Professional Documents
Culture Documents
Josip Vojak
OSNOVE AUTOMATSKOG
UPRAVLJANJA
17.11.2014.
R3442
I. Cilj vjebe:
Analiza stabilnosti sustava s povratnom vezom. Dinamike i statike karakteristike regulacijskog kruga
III. Priprema za vjebu:
a) Nacrtati blokovsku shemu nelinearnog modela razmatranog procesa upravljanog P-regulatorom.
b) Nacrtajte polove i nule proces u s-ravnini.
c) Pomou Hurwitzovog kriterija stabilnosti odrediti podruje vrijednosti pojaanja P-regulatora za
koje je regulacijski krug stabilan.
Neka je KR,kr najvee pojaanje regulatora za koje je regulacijski krug stabilan.
d) Nacrtati Nyquistov dijagram za pojaanje regulatora jednako KR,kr.
IV.Rad na vjebi:
a) Na temelju blokovske sheme izraene izraene u toki a) pripreme za vjebu, izradite simulacijski
model razmatranog procesa u SIMULINK-u.
Za tri razliite vrijednosti pojaanja regulatora KR=0.5 KR,kr, KR=0.8 KR,kr i KR=KR,kr uradite
sljedee:
b) Simulacijom odredite odziv regulacijskog kruga na skokovitu promjenu referentne veliine sile
napetosti Fr sa FT0 na 1,1 FT0. Odredite vrijeme prvog maksimuma tm, vrijeme porasta ta,50,
maksimalno nadvienje m (ako postoji), vrijeme smirivanja t (=3 %) kao i pogreku u
stacionarnomom stanju .
c) Naredbama MATLAB-a nacrtati polove i nule procesa u s-ravnini te usporediti s grafom
nainjenim pod b) u pripremama za vjebu.
d) Naredbama MATLAB-a nacrtati Bodeov dijagram i odrediti fazno osiguranje , amplitudno
osiguranje Ar, presjenu frekevenciju c i frekevenciju .
e) Naredbama MATLAB-a nacrtati Nyquistov dijagram.
Na temelju dobivenih rezultata komentirajte:
f) Odzive procesa za razliite vrijednosti pojaanja regulatora;
g) to se na temelju Bodeovog i Nyquistovog dijagrama otvorenog regulacijskog kruga moe rei za
vladanje zatvorenog regulacijskog kruga?
2-1
Kc
Constant
1/La
Gain
1
s
dia/dt
ia
Integrator
Gain1
Gain2
Gain5
K
Ra
Gain4
Integrator1
Kr
Gain12
om
Gain3
1
s
dom/dt
1/J
t
uF
Clock
Gain9
To Workspace1
D/(2*i)
Kt
dFt/dt
Gain7
Gain6
v0
D/(2*i)
1
s
Ft
Integrator2
Kf
Gain8
out_n
To Workspace
v0
Constant1
du/dt
dv 0/dt
Derivative
du/dt
Derivative1
Kt*Tt
Gain10
D/(2*i)
Gain11
2-2
100
50
-50
-100
-150
-250
-200
-150
-100
-1
2-3
-50
G0 ( s) K R G s ( s)
G z ( s)
G0 ( s)
1 G0 (s)
5745K R s 1.401*10 6 K R
G z ( s)
G z ( s)
a 0 1.401*10 6 K R 2.168*10 4
a1 5745K R 1021
a 2 5.539
a 3 0.0762
D1 a1 5745K R 1021 0
K R 0.178
a a0
(5745K R 1021) 5.539 (1.401*10 6 K R 2.168*10 4 ) 0.0762 0
D 2 1
a3 a 2
74934.65K R 4003.26
K R 0.053
K R 0, 0.053
d) Crtanje Nyquistovog dijagrama se vri na osnovu prijenosne funkcije otvorenog sustava tj.
0 () = , ()
0 () = 0.053 ()
5745 0.053 + 1.401 10^6 0.053
0 () =
0.0762 3 + 5.539 2 + 1021 + 2.168 10^4
304.405 + 74253
0 () =
3
0.0762 + 5.539 2 + 1021 + 2.168 10^4
U MATLAB se ukucaju sljedee naredbe:
>> num=[304.405 74253];
>> den=[0.0762 5.539 1021 2.168*10^4];
>> g=tf(num,den);
>> nyquist(num,den)
2-4
Nyquist Diagram
2
1.5
Imaginary Axis
0.5
-0.5
-1
-1.5
-2
-1.5
-1
-0.5
0.5
1.5
2.5
3.5
Real Axis
Sl.2.3.Nyquistov dijagram
a) Simulacijski model
u0
Kc
Constant
1/La
Gain
1
s
dia/dt
ia
Integrator
Gain1
Gain2
Gain5
K
Ra
Gain4
Integrator1
Kr
Gain12
om
Gain3
1
s
dom/dt
1/J
t
uF
Clock
Gain9
To Workspace1
D/(2*i)
Kt
dFt/dt
Gain7
Gain6
v0
D/(2*i)
1
s
Ft
Integrator2
Kf
Gain8
out_n
To Workspace
v0
Constant1
du/dt
dv 0/dt
Derivative
du/dt
Derivative1
Kt*Tt
Gain10
D/(2*i)
Gain11
b) Odziv regulacijskog kruga na skokovitu promjenu referentne veliine sile napetosti Fr sa FT0 na
1,1 FT0
M file:
plot(t,out_n);
xlabel('t [s]');
ylabel('Ft [N]');
title('Odziv regulacijskog kruga na skokovitu promjenu sile napetosti-F=1.1F0');
X: 0.03427
Y: 1605
1600
X: 0.3944
Y: 1587
X: 0.6305
Y: 1586
Ft [N]
1580
X: 0.01749
Y: 1553
1560
1540
1520
X: 0
Y: 1500
1500
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
t [s]
0.6
0.7
0.8
2-6
0.9
X: 0.03074
Y: 1645
1650
X: 0.9152
Y: 1606
X: 1
Y: 1604
1600
Ft [N]
X: 0.01594
Y: 1572
1550
X: 0
Y: 1500
1500
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
t [s]
0.6
0.7
0.8
0.9
1660
X: 0.02889
Y: 1665
1640
1620
Ft [N]
1600
X: 0.01525
Y: 1582
1580
1560
1540
1520
X: 0
Y: 1500
1500
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
t [s]
0.6
0.7
0.8
0.9
Maksimalno nadvienje i vrijeme smirivanja nije mogue odrediti jer je sustav na granici stabilnosti
pa ima oscilatoran odziv
2-7
100
50
-50
-100
-150
-250
-200
-150
-100
-50
-1
2-8
Pole-Zero Map
150
100
50
-50
-100
-150
-250
-200
-150
-100
-50
-1
Pole-Zero Map
150
100
50
-50
-100
-150
-250
-200
-150
-100
-50
-1
2-9
Bode Diagram
Gm = 6.1 dB (at 132 rad/s) , Pm = 120 deg (at 38.8 rad/s)
20
Magnitude (dB)
0
-20
-40
-60
-80
-100
0
Phase (deg)
-45
-90
-135
-180
-225
0
10
10
10
10
Frequency (rad/s)
2-10
10
Bode Diagram
Gm = 2.01 dB (at 132 rad/s) , Pm = 10.2 deg (at 124 rad/s)
20
Magnitude (dB)
0
-20
-40
-60
-80
-100
0
Phase (deg)
-45
-90
-135
-180
-225
0
10
10
10
10
10
Frequency (rad/s)
Bode Diagram
Gm = 0.0756 dB (at 132 rad/s) , Pm = 0.295 deg (at 132 rad/s)
20
Magnitude (dB)
0
-20
-40
-60
-80
-100
0
Phase (deg)
-45
-90
-135
-180
-225
0
10
10
10
Frequency (rad/s)
e) Nyquistov dijagram
2-11
10
10
Nyquist Diagram
1
0.8
0.6
Imaginary Axis
0.4
0.2
0
-0.2
-0.4
-0.6
-0.8
-1
-1
-0.5
0.5
Real Axis
2-12
1.5
Nyquist Diagram
1.5
Imaginary Axis
0.5
-0.5
-1
-1.5
-1.5
-1
-0.5
0.5
1.5
2.5
Real Axis
Nyquist Diagram
2
1.5
Imaginary Axis
0.5
-0.5
-1
-1.5
-2
-1.5
-1
-0.5
0.5
1.5
Real Axis
2-13
2.5
3.5
c < sustav je stabilan (slike 2.8. i 2.9.), za c = sustav je na rubu stabilnosti (slika 2.10.),
a ako je c > sustav je nestabilan.
Nyquistov dijagram nam pokazuje da su sustavi na slikama 2.11. i 2.12. stabilni jer krivulja sijee
realnu os desno od -1. Na slici 2.13. vidimo da krivulja sijee realnu os u toki -1 to znai da je
sustav na rubu stabilnosti.
2-14