6 Poglavlje Fizika 1

6
LABORATORIJSKA VJEBA
ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI
Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe
6.
ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

Ulazna provjera znanja
Paljivo prouite teorijski i eksperimentalni dio laboratorijske vjebe i odgovorite na sljedea pitanja:
b)
c)
Translacija tijela
Rotacija tijela
2. Usporedite nekoliko fizikalnih veliina koje opisuju translacijsko odnosno rotacijsko gibanje krutog tijela.
(Najmanje tri!)
3. Napiite jednadbu gibanja tijela (II. Newtonov zakon)

a) pri translaciji tijela
b)
pri rotaciji tijela
4. Definirajte zakretni moment (iskaite rijeima i matematikim izrazom; navedite mjernu jedinicu).
5. to je moment tromosti tijela? (iskaite rijeima i matematikim izrazom; navedite mjernu jedinicu)
6. U laboratoriju imamo dva eljezna tijela: disk i prsten iste mase i promjera. Usporedite momente tromosti diska
i prstena! Koji od njih ima vei moment tromosti? Obrazloite odgovor!
7. Izraunajte moment tromosti homogenog tapa, duljine 3 m, koji je ovjeen o jedan svoj kraj!
8. O emu ovisi kinetika energija tijela?

a)
pri translaciji
b)
pri rotaciji
9. Opiite dva postupka pomou kojih se eksperimentalno moe odrediti moment tromosti tijela.
10. Navedite kinematike fizikalne veliine koje se mjere pri eksperimentalnom istraivanju rotacije krutog tijela.
71
6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI
1. Objasnite pojmove:
a) Kruto tijelo
11. Iz grafikog prikaza ovisnosti kutne brzine o vremenu f (t ) , kutno ubrzanje odreuje:
a) povrina ispod krivulje u
t grafu.
d) nagib krivulje
b) povrina iznad krivulje u

t grafu.
e) vrijednost koju itamo izravno s osi apscise.
c) vrijednost koju itamo izravno s osi ordinate.
12. Skicirajte grafiki prikaz ovisnosti momenta sile o kutnom ubrzanju tijela.
13. Objasnite kako se eksperimentalno moe odrediti utjecaj momenta sile trenja na rotirajui sustav.
14. Koja je uloga puhala zraka u eksperimentalnom postavu pri istraivanju rotacijskog gibanja krutih tijela?
15. Usporava li sila trenja, koja djeluje izmeu nosaa i osovine oko koje tijelo rotira, rotaciju tijela? Objasnite.
16. Koje je fizikalne veliine potrebno izmjeriti kako bi se moment tromosti tijela odredio u eksperimentu kojim se
provjerava zakon ouvanja mehanike energije pri rotaciji krutih tijela?
17. Izraunajte kutnu brzinu tijela kojem je za kutni pomak od 40 potrebno 4 s.
18. Izraunajte rotacijsku energiju diska koji rotira oko sredinje osi promjera 3 cm. Na os rotacije namotana je nit
na ijem se drugom kraju nalazi uteg mase 30 g. Uteg se nalazi na visini od 20 cm od podloge i pri rotaciji diska
sputa se brzinom 0,05 m/s.
72
6.
Rotacija krutog1 tijela oko nepomine osi

UVOD
Kruto je tijelo idealizirani model tijela. U prirodi ima vrstih tijela koje se vie-manje pribliavaju idealiziranom modelu krutog tijela. esto se oblik tijela, koje se giba, ne mijenja, ili se neznatno mijenja tako da se ta promjena moe zanemariti. Za ovakvo tijelo moe se pretpostaviti da je savreno kruto i na njega primijeniti zakone gibanja krutog tijela. Razlikuju se dvije vrste gibanja krutog tijela: translacija i
rotacija. Za opis translacijskog gibanja krutog tijela dovoljno je znati gibanje jedne toke tijela (centar (sredite) mase, CM), jer se ostale
toke gibaju na isti nain. Pri tom se smatra da je itava masa tijela koncentrirana u toj toki i da rezultanta svih vanjskih sila, koje djeluju
na tijelo, ima hvatite u toj toki. Pri rotaciji (vrtnji) krutog tijela, tijelo rotira oko osi koja moe biti nepomina ili tijekom gibanja mijenjati
svoj poloaj i smjer prema tijelu, a najee prolazi kroz centar mase tijela.
sila.
Moment tromosti tijela fizikalna je veliina koja je karakteristina za svako tijelo koje rotira oko izabrane osi i predstavlja mjeru tromosti tijela pri rotacijskom gibanju, isto kao to je masa mjera tromosti tijela pri translacijskom gibanju. Tijela s velikim momentom tromosti
tee je zarotirati, nego ona s malim momentom tromosti. Moment tromosti danog tijela odreen je oblikom tijela i raspodjelom masa oko
osi rotacije. to je masa dalje od osi rotacije, to je moment tromosti tijela vei, a time i svojstvo tijela da se opire promjeni svog stanja gibanja (rotacije). Za simetrina homogena tijela, moment tromosti tijela moe se teorijski izraunati i izraziti pomou mase i dimenzija tijela.
Meutim, moment tromosti tijela moe se odrediti i eksperimentalno. Pri tome se moment tromosti tijela odreuje:
iz jednadbe rotacijskog gibanja, mjerenjem zakretnog momenta M (moment sile) i kutnog ubrzanja ,
iz zakona ouvanja energije, pri emu je
1 2
I rotacijska kinetika energija tijela.
2
U okviru ove laboratorijske vjebe obavljaju se eksperimenti u kojima se mjere kinematike i dinamike fizikalne veliine promatranjem
rotacije razliitih krutih tijela i pomou njih odreuju momenti tromosti tih tijela.
Predloeni eksperimenti trebaju studentima zorno predoiti i pomoi pri razumijevanju rotacijskog gibanja krutih tijela te analogije izmeu rotacijskih i translacijskih gibanja tijela.
TEORIJSKI DIO
6.1.
Analogija izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela
Poznavanje zakona pravocrtnog gibanja sitnog

tijela (estice)2, tj. translacijskog gibanja tijela predstavlja
dobar putokaz pri prouavanju rotacije krutog tijela oko
nepomine osi. Kinematike fizikalne veliine koje odreuju pravocrtno translacijsko gibanje tijela su: pomak,
brzina i ubrzanje. Isto tako, svaki djeli (estica mase m )
krutog tijela koje rotira oko nepomine osi ima svoj poloaj, kutnu brzinu i kutno ubrzanje. Slinost izmeu obje
vrste gibanja tijela dana je u tablici 6.1. usporedbom odgovarajuih fizikalnih veliina koje definiraju ova gibanja3.
Kruto je tijelo realno vrsto tijelo odreenih dimenzija i dane mase. Kruto tijelo predstavlja sustav mnotva estica koje se, pri djelovanju izvanjskih sila,
ne gibaju relativno jedna u odnosu na drugu, a deformacija tijela je, zbog djelovanja izvanjskih sila, zanemariva u odnosu na dimenziju tijela.
2
Sitno tijelo (estica, materijalna toka) u mehanici zamiljeno je tijelo neodreenog oblika i proizvoljne mase koje moe imati elektrini naboj i druga
svojstava podlona djelovanju sile. Sitno tijelo je aproksimacija bilo kojeg materijalnog tijela za koje se moe rei da se giba kao cjelina.
3
Kinematike fizikalne veliine (pomak, brzina i ubrzanje) koje opisuju translacijsko gibanje tijela vektorske su fizikalne veliine. Takoer, kutni pomak,
kutna brzina i kutno ubrzanje vektorske su fizikalne veliine pri rotaciji krutog tijela. Meutim, u predloenim eksperimentima koriste se samo iznosi i
predznaci ovih veliina, a bit e zanemarena njihova vektorska svojstva.
. Miokovi, Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe
73
(s ubrzanjem
se ubrzano
U sluaju translacijskog gibanja krutog tijela, prema II. Newtonovom zakonu ( F m a ), tijelo mase m giba
a ) ukoliko na njega djeluje rezultanta F svih izvanjskih sila. Prema II. Newtonovom zakonu za rotaciju ( M I ) krutog
tijela oko
nepomine osi, tijelo momenta tromosti I rotira stalnim kutnim ubrzanjem , ako na njega djeluje rezultantni moment M izvanjskih
Tablica 6.1. Usporedba fizikalnih veliina koje opisuju translacijsko i rotacijsko gibanje tijela
Pravocrtno translacijsko gibanje tijela
Pomak (put)
Trenutno
ubrzanje
Koliina
gibanja
Trenutno kutno ubrzanje

Moment tromosti tijela
kgm/s
Kutna koliina gibanja
N
F s J
(zakretni moment)
p mv
F ma
Sila
Wtrans
Rad
Kinetika energija
Ek trans
1
mv 2
2
Ptrans F v
Snaga
d
rad/s
dt
d
rad/s 2
dt
I kgm 2
kgm 2 /s
L I
(zamah)
Moment sile
Nm
M J
M I
Wrot
Rad
Kinetika energija
rad
Trenutna kutna brzina
kg
Masa tijela
Kutni pomak
ds
m/s
dt
dv
a
m/s 2
dt
Trenutna
brzina
Rotacija krutog tijela

oko nepomine osi
E k rot
1
I 2
2
Prot M
Snaga
Tablica 6.2. Usporedba jednadbi translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

Gibanje sa stalnom brzinom
a0
x v t
Rotacija krutog tijela oko nepomine osi
Gibanje sa stalnim ubrzanjem

a
x x0 v0t t 2
2
v v0
x
t
2
srednja brzina v
vo v
2
(stalno ubrzanje) trenutna brzina

v v0 at
2
v
v02 2as
Translacijsko gibanje tijela sa stalnom brzinom slino je

jednolikom rotacijskom gibanju krutog tijela oko nepomine osi sa stalnom kutnom brzinom, dok jednoliko ubrzano
gibanje tijela odgovara rotaciji krutog tijela sa stalnim kutnim ubrzanjem. U tablici 6.2. dana je slinost izmeu jednadbi translacijskog i rotacijskog gibanja krutog tijela.
Pri rotaciji krutog tijela oko nepomine osi sve toke
(estice) tijela izvode gibanje po krunicama ija sredita
lee na osi rotacije, za koju se, openito, pretpostavlja da se
podudara sa z-osi Kartezijevog koordinatnog sustava. U
sluaju jednolike rotacije sve estice krutog tijela gibaju se
istom kutnom brzinom po krunicama ija sredita lee

na osi rotacije (sl. 6.1).
Odnos izmeu fizikalnih veliina koje opisuju linearno
gibanje estica krutog tijela po krunicama na udaljenosti r
od osi rotacije i odgovarajuih kutnih fizikalnih veliina je
Rotacija krutog tijela oko nepomine osi
0 0t
0
2
srednja kutna brzina
t2
o
2
(stalno kutno ubrzanje) trenutna kutna brzina
0 t
0 2 2
s r
v r
a r
gdje su s, v, a pomak, linearna brzina i linearno ubrzanje

estice tijela, a , , kutni pomak, kutna brzina i kutno
ubrzanje krutog tijela.
Sl. 6.1. Rotacija krutog tijela oko nepomine osi
74
(6-1)
6.1.1. Moment tromosti krutih tijela
m dm
lim
gustoa tijela. Zbog toga to
dV
gustoa tijela, openito, ovisi o koordinatama tijela, moment tromosti krutog tijela gustoe ( x, y , z ) s obzirom
na z-os rotacije je
gdje
je
V 0 V
Moment tromosti krutog tijela fizikalna je veliina karakteristina za svako tijelo koje rotira oko izabrane osi.
On djeluje na rotaciju krutog tijela jednako kao to masa
djeluje na translaciju sitnog tijela (estice). Stoga je moment tromosti tijela mjera tromosti tijela pri rotacijskom
, (6-4)
I z x, y , z x 2 y 2 dxdydz
gibanju. Moment tromosti krutog tijela s obzirom na neku
os vrtnje (rotacije) je
gdje se integrira preko svake koordinate Kartezijevog
(6-2)
pravokutnog koordinatnog sustava. Meutim, za homoI lim mi ri 2 r 2 dm ,
n i
gena tijela gustoa je stalna pa vrijedi
gdje je r okomita udaljenost do osi rotacije. Pri tome se,

obino, integral po masi prevodi u integral po volumenu,
budui da je m V , odnosno za element mase dm
volumena dV vrijedi dm dV pa relacija (6-2) prelazi u
I r 2 dV
(6-3)
I r 2 dV
(6-5)
gdje se integrira preko cijelog volumena tijela.

Prema tome, moment tromosti tijela ovisi o masi tijela
i o njezinoj raspodjeli s obzirom na os rotacije.
Primjer 6.1.
Izvod relacije za moment tromosti homogenog tapa mase m i duljine L s obzirom na os okomitu na tap koja
prolazi kroz sredite tapa
tap je homogen to znai da je gustoa stalna. Masa
tapa je: m V SL , gdje S povrina poprenog presjeka tapa. Prema relaciji (6-5) moment tromosti tapa je
Sl. 6.2. Uz izvod relacije za moment tromosti tapa oko

nepomine osi koja prolazi sreditem mase tapa
L2
L 2
2
x
Sdx S
r dV
r 2 dV
L2
L3
L2 1
2
x
dx
SL
mL2
12
12
12
L 2
Primjer 6.2.
Izvod relacije za moment tromosti homogenog valjka mase m, polumjera R i visine L s obzirom na okomitu
nepominu os koja prolazi sreditem valjka.
Homogeni valjak mase m moe se podijeliti na male djelie (elemente) mase dm
tako svaki od tih elemenata ima masu na istoj udaljenosti od osi rotacije. Zbog simetrije valjka, najbolje je valjak podijeliti na vrlo tanke koaksijalne ljuske od kojih je jedna
polumjera r i debljine dr (sl.6.3.). Sva elementarna masa u toj ljuski je na istoj udaljenosti od osi rotacije OO.
Volumen te ljuske je dV 2r dr L , dok je njezina masa dm dV 2 r dr L .
Prema tome, elementarni moment tromosti te ljuske je dI r 2 dm 2 Lr 3 dr .
Ukupan moment tromosti cijelog valjka je I
Sl. 6.3. Uz izvod relacije za
moment tromosti valjka oko
nepomine osi OO koja
prolazi sreditem mase
valjka
dI
3
2 Lr dr 2 L
0
R4
4
R2
1
mR2 , pri emu je m R 2 L masa cijelog homo2
genog valjka. Prema tome, relacija za moment tromosti homogenog valjka je
1
I mR2
2
odnosno I R2 L
Na slian nain izvode se relacije za momente tromosti drugih pravilnih homogenih tijela (Prilog 3.!)
75
Jedan od naina odreivanja momenta tromosti I tijela istodobno je mjerenje momenta sile M i kutnog
ubrzanja , a moment tromosti potom se izrauna iz
M 4
. Meomjera momenta sile i kutnog ubrzanja I

utim, ako je poznat moment tromosti I o tijela s obzirom na os kroz teite (centar mase) tijela, tada se moment tromosti I s obzirom na os koja je paralelna s osi
kroz teite moe izraunati prema relaciji
I I o md 2
(6-6)
koja se naziva Steinerov pouak o paralelnim osima, pri

emu je I moment tromosti oko neke osi koja je paralelna s osi kroz teite, I o je moment tromosti za os kroz
teite, m masa tijela, a d udaljenost izmeu osi kroz
teite i osi za koju se izraunava moment tromosti. U
tablici P3.5. (Prilog 3.) dani su momenti tromosti razliitih
krutih tijela.
Zakretni moment (tj. moment vanjskih sila) predstavlja
zakretno djelovanje rezultante izvanjskih sila F koja uzrokuje rotaciju tijela oko nepomine osi pa vrijedi

M r F
,
(6-7)
gdje je r krak sile F iji iznos odgovara udaljenosti

izmeu hvatita sile i osi rotacije. Kad na kruto tijelo, ija
je os rotacije nepomina, djeluje neka izvanjska sila F ,
tada na rotaciju utjee samo komponenta te sile koja lei

u ravnini okomitoj na os rotacije. Komponenta paralelna
s osi rotacije tei samo pomaknuti
i ne u tijelo du osi
tjee na rotaciju. Ukoliko je r F , moment M izvanjskih sila je
M rF
(6-8)
Relacija izmeu kutne koliine gibanja L krutog tije

la i zakretnog momenta M koji na njega djeluje je
d
M L
dt
(6-9)
Kutna koliina gibanja L moe se prikazati relacijom
L I
,
(6-10)
gdje je I moment tromosti krutog tijela s obzirom na os
rotacije, a kutna brzina. Ova relacija je analogna rela
ciji p mv za koliinu gibanja tijela mase m pri translaciji
brzinom v (tabl.6.1.).
Uz pretpostavku da os rotacije tijela odgovara z-osi Kartezijevog koordinatnog sustava, iz relacije (6-10) slijedi
Lz I z
(6-11)
gdje je I z moment tromosti tijela s obzirom na z-os rotacije. Prema tome, jednadba koja opisuje rotaciju krutog
tijela oko stalne osi (z-osi) je
M z Iz
d
=I z ,
dt
(6-12)
gdje je kutno ubrzanje tijela. Jednadba (6-12) predstavlja II. Newtonov zakon za rotaciju krutog tijela
i analo
gna je temeljnom zakonu gibanja tijela ( F ma ) pri
translaciji ( tabl.6.1.).
Ukoliko kruto tijelo rotira oko nepomine osi, tada je
brzina bilo koje njegove estice vi ri , gdje je kutna
brzina rotacije, a ri okomita udaljenost estice od osi
rotacije. Svaka estica mase mi krutog tijela ima odre-
1
1
eni iznos kinetike energije Eki mi vi 2 mi ri 2 2
2
2
. Stoga je ukupna kinetika energija krutog tijela jednaka
zbroju kinetikih energija svih estica krutog tijela:
1
Ek Eki mi ri 2 2
2 i
i
1 2
1
mi ri 2
I z 2
2
2
i
(6-13)
1 2
mv za kineti2
ku energiju tijela mase m koje se giba translacijski brzinom v (tabl. 6.1.).
Isto tako, postoji analogija izmeu zakona ouvanja
pri translacijskim i rotacijskim gibanjima. Pri translaciji
tijela koliina gibanja tijela ouvana je ukoliko na tijelo
ne djeluju izvanjske sile. Slino, ako na kruto tijelo koje
rotira oko nepomine osi ne djeluju momenti izvanjskih
sila, ouvana je kutna koliina gibanja. Konano, ako na
kruto tijelo ne djeluju nekonzervativne sile (npr. sila trenja) ili njihovi momenti, tada je mehanika energija tijela
ouvana, tj. vrijedi:
Ova relacija je analogna relaciji Ek
E E p Ek konst.
(6-14)
gdje je Ek kinetika energija tijela, a E p potencijalna

energija tijela.
Ovaj nain odreivanja momenta tromosti tijela primjenjuje se u eksperimentalnom dijelu ove lab. vjebe.
76
EKSPERIMENTALNI DIO
U okviru ove laboratorijske vjebe obavljaju se eksperimenti u kojima se istrauju rotacijska i translacijska gibanja
rotirajuih sustava sastavljenih od razliitih krutih tijela (disk, tap). Mjerenjem kinematikih i dinamikih fizikalnih veliina danih rotirajuih sustava odreuju se momenti tromosti krutih tijela.
Pri tome se:
iz jednadbe rotacijskog gibanja eksperimentalno odreuje zakretni moment M (moment sile) i kutno ubrzanje
(eksperimenti: Moment tromosti krutog tijela i kutno ubrzanje, Moment sile i kutna koliina gibanja),
eksperimentalno istrauje slinost izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

(eksperiment: Eksperimentalna provjera slinosti izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela),
razmatra zakon ouvanja mehanike energije rotirajueg sustava (eksperiment: Rotacija krutog tijela i zakon
ouvanja energije).
Eksperimentalno odreivanje momenta tromosti krutih tijela
Na sl. 6.4. prikazan je pojednostavljeni grafiki prikaz istraivanog rotirajueg sustava. Kruto tijelo (disk ili tap),
pod djelovanjem izvanjskog momenta sile, rotira jednoliko
ubrzano, stalnim kutnim ubrzanjem, oko osi koja prolazi
teitem tijela. Kutna koliina gibanja tijela proporcionalna
je kutnoj brzini rotacije tijela (relacija (6-11)), a ovisi o momentu tromosti tijela.
U ovom eksperimentu os rotacije je, praktiki, osovina
koja prolazi kroz kruni otvor na sredini tijela (sl.6.4.).
Polumjer osovine r je krak sile napetosti F , za koju vrijedi

r F , pa je, prema relacijama (6-7), (6-8), izvanjski mo-
ment sile M z
M z r F
(6-15)
gdje je r polumjer osovine na koju je namotana nit, a F

napetost niti koja pridrava padajui uteg.
Pretpostavka:
U ovom se sluaju sila trenja izmeu osovine, nosaa i
rotirajueg krutog tijela kao i njezino zakretno djelovanje (moment sile trenja) zanemaruje.
Sila napetosti niti prebaene preko nepomine koloture je, po iznosu, jednaka sili tei mg pa je, prema relaciji
(6-15) moment sile tee
M z r m g
(6-16)
Uzimajui u obzir jednadbu koja opisuje rotaciju krutog tijela (6-12) slijedi
Sl. 6.4. Zakretno djelovanje momenta sile tee utega mase m
na uvreno kruto tijelo koje moe rotirati oko osi koja prolazi
kroz njegovo sredite
6.2.1. Odreivanje kutne brzine i kutnog

ubrzanja rotirajueg sustava
Prema sl. 6.4. rotaciju krutog tijela uzrokuje izvanjski
moment sile M z koji predstavlja zakretno djelovanje sile
napetosti niti F . Na niti je, preko koloture s nepominom

osi, objeen uteg mase mu koji pada pod djelovanjem tee
m mu mo ukupna masa utega mu i masa

mg , gdje je
draa utega mo 5. Nit je namotana na osovinu nosaa
polumjera r.
5
M z m g r Iz
d (t )
I z ,
dt
(6-17)
gdje je kutna brzina, kutno ubrzanje tijela pri rotaciji,

a I z moment tromosti tijela s obzirom na os rotacije.
Preureivanjem relacije (6-17) moment tromosti tijela s
obzirom na os rotacije I z moe se odrediti pomou relacije
Iz
m g r
(6-18)
Uz poetne uvjete:
t 0
0 i t 0 0 , kutni
pomak, odnosno kutna brzina se mijenjaju u vremenu
prema zakonu
1
2
(t ) t 2
Openito, kako je masa utega mu puno vea od mase draa utega mo (mu >> mo) , vrijedi priblino m ~ mu.
, (t ) t
(6-19)
77
6.2.
S druge strane, preureivanjem relacije (6-17) slijedi
Mz g r
m
Iz
Iz
(6-20)
pa se vremenska ovisnost kutnog pomaka i kutne brzine

moe prikazati u obliku
(t )
Mz
1 Mz 2
(t )
t
t
,
2 Iz
Iz
(6-21)
Iz relacije (6-20) uoava se linearna ovisnost kutnog

ubrzanja rotirajueg krutog tijela o masi ovjeenog utega
( f ( m ) ), kao i linearna ovisnost kutnog ubrzanja rotirajueg krutog tijela o polumjeru osovine nosaa (
f (r ) ).
Prema tome, analizom linearne ovisnosti f ( m ) ,
pomou relacije (6-20), moe se odrediti moment tromosti tijela koje rotira.
Na slian nain, analizom linearne ovisnosti f ( r ) ,
pomou relacije (6-20), moe se odrediti moment tromosti tijela koje rotira.
S druge strane, mjerenjem kutnog pomaka t i kutne brzine t u ovisnosti o vremenu rotacije krutog
tijela moe se odrediti stalno kutno ubrzanje pri jednolikom ubrzanom rotacijskom gibanju tijela. Poznavajui
kutno ubrzanje tijela, pomou relacije (6-20), moe se, u
ovisnosti o vanjskom momentu sile, odrediti moment
tromosti I z danog tijela s obzirom na zadanu os rotacije.
Uzimajui u obzir slinost izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela, dane tablicama 6.1. i 6.2. te relacijama (6-1), kinematike fizikalne veliine pri rotaciji tijela
mogu se odrediti analizom translacijskog gibanja tijela u
rotirajuem sustavu.
Prema dinamikoj analizi rotirajueg sustava, prikazanog na sl.6.4., jednadba gibanja padajueg utega (II.
Newtonov zakon za translaciju tijela) je
,
(6-22)
odnosno
F mg ma m g a
(6-23)
gdje je F sila koja zatee ue (nit) i po iznosu je jednaka

mu mo je masa
sili F napetosti niti F F . Masa m
padajueg tijela i predstavlja zbroj mase utega mu i mase
draa utega mo , a g 9,81 m/s 2 ubrzanje sile tee. Prema tome, izvanjski moment sile napetosti niti je
M z r F r m g a
78
M M z M tr
(6-25)
Uzimajui u obzir jednadbu koja opisuje rotaciju krutog tijela (6-12) slijedi
M M z M tr I z
(6-26)
M z I z M tr
(6-27)
odnosno
gdje je kutno ubrzanje, a I z moment tromosti danog
tijela s obzirom na zadanu os rotacije.
Iz relacije (6-27) uoava se linearna ovisnost momenta
napetosti niti M z o kutnom ubrzanju rotirajueg krutog tijela.
Prema tome, analizom linearne ovisnosti M z f ,
pomou relacije (6-27), moe se odrediti I z moment
tromosti danog krutog tijela koje rotira i procijeniti doprinos momenta sile trenja M tr .
Kruta tijela koja se rabe u eksperimentima su disk i
tap. Izmjerene vrijednosti promjera i mase diska su
2R 35, 0 0,1 cm , mdisk 829 1 g .
Prema formuli u tablici P3.5. (Prilog 3.), slijedi da je izraunata vrijednost za moment tromosti diska
6.2.2. Analiza translacijskog i rotacijskog

gibanja rotirajueg sustava
ma
mg F
Meutim, na ovaj rotirajui sustav, openito, osim sile

napetosti niti, zakretno djelovanje ima i sila trenja izmeu
nosaa i osovine oko koje rotira tijelo. Moment sile trenja
M tr ima suprotan smjer od momenta sile napetosti niti
M z . Pri tome se pretpostavlja da je moment sile trenja
M tr stalan. Prema tome, ukupni izvanjski moment sile
koji djeluje na rotirajui sustav je
(6-24)
1
mdisk R 2 12, 69 10-3 kgm2 . (6-28)
2
Slino, koristei izmjerene vrijednosti duljine i mase
tapa: L 73, 0 0,1 cm i m 158 1 g , prema forI DISK
muli u tablici P3.5. (Prilog 3.), slijedi da je izraunata vrijednost za moment tromosti tapa
I TAP
1
mtap L2 7, 02 10-3 kgm2 .
12
Napomena:
U sredinjem dijelu diska i tapa nalazi se kruna
ploica s krunim otvorom kroz koji prolazi osovina
oko koje se vrti kruto tijelo. Zbog mase od 48 g i
-6
momenta tromosti od samo 4, 3 10 kgm , u teorijskom izraunavanju momenta tromosti tapa i diska ,
ova ploica s krunim otvorom ne uzima se u obzir.
Masa i dimenzija ovog krunog podupiraa, u sluaju tapa, uravnoteena je masom epa na jednom
kraju tapa te masom i dimenzijama ploastog
markera na drugom kraju tapa.
(6-29)
Provjera zakona ouvanja mehanike energije tijela
Zakon ouvanja mehanike energije kod translacijskih

i rotacijskih gibanja tijela, koji je dan relacijom (6-14),
moe se provjeriti na sustavu:
mase m ovjeene na niti
koloture momenta tromosti I k
krutog tijela momenta tromosti I z (sl.6.4.).
Masa ovjeena na kraju niti prebaene preko nepomim mu mo zbroj mase utega mu i masa
ne koloture je
draa utega mo .
Naime, prije poetka gibanja masa m, objeena preko

koloture na nit koja je namotana na osovinu nosaa polumjera r, miruje na nekoj visini h, a kolotura i kruto tijelo
ne rotiraju. U ovom trenutku ukupna energija sustava
masa-kolotura-kruto tijelo jednaka je potencijalnoj energiji mase m:
E E
mgh
p
(6-30)
U trenutku kada se masa m pone sputati s visine h,

kolotura i kruto tijelo poinju se rotirati. Ako na promatrani sustav ne djeluju nekonzervativne sile ( npr. sila trenja) ili njihovi momenti (moment sile trenja), tada je mehanika energija tijela ouvana pa vrijedi zakon ouvanja
mehanike energije, tj. potencijalna energija mase m
m
Ek trans
-
pretvara se u
kinetiku energiju translacije
k .t .
k.
mase m, Ek rot . - energiju rotacije krutog tijela i Ek rot . energiju rotacije koloture:
Ep
Ek mtrans. Ek krot.t.. Ek krot. .
1
1
1
mgh mv 2 I z 2 I k 2
2
2
2
(6-31)
Kako su masa i polumjer koloture zanemarivi u odnosu

na masu i polumjer krutog tijela (mk,Rk << mkt,Rkt), moment tromosti koloture je puno manji od momenta tromosti tijela, tj. Ik << Iz, te se doprinos kinetike energije rotacije koloture moe zanemariti, pa se zakon ouvanja mehanike energije ovog sustava moe pisati u obliku:
Ep
Ek mtrans. Ek krot.t..
(6-32)
1 2 1
mv I z 2
2
2
gdje je v brzina sputanja, s visine h, mase m ovjeene o
niti, a kutna brzina rotacije krutog tijela.
mgh
LV 6.1.
Moment tromosti krutog tijela i kutno ubrzanje

U eksperimentalnom dijelu ove laboratorijske vjebe potrebno je:
mjerenjem kinematikih fizikalnih veliina (kutne brzine i kutnog ubrzanja) pri rotaciji krutih tijela, u ovisnosti o
masi i udaljenosti od osi rotacije, odrediti moment tromosti danih krutih tijela (disk, tap)
eksperimentalno provjeriti zakon ouvanja mehanike energije danog rotirajueg sustava.
Eksperimentalna postava pomou koje se mjeri kutno ubrzanje rotirajuih sustava sastoji se od dva dijela (sl.6.5.a, 6.5.b).
Na sl. 6.5.a prikazana je eksperimentalna postava za mjerenje kutnog ubrzanja pri rotacijskom gibanju krutih tijela
(disk, tap) oko nepomine osi, a sastoji se od:
(1)- svjetlosne barijere, (2)- trononog stalka, (3)- puhala zraka, (4)- rotirajueg krutog tijela (disk ili tap), (5) nekoliko
utega razliitih masa (10 g, 50 g), (6)- koloture, (7)- drvenog postolja, (8)- konice, (9)- markera6 u obliku ploice postavljene na rotirajuem tijelu, (10)- mjerne vrpce, (11)- rotirajue osovine razliitih promjera, (12)- zranog leaja i
(13)- niti s draem za utege, (14)- nosaa utega .
Povrina diska (4) podijeljena je na 24 crna i bijela polja. Svako polje odgovara kutu od 15 (0,262 rad). Na obodu diska
nalazi se marker (9) ija irina odgovara irini jednog polja na disku, odnosno kutu 15o /12 rad . Ploica s krunim otvorom predstavlja dra pomou kojeg se disk ili tap postavlja na nosa i osovinu (11). Pomou osovine (11) rotirajue kruto tijelo (disk) uvrsti se na zrani leaj. Na ovaj nain omoguena je slobodna rotacija tijela oko okomite osi rotacije (osovine). Nit (13) je prevuena preko koloture (6), umetnuta u prorez na osovini i paljivo omotana oko osovine odgovarajueg polumjera r. Na kraju niti nalazi se dra mase mo na koji se postavljaju utezi (5) razliitih masa. Uteg mase mu
objeen je preko koloture (6) o nit koja je namotana na osovinu nosaa polumjera r. Konica (8) zaustavlja gibanje rotirajueg krutog tijela nakon ukljuivanja puhala zraka (3). Puhalo zraka i zrani leaj slue za smanjivanje sile trenja izmeu
osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela. Svjetlosna barijera (1) fotoosjetljivi je element koji se u eksperimentu koristi na
dva naina (sl. P1.1., Prilog 1.). U jednom od naina rada svjetlosna barijera mjeri vrijeme potrebno rotirajuem tijelu da
uini kutni pomak , odnosno mjeri vrijeme prolaska markera (9) kroz svjetlosnu barijeru.
"Marker" (9) je umetnuta ploica na obodu diska ili na jednom kraju tapa.
79
6.3.
U drugom nainu rada svjetlosna barijera mjeri vrijeme t potrebno da tijelo uini kutni pomak . Drveno postolje
(7) rabi se za zaustavljanje utega koji pada pri rotaciji krutog tijela.
Sl.6.5.b prikazuje eksperimentalnu postavu za mjerenje kutnog ubrzanja rotirajueg sustava koji se sastoji od tapa
na koji su objeeni, pomou (14)-nosaa utega, utezi razliitih masa (tokaste mase) simetrino rasporeeni na odreenoj udaljenosti s obzirom na os koja prolazi sreditem mase tapa.
Sl. 6.5.a. Eksperimentalna postava za mjerenje kutnog ubrzanja

pri rotaciji krutih tijela (disk ili tap) oko nepomine osi
Sl. 6.5.b Eksperimentalna postava za mjerenje kutnog ubrzanja

pri rotaciji tapa s utezima rasporeenim oko nepomine osi
80
U sluaju kada kruto tijelo predstavlja tap s utezima mase mu simetrino rasporeenim oko osi koja prolazi teitem tapa (sl. 6.5.b), moment tromosti tapa s utezima odreuje se prema relaciji
gr
(6-33)
m mu mo masa objeena o nit prebaene preko koloture i omotane oko

gdje je g 9,81 m/s 2 ubrzanje sile tee,
osovine odgovarajueg polumjera r, a predstavlja zbroj mase utega mu i mase draa utega mo . "Tokaste" mase mt
simetrino su rasporeene na udaljenosti R od osi rotacije tapa. Moment tromosti tapa I z s obzirom na os rotacije
odreuje se prema Steinerovom pouku:
I I z mt R 2
(6-34)
Prema tome, analizom linearne ovisnosti I f mt , pomou relacije (6-34), moe se odrediti moment tromosti
tapa I z s obzirom na os rotacije. Na slian nain, analizom ovisnosti I f R , pomou relacije (6-34), moe se, takoer, odrediti moment tromosti tapa I z s obzirom na os rotacije.
POSTUPAK PRI MJERENJU

I. Mjerenje kutne brzine pri rotaciji krutog tijela
1.
korak
Postaviti disk na zrani leaj i provjeriti je li nit na kojoj visi dra utega namotana oko osovine (osi rotacije). Ako
nit nije namotana, potrebno ju je paljivo namotati.
2.
korak
Na dra utega, koji se nalazi na kraju niti prebaene preko koloture, objesiti uteg mase mu .
3.
korak
Rotirajue tijelo (disk) zakoiti pomou konice.
4.
korak
Preklopnik na svjetlosnoj barijeri (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 1. poloaj:
5.
korak
Ukljuiti puhalo zraka (3) tako da se potenciometar puhala postavi na oznaku 5.
6.
korak
Nakon to se rad puhala zraka stabilizira, otpusti se konica, a rotirajue se tijelo poinje gibati.
7.
korak
Nakon prolaska markera kroz svjetlosnu barijeru pritisnuti tipku SET na svjetlosnoj barijeri.
8.
korak
Nakon drugog prolaska markera kroz svjetlosnu barijeru rotacija diska se zaustavlja tako to se potenciometar
postavi na oznaku 0. Na zaslonu svjetlosne barijere (sl. P1.1.a) oitava se vrijeme t prolaska markera na disku
kroz svjetlosnu barijeru, a pri tome se disk zarotira za puni krug ( 360o 2 rad ).
9.
korak
Kutna brzina rotirajueg krutog tijela rauna se pomou relacije:
,
t
(6-35)
gdje je kut odgovara irini markera koji ima oblik krunog luka od 15o =
10.
rad .
12
korak
Ponoviti I. postupak (od 2. do 9. koraka) za nekoliko razliitih masa utega i polumjera osovine.
81
Napomena:
U ovom eksperimentu zanemaruje se sila trenja izmeu osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela i njezino zakretno
djelovanje (moment sile trenja).
II. Mjerenje kutnog ubrzanja pri rotaciji krutog tijela

1.
korak
2.
korak
Na dra utega, koji se nalazi na kraju niti prebaene preko koloture, objesiti uteg mase
3.
mu .
korak
Preklopnik svjetlosne barijere (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 2. poloaj:
4.
korak
Ukljuiti puhalo zraka (3) tako da se potenciometar puhala postavi na oznaku 5. Pritisnuti tipku SET na svjetlosnoj barijeri.
5.
korak
Nakon to se rad puhala zraka stabilizira, otpustiti konicu, a rotirajue se tijelo poinje gibati.
6.
korak
Nakon drugog prolaska markera kroz svjetlosnu barijeru rotacija diska se zaustavlja tako to se potenciometar
postavi na oznaku 0. Na zaslonu svjetlosne barijere (sl. P1.1.a) oitava se vrijeme t za koje marker na obodu diska prebrie puni krug ( 360 o = 2 rad ).
7.
korak
Kutno ubrzanje rotirajueg krutog tijela odreuje se pomou relacije:
8.
82
korak
Ponoviti I. postupak (od 1. do 7. koraka) za nekoliko razliitih masa utega i polumjera osovine.
(6-36)
LV 6.1.
ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO

NEPOMINE OSI
Mjerenje kutne brzine i kutnog ubrzanja krutog tijela u ovisnosti

o masi objeenoj preko koloture
RAD U LABORATORIJU
Rotacija krutog tijela istrauje se na primjeru: _________________
A1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite promjer d osovine (osi rotacije) koritene u eksperimentu. Mjerenje ponovite 5 puta.
Izraunajte srednju vrijednost promjera d osovine (osi rotacije). Rezultate upiite u tablicu A6.1.
Izraun:
Tablica A6.1.
Br. mjerenja
1.mj.
2.mj.
3.mj.
4.mj.
5.mj.
d /m
d /m
r /m
b) Izraunajte polumjer r osovine (osi rotacije) uporabljene u eksperimentu. Popunite tablicu A6.1.
Izraun:
c)
Preciznom vagom izmjerite masu mo draa utega koji visi na niti prebaenoj preko koloture:
mo ___________
g ___________ kg .
A2. zadatak:
Mjerenje kutne brzine krutog tijela
Mijenjajui masu utega mu objeenog preko koloture, izmjerite vrijeme t za koje rotirajue tijelo prijee kut
(
15 = /12 rad ). Prema relaciji (6-35) izraunajte kutnu brzinu . Rezultate upiite u tablicu A6.2.
Izraun:
Tablica A6.2.
Broj mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
mo / g
mu / g
m mu mo / g
t / s
/ rad s 1
t/s
/ rad s 2
I z / kgm2
83
(upiite naziv rotirajueg tijela)
A3. zadatak:
Mjerenje kutnog ubrzanja krutog tijela
Prema opisanom mjernom postupku (6. korak !) izmjerite vrijeme t potrebno da tijelo postigne kutnu brzinu
Prema relaciji (6-36) izraunajte kutno ubrzanje tijela . Popunite tablicu A6.2.
Izraun:
A4. zadatak
Prema relaciji (6-20) izraunajte moment tromosti tijela I z . Popunite tablicu A6.2.
Izraun:
A5. zadatak
Za izabranu masu utega mu , objeenog preko koloture, izmjerite put (po visini) h koji uteg prijee za vrijeme u kojem rotirajue kruto tijelo napravi jedan puni okret. Popunite tablicu A6.3. Iz tabl. A6.2. preuzmite vrijednost kutne brzine za izabrani uteg mase mu .
Tablica A6.3.
mu / kg
84
r/m
/ rad s 1
h/m
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o masi objeenoj preko koloture
ANALIZA I RASPRAVA REZULTATA MJERENJA
A6. zadatak
Izradite statistiku analizu pogreaka pri eksperimentalnom odreivanju promjera osovine (osi rotacije) i popunite
tablicu A6.4. i tablicu A6.5.
Tablica A6.4. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d osovine
d d
d d
d , d max
rd , rmax
d d
Mj .jed.
1.
2.
3.
m2
rd
dmax
rmax
M3
, M3
i1
Izraun:
aritmetika sredina:
apsolutna pogreka mjerenja:
maksimalna apsolutna pogreka:
relativna pogreka mjerenja:
maksimalna relativna pogreka:
standardna devijacija pojedinog mjerenja:
standardna devijacija aritmetike sredine:
relativna nepouzdanost mjerenja:
Tablica A6.5. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d osovine
Rezultat mjerenja izraen
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
STANDARDNOM pogrekom
d
d max
rd
rd max
dM
RM
85
A7. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom odreivanju momenta tromosti tapa. Masa tapa je m 0,1580,001 kg , a duljina tapa je L 0,730 0, 001 m .
Izraun:
a)
maksimalna apsolutna pogreka
b)
maksimalna relativna pogreka
srednja kvadratna pogreka
Konaan rezultat zapiite u tablicu A6.6.

Tablica A6.6. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri posrednom odreivanju momenta tromosti tijela
MAKSIMALNOM APSOLUTNOM
MAKSIMALNOM RELATIVNOM
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
c) Obrazloite dobivenu pogreku! to je najvie utjecalo na pogreku pri mjerenju?
A8. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom odreivanju momenta tromosti diska. Masa diska je m 0, 829 0, 001 kg , a polumjer diska je R 0,175 0, 001 m .
Izraun:
86
b)
c) Obrazloite dobivenu pogreku! to je najvie utjecalo na pogreku pri mjerenju?
A9. zadatak
U gr. A6.1. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost kutnog ubrzanja tijela o masi mu utega objeenog
preko koloture, f mu .
Gr. A6.1. Ovisnost kutnog ubrzanja
tijela o masi mu utega, f mu .
87
Tablica A6.7. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri posrednom odreivanju momenta tromosti tijela
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
A10. zadatak
Prema grafikom postupku odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac:
a)
Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x , y u gr. A6.1.
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
Na gr. A6.1. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
A11. zadatak
a) Odredite parametre najbolje prilagoenog (best-fit) pravca: a - koeficijent smjera (nagib) pravca, b - odsjeak na
osi ordinata i napiite dobivenu jednadbu pravca u eksplicitnom obliku.
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
b) Izraunajte pogreku pri odreivanju nagiba najbolje prilagoenog (best-fit) pravca nagib .
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-20) izraunajte moment tromosti krutog tijela I z .
Izraun:
I z ____________________
A12. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: koeficijent smjera pravca a, odsjeak na
osi ordinata b, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b i koeficijent korelacije - R. Popunite
tablicu A6.8.
Tablica A6.8.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1.
2.
yi _____
3.
45.
n
x y
i
x
i
y
i
x
i
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
88
a =__________ , b =__________ , R =__________
a)
Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. A6.1.
y ax b _____________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (6-20) izraunajte moment tromosti krutog tijela I z .
Izraun:
I z ____________________
A14. zadatak
a) Objasnite rezultate grafike analize ovisnosti kutnog ubrzanja tijela o masi tijela mu koje ste prikazali na gr. A6.1.
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z koja je dobivena pomou dva
razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
c) Prava (teorijska) vrijednost momenta tromosti krutog tijela I z dana je relacijama (6-28, 6-29). Procijenite tonost
mjerenja tako da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z dobivenog:
iz grafikog postupka:
d)
metodom najmanjih kvadrata:
Objasnite rijeima dobivene procjene. Kojim je postupkom grafike analize dobiven toniji rezultat?
A15. zadatak
Koje bi sistematske pogreke najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu? Objasnite odgovor!
89
A13. zadatak
Objasnite linearnu korelaciju izmeu danih mjernih podataka s obzirom na dobivenu vrijednost koeficijenta korelacije R.
A16. zadatak
Disk momenta tromosti 12 10-3 kgm2 rotira oko osovine (osi rotacije) polumjera 3 cm kutnom brzinom 4,2 rad/s.
Uteg mase 40 g objeen je preko koloture o nit koja je namotana na osovinu nosaa. Uteg se nalazi 30 cm iznad podloge, a pri rotaciji krutog tijela uteg prijee put od 30 cm za 3 s.
a) Izraunajte energiju rotacije diska.
Izraun:
b)
Uzimajui u obzir relaciju (6-32) provjerite vrijedi li za ovaj rotirajui sustav zakon ouvanja mehanike energije!
c)
Objasnite rijeima rezultat b) zadatka!
A17. zadatak
a) Objasnite utjecaj zakretnog djelovanja sile tee na kutno ubrzanje rotirajueg tijela momenta tromosti I z .
b) Ako promatramo rotaciju dvaju tijela razliitih momenata tromosti, a preko koloture su ovjeeni utezi istih masa,
kakvo e biti kutno ubrzanje ovih rotirajuih sustava? Usporedite zakretno djelovanje sile tee koja djeluje u ovim rotirajuim sustavima.
A18. zadatak
a) Pomou relacije (6-32) izraunajte doprinos kinetike energije translacije utega uzimajui u obzir rezultate iz tablice
A6.3.
Izraun:
b)
Provjerite vrijedi li za ovaj rotirajui sustav zakon ouvanja mehanike energije!
c) Uzimajui u obzir rezultat b) zadatka izraunajte brzinu sputanja utega.

Izraun:
90
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o polumjeru osovine (osi rotacije)
RAD U LABORATORIJU
(upiite naziv rotirajueg tijela)
B1. zadatak
Preciznom vagom izmjerite masu draa utega mo i masu utega mu kojega ete objesiti preko koloture:
Ukupna masa objeena o nit prebaene preko koloture : m ___________ g ___________ kg .
B2. zadatak:
Mjerenje kutne brzine
Mijenjajui polumjer osovine (osi rotacije) nosaa, izmjerite vrijeme t za koje rotirajue tijelo prijee kut

15 = /12 rad . Prema relaciji (6-35) izraunajte kutnu brzinu . Rezultate upiite u tablicu B6.1.
Izraun:
Tablica B6.1.
1. os.
2. os.
3. os.
r/m
t / s
/ rad s 1
t/s
/ rad s 2
I z / kgm 2
B3. zadatak:
Mjerenje kutnog ubrzanja
Prema relaciji (6-36) izraunajte kutno ubrzanje tijela . Popunite tablicu B6.1.
Izraun:
91
mu ___________ g , mo ___________ g
B4. zadatak
Prema relaciji (6-20) izraunajte moment tromosti tijela I z . Popunite tablicu B6.1.
Izraun:
B5. zadatak
Za odabrani polumjer osovine r uporabljen u eksperimentu izmjerite put (po visini) h koji uteg prijee pri rotaciji tijela za jedan puni okret. Iz tablice B6.1. preuzmite vrijednost kutne brzine za uteg mase mu . Popunite tablicu B6.2.
Tablica B6.2.
mu / kg
92
r/m
/ rad s 1
h/m
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

B6. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom
odreivanju kutnog ubrzanja krutog tijela. Pogreka odreivanja kutnog pomaka dana je s
15 1 . Pogreka pri
odreivanju vremenskog intervala dana je preciznou koritenog mjernog instrumenta.
Izraun:
b) Konaan rezultat zapiite u tablicu B6.3.

Tablica B6.3. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju kutnog ubrzanja

pogrekom

pogrekom
tijela

SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
c) Obrazloite dobivenu pogreku!
93
B7. zadatak
U gr. B6.1. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost kutnog ubrzanja tijela
f r .
Gr. B6.1. Ovisnost kutnog ubrzanja
o polumjeru osi rotacije r,
tijela o polumjeru r osovine, f r .
B8. zadatak
Prema grafikom postupku odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac:
a)
Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x , y u gr. B6.1.
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
Na gr. B6.1. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
B9. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
94
c) pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-20) izraunajte moment tromosti krutog tijela I z .
Izraun:
I z ____________________
B10. zadatak
tablicu B6.4.
Tablica AB.6. 4.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1.
yi _____
2.
3.
x y
i
x
i
y
i
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. B6.1.
y ax b _____________
Izraun:
I z ____________________
B11. zadatak
B12. zadatak
a) Objasnite rezultate grafike analize ovisnosti kutnog ubrzanja tijela
gr. B6.1.
o polumjeru osovine r koje ste prikazali na
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z koja je dobivena pomou dva
razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
95
c) Prava (teorijska) vrijednost moment tromosti krutog tijela I z dana je relacijama (6-28, 6-29). Procijenite tonost mjerenja tako da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z dobivenog:
d)
B13. zadatak
Koje bi sistematske pogreke najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu? Objasnite odgovor!
B14. zadatak
a) Pomou relacije (6-32) izraunajte doprinos kinetike energije translacije utega uzimajui u obzir rezultate iz tablice B6.2.
Izraun:
b)
Provjerite vrijedi li za ovaj rotirajui sustav zakon ouvanja mehanike energije!
c) Uzimajui u obzir rezultat b) zadatka izraunajte brzinu sputanja utega.

Izraun:
B15. zadatak
Objasnite rijeima doprinos sile trenja izmeu osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela i njezinog zakretnog djelovanja na zakon ouvanja energije ovog rotirajueg sustava.
B16. zadatak
a) Objasnite rijeima kako polumjer osovine oko koje rotira kruto tijelo utjee na kutno ubrzanje tog tijela.
b) Objasnite rijeima koja je veza izmeu momenata tromosti krutih tijela i polumjera osovine oko koje kruto tijelo
rotira s jednakim kutnim ubrzanjem.
96
LV 6.1.

NEPOMINE OSI
Mjerenje kutne brzine i kutnog ubrzanja tapa u ovisnosti

o masi utega objeenog na tapu
RAD U LABORATORIJU
C1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite promjer d osovine (osi rotacije) uporabljene u eksperimentu. Mjerenje ponovite 5
puta. Izraunajte srednju vrijednost promjera d osovine (osi rotacije). Rezultate upiite u tablicu C6.1.
Izraun:
Br. mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
Tablica C6.1.
5. mj.
d /m
d /m
r /m
b) Izraunajte polumjer r osovine (osi rotacije) uporabljene u eksperimentu. Popunite tablicu C6.1.
Izraun:
C2. zadatak
a) Preciznom vagom izmjerite masu mo draa utega i masu mu utega kojega ete objesiti preko koloture:
mu ___________ g , mo ___________ g
Ukupna masa objeena o nit prebaene preko koloture : m ___________ g ___________ kg

b) Pominom mjerkom izmjerite udaljenost centra mase tapa do poloaja tokaste mase mt utega na tapu
R ___________ m .
C3. zadatak:
Mjerenje kutne brzine krutog tijela
Mijenjajui tokaste mase
mt
objeene na tapu, izmjerite vrijeme

15 = /12 rad . Prema relaciji (6-35) izraunajte kutnu brzinu
Izraun:
t za koje rotirajue tijelo prijee kut;
. Rezultate upiite u tablicu C6.2.
97

Tablica C6.2.
Broj mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
mt / g
t / s
/ rad s 1
t/s
/ rad s 2
I / kgm 2
I z / kgm 2
C4. zadatak:
Mjerenje kutnog ubrzanja krutog tijela
Prema relaciji (6-36) izraunajte kutno ubrzanje tijela . Popunite tablicu C.6.2.
Izraun:
C5. zadatak
Prema relaciji (6-33) izraunajte moment tromosti I rotirajueg sustava (tap s utezima "tokaste" mase mt ). Popunite tablicu C6.2.
Izraun:
C6. zadatak
Prema relaciji (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os rotacije kroz sredite mase. Popunite
tablicu C6.2.
Izraun:
98
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o masi utega objeenog na tapu
C7. zadatak
tablicu C6.3. i tablicu C6.4.
Tablica C6.3.4. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d osovine
n
d d
d d
d , d max
rd , rmax
d d
Mj .jed.
1.
2.
3.
4.
5.
m2
rd
dmax
rmax
M5
, M5
i 1
Izraun:
aritmetika sredina:
Tablica C6.4. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d osovine
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
d max
rd
rd max
d
dM
RM
99
C8. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom odje L 0, 73 0, 02 m .
reivanju momenta tromosti tapa. Masa tapa je
m 0,16 0,01 kg , a duljina tapa

Izraun:
b) Konaan rezultat zapiite u tablicu C6.5.

Tablica C6.5. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju momenta tromosti tijela
pogrekom

pogrekom
C9. zadatak
a) Popunite tablicu C6. 6. sluei se rezultatima danim u tablici C6.2.
Tablica C6.6.
I / kgm 2
mt R 2 / kgm 2
100

SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
b) U gr. C6.1. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost momenta tromosti tijela I o umnoku mase m t i kvadrata
udaljenosti R 2 osi rotacije do "tokaste" mase (utega) objeenog na tapu, I f (mt R 2 ) .
C10. zadatak
Grafikim postupkom odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac:
a) Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x , y u gr. C6.1.
x __________
y __________
Tsr ____ , _____
Na gr. C6.1. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
b)
Gr. C6.1. Ovisnost momenta tromosti tijela I o umnoku mase m t i kvadrata udaljenosti R
osi rotacije do utega objeenog na tapu, I f ( mt R 2 ) .
C11. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os rotacije kroz njegovo sredite mase.
101
Izraun:
I z ____________
C12. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: a - koeficijent smjera pravca, b - odsjeak
na osi ordinata, a , b - mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca i R - koeficijent korelacije. Popunite
tablicu C6.7.
Tablica C6.7.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1.
2.
yi _____
3.
4.
5.
n
x y
i
x
i
y
i
x
i
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. C6.1.
y ax b _____________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os rotacije kroz njegovo sredite mase.
Izraun:
I z ___________
C13. zadatak
C14. zadatak
Promatrajui gr. C6.1. usporedite pravce dobivene pomou dva razliita postupka grafike analize ovisnosti momenta tromosti I rotirajueg sustava (tap + tokastemase) o masi m t .
102
C15. zadatak
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti tapa I z kroz centar mase tapa koji je dobiven
pomou dva razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
b) Prava (teorijska) vrijednost momenta tromosti tapa I z dana je relacijom (6-29). Procijenite tonost mjerenja tako
da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju momenta tromosti tapa I z kroz centar mase tapa dobivenog:
iz grafikog postupka
metodom najmanjih kvadrata
C16. zadatak
Koje bi pogreke najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja kutnog ubrzanja rotirajueg sustava? Objasnite odgovor!
C17. zadatak
a) Izraunajte energiju rotacije rotirajueg sustava sastavljenog od tapa mase 1 kg duljine 35 cm koji rotira, brzinom
3 rad/s, oko osi koja prolazi njegovim sreditem mase. Na tapu su objeene dvije "tokaste" mase od 30 g simetrino
rasporeene na udaljenosti 8 cm s obzirom na centar mase tapa.
Izraun:
b) to se dogaa s energijom rotacije ovog rotacijskog sustava ako se udvostrui vrijednost tokastih masa objeenih na tapu?
C18. zadatak
Objasnite rijeima ovisnost kutnog ubrzanja rotirajueg sustava, sastavljenog od tapa na kojem su simetrino s obzirom na njegov centar mase rasporeene dvije "tokaste" mase, o veliini "tokastih" masa.
C19. zadatak
Usporedite kutno ubrzanje dvaju rotirajuih sustava. Jedan rotirajui sustav ini tap koji rotira s obzirom na os kroz
centar mase, a drugi rotirajui sustav sastavljen je od tapa po kojem su na jednakoj udaljenosti od osi rotacije rasporeene dvije jednake tokaste mase. Na oba sustava djeluje jednaki moment sile tee. Koji se rotirajui sustav bre vrti?
Objasnite!
103
c)
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o udaljenosti utega na tapu od sredita mase tapa
RAD U LABORATORIJU
D1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite polumjer osovine (osi rotacije) uporabljene u eksperimentu.
b)
Preciznom vagom izmjerite masu mo draa utega i masu utega mu kojega ete objesiti preko koloture:
mu ___________ g , mo ___________ g
c)
Preciznom vagom izmjerite masu utega (tokasta masa) koji ste objesili na tap: mt ___________ g .
D2. zadatak:
Mijenjajui udaljenost R izmeu sredita mase tapa do ovjesita tokaste mase mt utega na tapu, izmjerite vri-
15o = /12 rad . Prema relaciji (6-35) izraunajte kutnu brzinu .

jeme t za koje rotirajue tijelo prijee kut
Rezultate upiite u tablicu D6.1.
Izraun:
Tablica D6.1.
Broj mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
R/m
/s
/ rad s 1
t /s
/ rad s 2
I mj / kgm 2
I rac / kgm 2
Relativna
razlika
D3. zadatak:
105
r ___________ m
Mjerenje kutnog ubrzanja rotirajueg sustava

Prema relaciji (6-36) izraunajte kutno ubrzanje tijela . Popunite tablicu D6.1.
Izraun:
D4. zadatak
Prema relaciji (6-33) izraunajte eksperimentalnu vrijednost I mj momenta tromosti rotirajueg sustava (tap s utezima).
Popunite tablicu D6.1.
Izraun:
D5. zadatak
Koristei relacije (6-29) i (6-34) odredite raunski vrijednost I rac. momenta tromosti rotirajueg sustava (tap +
"tokaste" mase). Popunite tablicu D6.1.
Izraun:
D6. zadatak
Izraunajte relativnu razliku izmeu raunske I rac. i eksperimentalne I mj vrijednosti momenta tromosti rotirajueg
sustava (tap + "tokaste" mase). Popunite tablicu D6.1.
Izraun:
106
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o udaljenosti utega na tapu od sredita mase tapa
b)
D7. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom odreivanju kutnog ubrzanja tapa. Pogreka odreivanja kutnog pomaka je
15 1 . Pogreka pri odreivanju
vremenskog intervala dana je preciznou koritenog mjernog instrumenta.
Izraun:
Konaan rezultat zapiite u tablicu D6.2.

Tablica D6.2.. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju kutnog ubrzanja tapa
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
D8. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri odreivanju vrijednosti
I rac. momenta tromosti rotirajueg sustava (tap + "tokaste" mase) raunskim postupkom. Pogreke pojedinih fizikalnih veliina odreene su preciznou uporabljenih mjernih instrumenata.
107
Izraun:
b)
Konaan rezultat zapiite u tablicu D6.3.

Tablica D6.3. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju I rac. momenta tromosti rotirajueg sustava
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
D9. zadatak
Prema tablici D.6.1. u gr. D6.1. ucrtajte mjerne podatke tako da prikaete ovisnost momenta tromosti rotirajueg sustava (tap + "tokaste" mase) o udaljenosti R izmeu "tokaste" mase i osi rotacije tapa, I mj f ( R ) .
D10. zadatak
a) U gr. D.6.1. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti I mj f ( R ) .
b) Opiite rijeima kako moment tromosti danog rotirajueg sustava ovisi o udaljenosti R.
c)
108
Napiite matematiku relaciju za ovisnost I mj f ( R ) .
Gr. D6.1. Ovisnost momenta tromosti rotirajueg sustava (tap + "tokaste" mase) I mj o udaljenosti R izmeu "tokaste" mase i osi rotacije tapa, I mj f ( R ) .
D11. zadatak
a) Preuredite podatke prikazane na gr. D6.1. tako da dobijete linearno ovisne podatke I mj f ( R 2 ) . Popunite tablicu
D6.4.
Tablica D6.4.
R/m
R2 / m2
I exp. / kgm 2
b)
U gr. D6.2. ucrtajte mjerne podatke dane u tablici D6.4. tako da prikaete ovisnost I mj f ( R 2 ) .
D12. zadatak
a)
Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x , y u gr. D6.2.
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
Na gr. D6.2. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
D13. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
109
Gr. D6.2. Ovisnost momenta tromosti rotirajueg sustava (tap + "tokaste" mase) I mj o kvadratu
udaljenosti R izmeu "tokaste" mase i osi rotacije tapa, I mj f ( R 2 ) .
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase.
Izraun:
I z ____________
D14. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: a - koeficijent smjera pravca , b - odsjeak na
osi ordinata, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b , i koeficijent korelacije - R. Popunite tablicu D6.5.
Tablica D6.5.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1.
2.
yi _____
3.
4.
5.
n
110
x y
i
x
i
y
i
x
i
y
i
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. D6.2.
y ax b _____________
I z ____________
D15. zadatak
S obzirom na dobivenu vrijednost koeficijenta korelacije R provjerite i objasnite rijeima valjanost linearne korelacije izmeu danih mjernih podataka.
D16. zadatak
Promatrajui gr. D6.2. usporedite pravce dobivene pomou dva razliita postupka grafike analize ovisnosti momenta tromosti I rotirajueg sustava (tap + tokastemase) o kvadratu udaljenosti R 2 tokastemase m t od osi rotacije sustava.
D17. zadatak
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti tapa I z s obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase dobivenih pomou dva postupka grafike analize rezultata mjerenja. Objasnite rijeima dobiveni rezultat.
da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju momenta tromosti tapa I z s obzirom na os koja prolazi njegovim
sreditem mase dobivenog:
c)
111
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase.
Izraun:
D18. zadatak
Navedite i objasnite nekoliko moguih izvora sistematskih pogreaka pri odreivanju momenta tromosti tapa I z , s
obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase, pri istraivanju rotacije sustava opisanog u ovom eksperimentu.
D19. zadatak
a) Uzimajui u obzir relaciju (6-34) objasnite zato regresijski pravac, koji prikazuje ovisnost I mj f ( R) ,,ne prolazi
kroz ishodite koordinatnog sustava?
b) Pod kojim bi fizikalnim uvjetima funkcije I mj f ( R) i I mj f ( R 2 ) imale vrijednost u toki koja odgovara ishoditu koordinatnog sustava?
D20. zadatak
a) Izraunajte energiju rotacije rotirajueg sustava sastavljenog od tapa mase 1,5 kg duljine 40 cm, koji rotira brzinom 3 rad/s oko osi koja prolazi njegovim centrom mase. Na tapu su objeene dvije "tokaste" mase od 30 g simetrino rasporeene na udaljenosti 5 cm s obzirom na os rotacije tapa koja prolazi centrom mase tapa.
Izraun:
b) to se dogaa s energijom rotacije ovog rotacijskog sustava, ako se udvostrui udaljenost tokastih masa od
sredita mase tapa?
c) Izraunajte energiju rotacije sustava opisanog u a) zadatku pod uvjetom da dvije "tokaste" mase od 30 g nisu
jednako udaljene od osi rotacije, ve je jedna udaljena 5 cm, a druga 10 cm od osi rotacije. Pri tom su tokaste mase
rasporeene tako da se izmeu njih nalazi os rotacije tapa.
Izraun:
D21. zadatak
Objasnite rijeima kako kutno ubrzanje rotirajueg sustava, sastavljenog od tapa na kojem su simetrino s obzirom
na njegov centar mase rasporeene dvije tokaste mase, ovisi o udaljenosti tokastihmasa od osi rotacije koja prolazi kroz sredite mase tapa.
D22. zadatak
Usporedite kutno ubrzanje dvaju rotirajuih sustava. Jedan rotirajui sustav sastavljen od tapa po kojem su simetrino, na udaljenosti R od osi rotacije, koja prolazi centrom mase tapa, rasporeene dvije jednake "tokaste" mase, a
drugi ini tap po kojem su, takoer, s obzirom na os rotacije simetrino rasporeene iste "tokaste" mase, ali na udaljenosti 2R od osi rotacije. Na oba rotirajua sustava djeluju jednaki momenti sile tee. Koji se rotirajui sustav bre vrti?
Objasnite!
112
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o "tokastoj" masi utega objeenog na tapu
RAD U LABORATORIJU
E1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite polumjer osovine (osi rotacije) uporabljene u eksperimentu: r ___________ m
Preciznom vagom izmjerite masu mo draa utega i masu utega mu kojega ete objesiti preko koloture:
mu ___________ g , mo ___________ g
c)
Mjernom vrpcom izmjerite udaljenost R od sredita mase tapa do objesita "tokaste" mase:
R ___________
cm ___________ m .
E2. zadatak:
Za razliite vrijednosti mt tokastih masa (utega na tapu) objeenih na udaljenosti R od osi rotacije, izmjerite vri-
15o = /12 rad . Prema relaciji (6-35) izraunajte kutnu brzinu .

jeme t za koje rotirajue tijelo prijee kut
Rezultate upiite u tablicu E6.1.
Izraun:
Tablica E6.1.
Broj mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
mt / kg
/s
/ rad s 1
t /s
/ rad s 2
I mj / kgm 2
I rac / kgm 2
Relativna
razlika
113
b)
E3. zadatak:
Mjerenje kutnog ubrzanja rotirajueg sustava
Prema relaciji (6-36) izraunajte kutno ubrzanje tijela . Popunite tablicu E6.1.
Izraun:
E4. zadatak
Prema relaciji (6-33) izraunajte eksperimentalnu vrijednost I mj momenta tromosti rotirajueg sustava (tap s utezima).
Popunite tablicu E6.1.
Izraun:
E5. zadatak
Pomou relacija (6-29) i (6-34) odredite raunski vrijednost I rac. momenta tromosti rotirajueg sustava (tap +
"tokaste" mase). Popunite tablicu E6.1.
Izraun:
E6. zadatak
Izraunajte relativnu razliku izmeu raunske I rac. i eksperimentalne I mj vrijednosti momenta tromosti rotirajueg
sustava (tap + "tokaste" mase). Popunite tablicu E6.1.
Izraun:
114
LV 6.1.

NEPOMINE OSI

o "tokastoj" masi utega objeenog na tapu
E7. zadatak
Za jedno mjerenje iz tablice E6.1. izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom odreivanju momenta tromosti rotirajueg sustava (tap +"tokaste" mase) danog relacijom (6-33). Pogreka odreivanja kutnog ubrzanja je 15%. Pogreka pri odreivanju mase i polumjera osovine dana je
preciznou uporabljenih mjernih instrumenata.
Izraun:
a)
b)
Konaan rezultat zapiite u tablicu E6.2.

Tablica E6.2. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju momenta tromosti rotirajueg sustava.
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
E8. zadatak
Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i srednju kvadratnu pogreku pri odreivanju vrijednosti
I rac. momenta tromosti rotirajueg sustava (tap + "tokaste" mase) raunskim postupkom. Pogreke pojedinih fizikalnih veliina odreene su preciznou uporabljenih mjernih instrumenata.
115
Izraun:
a)
b)
Konaan rezultat zapiite u tablicu E6.3.

Tablica E.3. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju I rac. momenta tromosti rotirajueg sustava
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
E9. zadatak
Prema tablici E.6.1. u gr. E6.1. ucrtajte mjerne podatke tako da prikaete ovisnost momenta tromosti rotirajueg sustava
(tap + "tokaste" mase) o "tokastim" masama objeenim na tap, I mj f ( mt ) .
E10. zadatak
a) U gr. E.6.1. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti I mj f ( mt ) .
b) Opiite rijeima kako moment tromosti danog rotirajueg sustava ovisi o objeenoj "tokastoj" masi.
c)
116
Napiite matematiku relaciju za ovisnost I mj f ( mt ) .
Gr. E6.1. Ovisnost momenta tromosti rotirajueg sustava (tap + "tokaste" mase) o "tokastim"
masama objeenih na tapu, I mj f ( mt ) .
E11. zadatak
a)
Odredite koordinate i ucrtajte toku Tsr x , y u gr. E6.1.
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
Na gr. E6.1. provucite od oka najbolje prilagoen pravac na dane mjerne podatke.
E12. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
117
c) Koristei dobivenu jednadbu najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relaciju (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase.
Izraun:
I z ____________
E13. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: a - koeficijent smjera pravca , b - odsjeak na
osi ordinata, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b , i koeficijent korelacije - R. Popunite tablicu E6.4.
Tablica E6.4.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1
2
yi _____
3
4
5
n
x y
i
x
i
y
i
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
Napiite dobivenu jednadbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku. Regresijski pravac ucrtajte u gr. E6.1.
y ax b _____________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (6-34) izraunajte moment tromosti I z tapa s obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase.
Izraun:
I z ____________
E14. zadatak
E15. zadatak
Promatrajui gr. E6.1. usporedite pravce dobivene pomou dva razliita postupka grafike analize ovisnosti momenta tromosti I mj rotirajueg sustava (tap + tokastemase) o vrijednosti tokastihmasa m t objeenih na tapu.
E16. zadatak
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti tapa I z s obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase dobivenih pomou dva postupka grafike analize rezultata mjerenja. Objasnite rijeima dobiveni rezultat.
118
da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju momenta tromosti tapa I z s obzirom na os koja prolazi njegovim
sreditem mase dobivenog:
E17. zadatak
Navedite i objasnite nekoliko moguih izvora sistematskih pogreaka pri odreivanju momenta tromosti tapa I z , s
obzirom na os koja prolazi njegovim sreditem mase, pri istraivanju rotacije sustava opisanog u ovom eksperimentu.
E18. zadatak
a) Uzimajui u obzir relaciju (6-34) objasnite zato regresijski pravac, koji prikazuje ovisnost I mj f ( mt ) , ne prolazi
kroz ishodite koordinatnog sustava?
b) Pod kojim bi fizikalnim uvjetima funkcija I mj f ( mt ) imala vrijednost u toki koja odgovara ishoditu koordinatnog sustava?
E19. zadatak
a) Izraunajte energiju rotacije rotirajueg sustava sastavljenog od tapa mase 2 kg, duljine 40 cm, koji rotira, brzinom 3 rad/s oko osi koja prolazi njegovim centrom mase. Na tapu su objeene dvije "tokaste" mase od 20 g simetrino rasporeene na udaljenosti 15 cm s obzirom na os rotacije tapa koja prolazi centrom mase tapa.
Izraun:
b) to se dogaa s energijom rotacije ovog rotacijskog sustava, ako se na zadanoj udaljenosti postavi simetrino, s
obzirom na os rotacije, dvostruko vee "tokaste" mase?
119
c)
c) Izraunajte energiju rotacije sustava opisanog u a) zadatku pod uvjetom da dvije "tokaste" mase od 20 g nisu
jednako udaljene od osi rotacije, ve je jedna udaljena 5 cm , a druga 10 cm te su simetrino rasporeene s obzirom na
os rotacije tapa.
Izraun:
E20. zadatak
Objasnite kako kutno ubrzanje rotirajueg sustava, sastavljenog od tapa na kojem su simetrino, s obzirom na njegov centar mase, rasporeene dvije tokaste mase, ovisi o udaljenosti tokastihmasa od osi rotacije koja prolazi kroz
sredite mase tapa.
E21. zadatak
Usporedite kutno ubrzanje dvaju rotirajuih sustava. Jedan rotirajui sustav sastavljen je od tapa po kojem su simetrino, na udaljenosti R od osi rotacije, koja prolazi centrom mase tapa, rasporeene dvije jednake "tokaste" mase mt ,
a drugi ini tap po kojem su, takoer, s obzirom na os rotacije, simetrino na istoj udaljenosti R, rasporeene dvije
"tokaste" mase iznosa 2mt . Na oba rotirajua sustava djeluju jednaki momenti sile tee. Koji se rotirajui sustav bre
vrti? Objasnite!
120
LV 6.2.
Moment sile i kutna koliina gibanja

U eksperimentalnom dijelu ove laboratorijske vjebe potrebno je promatranjem jednoliko ubrzanog rotacijskog gibanja danog krutog tijela (diska):
izmjeriti kinematike fizikalne veliine (kutni pomak i kutnu brzinu) pri rotaciji krutih tijela u ovisnosti o
vremenu rotacije,
eksperimentalno odrediti kutno ubrzanje tijela u ovisnosti o momentu sile i kutnoj koliini gibanja,
eksperimentalno odrediti moment tromosti danog krutog tijela (diska),
eksperimentalno provjeriti zakon ouvanja mehanike energije rotirajueg sustava.
Na sl. 6.6. prikazana je eksperimentalna postava za mjerenje kutnog ubrzanja pri rotacijskom gibanju krutih tijela
(disk) oko nepomine osi, a sastoji se od:
(1)- svjetlosne barijere, (2)- trononog stalka, (3)- puhala zraka, (4)- rotirajueg krutog tijela
(disk), (5) nekoliko utega razliitih masa (10 g, 50 g), (6)- koloture, (7)- drvenog postolja, (8)konice, (9)- markera u obliku ploice postavljene na rotirajuem tijelu, (10)- mjerne vrpce, (11)rotirajue osovine razliitih promjera, (12) zranog leaja, (13) niti s draem za utege.
Sl. 6.6. Eksperimentalna postava za mjerenje kutne koliine gibanja

pri rotaciji krutih tijela oko nepomine osi
Povrina diska (4) podijeljena je na 24 crna i bijela polja. Svako polje odgovara kutu od 15 (0,262 rad). Na obodu di15o = 0, 262 rad .
ska nalazi se "marker"6 (9) ija irina odgovara irini jednog polja na disku, odnosno kutu
Ploica s krunim otvorom predstavlja dra pomou kojeg se disk ili tap postavlja na zrani leaj (12) i osovinu
(11). Pomou osovine (11) rotirajue se kruto tijelo (disk) uvrsti na zrani leaj. Na ovaj nain omoguena je slobodna
rotacija tijela oko okomite osi rotacije (osovine). Nit (13) je prevuena preko koloture (6), umetnuta u prorez na osovini i
paljivo omotana oko osovine odgovarajueg polumjera r. Na kraju niti nalazi se dra na koji se postavljaju utezi (5)
razliitih masa. Uteg mase mu objeen je preko koloture (6) o nit koja je namotana na osovinu nosaa polumjera r.
Konica (8) zaustavlja gibanje rotirajueg krutog tijela nakon ukljuivanja puhala zraka (3). Puhalo zraka i zrani leaj
slue za smanjivanje sile trenja izmeu osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela. Svjetlosna barijera (1) fotoosjetljivi je
element koji se u eksperimentu primjenjuje na dva naina (sl. P1.1., Prilog 1.).
Marker (9) je umetnuta ploica na obodu diska ili na jednom kraju tapa.
121
U jednom nainu rada svjetlosna barijera mjeri vrijeme potrebno rotirajuem tijelu da uini kutni pomak , odnosno mjeri vrijeme prolaska markera (9) kroz svjetlosnu barijeru. U drugom nainu rada svjetlosna barijera mjeri vrijeme
t koje je potrebno da tijelo uini kutni pomak . Drveno postolje (7) slui za zaustavljanje utega koji pada pri rotaciji
krutog tijela.
Napomena:
U ovom eksperimentu zanemaruje se sila trenja izmeu osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela i njezino zakretno djelovanje (moment sile trenja).

Mjerenje kutne brzine pri rotaciji krutog tijela za odreeni kutni pomak
I
1.
korak
Postaviti disk na zrani leaj i provjeriti je li nit na kojoj visi dra utega namotana oko osovine (osi rotacije). Ako nit
nije namotana potrebno ju je paljivo namotati.
2.
korak
Na dra utega koji se nalazi na kraju niti postaviti se uteg mase mu .
3.
korak
4.
korak
Svjetlosnu barijeru postaviti tako da zatvara odabrani kut s markerom na obodu diska koji je zakoen konicom. Pri
tome je kut n 15o viekratnik kuta od 15 to odgovara krunom luku jednog obojenog polja na disku.
5.
korak
Preklopnik na svjetlosnoj barijeri (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 1. poloaj:
6.
korak
Ukljuiti puhalo zraka tako da se potenciometar puhala (3) postavi na oznaku 5. Pritisnuti tipku SET na svjetlosnoj barijeri.
7.
korak
Nakon to se rad puhala zraka stabilizira, otpustiti konicu, a rotirajue tijelo poinje se gibati i aktivira se svjetlosna barijera.
8.
korak
Nakon prolaska markera kroz svjetlosnu barijeru rotacija diska se zaustavlja tako to se potenciometar postavi
na oznaku 0. Na zaslonu svjetlosne barijere (sl. P1.1.a) oitati vrijeme t prolaska markera na disku kroz svjetlosnu barijeru, a pri tome se disk zarotira za kutni pomak .
9.
korak
Kutnu brzinu rotirajueg krutog tijela raunati pomou relacije:
,
t
gdje je kut odgovara irini markera koji ima oblik krunog luka od 15o /12 rad .
10.
122
(6-37)
korak
Ponoviti I. postupak (od 4. do 9. koraka) za nekoliko odabranih kuteva izmeu svjetlosne barijere i markera na
obodu diska.
II.
1.
Mjerenje kutnog ubrzanja pri rotaciji krutog tijela za odreeni kutni pomak
korak
Svjetlosnu barijeru spojiti s konicom kao to je prikazano na sl. 6.7.
2.
korak
3.
korak
Svjetlosnu barijeru postaviti tako da zatvara odabrani kut s markerom na obodu diska koji je zakoen konicom.
Pri tome je kut n 15o viekratnik kuta od 15 to odgovara krunom luku jednog obojenog polja na disku.
4.
korak
Preklopnik svjetlosne barijere (sl.P1.1.a., Prilog 1.) postaviti u 2. poloaj: .
5.
korak
Ukljuiti puhalo zraka tako da se potenciometar puhala (3) postavi na oznaku 5. Pritisnuti tipku SET na svjetlosnoj barijeri.
6.
korak
Nakon to se rad puhala zraka stabilizira, otpustiti konicu, a rotirajue tijelo poinje se gibati. im marker proe
iglu konice potrebno je odmah zakoiti konicu.
7.
korak
Nakon prolaska markera kroz svjetlosnu barijeru rotacija diska se zaustavlja tako to se potenciometar postavi
na oznaku 0. Na zaslonu svjetlosne barijere (sl. P1.1.a) oitati vrijeme t za koje marker na obodu diska prebrie
kruni luk koji odgovara odabranom kutu .
8.
korak
Kutno ubrzanje rotirajueg krutog tijela odreuje se pomou relacije:
9.
(6-38)
korak
Ponoviti II. postupak (od 2. do 9. koraka) za nekoliko odabranih kutova izmeu svjetlosne barijere i markera
na obodu diska.
Napomena:
Ove postupke ponovite za nekoliko razliitih kutova izmeu konice i svjetlosne barijere. Promjena kuta odreuje se pomicanjem svjetlosne barijere u odnosu na konicu. Konica je uvrena i nepomina, a
svjetlosna se barijera pomie.
123
Sl. 6.7. Shema spoja konice (8) i svjetlosne barijere (1)
III. Mjerenje puta h koji prijee uteg mase
mu pri rotaciji krutog tijela za odabrani kut
1. korak
Svjetlosnu barijeru postaviti tako da zatvara odabrani kut s markerom na obodu diska koji je zakoen konicom.
Pri tome je kut n 15o viekratnik kuta od 15 to odgovara krunom luku jednog obojenog polja na disku.
2.
korak
3.
korak
Mjernom vrpcom izmjeriti visinu h0 izmeu utega mase mu objeenog na niti i drvenog postolja.
4.
korak
Otpustiti konicu i runo zarotirati disk za odabrani kut . Pri tome se uteg mase mu objeenog na niti spusti na
visinu h1 .
5.
korak
Mjernom vrpcom izmjeriti visinu h1 izmeu utega mase mu objeenog na nit i drvenog postolja.
6.
korak
Prijeeni put h utega mase mu pri sputanju s visine h0 odreen je relacijom:
h ho h1 ,
124
(6-39)
LV 6.2.

NEPOMINE OSI

o kutnom pomaku rotirajueg tijela (diska)
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
a) Preciznom vagom izmjerite masu draa utega mo i masu utega mu kojega ete objesiti preko koloture:
mu ___________ g , mo ___________ g
b) Pominom mjerkom izmjerite promjer d osovine (osi rotacije) koritene u eksperimentu. Mjerenje ponovite 5 puta.
Izraunajte srednju vrijednost promjera d d osovine (osi rotacije). Rezultate upiite u tablicu A6.8.
Izraun:
Tablica A6.8.
Br. mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
d /m
d d /m
r /m
c) Izraunajte polumjer r osovine (osi rotacije) koritene u eksperimentu. Popunite tablicu A6.8.
Izraun:
A2. zadatak
Prema relaciji (6-16) izraunajte moment sile tee M z utega mase m objeene preko koloture.
Izraun:
A3. zadatak:
Za razliite kutove izmeu markera na disku i svjetlosne barijere izmjerite vrijeme t za koje disk prijee kut
( 15 /12 rad ) koji odgovara irini markera. Prema relaciji (6-37) izraunajte kutnu brzinu . Rezultate
upiite u tablicu A6.9.
Izraun:
125

Tablica A6.9.
1. mjer.
2. mjer.
3. mjer.
4. mjer.
5. mjer.
30
60
90
180
270
/ rad
/s
/ rad s 1
t/s
/ rad s 2
I disk / kgm 2
A4. zadatak:
Za razliite kutove izmeu markera na disku i svjetlosne barijere, prema opisanom mjernom postupku izmjerite
vrijeme t potrebno da rotirajui disk prijee zadani kut . Prema relaciji (6-38) izraunajte kutno ubrzanje tijela .
Popunite tablicu A6.9.
Izraun:
A5. zadatak
Prema relaciji (6-18) izraunajte moment tromosti I disk diska. Popunite tablicu A6.9.
Izraun:
A6. zadatak
a) Mjernom vrpcom izmjerite visinu ho na kojoj se nalazi uteg mase mu . Izmjerite visinu h1 na kojoj se nalazi uteg
nakon rotacije diska za odabrani kut . Iz tablice A6.9. preuzmite vrijednost kutne brzine za odabrani kut . Popunite tablicu A6.10.
Tablica A6.10.
/ rad
b)
/ rad s 1
ho / m
h1 / m
h/m
Primjenjujui relaciju (6-39) izraunajte put h koji prijee uteg gibajui se prema dolje pri rotaciji diska za odabrani kut
Izraun:
126
r /m
LV 6.2.

NEPOMINE OSI

o kutnom pomaku rotirajueg tijela (diska)
A7. zadatak
tablicu A6.11. i tablicu A6.12.
Tablica A6.11. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d osovine
d d
d d
d , d max
rd , rmax
d d
Mj .jed.
1.
2.
3.
m2
rd
dmax
rmax
M3
, M3
i 1
Izraun:
aritmetika sredina:
Tablica A6.12. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju promjera d osovine
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
d max
rd
rd max
d
dM
RM
A8. zadatak
odreivanju momenta tromosti diska sluei se relacijom (6-18). Pogreke pri mjerenju mase utega objeenog preko
koloture i polumjera osi rotacije odreene su preciznou mjernih instrumenata. Eksperimentalna vrijednost kutnog
ubrzanja je 1,57 0,21 rad/s2 , a ubrzanja Zemljine sile tee je g 9, 81 0, 05 m/s2 .
127
Izraun:
b)

Tablica A6.13. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju momenta tromosti tijela

pogrekom

pogrekom

SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
c) Obrazloite dobivenu pogreku! to je moglo utjecati na pogreku pri mjerenju?
A9. zadatak
a) U gr. A6.2. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost prijeenog kuta pri rotaciji diska o vremenu t,
f t .
b)
Prema relaciji (6-19) i tablici P5.1. (Prilog 5.!) u gr. A6.2. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti f t .
c) Kako se naziva krivulja koja prikazuje ovu grafiku ovisnost? Napiite matematiku funkciju koja opisuju prikazanu
ovisnost izmeu mjerenih fizikalnih veliina.
A10. zadatak
Obrazloite ovisnost opisanog kuta pri rotaciji diska o vremenu t, f t .
128
Gr. A6.2. Ovisnost opisanog kuta
pri rotaciji krutog tijela o vremenu t, f t .
A12. zadatak
Prema relaciji (6-19) i tablici P5.1. (Prilog 5.!) u gr. A6.2. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti f t .
A13. zadatak
S obzirom na ovisnost opisanog kuta pri rotaciji diska o vremenu t f t te na ovisnost kutne brzine diska o vremenu t f t , navedite kakvo gibanje izvodi kruto tijelo tijekom rotacije?
A14. zadatak
a)
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
129
A11. zadatak
U gr. A6.2. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost kutne brzine diska o vremenu t, f t .
Gr. A6.3. Ovisnost kutne brzine diska o vremenu t, f t .
A15. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-19) izraunajte kutno ubrzanje
diska .
Izraun:
____________
A16. zadatak
Primjenjujui relaciju (6-18) izraunajte moment tromosti diska I disk s obzirom na os rotacije kroz sredite mase diska.
Izraun:
130
I disk ____________
A17. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: a - koeficijent smjera pravca , b - odsjeak
na osi ordinata, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b i koeficijent korelacije - R. Popunite
tablicu A6.14.
Tablica A6.14.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1
2
yi _____
3
4
5
n
x y
i
x
i
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
y ax b _____________
b) Koristei dobivenu jednadbu regresijskog pravca i relaciju (6-19) izraunajte kutno ubrzanje tijela
Izraun:
____________
A18. zadatak
Primjenjujui relaciju (6-18) izraunajte moment tromosti I disk diska s obzirom na os rotacije kroz sredite mase.
Izraun:
I disk ____________
A19. zadatak
A20. zadatak
a) Promatrajui gr. A6.3. usporedite pravce dobivene pomou dva razliita postupka grafike analize ovisnosti
f t . Objasnite!
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju kutnog ubrzanja

tupka grafike analize rezultata mjerenja.
Izraun:
diska koje je dobiveno pomou dva razliita pos-
131
Izraun:
A21. zadatak
a) Prava (teorijska) vrijednost momenta tromosti I disk diska s obzirom na os rotacije kroz njegov centar mase dana je
relacijom (6-28). Procijenite tonost mjerenja tako da izraunate relativnu pogreku pri odreivanju moment tromosti
diska I disk dobivenog:
b)
Objasnite dobivene procjene. Kojim postupkom grafike analize dobijete toniji rezultat?
A22. zadatak
Navedite koje bi pogreke (sistematske, sluajne) najvie mogle utjecati na rezultate mjerenja u ovom eksperimentu?
A23. zadatak
a) Sluei se rezultatima iz tablica A6.9., A6.10. i zakonom ouvanja mehanike energije danim relacijom (6-32) izraunajte doprinos kinetike energije translacije utega mase mu koji je preko koloture objeen o nit namotanu na osovinu, polumjera r, oko koje rotira disk.
Izraun:
b) Izraunajte brzinu sputanja utega mase mu .

Izraun:
c) S obzirom na fizikalne uvjeta u ovom eksperimentu, objasnite koja je temeljna pretpostavka primjene zakona
ouvanja mehanike energije na rotaciju danog rotirajueg sustava.
d) Vrijedi li za ovakav rotirajui sustav, u realnim fizikalnim uvjetima, zakon ouvanja mehanike energije ili zakon
ouvanja ukupne energije? Objasnite!
A24. zadatak
Disk momenta tromosti 12 10-3 kgm2 rotira oko osovine (osi rotacije) polumjera 3 cm kutnom brzinom 4,3 rad/s tijekom 2 sekunde.
a) Koliki je iznos sile tee koja ima zakretno djelovanje na rotirajui disk?
b)
132
Kolika je kutna koliina gibanja ovog rotirajueg sustava?
LV 6.3.
Eksperimentalna provjera slinosti izmeu

translacijskog i rotacijskog gibanja tijela
U eksperimentalnom dijelu ove laboratorijske vjebe odreuje se moment tromosti danih krutih tijela (disk, tap) uzimajui u obzir slinost izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela. Pri tome je potrebno:
izmjeriti kinematike fizikalne veliine (linearnu brzinu i ubrzanje) pri translaciji tijela,
odrediti kinematike fizikalne veliine (kutnu brzinu i kutno ubrzanje) pri rotaciji danih krutih tijela pod djelovanjem vanjskog momenta sile,
eksperimentalno odrediti ovisnost vanjskog momenta sile o kutnom ubrzanju,

Na sl. 6.8. prikazana je eksperimentalna postava za ovu laboratorijsku vjebu. Eksperimentalna postava sastoji se od:
(1)- puhala zraka, (2)- rotirajueg krutog tijela (disk ili tap), (3)- nekoliko utega razliitih masa (10 g, 50 g), (4)- koloture,
(5)- drvenog postolja, (6)- mjerne vrpce, (7)- ploice s krunim otvorom, (8)- zaporne ure, (9)- trononog stalka, (10)zranog leaja i (11)- niti s draem utega.
Sl. 6.8. Eksperimentalna postava za provjeru slinosti izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela
Ploica s krunim otvorom (7) predstavlja dra pomou kojeg se disk ili tap postavlja na nosa i osovinu. Uteg mase mu objeen je preko koloture o nit koja je namotana na osovinu nosaa polumjera r. Puhalo zraka (1) slui za smanjivanje sile trenja izmeu osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela (2). Nakon ukljuivanja puhala zraka uteg mase mu
poinje se sputati, a kruto tijelo poinje rotirati. Mjeri se vrijeme potrebno da uteg prebaen preko koloture prijee
odreeni put pri sputanju. Drveno (5) postolje postavljeno je tako da se uteg sputa uvijek s iste visine.
Dinamika analiza gibanja istraivanog rotirajueg sustava detaljno je izloena u potpoglavlju 6.2.2., dok je u potpoglavlju 6.3. opisana teorijska pozadina provjere zakona ouvanja mehanike energije danih rotirajuih sustava. Eksperimentalno se moe opaziti da, ukoliko na kruto tijelo koje rotira ne djeluje izvanjski moment sile, to tijelo jednoliko
rotira stalnom kutnom brzinom. Ovo je slino pravocrtnom gibanju tijela stalnom brzinom, ako na njega ne djeluju
vanjske sile. Meutim, im se na kruto tijelo primjeni izvanjski moment sile tada mu se jednoliko poveava kutna brzina, tj. kruto tijelo rotira stalnim kutnim ubrzanjem.
U ovom eksperimentu mjeri se kutno ubrzanje pri rotaciji danih krutih tijela (disk, tap) kada na njih djeluje ukupni
izvanjski moment sile
,
(6-40)
M M z M tr
pri emu je M z momenta sile napetosti niti, a M tr stalni moment sile trenja. U ovom sluaju, jednadba koja opisuje
rotaciju krutog tijela je
M M z M tr I z
(6-41)
odnosno
133

M z I z M tr
(6-42)
gdje je kutno ubrzanje, a I z moment tromosti danog tijela s obzirom na zadanu os rotacije. Iz ove jednadbe moe
se, poznavajui M z moment sile napetosti niti i kutno ubrzanje rotirajueg sustava, odrediti I z moment tromosti
danog rotirajueg krutog tijela i procijeniti doprinos stalnog momenta sile trenja M tr .
Meutim, stalni moment sile trenja moe se odrediti i eksperimentalno. Pri tome se odreuje masa utega ms koji je
potrebno objesiti o nit prebaenu preko koloture kako bi se rotirajui sustav vrtio stalnom kutnom brzinom ( const. ),
odnosno bez kutnog ubrzanja ( 0 ). Stalni moment sile trenja odreuje se prema relaciji
M tr ms r g
(6-43)
gdje je ms masa utega koji uzrokuje jednoliku rotaciju krutog tijela, r polumjer osi rotacije oko koje rotira kruto tijelo, a
g ubrzanje sile tee.
Iz slinosti izmeu translacijskih i rotacijskih gibanja tijela, dane tablicama 6.1. i 6.2. i relacijama (6-1), kinematike fizikalne veliine (kutna brzina i kutno ubrzanje) koje opisuju rotacijska gibanja mogu se odrediti mjerenjem translacijskih kinematikih fizikalnih veliina.
Kutna brzina i kutno ubrzanje rotirajueg danog krutog tijela mogu se odrediti mjerenjem visine h s koje uteg mase
mu pada i vremena t za koje prevali tu udaljenost. Srednja brzina padanja utega je
h
t
(6-44)
a konana brzina utega je
v 2v
(6-45)
ako je poetna brzina utega vo 0 , a ubrzanje stalno. Prema tome, kutna brzina krutog tijela je
v 2v
r
r
(6-46)
(6-47)
gdje je r polumjer osovine oko koje tijelo rotira. Isto tako vrijedi
v at
v
t
Ubrzanje a, padajueg utega, jednako je tangencijalnom ubrzanju svake toke na rubu osovine, polumjera r, na koju je namotana nit, tako da vrijedi
a at
r
,
a
r
(6-48)
Pomou relacije (6-48) moe se odrediti kutno ubrzanje rotirajueg sustava.

1.
korak
Postaviti drveno postolje na eljenu udaljenost od koloture tako da uteg pri svakom mjerenju prevaljuje uvijek isti
put h.
2.
korak
Postaviti tijelo koje rotira (tap ili disk) na zrani leaj i provjeriti je li namotana nit utega oko osi rotacije - osovine.
Ako nit nije namotana potrebno ju je namotati.
3.
korak
Na dra utega koji se nalazi na kraju niti postaviti se uteg mase mu .
4.
korak
Rotirajue tijelo zakoiti i ukljuiti puhalo zraka tako da se potenciometar puhala postavi na oznaku 5.
5.
korak
Nakon to se otpusti konica rotirajui disk poinje se gibati, a uteg se poinje gibati prema dolje.
6.
korak
Mjeri se vrijeme t potrebno da uteg prijee put h (dok uteg ne dodirne drvenu podlogu).
Napomena:
Mjerenje je potrebno ponoviti za nekoliko razliitih masa utega i tri razliita polumjera osovine.
134
LV 6.3.

NEPOMINE OSI

o masi utega
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite polumjer osovine (osi rotacije) uporabljene u eksperimentu.
b)
Mjernom vrpcom izmjerite visinu (put) koju prevaljuje padajue tijelo mase m pri sputanju:.
h __________
cm __________ m
c)
Preciznom vagom izmjerite masu nosaa utega: mo __________ g __________ kg
A2. zadatak
Eksperimentalna procjena doprinosa M tr momenta sile trenja
Na dra utega postavite uteg mase ms koji e se sputati jednoliko stalnom brzinom ( v const. ), a kruto tijelo e,
pritom, jednoliko rotirati stalnom kutnom brzinom ( const. ).
a)
Izmjerite masu m
__________
g __________ kg
s utega : ms
Napomena: Masi utega m s dodajte masu nosaa utega m0 !
b) Izraunajte moment sile trenja M tr prema relaciji (6-43), gdje r polumjer osovine (osi rotacije) oko koje rotira
kruto tijelo.
Izraun:
A3. zadatak
Za pet razliitih masa m padajueg tijela (masa padajueg tijela predstavlja zbroj mase utega mu i mase nosaa um mu mo ), izmjerite vrijeme t potrebno utegu da prijee put h. Mjerenje ponovite tri puta. Izraunajte
tega mo ,
srednju vrijednost vremena t t . Rezultate upiite u tablicu A6.15.
Izraun:
A4. zadatak
a) Primjenjujui relaciju (6-44) izraunajte srednju vrijednost brzine v padajueg utega mase m na putu h. Rezultate upiite u tablicu A6.15.
Izraun:
135
r __________cm
__________ m

Tablica A6.15.
Broj mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
m / kg
h/m
t1 / s
t2 / s
t3 / s
t t /s
v v / ms1
v / ms 1
a / ms 2
/ rad s
/ rad s 2
M z / Nm
I z / kgm 2
b) Primjenjujui relaciju (6-45) izraunajte trenutnu brzinu v padajueg utega mase m na putu h. Rezultate upiite u
tablicu A6.15.
Izraun:
c) Primjenjujui relaciju (6-47) izraunajte ubrzanje a padajueg utega mase m na putu h. Rezultate upiite u tablicu
A6.15.
Izraun:
d)
Primjenjujui relaciju (6-46) izraunajte kutnu brzinu rotacije krutog tijela pri kojoj uteg mase m pada brzinom
v na putu h. Rezultate upiite u tablicu A6.15.

Izraun:
e) Primjenjujui relaciju (6-48) izraunajte kutno ubrzanje rotacije krutog tijela pri kojem se padajui uteg mase m
sputa stalnim ubrzanjem a na putu h. Rezultate upiite u tablicu A6.15.
Izraun:
A5. zadatak
a) Primjenjujui relaciju (6-24) izraunajte moment napetosti niti M z za razliite mase
upiite u tablicu A6.15.
Izraun:
padajueg tijela. Rezultate
b) Primjenjujui relaciju (6-42) izraunajte moment tromosti I z krutog tijela koje rotira kutnim ubrzanjem pri
emu se uteg mase m sputa stalnim ubrzanjem a na putu h. Rezultate upiite u tablicu A6.15.
Izraun:
136
LV 6.3.

NEPOMINE OSI

o masi utega
A6. zadatak
Izradite statistiku analizu pogreaka pri eksperimentalnom odreivanju vremena t za koje uteg prijee zadani put i
popunite tablicu A6.16. i tablicu A6.17.
t t
t t
t , tmax
rt , rmax
mj .jed.
rt
tmax
rmax
M3
Tablica A6.16. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena t
, Mn
s
s2
1.
2.
3.
n
i1
Izraun:
aritmetika srednja vrijednost:
Tablica A6.17. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena t
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
t max
tr
tr max
t
rM
RM
137
A7. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i standardnu kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom
odreivanju kutne brzine rotacije danog krutog tijela s obzirom na os rotacije polumjera r. Pogreku pri odreivanju
vremena t preuzmite iz tablice A6.17. Pogreka odreivanja puta h i polumjera osovine r odreena je preciznou uporabljenog mjernog instrumenta.
Izraun:
b)

Tablica A6.18. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju kutne brzine
SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
pogrekom
pogrekom
c)
Obrazloite dobivenu pogreku! to je moglo utjecati na rezultate mjerenja s obzirom na dobivenu pogreku?
A8. zadatak
Prema tablici A6.15. u gr. A6.4. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost momenta sile M z napetosti niti o
kutnom ubrzanju tijela, M z f .
A9. zadatak
a) Opiite rijeima funkcionalnu ovisnost momenta sile M z napetosti niti o kutnom ubrzanju tijela, M z f .
b)
138
Napiite matematiku relaciju za ovu ovisnost:
Gr. A6.4. Ovisnost momenta sile M z napetosti niti o kutnom ubrzanju
tijela, M z f .
A10. zadatak
Grafikim postupkom odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac na mjerne podatke prikazane na gr. A6.4.:
a)
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
A11. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-42) odredite I z moment tromosti krutog tijela i M tr moment sile trenja.
Izraun:
I z ____________
M tr ____________
139
A12. zadatak
tablicu A6.19.
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
a =__________ , b =__________ , R =__________
Tablica A6.19.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1
2
yi _____
3
4
5
n
x y
i
x
i
y
i
x
i
Izraun:
a)
y ax b _____________
b) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-42) odredite moment tromosti
krutog tijela I z i moment sile trenja M tr .
Izraun:
I z ____________
M tr ____________
A13. zadatak
A14. zadatak
a) Objasnite rezultate grafike analize ovisnosti momenta sile M z o kutnom ubrzanju tijela koje ste prikazali na
gr. A6.4.
140
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti I z krutog tijela koji je dobiven pomou dva razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
Izraun:
c) Prava (teorijska) vrijednost momenta tromosti krutog tijela I z dana je relacijama (6-28), (6-29). Procijenite tonost
odreivanja moment tromosti krutog tijela I z dobivenog:
d)
Objasnite dobivene procjene. Koja grafika analiza daje toniji rezultat?
A15. zadatak
Usporedite doprinose momenta sile trenja M tr dinamici ovog rotirajueg sustava tako da izraunate relativnu razliku momenta sile trenje dobivene pomou dvaju postupaka grafike analize. Objasnite dobiveni rezultat.
A16. zadatak
a) Usporedite doprinos momenta sile trenja M tr dobiven, pomou metode najmanjih kvadrata, iz jednadbe regresijskog pravca s eksperimentalno procijenjenim doprinosom momenta sile trenja M tr dobivenim u A2. zadatku. Odredite relativnu razliku.
b) Uzimajui u obzir doprinos momenta sile trenja M tr odreen iz jednadbe regresijskog pravca i relaciju (6-43),
odredite masu ms utega koji se sputa stalnom brzinom pri emu dano kruto tijelo rotira stalnom kutnom brzinom.
c)
Usporedite dobivenu vrijednost mase ms s izmjerenom vrijednou u A2.zadatku.
d) Objasnite dobivene rezultate. Koji su mogui izvori pogreaka pri odreivanju doprinosa momenta sile trenja u
ovom sluaju?
141
A17. zadatak
a) Pomou rezultata mjerenja iz tablice A6.15. i relacije (6-32) provjerite valjanost zakona ouvanja mehanike energije rotirajueg sustava.
b)
Obrazloite dobiveni rezultat! Vrijedi li, za ovaj rotirajui sustav, zakon ouvanja mehanike energije?
c)
Izraunajte rad sile trenja u ovom sluaju.
142
LV 6.3.

NEPOMINE OSI

RAD U LABORATORIJU
mu __________
g __________ kg
mo __________ g __________ kg
Masa padajueg tijela zbroj je mase utega mu i mase nosaa utega mo ,

m mu mo __________ g ____________ kg
b)
Mjernom vrpcom izmjerite visinu (put) koju prevaljuje padajue tijelo mase m pri sputanju:
h __________
cm __________ m
B2. zadatak
Eksperimentalna procjena doprinosa momenta sile trenja M tr
Na dra utega postavite uteg mase ms koji e se sputati jednoliko stalnom brzinom ( v const. ), a kruto tijelo e,
pritom, jednoliko rotirati stalnom kutnom brzinom ( const. ).
a)
Izmjerite masu m s utega i rezultate upiite u tablicu B6.5.:
ms __________
g __________ kg .
Napomena: Masi utega m s dodajte masu nosaa utega mo !
b) Izraunajte moment sile trenja M tr prema relaciji (6-43), gdje je r polumjer osovine (osi rotacije) oko koje rotira
kruto tijelo. Rezultate upiite u tablicu B6.5.
Izraun:
B3. zadatak:
Za tri razliita polumjera osovine r (osi rotacije), izmjerite vrijeme t koje je potrebno padajuem utegu da prijee put h.
Mjerenje ponovite tri puta. Izraunajte srednju vrijednost vremena t t . Rezultate upiite u tablicu B6.5.
Izraun:
143
B1. zadatak
a) Preciznom vagom izmjerite masu utega mu i i masu nosaa utega: mo objeenih na nit prebaenu preko koloture:

Tablica B6.5.
Broj mjerenja
1. os
2. os
3. os
r /m
ms / kg
M tr / Nm
h/m
t1 / s
t2 / s
t3 / s
t t /s
v v / ms1
v / ms 1
a / ms 2
/ rad s
/ rad s 2
M z / Nm
M / Nm
I z / kgm 2
B4. zadatak
a) Primjenjujui relaciju (6-44) izraunajte srednju vrijednost brzine v v padajueg utega mase m na putu h.
Rezultate upiite u tablicu B6.5.
Izraun:
tablicu B6.5.
Izraun:
c) Primjenjujui relaciju (6-47) izraunajte ubrzanje a padajueg utega mase m na putu h. Rezultate upiite u tablicu
B6.5.
Izraun:
d)
Primjenjujui relaciju (6-46) izraunajte kutnu brzinu rotacije krutog tijela pri kojoj uteg mase m pada brzinom
v na putu h. Rezultate upiite u tablicu B6.5.

Izraun:
e) Primjenjujui relaciju (6-48) izraunajte kutno ubrzanje rotacije krutog tijela pri kojem se padajui uteg mase m
sputa stalnim ubrzanjem a na putu h. Rezultate upiite u tablicu B6.5.
Izraun:
B5. zadatak
a) Primjenjujui relaciju (6-24) izraunajte moment napetosti niti M z za razliite polumjere r osovine. Rezultate upiite u tablicu B6.5.
Izraun
b) Primjenjujui relaciju (6-40) izraunajte ukupni izvanjski moment sile M za razliite polumjere r osovine. Rezultate
upiite u tablicu B6.5.
Izraun
c) Primjenjujui relaciju (6-42) izraunajte moment tromosti I z krutog tijela koje rotira kutnim ubrzanjem
emu je uteg mase m sputa stalnim ubrzanjem a na putu h. Rezultate upiite u tablicu B6.5.
Izraun:
144
pri
LV 6.3.

NEPOMINE OSI

B6. zadatak
popunite tablicu B6.6. i tablicu B6.7.
t t
t t
t , tmax
rt , rmax
mj .jed.
rt
tmax
rmax
M3
Tablica B6.6. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena t
, Mn
s2
1.
2.
3.
n
i1
Izraun:
Tablica B6.7. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena t
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
t max
tr
tr max
t
rM
RM
145
B7. zadatak
a) Izraunajte maksimalnu apsolutnu, maksimalnu relativnu i standardnu kvadratnu pogreku pri eksperimentalnom
odreivanju srednje brzine padajueg utega. Pogreku pri odreivanju vremena t preuzmite iz tablice B6.7. Pogreka
odreivanja puta h odreena je preciznou uporabljenog mjernog instrumenta.
Izraun:
b)
Konaan rezultat zapiite u tablicu B6.8.

Tablica B6.8. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju srednje brzine padanja utega

pogrekom
c)

pogrekom

SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
B8. zadatak
U gr. B6.2. ucrtajte mjerne podatke iz tablice B6.5. tako da prikaete ovisnost momenta sile M o kutnom ubrzanju
rotirajueg krutog tijela M f , pri emu je M M z Mtr rezultantni moment momenata sile napetosti niti i
sile trenja.
B9. zadatak
a) Opiite rijeima ovisnost momenta izvanjskih sila M o kutnom ubrzanju tijela, M f .
b)
Napiite matematiku relaciju za ovu ovisnost:
B10. zadatak
Grafikim postupkom odredite najbolje prilagoen (best-fit) pravac na mjerne podatke dane u gr. B6.2.
a)
x __________
y __________
b)
146
Tsr ____ , _____
Gr. B6.2. Ovisnost momenta vanjskih sila M M z M tr o kutnom ubrzanju
tijela, M f .
B11. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
c) Pomou dobivene jednadbe najbolje prilagoenog (best-fit) pravca i relacije (6-41) odredite moment tromosti
rotirajueg krutog tijela I z s obzirom na os kroz sredite mase tijela.
Izraun:
I z ____________
B12. zadatak
tablicu B6.9.
147

Tablica B6.9.
n
xi
yi
xi yi
xi _____
1.
2.
yi _____
3.
4.
5.
n
x y
i
x
i
y
i
Izraun:
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
y ax b _____________
Izraun:
I z ____________
B13. zadatak
B14. zadatak
a) Objasnite rezultate grafike analize ovisnosti rezultantnog momenta sila M o kutnom ubrzanju tijela
prikazali na gr. B6.2.
koje ste
b) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z koji je dobiven pomou dva razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
c) Prava (teorijska) vrijednost momenta tromosti krutog tijela I z dana je relacijama (6-28), (6-29). Procijenite tonost
d)
148
Objasnite dobivene procjene. Koja grafika analiza daje toniji rezultat?
B15. zadatak
a) Za razliite polumjere osovine r1 , r2 , r3 oko koje rotira dano kruto tijelo, pomou relacija (6-41) i (6-43), odredite
doprinose momenta sile trenja M tr i odredite masu ms utega koji se sputa stalnom brzinom. Za vrijednost momenta
tromosti I z tijela posluite se eksperimentalnom vrijednou dobivenom grafikom analizom rezultata mjerenja. Vrijednost momenta napetosti niti M z i kutnog ubrzanja preuzmite iz tablice B6.5. Popunite tablicu B6.10.
Izraun:
Tablica B6.10.
r1 / m
r2 / m
r3 / m
M z / Nm
I z / kgm 2
/ rads -2
M tr / Nm
b) Usporedite doprinos momenta sile trenja M tr prikazan tablicom B6.10. s eksperimentalno procijenjenim doprinosom momenta sile trenja M tr dobivenim u B2. zadatku prikazanim u tablici B6.5. Odredite relativnu razliku momenta
sile trenje M tr dobivenog na dva razliita naina.
Izraun:
B16. zadatak
a) Za razliite polumjere osovine r1 , r2 , r3 oko koje rotira dano kruto tijelo pomou relacija (6-41) i (6-43) odredite
doprinose momenta sile trenja M tr i odredite masu ms utega koji se sputa stalnom brzinom. Za vrijednost momenta
tromosti I z tijela posluite se izraunatom vrijednou danom relacijama (6-28) i (6-29). Vrijednost momenta napetosti
niti M z i kutnog ubrzanja preuzmite iz tablice B6.5. Popunite tablicu B6.11.
Izraun:
Tablica B6.11.
r1 / m
r2 / m
r3 / m
M z / Nm
I z / kgm 2
/ rads -2
M tr / Nm
ms / kg
b) Usporedite doprinos momenta sile trenja M tr prikazan tablicom B6.11. s eksperimentalno procijenjenim doprinosom momenta sile trenja M tr dobivenim u B2. zadatku prikazanim u tablici B6.5. Odredite relativnu razliku momenta
sile trenje M tr dobivenog na dva razliita naina.
Izraun:
149
ms / kg
B17. zadatak
a) Usporedite doprinos momenta sile trenja M tr prikazan tablicom B6.10. s vrijednostima istog doprinosa prikazanim u tablici B6.11. Odredite relativnu razliku.
b) Objasnite dobivene rezultate. Koji su mogui izvori pogreaka pri odreivanju doprinosa momenta sile trenja u
ovom sluaju?
B18. zadatak
Objasnite rezultate odreivanja mase ms utega koji se sputa stalnom brzinom pri emu dano kruto tijelo rotira stalnom kutnom brzinom, a prikazani su u tablici B6.10 i B6.11. Usporedite dane vrijednosti s eksperimentalno procijenjenim
vrijednostima dobivenim u B2. zadatku i prikazanim u tablici B6.5. Koji su mogui izvori pogreaka u ovom sluaju?
B19. zadatak
a) Uzimajui u obzir rezultate mjerenja iz tablice B6.5. i relaciju (6-32) provjerite valjanost zakona ouvanja mehanike energije rotirajueg sustava.
b)
Obrazloite dobiveni rezultat! Vrijedi li, za ovaj rotirajui sustav, zakon ouvanja mehanike energije?
B20. zadatak
Uzimajui u obzir rezultate B19.zadatka i tablicu B6.5. odredite:
a) Rad sile trenja pri translacijskom gibanju u ovom sustavu:
Izraun:
b) Rad sile trenja pri rotacijskom gibanju u ovom sustavu:

Izraun:
c) Silu trenja pri translacijskom gibanju padajueg tijela:

Izraun:
d) Moment sile trenja pri rotacijskom gibanju danog krutog tijela:

Izraun:
e) Usporedite moment sile trenja odreen u d. zadatku s eksperimentalno odreenim doprinosom momenta sile
trenja u ovom rotirajuem sustavu (B2. zadatak). Obrazloite !
Izraun:
150
LV 6.4.
Rotacija krutog tijela i zakon ouvanja energije

U eksperimentalnom dijelu ove laboratorijske vjebe odreuje se moment tromosti danih krutih tijela (disk, tap)
razmatranjem zakona ouvanja energije u danom rotirajuem sustavu. Pri tome je potrebno:
izmjeriti kinematike fizikalne veliine (linearnu brzinu i ubrzanje) pri translaciji tijela,
odrediti kinematike fizikalne veliine (kutnu brzinu i kutno ubrzanje) pri rotaciji danih krutih tijela kada
djeluje vanjski moment sile,
Na sl. 6.9. prikazana je eksperimentalna postava za ovu laboratorijsku vjebu. Eksperimentalna postava sastoji se od:
(1)- puhala zraka, (2)- rotirajueg krutog tijela (disk ili tap), (3)- nekoliko utega razliitih masa (10 g, 50 g), (4)- koloture, (5)- drvenog postolja, (6)- mjerne vrpce, (7)- ploice s krunim otvorom, (8)- zaporne ure, (9)- trononog stalka,
(10)- zranog leaja i (11)- niti s draem utega.
Sl. 6.9. Eksperimentalna postava za rotaciju krutog tijela i provjeru zakona ouvanja energije
Ploica s krunim otvorom (7) predstavlja dra pomou kojeg se disk ili tap postavlja na nosa i osovinu. Uteg mase mu objeen je preko koloture o nit koja je namotana na osovinu nosaa polumjera r. Puhalo zraka (1) slui za smanjivanje sile trenja izmeu osovine, nosaa i rotirajueg krutog tijela (2). Nakon ukljuivanja puhala zraka uteg mase mu
poinje se sputati, a kruto tijelo poinje rotirati. Mjeri se vrijeme potrebno da uteg prebaen preko koloture prijee
odreeni put pri sputanju. Drveno (5) postolje postavljeno je tako da se uteg sputa uvijek s iste visine.
Zakon ouvanja mehanike energije kod translacijskih i rotacijskih gibanja tijela, koji je dan relacijom (6-31), razmatrat e se na sustavu masa m padajueg tijela, kolotura momenta tromosti I k i kruto tijelo momenta tromosti I z . Masa
m mu mo predstavlja zbroj mase utega mu i mase nosaa utega mo . Prije poetka gibanja tijelo
padajueg tijela
mase m, objeeno preko koloture s nepominom osi na nit koja je namotana na osovinu nosaa polumjera r, miruje na
nekoj visini h, a kolotura i kruto tijelo, momenta tromosti I z ne rotiraju. U ovom trenutku ukupna energija sustava
tijelo-kolotura-kruto tijelo jednaka je potencijalnoj energiji tijela mase m mu mo objeenog o nit koja je prebaena
E E
mgh ). U trenutku kada se padajue tijelo mase m pone sputati s visine h, kolopreko nepomine koloture (
p
tura i kruto tijelo poinju se rotirati.
Uzimajui u obzir pretpostavku da na istraivani rotirajui sustav ne djeluje sila trenja (ili neke druge nekonzervativne sile) kao ni moment sile trenja, tada je mehanika energija tijela ouvana pa vrijedi zakon ouvanja mehanike energije
Ep
Ek utrans. Ek krot.t.. Ek krot. .
1
1
1
mgh mv 2 I z 2 I k 2
2
2
2
6-49)
151
1 2
mv kinetiku energiju translacije tijela mase
m mu mo i
2
energiju rotacije koloture. Kako su masa i polumjer koloture zanemarivi
u
tj. potencijalna energija tijela pretvara se u Ek trans
Ek krot.t .. energiju rotacije krutog tijela i Ek krot. .
u odnosu na masu i polumjer krutog tijela (mk, Rk << mkt, Rkt), moment tromosti koloture je puno manji od momenta
tromosti tijela, tj. Ik << Iz. Stoga se doprinos kinetike energije rotacije koloture moe zanemariti, pa je zakon ouvanja
mehanike energije istraivanog rotirajueg sustava dan u obliku relacije
mgh
1 2 1
mv I z 2
2
2
(6-50)
gdje je v brzina sputanja padajueg tijela mase m s visine h, a kutna brzina rotacije krutog tijela.
Prema tome, eksperimentalnim odreivanjem brzine padanja tijela v i odreivanjem kutne brzine rotacije tijela, moe se, prema relaciji (6-50), odrediti moment tromosti I z danog krutog tijela u ovisnosti o masi tijela objeenog o nit.
Ukoliko se relacija (6-50) napie u obliku
Ep
Ek utrans.
odnosno,
u
E E p Ek trans.
1
I z 2
2
1
I z 2
2
(6-51)
(6-52)
gdje je E E p E k trans . razlika izmeu potencijalne i kinetike energije tijela mase

m mu mo koje se sputa s
visine h brzinom v, moe se uoiti linearna ovisnost energije E padajueg tijela o kvadratu kutne brzine rotirajueg krutog tijela.
Prema tome, analizom ovisnosti E f ( ) , odnosno linearne ovisnosti E f ( 2 ) , pomou relacije (6-52), moe
u
se odrediti I z moment tromosti danog krutog tijela koje rotira i procijeniti doprinos E k trans kinetike energije pri
translaciji padajueg tijela mase m.
Brzina v padanja utega mase m objeenog o nit prebaene preko koloture i kutna brzina rotacije krutog tijela odreuje se iz slinosti izmeu translacijskih i rotacijskih gibanja tijela, dane tablicama 6.1. i 6.2.. Srednja brzina v padanja
utega odreuje se prema relaciji (6-44), konana brzina v utega prema relaciji (6-45), dok se kutna brzina rotirajueg
krutog tijela odreuje prema relaciji (6-46).

1.
korak
Postaviti drveno postolje na eljenu udaljenost od koloture tako da uteg pri svakom mjerenju prevaljuje uvijek isti
put h.
2.
korak
Postaviti tijelo koje rotira (tap ili disk) na zrani leaj i provjeriti je li namotana nit utega oko osi rotacije - osovine.
Ako nit nije namotana potrebno ju je namotati.
3.
korak
Na dra utega koji se nalazi na kraju niti postavi se uteg mase mu .
4.
korak
Rotirajue tijelo zakoi se i ukljui se puhalo zraka tako da se potenciometar puhala postavi na oznaku 5.
5.
korak
Nakon to se otpusti konica rotirajui disk poinje se gibati, a uteg se poinje giba prema dolje.
6.
korak
Mjeri se vrijeme t potrebno da uteg prijee put h (dok uteg ne dodirne drvenu podlogu !).
Napomena:
Mjerenje je potrebno ponoviti za nekoliko razliitih masa utega i tri razliita polumjera osovine.
152
LV 6.4.

NEPOMINE OSI
Mjerenje kutne brzine pri rotaciji krutog tijela u ovisnosti o masi

utega objeenog o nit prebaene preko koloture
RAD U LABORATORIJU
A1. zadatak
a) Pominom mjerkom izmjerite polumjer osovine (osi rotacije) oko koje rotira kruto tijelo:
b)
Mjernom vrpcom izmjerite visinu (put) koju prevaljuje padajue tijelo mase m pri sputanju:
h __________
cm __________ m
c)
Preciznom vagom izmjerite masu nosaa utega: mo __________ g __________ kg
A2. zadatak
Za pet razliitih masa m padajueg tijela (masa padajueg tijela predstavlja zbroj mase utega mu i mase nosaa u mu mo ), izmjerite vrijeme t potrebno utegu da prijee put h. Mjerenje ponovite tri puta. Izraunajte
tega mo , m
srednju vrijednost vremena t t . Rezultate upiite u tablicu A6.20.
Izraun:
Tablica A6.20.
Broj mjerenja
1. mj.
2. mj.
3. mj.
4. mj.
5. mj.
m / kg
h/m
t1 / s
t2 / s
t3 / s
t t /s
v v / ms1
v / ms 1
/ rad s 1
Ep / J
Ek trans.
/J
E / J
I z / kgm2
153
r __________
cm __________ m
A3. zadatak
Rezultate upiite u tablicu A6.20.
Izraun:
tablicu A6. 20.
Izraun:
c)
Primjenjujui relaciju (6-46) izraunajte kutnu brzinu
v na putu h. Rezultate upiite u tablicu A6. 20.
rotacije krutog tijela pri kojoj uteg mase m pada brzinom
Izraun:
A4. zadatak
a) Prema relaciji (6-30) izraunajte potencijalnu energiju E p tijela mase m mu mo koja visi na niti prebaene preko koloture. Rezultate upiite u tablicu A6. 20.
Izraun:
b)
Izraunajte kinetiku energiju Ek trans. translacije tijela mase m mu mo koja se sputa jednoliko stalnom brzi-
nom v. Rezultate upiite u tablicu A6. 20.

Izraun:
c)
Izraunajte razliku energije E E p E k trans. izmeu potencijalne i kinetike energije tijela mase m mu mo
koje se sputa s visine h brzinom v. Rezultate upiite u tablicu A6. 20.

Izraun:
A5. zadatak
Primjenjujui relacije (6-52) izraunajte moment tromosti I z krutog tijela koje rotira kutnom brzinom
je tijelo mase
m mu mo sputa brzinom v na putu h. Rezultate upiite u tablicu A6. 20.
Izraun:
154
pri emu
LV 6.4.

NEPOMINE OSI
Mjerenje kutne brzine pri rotaciji krutog tijela u ovisnosti o masi

utega objeenog o nit prebaene preko koloture
A6. zadatak
popunite tablicu A6.21. i tablicu A6.22.
t t
t t
t , tmax
rt , rmax
mj .jed.
rt
tmax
rmax
M3
t
s
, Mn
Tablica A6.21. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena t
1.
2.
3.
n
i1
Izraun:
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
t max
tr
tr max
t
rM
RM
155
A7. zadatak
odreivanju potencijalne energije tijela. Ubrzanje slobodnog pada na mjestu gdje je eksperiment izveden je
g 9,81 0,02 m/s2 . Pogreku za masu m tijela i visinu h na kojoj se tijelo nalazi odredite iz preciznosti mjerenja
uporabljenih mjernih instrumenata.
Izraun:
b)

Tablica A6.23. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju potencijalne energije padajueg utega

pogrekom
c)

pogrekom

SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
A8. zadatak
Prema podatcima iz tablice A6.20., u gr. A6.5. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost razlike energije
u
E E p E k trans. o kutnoj brzini
tijela, E f ( ) .
A9. zadatak
a) U gr. A6.5. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti E f ( ) .
b) Opiite rijeima funkcionalnu ovisnost razlike energija E tijela mase m o kutnoj brzini rotacije krutog tijela,
E f ( ) . Napiite matematiku relaciju za ovu ovisnost:
c)
156
u
Obrazloite rijeima kako razlika energija E E p E k trans . ovisi o kutnoj brzini tijela.
Gr. A6.5. Ovisnost razlike energija E E p E k trans . o kutnoj brzini
rotacije krutog tijela E

f ( )
A10. zadatak
a) Preuredite podatke prikazane na gr. A6.5. tako da dobijete linearno ovisne podatke: E f ( 2 ) . Popunite tablicu
A6.24.
Tablica A6.24.
E / J
2
/ rad 2 s -2
b)
Ucrtajte mjerne podatke iz tablice A6.24. u gr. A6.6. tako da prikaete ovisnost E f ( 2 ) .
A11. zadatak
a)
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
157
f ( ) .
Gr. A6.6. Ovisnost razlike energije E E p E k trans . o kvadratu kutne brzine 2 rotacije krutog tijela, E
A12. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
I z danog krutog tijela.
Izraun:
I z ____________
A13. zadatak
158
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: a - koeficijent smjera pravca , b - odsjeak na osi ordinata, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b i koeficijent korelacije - R. Popunite tablicu A6.25.
Tablica A6.25.
n
xi
yi
xi yi
y
i
xi _____
1.
2.
yi _____
3.
4.
5.
n
x y
i
x
i
y
i
x
i
Izraun:
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
y ax b _____________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (6-52) odredite moment tromosti I z danog krutog
tijela.
Izraun:
I z ____________
A14. zadatak
A15. zadatak
Objasnite rijeima dobivenu vrijednost parametra b (odsjeka na osi ordinate) regresijskog pravca, iju ste jednadbu
odredili pomou metode najmanjih kvadrata? Prema relaciji (6-52) kolika je oekivana vrijednost ovog parametra?
A16. zadatak
Objasnite rezultate grafike analize ovisnosti razlike energije E o kvadratu kutne brzine 2 tijela, E f ( 2 ) .
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z koji je dobiven pomou dva razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
b) Prava (teorijska) vrijednost momenta tromosti krutog tijela I z dana je relacijama (6-28), (6-29). Procijenite tonost
159
a =__________ , b =__________ ,
c)
Objasnite rijeima dobivene procjene. Koja grafika analiza daje toniji rezultat?
A17. zadatak
a) Prema relaciji (6-51) procijenite doprinos kinetike energije translacije
Ek trans.
padajueg tijela mase
m mu mo , gdje je mu 50 g , s visine h 0,39 m , u istraivanom rotirajuem sustavu primjenjujui vrijednost momenta tromosti I z danog krutog tijela dobivenog grafikom analizom mjernih podataka.
Izraun:
b)
Usporedite dobiveni doprinos s odgovarajuom vrijednou iz tablice A6.20. Objasnite !
A18. zadatak
a) U ovom eksperimentu zanemaren je utjecaj sile trenja pri translacijskom, kao i moment sile trenja pri rotacijskom
gibanju u istraivanom rotirajuem sustavu. Objasnite rijeima opravdanost ove pretpostavke u eksperimentu.
Izraun:
b) Ako je rad pri savladavanju sile trenja u ovom rotirajuem sustavu 3 10-3 J , izraunajte moment tromosti I z
danog krutog tijela. Podatke potrebne za proraun preuzmite iz tablice A6.20.
c) Dobivenu vrijednost za moment tromosti tijela, iz b) zadatka, usporedite s pravom vrijednou danom relacijama
(6-28), (6-29). Objasnite !
d) Ukoliko sila trenja i njezin moment nisu zanemarivi u ovom eksperimentu, objasnite kakav je njihov utjecaj na
valjanost zakona o ouvanju mehanike energije ovog rotirajueg sustava.
A19. zadatak
Navedite i objasnite nekoliko moguih izvora pogreaka pri odreivanju momenta tromosti I z krutog tijela pomou opisanog eksperimentalnog postupka.
160
LV 6.4.

NEPOMINE OSI
Mjerenje kutne brzine pri rotaciji krutog tijela u ovisnosti o visini

padanja utega objeenog o nit prebaene preko koloture
RAD U LABORATORIJU
mu __________
g __________ kg
mo __________ g __________ kg
Masa padajueg tijela zbroj je mase utega mu i mase nosaa utega m0 ,

m mu mo __________ g ____________ kg
b)
Pominom mjerkom izmjerite polumjere osovine (osi rotacije) oko koje rotira kruto tijelo:
r __________
cm __________ m .
B2. zadatak:
Za nekoliko razliitih visina h izmjerite vrijeme t koje je potrebno padajuem tijelu da prijee put h. Mjerenje ponovite tri puta. Izraunajte srednju vrijednost vremena t t . Rezultate upiite u tablicu B6.12.
Izraun:
Tablica B6.12.
Broj mjerenja
1.mj.
2.mj.
3.mj.
4.mj.
5.mj.
h/m
t1 / s
t2 / s
t3 / s
t t /s
v v / ms1
v / ms 1
/ rad s 1
Ep / J
Ek trans
/J
E / J
I z / kgm2
B3. zadatak
Izraun:
161
B1. zadatak
a) Preciznom vagom izmjerite mo masu nosaa utega i mu masu utega objeenog o nit prebaenu preko koloture:
tablicu B6.12.
Izraun:
c)
Primjenjujui relaciju (6-46) izraunajte kutnu brzinu
v na putu h. Rezultate upiite u tablicu B6.12.
rotacije krutog tijela pri kojoj uteg mase m pada brzinom
Izraun:
B4. zadatak
a) Prema relaciji (6-30) izraunajte potencijalnu energiju E p tijela mase m mu mo koja visi na niti prebaene preko koloture. Rezultate upiite u tablicu B6.12.
Izraun:
b)
Izraunajte kinetiku energiju Ek trans. translacije mase m mu mo koja se sputa jednoliko stalnom brzinom v.

Izraun:
c)
u
Izraunajte razliku energije E E p E k trans. izmeu potencijalne i kinetike energije tijela mase m mu mo
koje se sputa s visine h brzinom v. Rezultate upiite u tablicu B6.12.

Izraun:
B5. zadatak
Primjenjujui relacije (6-52) izraunajte moment tromosti I z krutog tijela koje rotira kutnom brzinom
je tijelo mase
m mu mo sputa brzinom v na putu h. Rezultate upiite u tablicu B6.12.
Izraun:
162
pri emu
LV 6.4.

NEPOMINE OSI
Mjerenje kutne brzine pri rotaciji krutog tijela u ovisnosti o visini

padanja utega objeenog o nit prebaene preko koloture
B6. zadatak
popunite tablicu B6.13. i tablicu B6.14.
t t
t t
t , tmax
rt , rmax
mj .jed.
rt
tmax
rmax
M3
t
s
, Mn
Tablica B6.13. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju vremena t
1.
2.
3.
n
i1
Izraun:
APSOLUTNOM pogrekom
RELATIVNOM pogrekom
t max
tr
tr max
t
rM
RM
163
B7. zadatak
odreivanju potencijalne energije tijela. Ubrzanje slobodnog pada na mjestu gdje je eksperiment izveden je
g 9,810,02 m/s2 . Pogreku za masu m tijela i visinu h na kojoj se tijelo nalazi odredite iz preciznosti mjerenja uporabljenog mjernog instrumenta.
Izraun:
b)
Konaan rezultat zapiite u tablicu B6.15.

Tablica B6.15. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri odreivanju potencijalne energije padajueg utega

pogrekom
c)

pogrekom

SREDNJOM KVADRATNOM
pogrekom
B8. zadatak
Prema podacima iz tablice B6.12. u gr. B6.3. ucrtajte mjerne podatke koji prikazuju ovisnost potencijalne energije
E p o kutnoj brzini rotirajueg tijela, E p f .
B9. zadatak
a) U gr. B6.3. ucrtajte krivulju koja najbolje odgovara ovisnosti E p f .
b)
Objasnite funkcionalnu ovisnost potencijalne energije E p tijela mase m o kutnoj brzini
E p f ? Napiite matematiku relaciju za ovu ovisnost:
c)
164
Obrazloite kako potencijalna energija E p ovisi o kutnoj brzini tijela.
rotacije krutog tijela,
Gr. B6.3. Ovisnost potencijalne energije E p o kutnoj brzini
pri rotaciji krutog tijela, E p f
B10. zadatak
a) Preuredite podatke prikazane na gr. B6.3. tako da dobijete linearno ovisne podatke: E p f 2 . Popunite tablicu
B6.16.
Tablica B6.16.
Ep / J
2 / rad 2 s -2
b)
Ucrtajte mjerne podatke iz tablice B6.16. u gr. B6.4. tako da prikaete ovisnost E p f 2 .
B11. zadatak
a)
x __________
y __________
b)
Tsr ____ , _____
165
Gr. B6.4. Ovisnost potencijalne energije E p o kvadratu kutne brzine 2 rotacije krutog tijela, E p f 2 .
B12. zadatak
Izraun:
a=
______________
b=
______________
y = ax + b =
______________
Izraun:
nagib ____________
I z danog krutog tijela i kinetiku energiju Ek trans. translacije tijela objeenog o nit:
Izraun:
I z ____________
166
Ek trans. ____________
B13. zadatak
Metodom najmanjih kvadrata izraunajte parametre regresijskog pravca: a - koeficijent smjera pravca , b - odsjeak na osi ordinata, mjere nepouzdanosti parametara regresijskog pravca - a , b i koeficijent korelacije - R. Popunite tablicu B6.17.
Tablica B6.17.
n
xi
yi
xi yi
y
i
xi _____
1.
2.
yi _____
3.
4.
5.
n
x y
i
x
i
y
i
x
i
a =__________ , b =__________ ,
a)
a =__________ , b =__________ , R =__________
y ax b _____________
b) Pomou dobivene jednadbe regresijskog pravca i relacije (6-51) odredite moment tromosti I z danog krutog
tijela i kinetiku energiju Ek trans. translacije tijela objeenog o nit:
Izraun:
I z ____________
Ek trans. ____________
B14. zadatak
B15. zadatak
Objasnite rezultate grafike analize ovisnosti potencijalne energije E p o kvadratu kutne brzine 2 rotacije krutog
tijela, E p f 2 .
a) Izraunajte relativnu razliku pri odreivanju momenta tromosti krutog tijela I z koji je dobiven pomou dva razliita postupka grafike analize rezultata mjerenja.
Izraun:
b) Prava (teorijska) vrijednost moment tromosti krutog tijela I z dana je relacijama (6-28), (6-29). Procijenite tonost
odreivanja momenta tromosti krutog tijela I z dobivenog:
167
Izraun:
c)
Objasnite rijeima dobivene procjene. Koja grafika analiza daje toniji rezultat?
B16. zadatak
Usporedite vrijednost kinetike energije translacije Ek trans. padajueg tijela mase m mu mo , dobivenu pomou
parametra regresijskog pravca odreenog metodom najmanjih kvadrata, s eksperimentalno procijenjenim vrijednostima prikazanim u tablici B6.12. Objasnite !
B17. zadatak
a) U ovom eksperimentu zanemaren je utjecaj sile trenja pri translacijskom, kao i moment sile trenja pri rotacijskom
gibanju u istraivanom rotirajuem sustavu. Objasnite opravdanost ove pretpostavke u eksperimentu.
b) Ako je rad pri savladavanju sile trenja u ovom rotirajuem sustavu 2, 5 10 -3 J , izraunajte moment tromosti I z
danog krutog tijela. Podatke potrebne za proraun preuzmite iz tablice B6.12.
c) Dobivenu vrijednost za moment tromosti tijela, iz b. zadatka, usporedite s pravom vrijednou danom relacijama
(6-28), (6-29). Objasnite rijeima Vaa zapaanja.
d) Ukoliko sila trenja i njezin moment nisu zanemarivi u ovom eksperimentu, objasnite kakav je njihov utjecaj na
valjanost zakona o ouvanju mehanike energije ovog rotirajueg sustava.
B18. zadatak
Navedite i objasnite nekoliko moguih izvora pogreaka pri odreivanju momenta tromosti I z rotirajueg krutog
tijela i kinetike energije translacije Ek trans. padajueg tijela pomou opisanog eksperimentalnog postupka.
168

6 Poglavlje Fizika 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

6 Poglavlje Fizika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

6

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

3. Napiite jednadbu gibanja tijela (II. Newtonov zakon)

pri rotaciji tijela

8. O emu ovisi kinetika energija tijela?

6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

b) povrina iznad krivulje u

c) vrijednost koju itamo izravno s osi ordinate.

17. Izraunajte kutnu brzinu tijela kojem je za kutni pomak od 40 potrebno 4 s.

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

Rotacija krutog1 tijela oko nepomine osi

iz zakona ouvanja energije, pri emu je

Analogija izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

Poznavanje zakona pravocrtnog gibanja sitnog

. Miokovi, Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

Trenutno kutno ubrzanje

Kutna koliina gibanja

Trenutna kutna brzina

Rotacija krutog tijela

Tablica 6.2. Usporedba jednadbi translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

Rotacija krutog tijela oko nepomine osi

Gibanje sa stalnim ubrzanjem

(stalno ubrzanje) trenutna brzina

Translacijsko gibanje tijela sa stalnom brzinom slino je

istom kutnom brzinom po krunicama ija sredita lee

Rotacija krutog tijela oko nepomine osi

srednja kutna brzina

(stalno kutno ubrzanje) trenutna kutna brzina

gdje su s, v, a pomak, linearna brzina i linearno ubrzanje

Sl. 6.1. Rotacija krutog tijela oko nepomine osi

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

6.1.1. Moment tromosti krutih tijela

gdje je r okomita udaljenost do osi rotacije. Pri tome se,

gdje se integrira preko cijelog volumena tijela.

6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

Sl. 6.2. Uz izvod relacije za moment tromosti tapa oko

6. ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

. Meomjera momenta sile i kutnog ubrzanja I

koja se naziva Steinerov pouak o paralelnim osima, pri

gdje je r krak sile F iji iznos odgovara udaljenosti

je os rotacije nepomina, djeluje neka izvanjska sila F ,

tada na rotaciju utjee samo komponenta te sile koja lei

Relacija izmeu kutne koliine gibanja L krutog tije

Kutna koliina gibanja L moe se prikazati relacijom

rotacije, a kutna brzina. Ova relacija je analogna rela

ciji p mv za koliinu gibanja tijela mase m pri translaciji

gdje je Ek kinetika energija tijela, a E p potencijalna

Fizika 1 - Prirunik za laboratorijske vjebe

eksperimentalno istrauje slinost izmeu translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

Eksperimentalno odreivanje momenta tromosti krutih tijela

Polumjer osovine r je krak sile napetosti F , za koju vrijedi

gdje je r polumjer osovine na koju je namotana nit, a F

6.2.1. Odreivanje kutne brzine i kutnog

moment sile M z koji predstavlja zakretno djelovanje sile

napetosti niti F . Na niti je, preko koloture s nepominom

m mu mo ukupna masa utega mu i masa

gdje je kutna brzina, kutno ubrzanje tijela pri rotaciji,

Tsr , _

a = , b = , R =__