Professional Documents
Culture Documents
Lab 3s
Lab 3s
Elektrotehniki fakultet
Odsjek za elektroenergetiku
Laboratorijska vjeba 4
Model visokonaponskog provodnog
izolatora
Potpis:
Podeavanje materijala
Materijale odreenih subregiona podeavamo odabirom opcije Subdomain Settings takoer iz
menija Physics. Za svaki od subregiona postavljamo odgovarajui materijal i to na sljedei nain:
Treba napomenuti da smo, umjesto da za postavljene folije odaberemo kao materijal aluminijum
s njegovom dielektrinom propustljivou, za subregione 5 i 6 unijeli jako veliku dielektrinu
propustljivost.
Pri modeliranju je primijenjena metoda konanih elemenata koji su za ovaj model buinga
prikazani na sljedeoj slici:
Dakle, kod kapacitivne gradacije postignuta je gotovo linearna raspodjela naprezanja kao to je
prikazano na prethodnoj slici. Takoer se moe zakljuiti da je vanjski dio buinga na manjem
potencijalu nego u prethodnom sluaju.
Uz navedene prednosti kapacitivnog gradiranja aluminijskim folijama, njegova mana je visoka
cijena izvedbe. Ekonomski isplativiji metod za popravljanje naponskih prilika u kabelu je
gradacija napona putem elektroda.
Model se sastoji od tri domena identina prethodnim sluajevima i sa istim graninim uvjetima, s
tim to u ovom sluaju dodajemo ekranizirajue elektrode nainjene od bakra u dijelu izolatora
od bakelita pa je i za njih potrebno postaviti granine uvjete i podesiti materijal kao to je to
prikazano na sljedeim slikama:
Elektrode su sfernog oblika i imaju svojstvo plivajuih potencijala. Ove elektrode preuzimaju na
sebe dio potencijala i tako smanjuju ukupna naprezanja u bakelitu. Simulacijom se dobija
raspodjela potencijala kao na donjoj slici:
Sa slike je jo vidljivo da silnice polja ne prolaze kroz elektrodu koja je blia transformatorskom
ulju, dok kroz onu koja je u blizini granice sa zrakom prolaze. Razlog su drugaiji uvjeti na
dodiru ovih sredina, odnos njihovih dielektrinih propusljivosti direktno utjee na ugao prolaska
vektora dielektrinog pomjeraja u novu sredinu:
tan 1 1
=
tan 2 2
Poboljana slika naponskih naprezanja, odnosno raspodjele potencijala u ovisnosti o udaljenosti
od vodia:
Zakljuak:
Kao to se moe vidjeti sa slika crtanja ekvipotencijalnih linija polja i grafikog crtanja slika
polja u sva tri sluaja koja su obraivana primjeujemo da u sluaju buinga sa gradijacijom
izolacije i buinga sa gradacijom polja putem elektroda ima bolja raspodjela polja. Razlog toga je
da se slojevita izolacija s razliitom propustljivou slojeva ostvaruje postavljanjem slojeva s
veom dielektrikom propustljivou u blizini vodia i onih s niom dielektrikom
propustljivou na mjesta sa veim dijametrom od provodnika, to je i uinjeno u drugom
sluaju. Dielektrik vrlo visoke propustljivosti ponaa se slino elektriki vodljivom materijalu.
Iz tog razloga se izolacijski sistemi koji u sebi sadre plivajue ekrane, iji je potencijal odreen
samo raspodjelom polja u dielektrikom materijalu to ih okruuje, mogu tretirati kao sistemi s
vie dielektrika. Elektrika naprezanja su u mnogim visokonaponskim aparatima (provodni
izolatori-buing) kontrolirana upravo pomou takvih ekrana. U drugom sluaju buinga sa
gradijacijom izolacije putem provodnih folija (prihvatljivo ako se radi o velikom broju folija)
moe se tretirati kao aranman serijski povezanih koaksijalnih cilindrinih kondenzatora
(kondenzatorski buing). Najnepovoljnije naponske prilike, odnosno najneravnomjernija
raspodjela naprezanjaj se ima u sluaju kada nema gradiranja izolacije. Nasuprot tome, najbolja
varijanta je sluaj kapacitivnog gradiranja izolacije. Naalost, taj metod popravljanja naponskih
prilika je ujedno i najskuplji, pa se kao rjeenje u praksi najee koristi gradiranje polja putem
ekranizirajuih elektroda