeljuju subvencije
studentima podstanarima.
varadin
U Varadinu je prehrana studenata organizirana u
restoranima Raj, Park i Elektron, a navedeni
objekti ukljueni su u sustav iksica.
Smjetaj studenata organiziran je u Studentskom
domu (J. Merlia b.b.), koji nudi smjetaj u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama
vrlo visoke razine opremljenosti (WC i kupaonice u svakoj sobi, hladnjak, pristup internetu,
prikljuak na TV, 6 ajnih kuhinja s televizorima,
automati za tople i hladne napitke, dvije opremljene informatike uionice, sportska dvorana,
praonica i suionica rublja, videonadzor i nadzor
ulaza i izlaza, 260 leajeva), te u Uenikom domu
Varadin i kod privatnih stanodavaca. Studentski
centar prikuplja svake godine adrese stanodavaca,
koje studenti mogu pregledati na internetskoj
stranici www.scvz.unizg.hr.
akovec, Dr. Ante Starevia 55

040/310 632
cakovec@scvz.hr
Trg grada Heidenheima 1,

44 000 Sisak
044/540 402
Studentski centar u Sisku studentima prua

uslugu prehrane, vodi brigu o kulturnim, zabavnim i sportskim sadrajima te o privremenom i
povremenom zapoljavanju studenata. Redovitim
studentima omoguuje obavljanje najrazliitijih
poslova, ovisno o znanjima i slobodnom vremenu,
a prema zahtjevima poslodavaca.
Usluge prehrane studentima prua ugostiteljski
obrt bistro Trattoria i u prostoru Uiteljskog
fakulteta u Petrinji.
krievci
a
t
t
Krievci, J.J.Strossmayera 5
048/682 999
krizevci@scvz.hr
U Krievcima je prehrana organizirana u hotelu

Kalnik, koji je ukljuen u sustav iksica.
Smjetaj studenata organiziran je kod privatnih
stanodavaca.
Studentski centar nancira kulturne i sportske

projekte za studente (poziv za potpore objavljen na
www.scvz.unizg.hr).
102
103
ispita, zahtijevaju ispis raznih potvrda, imaju uvid

u nancijske obveze, itd.
elektroniki identitet
(http://www.aaiedu.hr)
SVEUILINI
RAUNSKI
CENTAR
(SRCE) I
KNJINICE
to je Srce?
a
Josipa Marohnia 5,
10 000 Zagreb
t 01/616 5555
e helpdesk@srce.hr
w www.srce.unizg.hr
srce je sveuilini raunski centar.

srce je srce raunalno-komunikacijske,
raunalne i informacijske infrastrukture
svih visokih uilita i znanstvenih
institucija u republici hrvatskoj.
srce je osnovalo sveuilite u
zagrebu 1971. godine.
misija srca je osigurati dostupnost
i pomagati pri primjeni najnovijih
informacijskih i komunikacijskih
tehnologija u obrazovanju i znanosti.
Usluge i podrka
koju prua Srce
teajevi
(www.srce.unizg.hr/tecajevi/)
Srce posveuje veliku pozornost informatikom
obrazovanju studenata i stoga za njih osigurava
posebno povoljne uvjete pohaanja osnovnih i
specijalistikih teajeva.
x-ica
(http://www.cap.srce.hr)
Identikacijsku karticu studenta (X-icu) student
dobije prilikom upisa na studij njome se dokazuje studentski status te omoguuje ostvarivanje
odreenih studentskih prava. Centar za autorizaciju prava (CAP) kao dio Srca prua podrku svim
korisnicima sustava.
studomat
(www.srce.unizg.hr/studenti/studomati/)
Studomat je modul Informacijskog sustava visokih
uilita (ISVU) pomou kojeg studenti pregledavaju svoje podatke, upisuju godinu, prijavljuju/
odjavljuju ispite, pregledavaju rasporede i rezultate
104
Elektroniki identitet u sustavu AAI@EduHr

studenti dobivaju od svojeg fakulteta/akademije,
a omoguava uporabu stotinjak razliitih mrenih usluga i aplikacija, od spajanja na internet do
sloenih aplikacija, kao to je sustav za udaljeno
uenje.
hrak
(http://hrcak.srce.hr/)
Hrak je centralni portal koji na jednom mjestu
okuplja hrvatske znanstvene i strune asopise,
koji nude otvoreni pristup svojim radovima ili
bibliografskim podacima i saecima, i omoguava
njihovo jednostavno pretraivanje.
elite uiti na daljinu?

(www.srce.unizg.hr/ceu/, http://merlin.srce.hr/)
Centar za e-uenje Sveuilinoga raunskoga
centra djeluje kao sredite za podrku nastavnicima i studentima pri uporabi tehnologija i alata
e-uenja.
Merlin omoguava uenje bilo kada i bilo gdje, osiguravajui stalan pristup materijalima za uenje,
uinkovitiju komunikaciju izmeu nastavnika i
studenta, mjesto za pitanja i rasprave te prostor za
kolaboraciju s ostalim studentima.
pohranjivanje podataka i slanje datoteka

Jednostavno i sigurno slanje velikih datoteka mogue je putem usluge FileSender http://lesender.
srce.hr/, a pohranjivanje velikih koliina podataka
putem usluge GSS (Global Storage System), http://
gss.srce.hr/.
besplatno na internet?
www.srce.unizg.hr/studenti/pristup-internetu/
StuDOM (http://studom.srce.hr/) omoguava
pristup internetu iz studentskog doma, a usluga
eduroam (http://www.eduroam.hr) usmjerena je
na omoguavanje beinoga ali i tzv. wired (icom,
kroz LAN) pristupa.
Pretraite internetske stranice Srca kako biste pronali druge brojne usluge koje se nude studentima
(http://www.srce.unizg.hr/studenti/) i, naravno,
ne zaboravite potraiti Srce na nekoj od drutvenih mrea: Facebook, Google +, Twitter, Foursquare, LinkedIn, YouTube
105
Knjinice
U dananje vrijeme sve je vie sadraja dostupno
putem interneta te se studenti u velikoj mjeri
koriste upravo tim medijem za prikupljanje informacija i literature u svrhu svladavanja akademskih
obveza. Unato tome, za ozbiljan pristup uspjenom studiranju i sveobuhvatnom istraivanju,
svladavanju gradiva i nadogradnji znanja knjinice su neizostavni dio studentskog i akademskog
ivota.
Sastavnice Sveuilita u Zagrebu posveuju veliku
panju opremanju i dostupnosti knjinica i potrebne literature studentima.
zato postati lan nacionalne i

sveuiline knjinice u zagrebu?
Ulanjenjem u Nacionalnu i sveuilinu knjinicu u Zagrebu korisnik stjee pravo na koritenje
grae i brojnih usluga Knjinice, kao to su:
informacijske usluge,
pristup raunalima i internetu,
rad u itaonicama,
noni rad,
knjinica filozofskog fakulteta

sveuilita u zagrebu
Knjinica Filozofskog fakulteta, objekta
nacionalne vanosti, fundusom od 650.000
svezaka druga je veliinom knjinica u Hrvatskoj
prva je Nacionalna i sveuilina knjinica.
Zgrada knjinice smjetena je na vie od 8500
etvornih metara na osam etaa; u njoj istodobno
moe raditi oko 750 korisnika.
Knjinica je otvorena za sve studente Sveuilita u
Zagrebu.
meuknjinina posudba, i dr.

Vie informacija o uslugama, cjeniku, mogunostima upisa i radnom vremenu Knjinice potraite
na internetskoj stranici www.nsk.hr.
Raznovrsne aktivnosti Knjinice mogu se pratiti i
na Facebooku, Twitteru, Pinterestu, a odnedavno i
na YouTubeu.
nacionalna i sveuilina knjinica u zagrebu

a
Ulica Hrvatske bratske zajednice 4,

10 000 Zagreb
t 01/616 4111
w www.nsk.hr
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu

najvea je knjinica u Hrvatskoj i javna ustanova
nacionalnog znaaja koja obavlja knjininu i
informacijsku djelatnost nacionalne knjinice
Republike Hrvatske i sredinje knjinice Sveuilita u Zagrebu.
Knjinica uva i titi hrvatsku nacionalnu zbirku
knjinine grae (tiskane i elektronike), rukopise, stare knjige, grake, zemljovide i muzikalije.
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
obavlja informacijsku, obrazovnu, izdavaku,
izlobenu i promotivnu djelatnost.
106
107
KARTA
izvor: turistika zajednica grada zagreba
108
14
1
11
27
10
16
k
5
22
26
12
25
15
19
23
24
2
17
13
20
6
21
18
humanistiko podruje
Horvatovac 102a / Zagreb
Prirodoslovno-matematiki fakultet 1
tehniko podruje
2
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije

Fakultet prometnih znanosti
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Geotehniki fakultet
Graevinski fakultet
Graki fakultet
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Tekstilno-tehnoloki fakultet
Unska 3 / Zagreb
umjetniko podruje
Maruliev trg 19 / Zagreb
Akademija dramske umjetnosti
24
Trg marala Tita 5 / Zagreb
Vukelieva 4 / Zagreb
Akademija likovnih umjetnosti
25
Ilica 85 / Zagreb
Ivana Luia 5 / Zagreb
Muzika akademija
Fra Andrije Kaia Mioia 26 / Zagreb
zajedniki studij
Hallerova aleja 7 / Varadin
Inenjerstvo na engleskom jeziku 19
sveuilini studij
Getaldieva 2 / Zagreb
Protestantska teologija 27
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Medicinski fakultet
10
A. Kovaia 1 / Zagreb
alata 3b / Zagreb
11
Stomatoloki fakultet 12
Gundulieva 5 / Zagreb
Veterinarski fakultet
13
Heinzelova 55 / Zagreb
14
Svetoimunska 25 / Zagreb
biotehniko podruje
Agronomski fakultet
Prehrambeno-biotehnoloki fakultet
Pierottijeva 6 / Zagreb
Svetoimunska 25 / Zagreb
14
drutveno podruje
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Ekonomski fakultet
15
Borongajska 8 3f / Zagreb
Trg J.F. Kennedyja 6 / Zagreb
16
Fakultet organizacije i informatike
Pavlinska 2 / Varadin
Fakultet politikih znanosti
Lepuieva ulica 6 / Zagreb
17
Kinezioloki fakultet 18
Horvaanski zavoj 15 / Zagreb
Pravni fakultet
Trg Marala Tita 14 / Zagreb
19
Uiteljski fakultet*
23
26
Prilaz baruna Filipovia 28 a / Zagreb
umarski fakultet
Borongajska 83 d / Zagreb
Hrvatski studiji
Pierottijeva 6 / Zagreb
20
Vlaka 38 / Zagreb
22
Aleja narodnih heroja 3 / Sisak
Metalurki fakultet
Ivana Luia 3 / Zagreb
21
Katoliki bogoslovni fakultet
Arhitektonski fakultet
Geodetski fakultet
Filozofski fakultet
Savska cesta 77 / Zagreb
*
Uiteljski fakultet neke svoje
studijske programe, osim u Zagrebu,
izvodi u akovcu i Petrinji.
Gundulieva 6 / Zagreb
Trg Marala Tita 14 / Zagreb
Radieva 34 / Zagreb

Vodic 1 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodic 1 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

preddiplomskih, integriranih

Pojmovi koriteni u ovom

prof. dr. sc.

Fakultet politikih znanosti

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Akademija likovnih umjetnosti

Akademija dramske umjetnosti

Inenjerstvo na engleskom jeziku

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije

Katoliki bogoslovni fakultet

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Fakultet prometnih znanosti

Fakultet organizacije i informatike

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Dragi budui studenti

Potovane kolegice i kolege,

prof. dr. sc.

raduje me to pokazujete zanimanje za nastavak

Vodi za budue studente koji upravo imate pred

prof. dr. sc.

procesom, uz potivanje viestoljetne tradicije

Studijski programi na Sveuilitu u Zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Sveuilite u Zagrebu, utemeljeno 1669. godine,

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

1. program za cjeloivotno uenje/llp:

2. ceepus central european exchange

Broj studenata Sveuilite

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Fizika i geozika smjerovi:

Matematika smjer nastavniki

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vrste Zemlje, meteorologije, zike oceanograje,

Studiji na Biolokom odsjeku pravi su odabir za

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

za znanstveni, terenski i laboratorijski rad u

Mogunosti zapoljavanja geologa vezane su

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Fra Andrije Kaia Mioia 26

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu batinik je 92-godinje tradicije i iskustva kolovanja

Svrha je studija priprema mladih strunjaka za

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Svrha je studija priprema strunjaka za kreativno,

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Zato studirati na Fakultetu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva u 2012.

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Maruliev trg 19,

Zato studirati na Fakultetu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu

Zato studirati na Fakultetu

Mogunosti razvoja karijere

vodi za budue studente sveuilita u zagrebu