Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehniki fakultet
Odsjek za elektroenergetiku

Laboratorijska vjeba 4
Model visokonaponskog provodnog
izolatora

Ime i prezime: Enis Uzunovi

Broj Indexa: 16609
Grupa: 4

Potpis:

Kratak opis vjebe

U ovoj vjezbi je izvrena analiza postojeih modela pojednostavljenih buinga. Za realizaciju
ove vjebe bilo je potrebno da analiziramo probleme i rijeimo postavljene zadatke za sve tri
vrste buinga:
1. buing bez gradiranja izolacije;
2. buing s kapacitivnim gradiranjem polja;
3. buing s gradiranjem polja putom ekranizirajucih elektroda.
Osnovni zadaci:
1. Odrediti odgovarajue granine uvijete
2. Odabrati odgovarajue materijale za razliite regione sa slike 1
Predpostavite da je buing napravljen od bakelita (eng. Bakelite)
3. Rijeiti problem i nacrtati ekvipotencijalne linije. Istraiti raspodjelu
naponskih ekvipotencijalnih linija du povrine buinga

Slika 1. Pojednostavljeni model buinga

1. Bushing bez gradiranja izolacije

Podeavanje graninih uvjeta
Prije prorauna linija polja i raspodjele potencijala neophodno je na ve gotovom crteu, koji
predstavlja model buinga, postaviti granine uvjete. Granine uvjete podeavamo odabirom
opcije Boundary Settings iz menija Physics. Parametri su odabrani shodno sljedeoj slici:

Slika 2. Podeavanje graninih uvjeta

Nakon to su podeeni svi granini uvjeti:

Slika 3. Podeeni granini uvjeti

Podeavanje materijala
Materijale odreenih subregiona podeavamo odabirom opcije Subdomain Settings takoer iz
menija Physics. Za svaki od subregiona postavljamo odgovarajui materijal i to na sljedei nain:

Slika 4. Podeavanje materijala za subregion 1

Slika 5. Podeavanje materijala za subregion 2

Slika 6. Podeavanje materijala za subregion 3

Pri modeliranju je primijenjena metoda konanih elemenata. Ovom metodom izraunava se

potencijal pojedinih elemenata da bi se potom svi potencijali sumirali.
Prema tome cjelokupan prostor izdijeljen je na konaan broj elemenata kao to je to prikazano na
slici broj 7:

Slika 7. Mesh Mode

Proraun elektrinog polja

Nakon postavljanja odgovarajuih graninih uvjeta i podeavanja materijala za provodni izolator
bez gradiranja izolacije dobije se raspodjela potencijala kao na slici 8:

Slika 8. Raspodjela potencijala

Najjaa naprezanja buinga su neposredno uz provodnik (crvena boja). to se vie udaljavamo

od vodia, naprezanja su manja. Takoer, na mjestima ispunjenim zrakom imaju se vea
elektrina naprezanja nego na onim sa transformatorskim uljem. Razlog je manja dielektrina
=1
=7
propustljivost zraka ( r
) od one koju ima transformatorsko ulje ( r
). To je grafiki
prikazano na sljedeoj slici:

Slika 9. Elektrini potencijal kao funkcija udaljenosti od vodia

Primjeujemo da naponske prilike u buingu i nisu ba dobre, tj. ima se neravnomjerna

raspodjela naprezanja. U svrhu popravljanja naponskih prilika vrimo kapacitivno gradiranje
aluminijskim folijama.

2. Bushing s kapacitivnim gradiranjem polja

Gotov crte ovakvog buinga ima sljedei izgled:

Slika 10. Model bushinga

Postavljanje graninih uvjeta i podeavanje materijala

Model se sastoji od tri domena identina prethodnom sluaju i sa istim graninim uvjetima, s tim
to u ovom sluaju dodajemo aluminijske folije u dijelu izolatora od bakelita i postavljamo ih na
potencijale 90(KV) , 60(KV) i 30(KV), respektivno (od one najblie vodiu). Naravno, potrebno
je jo podesiti materijal za novododane elemente. Postupak je prikazan na donjoj slici:

Slika 11. Podeavanje materijala za subregione 5 i 6

Treba napomenuti da smo, umjesto da za postavljene folije odaberemo kao materijal aluminijum
s njegovom dielektrinom propustljivou, za subregione 5 i 6 unijeli jako veliku dielektrinu
propustljivost.
Pri modeliranju je primijenjena metoda konanih elemenata koji su za ovaj model buinga
prikazani na sljedeoj slici:

Slika 12. Mesh Mode

Simulacijom dobivamo raspodjelu potencijala za ovaj model visokonaponskog provodnog

izolatora kao na slici 13:

Slika 13. Raspodjela potencijala

Vidljivo je da su se unutarnje naponske prilike poboljale i da se ima ravnomjernija raspodjela

naprezanja u svim subregionima.
Najvee naprezanje se opet ima u neposrednoj blizini vodia i smanjuje se sa poveanjem
udaljenosti od njega. Prikaz je dan na slici ispod:

Slika 14. Elektrini potencijal kao funkcija udaljenosti od vodia

Dakle, kod kapacitivne gradacije postignuta je gotovo linearna raspodjela naprezanja kao to je
prikazano na prethodnoj slici. Takoer se moe zakljuiti da je vanjski dio buinga na manjem
potencijalu nego u prethodnom sluaju.
Uz navedene prednosti kapacitivnog gradiranja aluminijskim folijama, njegova mana je visoka
cijena izvedbe. Ekonomski isplativiji metod za popravljanje naponskih prilika u kabelu je
gradacija napona putem elektroda.

3. Bushing s gradiranjem polja putem ekranizirajuih elektroda

Gotov crte ovakvog buinga ima sljedei izgled:

Slika 15. Model bushinga

Model se sastoji od tri domena identina prethodnim sluajevima i sa istim graninim uvjetima, s
tim to u ovom sluaju dodajemo ekranizirajue elektrode nainjene od bakra u dijelu izolatora
od bakelita pa je i za njih potrebno postaviti granine uvjete i podesiti materijal kao to je to
prikazano na sljedeim slikama:

Slika 16. Podeeni granini uvjeti

Slika 17. Podeavanje materijala za subregion 4

I za ovaj model primijenjena je metoda konanih elemenata:

Slika 18. Mesh Mode

Elektrode su sfernog oblika i imaju svojstvo plivajuih potencijala. Ove elektrode preuzimaju na
sebe dio potencijala i tako smanjuju ukupna naprezanja u bakelitu. Simulacijom se dobija
raspodjela potencijala kao na donjoj slici:

Slika 19. Raspodjela potencijala

Sa slike je jo vidljivo da silnice polja ne prolaze kroz elektrodu koja je blia transformatorskom
ulju, dok kroz onu koja je u blizini granice sa zrakom prolaze. Razlog su drugaiji uvjeti na
dodiru ovih sredina, odnos njihovih dielektrinih propusljivosti direktno utjee na ugao prolaska
vektora dielektrinog pomjeraja u novu sredinu:
tan 1 1
=
tan 2 2
Poboljana slika naponskih naprezanja, odnosno raspodjele potencijala u ovisnosti o udaljenosti
od vodia:

Slika 20. Elektrini potencijal kao funkcija udaljenosti od vodia

Zakljuak:
Kao to se moe vidjeti sa slika crtanja ekvipotencijalnih linija polja i grafikog crtanja slika
polja u sva tri sluaja koja su obraivana primjeujemo da u sluaju buinga sa gradijacijom
izolacije i buinga sa gradacijom polja putem elektroda ima bolja raspodjela polja. Razlog toga je
da se slojevita izolacija s razliitom propustljivou slojeva ostvaruje postavljanjem slojeva s
veom dielektrikom propustljivou u blizini vodia i onih s niom dielektrikom
propustljivou na mjesta sa veim dijametrom od provodnika, to je i uinjeno u drugom
sluaju. Dielektrik vrlo visoke propustljivosti ponaa se slino elektriki vodljivom materijalu.
Iz tog razloga se izolacijski sistemi koji u sebi sadre plivajue ekrane, iji je potencijal odreen

samo raspodjelom polja u dielektrikom materijalu to ih okruuje, mogu tretirati kao sistemi s
vie dielektrika. Elektrika naprezanja su u mnogim visokonaponskim aparatima (provodni
izolatori-buing) kontrolirana upravo pomou takvih ekrana. U drugom sluaju buinga sa
gradijacijom izolacije putem provodnih folija (prihvatljivo ako se radi o velikom broju folija)
moe se tretirati kao aranman serijski povezanih koaksijalnih cilindrinih kondenzatora
(kondenzatorski buing). Najnepovoljnije naponske prilike, odnosno najneravnomjernija
raspodjela naprezanjaj se ima u sluaju kada nema gradiranja izolacije. Nasuprot tome, najbolja
varijanta je sluaj kapacitivnog gradiranja izolacije. Naalost, taj metod popravljanja naponskih
prilika je ujedno i najskuplji, pa se kao rjeenje u praksi najee koristi gradiranje polja putem
ekranizirajuih elektroda