TABLINI PRORAUNI

Velik broj ljudskih aktivnosti zahtijeva obradu velikog broja brojanih podataka. Radi se o izraunu
cijelog niza vrijednosti pri emu se koriste osnovne matematike operacije i vrlo jednostavni postupci.
To je posebno izraeno u poslovanju s novcem, statistikim obradama, knjigovodstvu, raunovodstvu i
sl. Ovakvi se podaci najee organiziraju u jednostavne tablice, a potom se matematike operacije i
razne funkcije primjenjuju na itav redak ili stupac, odnosno vei dio tablice. Za ovu namjenu koriste
se posebni programi koji se nazivaju tablini kalkulatori (engl. Spreadsheet) budui da se koriste za
izraunavanje vrijednosti u tablicama. Na njih se postavljaju slijedei zahtjevi:
- klasian rad: mogunost izraunavanja brojanih podataka, ispis teksta i sl.
- konsolidacija mogunost povezivanja podataka iz razliitih tablica
- grafika grafika prezentacija brojanih podataka
- stolno izdavatvo kombiniranje grafiki prikazanih podataka s tekstom, simbolima,
uvezenom grafikom, raznim fontovima i sl.
- povezanost s ostalim programima editorima teksta, bazama podataka, grafikim programima
i sl.
Osnovni skup podataka za rad s tablinim proraunima je tablica vrijednosti. Rije je o pravokutnoj
tablici koja se sastoji od redaka i stupaca, pri emu postoji veza meu podacima. Podaci jednog retka
ine zajedniki skup podataka i odnose se na jednu vrijednost, a podaci sloeni u stupac predstavljaju
isti tip podataka za svaku vrijednost u tablici.
Izrada tablice je jednostavna: korisnik treba prouiti podatke koje eli upisati u tablicu i isplanirati
njen izgled. Upisom odgovarajuih vrijednosti nastaje i tablica u programu.
Programi koji obrauju tabline proraune zovu se tablini kalkulatori. Poznati su:
LOTUS verzije z DOS i Windows (Lotus Development)
Quattro Pro (Borland Internatinal)
Plan Perfect (WordPerfect Corporation)
Super Calc 5 (Informix Software Inc.)
Framework (Ashton Tate)
Excel (Microsoft) trenutno najbolji i najei u uporabi

MICROSOFT EXCEL
Excel je moan tablini kalkulator koji radi pod Windowsima i omoguuje obradu tablinih podataka,
prikaz rezultata u eljenom obujmu, tabelarno ili grafiki. Mogua je jednostavna razmjena podataka
izmeu raznih programa (grafikih, tekstualnih ili baza podataka). Omoguena je prenosivost izmeu
raunala, s automatski podranim pisaima i ostalim vanjskim jedinicama.
to se tie grafike prezentacije na raspolaganju je 14 tipova i vie podtipova grafikona. Ako ih elimo
ispisivati mogu biti u sklopu dokumenta, ili zasebno. Vezani su s podatcima u tablici i auriraju se
trenutno s promjenom podataka u tablici. Mogue je preklapati vie grafikona koji pri tome mogu biti i
prozirni. 3D grafikoni imaju mogunost promjene orijentacije u prostoru u sve tri osi, te kontinuirane
promjene perspektive.
Osim tablinih izraunavanja s bogatim mogunostima izrade 2D i 3D grafikona, Excel sadri u sebi i
bazu podataka s mogunou sortiranja po najvie tri kljua. Excel takoer sadri velik broj funkcija
(preko 400) uz mogunost kreiranja vlastitih.
Da bi ste pokrenuti Excel, potrebno je uiniti sljedee korake:
- Start - Programs - kliknuti jedanput na

Drugi nain pokretanja Excela je dvostruki klik na preac (shortcut), ako se nalazi na desktopu, a
izgleda ovako: .

Pokretanjem Excela starta se osnovni Excel program i automatski otvara novi tablini dokument
(Worksheet):

IZGLED TABLINOG DOKUMENTA

Linija izbornika

Aktivna elija

Oznaka reda

Linija alata

Linija formule

Linija naslova

Oznaka stupca

Prozor radne
knjige

Linije za kretanje
(klizai)
Oznake radnih listova

U sreditu Excelovog ekrana nalazi se prozor radne knjige s prikazanim aktivnim radnim listom.
Linija naslova pokazuje naziv programa i naziv dokumenta koji ureujemo.
Linija izbornika sadri glavni izbornik s 9 padajuih podizbornika:

Linija alata omoguuje brzo obavljanje estih akcija.

Linija formule prikazuje trenutnu adresu elije i sadraj elije.
Linije za kretanje omoguavaju pregled dijelova radnog lista koji nisu prikazani.
elija (sjecite reda i stupca) je polje u koje se unose podaci (tekst i brojevi).

Specifikacija
radnog prostora

Aktivna elija je ona s kojom trenutno radite. Selektor je okvir koji ocrtava aktivnu eliju.
Oznaka reda i oznaka stupca sastavni su dijelovi adrese elije (slovo stupca i broj reda).
Oznake radnih listova koristimo za prijelaz u eljeni radni list.
Maksimalni broj alatnih traka u dokumentu ogranien je veliinom memorije
Maksimalni broj gumba na izbornicima ogranien je veliinom memorije
Maksimalni broj otvorenih dokumenata ogranien je veliinom memorije
Maksimalna veliina radnog podruja je 65,536 redaka x 256 kolona
irina stupca je od 0 do 255 znakova (characters)
Visina retka je od 0 do 409 tokica (points)
Maksimalni kapacitet elije za tekst je 32,000 znakova
Maksimalna duljina formule je 1,024 znakova
Maksimalni broj radnih listova u dokumentu ogranien je memorijom

Svaka radna tablica je primarni dokument koji se koristi za spremanje i rad s podatcima, a ustvari
predstavlja elektronsku verziju glavne knjige. Izraena je u obliku pravokutne mree 256 stupaca i
16384 do 65 536 redaka. Presjek retka i stupca predstavlja eliju ili polje (Cell) pravokutnik u koji se
unose podaci.
Radna tablica sadri sljedee dijelove:
- zaglavlje redaka- stupac brojeva od 1 do 16384 (u starijim verzijama) ili 65 536
- zaglavlje stupaca red slova, a stupci su oznaeni slovima A..Z, AA.AZ..
- polje, elija pravokutno podruje u radnoj tablici u koje se unose podaci
- okvir aktivnog polja istaknuti okvir koji oznaava aktivno polje
Skup svih radnih tablica ini radnu knjigu (Workbook) koju Excel uva u jednoj datoteci.
Kretanje po tablici mogue je kursorskim tipkama ili miem.

AKTIVNA ELIJA
Prije upisa podataka u eliju treba je uiniti aktivnom (dovesti pokaziva elije u eliju u koju elimo
neto upisati). U krajnjem lijevom dijelu linije formule nalazi se indikator adrese. Pokaziva elije
moete pomicati bilo miem bilo tipkovnicom.
Tipka:
ili Tab
ili Shift + Tab

Home
Ctrl + Home
Ctrl + End

Pokaziva elije pomie se:

na eliju s desne strane
na eliju s lijeve strane
na eliju jedan red iznad
na eliju jedan red ispod
na krajnju lijevu eliju u redu
na prvu eliju radnog lista (A1)
na zadnju eliju podruja s podacima

ZNAAJ IKONA NA STANDARDNOJ ALATNOJ TRACI

Novo (New Workbook) - stvaranje nove radne knjige
Otvori (Open) - otvaranje radne knjige
Spremi (Save) - spremanje radne knjige
E-pota
Pretraivanje
Ispii (Print) - ispis radne knjige
Pregled ispisa (Print Preview) - prikaz radne knjige prije ispisa
Provjera pravopisa (Spelling) - provjera pravopisa
Izrei (Cut) - brisanje oznaenog dijela tablice
Kopiraj (Copy) - kopiranje oznaenog dijela tablice
Zalijepi (Paste) - umetanje nakon irei/zalijepi (cut/copy)
Prenositelj oblikovanja (Format Painter) - kopiranje odabranog formata elije
Poniti (Undo) - ponitenje uinka zadnje akcije
Ponovo uini (Repeat) -ponitenje uinka Undo naredbe
Umetni hipervezu (Insert Hyperlink)
Samozbroj (AutoSum) - automatsko sumiranje; popis funkcija
Razvrstaj uzlazno (Sort Ascending) - sortiranje od A do Z
Razvrstaj silazno (Sort Descending) - sortiranje od Z do A
arobnjak za grafikon (ChartWizard) - arobnjak za graf
Crtanje (Drawing) - pokretanje Draw aplikacije

ZNAAJ IKONA NA ALATNOJ TRACI OBLIKOVANJA

Spoji i centriraj (Center across columns) povezivanje
oznaenih polja i centriranje
Valuta (Currency Style) - stil valute
Stil postotka (Percent Style) - stil postotnog znaka
Stil zareza (Comma Style) - stil decimalne toke
Poveaj broj decimala (Increase Decimal) - poveanje broja decimala
Smanji broj decimala (Decrease Decimal) - smanjenje broja decimala

Obrubi(Borders) - postavljanje okvira

Boja ispune (Fill Color) - boja elije

PRAVILA ZA UNOS PODATAKA

U tablicu se mogu unositi dvije vrste podataka:
konstante podatci koji se upisuju direktno u polje, a mogu biti brojane vrijednosti (ukljuujui
datume, iznose sa simbolom valute, postotke, razlomke, brojeve u znanstvenom zapisu) ili tekst.
To su vrijednosti koje se ne mijenjaju, osim ako ih sami ne promijenite.
formule nizovi konstanti, adrese polja, imena polja ili podruja, funkcija ili operatora koji
kreiraju nove vrijednosti na osnovu postojeih. Formula uvijek poinje znakom jednakosti (=).
Vrijednost nastala kao rezultat formule moe se promijeniti ako se promijeni vrijednost bilo kojeg
podatka u formuli.
Brojani podaci automatski se poravnavaju desno, a tekstualni lijevo .
Za unos podatka treba izabrati eliju, upisati tekst ili broj. Podatak e se prikazati u oznaenoj eliji i
u liniji formule.
Nakon upisivanja u odreenu eliju, kliknuti bilo gdje na prozor radne knjige ili jednostavno
pritisnute tipku Enter na tipkovnici ili kliknite dugme

koje se nalazi kod linije formule

Ako brojani podatak elimo smatrati tekstom ispred njega treba upisati apostrof (). Za upisivanje
razlomka treba upisati 0, a zatim razlomak, npr. 0 1/3.
elimo li ponititi unos, kliknut emo na traci formula na dugme X (Cancel otkai, odustani).

Adresa, oznaka
aktivnog polja

Sadraj oznaenog
polja

U praksi je esto potrebno upisati isti podatak u vie polja. Da bismo to postigli potrebno je uiniti
sljedee:
1. odabrati sva polja u koja elimo upisati podatak. Ona mogu biti jedno pored drugog ili
razmaknuta
2. upisati podatak u prvo polje
3. pritisnuti CTRL i ENTER. Podatak e biti upisan u sva odabrana polja.
Prilikom unosa tekst moe prelaziti u sljedeu eliju, ali kad oznaimo sljedeu eliju za unos, viak
teksta u prethodnoj eliji se sakrije. Time se podaci ne gube. Oznaimo li ponovo prethodnu eliju,
vidjet emo njen cjelokupan sadraj. Unos teksta Excel automatski poravna uz lijevi rub elije.
Kasnije moemo podesiti odgovarajuu irinu stupaca i poravnanje teksta unutar elija.
Prilikom unosa numerikih podataka, brojevi ne prelaze u susjednu eliju, ve se umjesto brojeva u
eliji pojave znakovi povisilice (#).

prekratka elija za brojani podatak;

proiriti eliju za prikaz cijelog broja
Tekstualni podatak
prelazi u susjednu eliju

Unos numerikih podataka Excel automatski poravna uz desni rub elije. elimo li da Excel
numerike podatke prilikom unosa poravna uz lijevi rub elije, npr. ifru kupca ili dobavljaa, prije
unosa numerikih podataka unijet emo u eliju apostrof , a zatim brojeve, npr. 333.
Prilikom unosa numerikih podataka, decimalna mjesta i npr. valuta ureuju se naknadno pomou
dugmadi na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting).
Zaponemo li unos u neku eliju poetnim slovom koje se ve nalazi u jednoj od elija u stupcu, Excel
automatski ponudi sadraj te elije. Ako je sadraj identian, pritisnemo tipku Enter, ako nije,
pritisnemo razmaknicu i unesemo podatak koji elimo.
U oznaenu eliju moemo unijeti podatak iz susjedne elije koritenjem naredbe Ispuna (Fill).

RADNA KNJIGA (WORKBOOK)

Svaki put kad pokrenete Excel, program automatski otvara novu radnu knjigu s 3 prazna radna lista.
Svaka nova radna knjiga sadri 3 prazna radna lista. Meutim lako moemo dodati nove ili ukloniti
postojee radne listove.
Radna knjiga moe sadravati onoliko radnih listova koliko dozvoljava memorija raunala. Kada
elimo raditi na nekom od radnih listova kliknemo na njegovu oznaku da ga pozovemo
Operacije s radnim listom
najjednostavnije je izvoditi miem ili
pomou brzog izbornika pozvanog na
radni list

Premjetanje i/ili kopiranje radnih listova moe se vriti unutar iste radne knjige ili izmeu razliitih.

RASPON ( podruje, opseg) ELIJA

Podruje predstavlja bilo koju skupinu meusobno logiki povezanih polja. Uglavnom je to
pravokutna skupina susjednih polja, ali postoji i mogunost kreiranja podruja koje se sastoji od
skupine nepovezanih polja. Pravokutna podruja, kao i pojedinana polja imaju adrese zadane u obliku
koordinata, npr.:GL:DD, pri emu je GL adresa polja u gornjem lijevom kutu, a DD adresa polja u

donjem desnom kutu. Podruje je najjednostavnije oznaiti miem: postavimo pokaziva u gornji
lijevi kut, pritisnemo lijevu tipku mia i povuemo pokaziva u donji desni kut. Nakon otputanja
tipke mia oznaeno podruje bit e zatamnjeno.
Ukoliko oznaavamo nepovezano podruje treba drati pritisnutu tipku CTRL.
Stupci se selektiraju odabirom dugmadi oznaenih slovima
Retci se selektiraju odabirom dugmadi oznaenih brojevima
Cijela tablica se selektira dugmetom u gornjem lijevom uglu
povezano podruje

nepovezano podruje

Najmanje mogue podruje u radnom listu jest jedna elija, a najvee - sve elije radnog lista.
Odabir nepovezanog podruja odlian je nain da se oblikovanje primijeni na vie razliitih podruja
jednom operacijom. Kopiranje i premjetanje podataka u radnom listu ne mogu se primijeniti na
nepovezano podruje.

OBLIKOVANJE ELIJA
U svaku se eliju mogu upisivati podaci. Pod njihovim oblikovanjem podrazumijevamo oblikovanje
prikazanih vrijednosti, poravnavanje sadraja, dodavanje rubova elijama i sjenanje elija.
Navedene operacije mogu se realizirati u izborniku Oblikovanje > elije (Format Cells) (ili preac
Ctrl + 1). Otvara se dijaloki okvir:

Kartica Broj (Number) nudi sljedee mogunosti:

Openito (General) standardni, poetni oblik
Brojana (Number) prikaz brojeva u cjelobrojnom i
decimalnom obliku, uz mogunost odabira broja decimala
Valutna (Currency) unos oznake valute
Raunanje (Accounting) oblik za uporabu u
raunovodstvu
Datum/ Vrijeme (Date /Time) promjena oblika datuma
(vremena)
Postotka (Percentage) prikaz brojeva u obliku postotka
Razlomak (Fraction) prikaz decimalnog broja u oblliku
razlomka uz odabir oblika
Znanstvena (Scientific) prikaz broja u znanstvenoj
notaciji

Poravnanje sadraja elija kartica Poravnanje (Alignment)

Pomou polja Vodoravno (Horizontal) znakovi unutar
elija poravnavaju se vodoravno:
Openito (General) brojevi se poravnavaju desno, a tekst
lijevo;
Lijevo, Sredina, Desno (Left, Center, Right)
poravnavaju sadraj uz lijevi rub elije, centrirano,
odnosno uz desni rub;
Ispuna (Fill) ponavlja sadraj elije da bi se popunila
irina stupca;
Poravnaj obostrano (Justify) poravnava tekstualnu
vrijednost unutar elije po lijevom i desnom rubu,
podeava broj redova i prilagoava visinu reda;
Centriraj preko oznaenog (Center Across Selection)
centrira tekst iz jedne elije preko svih oznaenih elija.
Vodoravno poravnanje moe se primijeniti na elije i
pomou trake s alatima .
Polje Okomito (Vertical) sadri opcije za okomito poravnanje elija:
Vrh, Sredina, Dno (Top, Center i Bottom) pozicioniraju tekst uz gornji rub, na sredinu i uz donji rub; Justify
poravnava tekstualnu vrijednost uz gornji i donji rub elije, podeava broj redova i pilagoava visinu reda.
Ako je tekst unijet u eliju preirok, prikaz se proiruje na susjedne elije (ako su one prazne). Ako odaberemo
opciju Omotaj tekst (Wrap text) (kliknemo na kvadrati pored) tekst se smjeta unutar elije. U tu se svrhu tekst
prelama i podeava se visina reda
Opcija Stisni da stane (Shrink to fit) smanjuje veliinu znakova u odabranoj eliji do te mjere da se cijeli sadraj
moe prikazati u eliji.
Opcija Spoji elije (Merge cells) spaja odabrane elije u jednu. (Dugme
u liniji alata spaja oznaene
elije, a zatim centrira tekst).
U okviru Usmjerenje (Orientation) mijenjamo orijentaciju sadraja oznaene elije.
Karticom Font oblikujemo znakove na isti nain kao i u Wordu. Tu moemo mijenjati vrstu, stil i veliinu
znakova, podcrtavati, mijenjati boje i dodavati efekte.

Dodavanje rubova kartica Obrub (Border)

Rubovi mogu biti dobra pomagala za odreivanje

podruja na radnoj tablici ili za lake uoavanje i
privlaenje panje na vane elije.
Polje Stil (Style) sadri razne stilove linija koje
moemo koristiti za iscrtavanje rubova.
U polju Boja (Color), osim standardno ponuene
crne boje za rubove, moe se odabrati i neka druga.
Nakon odabira stila i boje rubova odabranoj skupini
elija dodajemo neki od rubova u polju Obrub
(Border).

Osim ovog izbornika rubovi se mogu dodavati i pomou dugmeta Obrubi (Borders) u liniji alata.
Pomou kartice Uzorci (Patterns) moemo osjenati pojedine dijelove tablice, uz ponuene boje i
nekoliko uzoraka pozadine.

Uvjetno oblikovanje
Uvjetno oblikovanje se koristi za oblikovanje jedne ili vie elija koje zadovoljavaju postavljene
kriterije. Kada se sadraj elije poklopi sa zadanim kriterijem, Excel primjeni navedeno oblikovanje.
Koristimo ga ako elimo neke podatke u tablici posebno naglasiti; npr. oni koji imaju plau ispod
prosjeka, ili broj djece 6 i vie, ili premauju normu, ili su stariji od 50 godina...
Kako to napraviti?
Najprije treba oznaiti eliju ili raspon elija na koje elimo primijeniti uvjetno oblikovanje, a zatim
birati Oblikovanje Uvjetno oblikovanje (Format Conditional Formatting). Otvara se dijaloki
okvir Uvjetno oblikovanje (Conditional Formatting) u kojem treba definirati kriterij:

Da bismo vrijednosti iz oznaenih elija koristili kao kriterij oblikovanja biramo Vrijednost elije je
(Cell value is), zatim izraz usporedbe, a onda upisujemo vrijednost ili formulu. Unesete li formulu, na
poetku mora biti znak jednakosti (=).
Za koritenje formule kao kriterija oblikovanja (za procjenu podataka ili uvjeta koji nisu vrijednosti u
oznaenim elijama), biramo Formula je, zatim unesimo formulu koja procjenjuje na logiku
vrijednost TRUE ili FALSE.
1. Biramo dugme Oblikovanje (Format)
2. Definiramo oblikovanje koje elimo primijeniti kada vrijednost u eliji ispunjava
uvjet ili kada formula prikae vrijednost TRUE.
Ukoliko elimo postaviti vie uvjeta, pomou gumba Dodaj (Add) ponovimo postupak za sljedei
uvjet. Mogue je postaviti najvie tri uvjeta, a kako dodajemo novi okvir se proiruje. Kada odredimo
sve uvjete, kliknemo na gumb U redu (OK).

Kada je postavljeni uvjet zadovoljen, elija poprima zadano oblikovanje.

Ako se promijeni podatak i vie ne zadovoljava postavljeni uvjet, oblikovanje se automatski uklanja.
Prikaz elija s uvjetnim oblikovanjem
Da bismo vidjeli elije koje su uvjetno oblikovane treba odabrati Ureivanje Idi na Posebno
oznaiti Uvjetna oblikovanja. (Edit Go to Special oznaiti Conditional Formatting), Excel
osvijetli sve elije koje sadre uvjetno oblikovanje. Nakon toga moemo mijenjati pojedine uvjete ili
ih brisati.

Brisanje uvjetnog oblikovanja

Ako jedan ili vie uvjeta elimo ukloniti elije koje su uvjetno oblikovane treba odabrati, biramo
Oblikovanje Uvjetno oblikovanje Izbrii (Delete):

Uvjetno oblikovanje se moe prenositi i na druge elije pomou alata Prenositelj oblikovanja (Format
Painter) i automatskom ispunom. Kada elimo na druge elije kopirati samo uvjetno oblikovanje,
potrebno je oznaiti elije koje elimo uvjetno oblikovati i bar jednu eliju koja sadri uvjetno
oblikovanje, te u izborniku Oblikovanje Uvjetno oblikovanje odaberemo U redu. Uvjetno
oblikovanje kopira se na sve oznaene elije.

RELATIVNO, APSOLUTNO I MJEOVITO ADRESIRANJE

Pozivanje elija samo pomou oznaka redaka i stupaca (npr. E5) naziva se relativno adresiranje. Kad
formula sadri relativnu adresu i kopira se iz jedne elije u drugu, Excel ne kreira izvornu kopiju
formule. On podeava formulu da bi se prilagodila novom retku ili stupcu. Tako npr. ako kopirate
formulu ''= C2+C3'' iz elije C4 u eliju E4 (razliit stupac), formula e se podesiti za stupac E i ona
postaje ''= E2+E3''. To omoguuje kopiranje formula (kao npr. one za zbrajanje mjesenih trokova za
sijeanj) na neki raspon elija (kao to su stupci veljaa, oujak, travanj,).
Ponekad neete htjeti podeavanje adresa pri kopiranju formule, ve fiksiranje sadraja neke elije.
Tada postaje vano apsolutno adresiranje. Da biste adrese u formuli uinili apsolutnim dodajte znak
za dolar ispred slova i ispred broja koji ine adresu elije. Npr. formula iz prethodnog primjera
izgledala bi ovako'' = ($c$2+$c$3)''. Sad njenu vrijednost moemo kopirati u bilo koju eliju a da se ne
promijeni.

Mjeovito se moe koristiti kada je samo red ili stupac fiksiran. Npr. u formuli ''= (C$2 + $C3)'' je
redak elije C2 fiksiran kao i stupac C3.
sve ove adrese u formulama zovu se
RELATIVNE ADRESE

=A1* 5
=A1+ B1
=A3 / B1
=B5 - (B5 * 0,05)

Kada kopiramo formule u kojima koristimo RELATIVNE ADRESE, te se adrese u formulama

mijenjaju s pomakom polja u koje ih kopiramo!!!
npr. Ako imamo formulu:

=C10-B10
=C11-B11
=C12-B12
=C13-B13
=C14-B14
=C15-B15

ili ako kopiramo u desno:

=B10*C10
=A10*B10

kopiramo

adrese u formuli se mijenjaju

i prilagoavaju lokaciji, kao
to je ovdje napisano!

=C10*D10

=D10*E10

=E10*F10

Ako u formuli koristimo APSOLUTNU ADRESU, ona se nee mijenjati s pomakom polja u koje
kopiramo takvu formulu!!! Zato takve adrese koristimo kada se u formuli neko polje NE SMIJE
pomicati!
PRIMJER: Treba navedene iznose u kunama pretvoriti u EURO:
Teaj kune prema EUR-u je:
34
35
36
37
38
39
40

C
Iznos - kn
456,45 kn
299,45 kn
333,08 kn
668,04 kn
48,23 kn
926,04 kn

D
Iznos - EURO
=C35/$D$30
=C36 / $D$30
=C37 / $D$30
=C38 / $D$30
=C39 / $D$30
=C40 / $D$30

7,5

zapisano u polju D30

kopiramo
relativna adresa C35 se mijenja
apsolutna adresa $D$30 se NE mijenja

NIZOVI ISPUNE (Autofill) BRZI UNOS PODATAKA

Niz ispune (AutoFill) brzo unoenje podataka u radne tablice. Kreiramo li tablicu s podacima u
nizu, npr. u zaglavlju tablice nalaze se imena mjeseci u godini ili dani u tjednu, Excel prepozna niz i
unosi podatke umjesto nas.
U prvu eliju upiemo podatak, npr. Ponedjeljak, zatim postavimo pokaziva mia u donji desni kut
pravokutnika za oznaavanje. Kada mi promijeni oblik u + pritisnemo lijevu tipku mia i vuemo
mia u eljenom smjeru (desno ako popunjavamo elije udesno ili prema dolje punimo elije ispod
aktivne). Ispod elije koju punimo pojavi se kvadrati s podatkom kojim e se elija napuniti. Kada
oznaimo sve elije koje elimo napuniti, otpustimo lijevu tipku mia. Unos u oznaene elije
potvrdimo klikom mia na bilo koju drugu eliju.

Ne prepozna li Excel niz, u naredne elije kopirat e sadraj prve elije (npr. ime kupca ili neki broj).
Ako prva elija u nizu sadri kombinaciju tekstualnog i brojanog unosa, Excel prilikom punjenja
proiruje brojanu komponentu (npr. Artikl 1).

elimo li kreirati niz rednih brojeva, npr. 1, 2, 3 itd., tada je potrebno Excelu naznaiti nain promjene
brojeva, odnosno unijeti prva dva u nizu (U dvije susjedne elije unesemo brojeve 1 i 2, zatim
oznaimo obje elije, a ostatak elija punimo).

Ako esto unosimo iste podatke u radne tablice, kao npr. imena zaposlenih, tada moemo kreirati
vlastiti niz i unositi ga u radnu tablicu pomou popune.
Vlastite nizove (liste) moemo kreirati na dva naina:
Moemo napraviti korisnike nizove ispune ili raspored razvrstavanja iz ve postojeih stavki koje ste
popisali na radnom listu ili moemo upisati taj popis ispoetka.
1. Ako smo ve unijeli popis stavki koje elimo koristiti kao nizove, treba oznaiti popis na
radnom listu.
2. Odabrati Alati > Mogunosti > kartica Korisniki popisi (Tools Options Custom list)
3. Za koritenje oznaenog popisa odabrati Uvezi (Import).
Za upis novog popisa, oznaiti Novi popis (New List) u okviru Korisniki popisi, a zatim upisati
stavke u okvir Popis stavki, zapoinjui s prvom stavkom. Pritisnuti ENTER nakon svake stavke.
Kada je popis gotov odabrati Dodaj (Add).

1.

3.
2.

2.

1.

Oznaka
oznaenog
raspona

3.

Nakon to smo kreirali korisniki popis, dovoljno je u poetnu eliju unijeti prvi podatak, a ostale
puniti.
Popunom se mogu puniti elije u jednom smjeru (samo red ili samo stupac), a ne istovremeno red i
stupac, ili dijagonalno.

Kreiranje nizova za unos podataka

Excel omoguava ispune elija razliitim podacima u nizu, s time da je potrebno odrediti kakav niz
elimo kreirati. Radimo li obraun za odreeni mjesec, pomou ispune moemo unijeti datume u
tablicu.
Za kreiranje vlastitih nizova koristimo izbornik Ureivanje (Edit) Ispune (Fill) Slijed... (Series).
U poetnu eliju unese se podatak (broj ili datum), oznae elije koje e se ispuniti i pomou naredbe
Ispune Niz... otvori dijaloki okvir Nizovi (Series) u kojem odreujemo vrstu ispune, vrijednost za
koju e se niz poveavati te zavrnu vrijednost.

U polju Nizovi u (Series in) ve je oznaena mogunost ovisno o tome koje su elije oznaene za
ispunu prije pozivanja naredbe. U polju Zavrna vrijednost: (Stop value) unosi se vrijednost do koje
elimo ispuniti niz. Ukoliko ovo polje ostavimo praznim, Excel e popuniti samo one elije koje smo
oznaili prije pozivanja naredbe.

UMETANJE I BRISANJE ELIJA, REDOVA I STUPACA

Umetanje redova u radnu tablicu
Oznaimo zaglavlje reda iznad kojeg emo umetnuti novi (ili se postavimo u bilo koju eliju retka na
mjesto kojeg umeemo novi), zatim kliknemo na izbornik Umetanje > Redaka (Insert Rows). U red
iznad oznaenog umetne se novi red

Brisanje redova
Oznaimo zaglavlje reda, zatim kliknemo na izbornik Ureivanje > Izbrii (Edit Delete).
Desnom tipkom mia kliknemo na oznaeni red, a u izborniku kliknemo na naredbu Izbrii (Delete).
elimo li izbrisati samo sadraj reda, ali ne i itav red, biramo Ureivanje > Oisti > Sadraj (ili tipka
Delete).

Umetanje novih stupaca:

a) Oznaimo zaglavlje stupca ispred kojeg emo umetnuti novi (ili se postavimo u bilo koju eliju
stupca na mjesto kojeg umeemo novi), biramo Umetanje > Stupaca (Insert Column), novi
stupac umetne se lijevo od oznaenog.
b) Drugi nain je da na oznaeni stupac pozovemo brzi izbornik, i biramo Umetanje

Brisanje stupaca
a) Oznaimo zaglavlje stupca, zatim kliknemo na izbornik Ureivanje > Oisti.
b) Desnom tipkom mia kliknemo na oznaeni stupac, a u izborniku kliknemo na naredbu Izbrii
elimo li izbrisati samo sadraj stupca, u izborniku treba odabrati Oisti sadraj (ili tipka
Delete)

Brisanje elija
Oznaimo elije koje elimo izbrisati, zatim kliknemo na izbornik Ureivanje > Izbrii (ili brzi
izbornik > Izbrii)
U oba se sluaja pojavi dijaloki okvir gdje odredimo u kojem smjeru pomaknuti ostale elije (lijevo
ili gore) ili elimo li izbrisati cijeli red, odnosno stupac.

PROMJENA VELIINE ELIJA, REDOVA I STUPACA

elijama mijenjamo veliinu na nain da promijenimo irinu stupcima i visinu redovima.

Promjena irine stupca

Prvo oznaimo stupac, a zatim pomou izbornika Oblikovanje > Stupca > irina (Format Column
Width)

(nakon ega se pojavi dijaloki okvir u koji je

potrebno unijeti vrijednost i kliknuti na U redu)

Drugi nain je da postavimo pokaziva izmeu dva stupca u zaglavlju, a kada on promijeni
oblik u crni krii, pritisnemo lijevu tipku mia i vuemo mia u eljenom smjeru, ovisno o
tome elimo li stupac suziti ili proiriti
elimo li da se stupac automatski podesi prema irini najdueg zapisa u stupcu, dva puta
kliknemo na desni rub stupca u zaglavlju.

Promjena visine redova

Visinu reda odreujemo tako da oznaimo red, a zatim u
izborniku Oblikovanje > Retka > Visina (Format Rows
Height)) ili opciju Samoprilagodi (AutoFit) - visina reda
podeavat e se automatski s promjenom veliine fonta).
Drugi nain je da postavimo pokaziva izmeu dva retka u
zaglavlju, a kada on promijeni oblik u crni krii, pritisnemo
lijevu tipku mia i vuemo mia u eljenom smjeru, ovisno o
tome elimo li redak suziti ili proiriti.

KOPIRANJE I PREMJETANJE ELIJA

Vri se na isti nain kao u svim programima Windows okruenja. Jedina razlika je prilikom koritenja
naredbe Izrei (Cut) oznaeni dio tablice nee se izgubiti kao u Wordu, ve e ostati oznaen na
stranici prije premjetanja (Zalijepi).

RAD S FORMULAMA I FUNKCIJAMA

Program razlikuje slovne podatke od brojanih tako to slovne u polju poravnava lijevo, a brojane
desno. U tablicu moemo unositi
1) konstantne vrijednosti slovne i brojane
2) formule
Formule slue za analizu podataka u proraunskoj tablici i obavljanje raznih operacija s brojevima i
nizovima znakova, kao to su npr. zbrajanje, oduzimanje, usporeivanje i sl. Formula se prepoznaje po
znaku = na prvom mjestu. Formulu upisujemo u polje, a program rauna vrijednost i prikazuje je u
polju u kojem je formula upisana.
U aritmetikim formulama koriste se slijedei aritmetiki operatori:

Operator
+
*
/
%
^

Naziv
Zbrajanje
Oduzimanje
Negacija
Mnoenje
Dijeljenje
Postotak
Potenciranje

Primjer
=2+3
=4-2
=-5
=2*4
=6/3
=10%
=10^3

Rezultat
5
2
-5
8
2
0.1
1000

Formula za usporeivanje usporeuje dva ili vie brojeva, sadraje polja ili rezultate funkcija. Ako je
logiki izraz istinit formula vraa rezultat TRUE (logiki 1), a ako je neistinit vraa rezultat False
(logiki 0). Za usporeivanje se koriste logiki operatori ili operatori usporeivanja < (manje od), <=
(manje ili jednako), > (vee od), >= (vee od), = (jednako), <> (razliito).
Svaki izraun ili matematika formula u Excelu zapoinje znakom jednakosti iza kojeg unosimo
podatke (adrese elija) i oznaku matematike operacije, + (zbrajanje), - (oduzimanje), * (mnoenje) i /
(dijeljenje).
U formulama se upotrebljavaju velika tiskana slova za adrese elija i izmeu znakova ne smije biti
razmak. Ako pogrijeimo u pisanju formule, Excel nas upozori gdje je greka. Dva puta kliknemo na
eliju i ispravimo greku.

OSNOVNE FUNKCIJE
Funkcije su sloene gotove formule koje izvode niz operacija u zadanom podruju vrijednosti. One
mogu biti efikasnije u izvoenju nekih matematikih operacija od formula. Npr. elimo li zbrojiti
vrijednosti
elija
od
D1
do
D10
morali
bismo
upisati
formulu
''=D1+D2+D3+D4+D5+D6+D7+D8+D9+D10''. Krai nain je koritenje funkcije SUM. Dovoljno je
upisati ''= SUM ( D1:D10)''.

Svaka funkcija ima svoje ime i sadri skup argumenata u okruglim zagradama. U funkciji se moe
upotrijebiti do 30 argumenata, sve dok duljina ne prijee 1024 znaka. Excel ima nekoliko stotina
funkcija podijeljenih u nekoliko kategorija:

funkcije za rad s datumom i vremenom

financijske funkcije
funkcije za rad s listama i bazama podataka
logike funkcije
funkcije za pretraivanje i adresiranje
matematike i trigonometrijske funkcije
statistike funkcije
funkcije za rad s tekstom

U nastavku se navodi nekolika funkcija, najeih u uporabi.

Popis funkcija moemo pronai tako da odaberemo oznaku = u liniji formula (popis funkcija
pojavljuje se na poetku linije formula):

Osim ovog naina, popis funkcija moe se pozvati iz standardne alatne trake, alatom ili iz pripadnog
padajueg izbornika alata
Odabirom opcije Vie funkcija dobiva se okvir (ili neki slian, ovisno o verziji Excela)

Popis kategorija
funkcija

Popis funkcija odabrane kategorije

Prilikom koritenja bilo koje funkcije treba se postaviti u eliju u koju e biti
upisana izraunata vrijednost funkcije.

Funkcija se pronalazi u popisu funkcija, u odgovarajuoj kategoriji, ili u popisu

svih i poziva.

FUNKCIJA SAMOZBROJ (Autosum)

- SUM

Jedna od najeih funkcija koje se koriste je SUM. Zato Excel nudi brzi nain za njen upis. Odabrati
eliju u koju elimo umetnuti zbroj. Odabrati Samozbroj iz linije alata

Funkcija sama pogaa to mi elimo zbrojiti.

Ako nismo zadovoljni odabirom, raspon emo
oznaiti sami miem, ili upisati.

Nakon toga, odabir potvrditi tipkom ENTER ili oznakom

u liniji formula. U eliji se ispisuje
rezultat zbrajanja brojeva u oznaenom rasponu.
Zbrajati moemo i pojedinane elije (kod oznaavanje treba drati tipku CTRL):

Zbroj izraunat na ovaj nain automatski e se preraunati, ako doe do promjene nekog podatka koji
sudjeluje u zbroju.

Upotreba polja za automatsko raunanje

Polje za automatsko raunanje nalazi se na statusnoj traci. Dok oznaavamo raspon elija, u polju za
automatsko raunanje pojavi se zbroj oznaenih elija.
Ako se ne vidi zbroj oznaenih elija (ve neki drugi podatak), kliknemo na polje za automatsko
raunanje desnom tipkom mia, a iz izbornika koji se pojavi izaberemo Zbroj. Nakon to u polju za
automatsko raunanje dobijemo rezultat, oznaimo eliju u koju emo rezultat smjestiti i upiemo ga.
Formule za matematike operacije oduzimanja, mnoenja i dijeljenja piemo na isti nain kao i
formulu za matematiku operaciju zbrajanja.
Promijenimo li podatke u eliji koja se nalazi unutar raspona matematike funkcije, npr. promijenimo
unos u eliju koja se nalazi u formuli za zbrajanje, promjena automatski utjee na rezultat i promijeni
ga.
Promjena podatka u eliji ne utjee na promjenu rezultata dobivenog pomou polja za automatsko
raunanje, jer ono sadri podatak (broj) a ne formulu ili funkciju koja bi obnovila izraun nad
izmijenjenim podacima.

Vrijednosti matematikih formula moemo unositi u elije u nizu pomou automatske ispune.
Npr. zbrojimo redove u prvom stupcu, postavimo pokaziva mia u donji desni kut elije u kojoj je
rezultat zbrajanja, a kada mi promijeni oblik u znak plus vuemo mia po elijama u kojima takoer
elimo izraunati zbroj redova u stupcu.
Matematika formula se prenosi (kopira) na sljedee elije.

UVJETNO ZBRAJANJE - funkcija SUMIF

Funkcija zbraja elije odreene danim kriterijem.
SUMIF (range;criteria;sum_range)
Range je raspon elija koje elimo vrednovati.
Criteria je kriterij u obliku broja, izraza ili teksta koji definira koje elije e biti zbrojene. Na
primjer, kriterij moe biti izraen kao 32, 32, >32, jabuke.
Sum_range su elije koje treba zbrojiti.

elije u rasponu zbrajanja zbrajaju se samo ako ispunjavaju kriterij.

Ako ne navedete sum_range, zbrajaju se sve elije u rasponu.

Ispituju se vrijednosti u podruju A2:A5 i za one elije u kojima je vrijednost vea od 160000 zbrajaju
se odgovarajue elije u podruju B2:B5.

RAUNANJE PROSJEKA FUNKCIJA AVERAGE

Ubraja se u kategoriju statistikih funkcija i rauna prosjenu vrijednost podataka u oznaenom
podruju. Pozivom ove funkcije otvara se okvir:

1. Upisati raspon ili

ga oznaiti miem

2.

Sadraj oznaene elije

Rezultat formule koji e se pojaviti u oznaenoj eliji nakon potvrde

UVJETNA FUNKCIJA IF
Ova funkcija ima opi oblik
=IF(logika_provjera;vrijednost_ako_istina;vrijednost_ako_neistina)
Npr. Funkcija =IF(A4<21;10;20) u oznaenu eliju upisuje 10 ako je vrijednost polja A4 manja od
21, a u protivnom upisuje 21.
Unutar funkcije IF mogu se koristiti i druge funkcije,
npr. IF(SUM(A1:A10)>0; SUM(B1:B5);0)
ili se mogu koristiti i tekstualni argumenti:
IF(G4>1;Prolaz; Pad)
Funkcija s argumentima moe se upisati u liniju formula ili se funkcija moe odabrati u popisu
funkcija i u oznaavanju dijelova tablice koristiti mia:

VIE O NAREDBI IF - sloeni kriterij

Unutar naredbe IF moe se, osim jednostavnog, provjeravati i sloeni kriterij. Takav se kriterij sastoji
od vie jednostavnih koji se povezuju logikim operatorima AND, OR ili NOT.
Operator se pie na poetku, a jednostavni kriteriji u zagradu odvojeni znakom ; (toka-zarez).

Kao to je vidljivo iz primjera, kod operatora AND svi jednostavni uvjeti moraju biti istiniti da bi
vrijednost sloenog uvjeta bila ISTINA (true). U protivnom, uvjet je LAAN (false).
Kod operatora OR dovoljno je da jedan od jednostavnih uvjeta bude istinit i vrijednost sloenog
uvjeta bit e ISTINA (true).
Operator NOT negira vrijednost koja slijedi iza njega.
Evo dvije ilustracije:

VIE O NAREDBI IF - ugnijeeni IF

Ako je rezultat
Vei od 89
Od 80 do 89
Od 70 do 79
Od 60 do 69
Manji od 60

Tada prikai
5
4
3
2
1

U ovom sluaju treba provjeriti vie uvjeta, a sve u jednoj naredbi

IF. Kree se od prvog ili posljednjeg uvjeta. Krenimo od prvog:
Kriterij koji se postavlja provjerit e je li rezultat vei od 89: ako je
izvrit e neku akciju, a ako nije podrazumijeva se da je rezultat
manji ili jednak od 89, pa taj dio uvjeta u drugom retku nije
potrebno ispitivati. Treba provjeriti je li rezultat vei od 79

U jednu naredbu IF mogue je ugnijezditi do 7 IF funkcija.

Kako to upisati?

Pozvati novu
funkciju IF

Pozvati novu
funkciju IF

Pozvati novu
funkciju IF

Nakon svih poziva u traci formule i u aktivnoj eliji bit e upisano:

=IF(A2>89;"5";IF(A2>79;"4"; IF(A2>69;"3";IF(A2>59;"2";"1"))))

BROJANJE ELIJA
FUNKCIJE COUNT, COUNTA, COUNTBLANK, COUNTIF
Sve ove funkcije slue za prebrojavanje u oznaenom rasponu:
COUNT broji elije koje sadre brojeve i brojane vrijednosti
COUNTA - broji elije koje nisu prazne i vrijednosti s popisa argumenata
COUNTBLANK broji prazne elije u navedenom rasponu
COUNTIF broji elije koje unutar zadanog raspona zadovoljavaju zadani kriterij

ODREIVANJE NAJMANJE (NAJVEE) VRIJEDNOSTI

- FUNKCIJE MIN (MAX)
Funkcija MIN vraa najmanji, a funkcija MAX najvei broj u oznaenom rasponu:

Oznaiti podruje
Rezultat koji se ispisuje u
oznaenoj eliji nakon potvrde

O nainu koritenja i znaaju funkcija moete pronai u izborniku POMO > Microsoft Excel pomo
( ili funkcijska tipka F1):

Odabrati funkciju

ZAMJENA FORMULE VRIJEDNOU

Ako nakon izrauna neke formule (funkcije) ne elimo ispis iste u eliji moemo je zamijeniti
njenom izraunatom vrijednou.
Postupak je sljedei: Oznaiti eliju i odabrati Kopiraj. Nakon toga birati Ureivanje >
Specijalno zalijepi > oznaiti Vrijednosti:

Nakon ove zamjene sadraj elije nee se vie automatski preraunavati!

PRETRAIVANJE
Slina mogunost kao i u Wordu, Excel ima iste zamjenske znakove kao i Word. Dva osnovna
zamjenska znaka su * i ?. Upitnik (?) zamjenjuje bilo koji jedan znak. Za razliku od njega zvjezdica
(*) zamjenjuje niz bilo kojih znakova. Znakovi ? i * mogu se koristiti na bilo kojem mjestu u rijei.

Opcije su gotovo
identine Wordu, te
ih neu ponovno
objanjavati.

Zamrzavanje ploha vidljivi naslovi

Kada elimo pogledati podatke u velikim listama, kreemo se po listi u eljenom smjeru pomou
klizaa za okomiti i vodoravni pomak, ili pomou tipki Page Up i Page Down.
Prilikom kretanja pomiemo cijelu listu u eljenom smjeru tako da vidimo podatke, ali ne i njeno
zaglavlje.
Da bismo uvrstili zaglavlje liste na vrhu prozora, a zatim pomicali samo njene podatke, koristimo
dvije mogunosti:

Zamrzavanje ploha
Prva mogunost je da zamrznemo dio liste. Oznaimo red iznad kojeg elimo zamrznuti listu (ili
oznaimo stupac desno od onog gdje elimo zamrznuti listu, kliknemo na izbornik Prozor naredba
Zamrzni okna.

Dio liste iznad oznaenog reda je zamrznut i po njemu se ne moe kretati, dok se po ostalom dijelu
liste ili liste moe kretati na uobiajen nain i pregledati podatke.
Da bismo uklonili zamrznuta okna, potrebno je aktivirati naredbu Odmrzni okna u izborniku
Prozor.

Podjela prozora na vie dijelova

Druga mogunost je podijeliti prozor na vie dijelova. elimo li na vrhu imati samo zaglavlje liste,
potrebno je oznaiti prvu eliju u redu ispod zaglavlja, kliknuti na izbornik Prozor naredba
Podijeli.
Time prozor podijelimo na dva dijela. Gornji dio sadri zaglavlje liste, a donji dio podatke. Sada se
moemo okomito pomicati po listi u donjem dijelu prozora, a na vrhu se uvijek nalazi zaglavlje.
Prozor na ovaj nain moemo podijeliti vodoravno, okomito, i vodoravno i okomito odjednom, ovisno
o tome koju eliju u listi oznaimo. Prozor se podijeli prema gore i ulijevo od oznaene elije.
Drugi nain da podijelimo prozor vodoravno ili okomito je da oznaimo eliju, a zatim dva puta brzo
kliknemo na traku za vodoravnu ili okomitu podjelu. Traka za vodoravnu podjelu nalazi se iznad
klizaa za okomiti pomak, a traka za okomitu podjelu desno od klizaa za vodoravni pomak.
Traku podjele moemo premjetati prema elji tako da je lijevom tipkom mi odvuemo na novo
mjesto.

Traku podjele uklanjamo dvostrukim klikom na nju, ili u izborniku Prozor kliknemo na naredbu
Ukloni podjelu.
Ako prozor podijelimo na dijelove, po svakom dijelu se moemo kretati na uobiajen nain.
Razlika izmeu podjele prozora na dijelove i zamrzavanja okna je u tome, to se po svakom dijelu
prozora moemo slobodno kretati prema potrebi dok se po zamrznutom oknu ne moemo kretati.

RAZVRSTAVANJE
Za razvrstavanje (sortiranje, redanje) podataka u tablici, najprije treba odluiti po kojem e se
stupcu/retku razvrstavati. Primjerice tablica koja sadri adrese moe se razvrstavati po upaniji, mjestu
ili prezimenu. Taj stupac/redak po kojem se razvrstava naziva se klju. Mogu se koristiti do tri kljua
za razvrstavanje. Prvi klju u prethodnom primjeru bi bila upanija, drugi bi bio mjesto, a trei bi bio
prezime. Svi zapisi bi se prvo razvrstali prema upanijama, zatim, unutar upanije po mjestima.
Naposljetku za svako mjesto bi se razvrstali po abecednom redu prezimena.
KAKO? Oznaiti tablicu, pozvati Podaci > Razvrstaj (Data Sort):
1. klju

2. klju

Za svaki klju treba

odabrati uzlazno ili silazno

3. klju
Ako tablica sadri zaglavlje, to
treba oznaiti jer u protivnom i taj
redak ulazi u postupak sortiranja

Napomena: Excel je poetno postavljen na razvrstavanje po stupcima ( od vrha prema dnu - top to
bottom). elimo li razvrstavati po recima treba odabrati Podaci > Razvrstaj (Data > Sort) kliknite na
Mogunosti (Options), pa na Razvrstaj slijeva nadesno (Sort left to right).

Napomena: Svakako treba

oznaiti sve retke i stupce
koje treba razvrstati. Onaj
dio tablice koji nije oznaen
nee se mijenjati prilikom
razvrstavanja i time e se
promijeniti
veze
meu
podacima.
Razvrstavanje moe ii u dva smjera:
Uzlazno sortiranje (Ascending) razvrstava po abecedi od A do Z, a brojeve od najmanjeg prema
najveem.
Silazno sortiranje (Descending) razvrstava od A do Z, a brojeve od najveeg prema najmanjem.

GRAFIKA U EXCELU
Slike i crtee u Excelu koristite za vizualno dotjerivanje, stvaranje izvjea koji zapinju za oko ili za
isticanje, naglaavanje dijelova tablice. Kao i u Wordu mogu se koristiti slike, grafiki oblici, ukrasna
slova Evo primjera:

GRAFIKONI
Pomou grafikona podatke iz tablice pretvaramo u smislene slike. Izmeu grafikona i podataka u
tablici postoji vrsta veza: svaka promjena u tablici automatski rezultira promjenom grafikona.
Grafikoni omoguuju pregled nad promjenama u podacima, njihovu meusobnu usporedbu te
olakavaju razumijevanje moguih uzroka koji dovode do tih promjena. Jednom rijeju, grafikoni nam
pomau da iz mnotva numerikih podataka dobijemo korisne i uporabljive informacije. Na primjer,
umjesto analiziranja nekoliko stupaca brojeva u radnom listu moemo jednim pogledom vidjeti koliko
uitelja neto zna ili ne zna.

Vrste grafikona
Excel nudi nekoliko vrsta grafikona te nekoliko varijacija svake podvrste: stupasti, vrpasti, linijski,
kruni, XY, ploni, prstenasti, radarski, povrinski, cilindrini ...
Primjera radi, krunim dijagramom korisnik moe prikazati odnose izmeu cjeline i njenih dijelova, a
vrpastim za usporedbu meusobnih odnosa razliitih podataka.
Excel nudi i trodimenzionalne grafikone u kategorijama Area, Bar, Column, Line, Pie, Radar, Surface,
Cylinder i Pyramid. Trodimenzionalni dijagrami imaju dosta zajednikog s dvodimenzionalnim, ali i
dubinu ime se stvara realistian i vizualno zanimljiv prikaz. Osim toga mogue je mijenjati kut
promatranja takvog grafikona.
Pomou Excela moemo stvoriti mnogo vrsta grafikona (dijagrama). Vrsta grafikona ovisi o vrsti
podataka koji elimo prikazati i o nainu kako ih elimo prikazati.

Povrinski (Area) grafikon istie veliinu promjene s

vremenom. Prikazivanjem zbroja iscrtanih vrijednosti,
povrinski grafikon takoer pokazuje odnos dijelova
prema cjelini.

Stupani (Column) grafikon pokazuje promjene podataka

kroz vremenski period i/ili ilustrira usporedbu stavki.
Kategorije su organizirane vodoravno, vrijednosti okomito,
zbog isticanja promjena kroz vrijeme.

Linijski (Line) grafikon pokazuje trendove u

podacima u jednakim intervalima.

Tortni (Pie) grafikon prikazuje proporcionalnu veliinu

pojedinog podatka prema zbroju svih podataka. On uvijek
pokazuje samo jedan skup podataka i koristan je kada
elite naglasiti neki dio cjeline.

Kao i tortni grafikon, prstenasti (Doughnut) grafikon

pokazuje odnos dijelova prema cjelini, ali sadri vie
skupova podataka. Svaki prsten prstenastog grafikona
predstavlja jedan skup podataka.

XY raspreni (Scatter) grafikon ili prikazuje odnose

izmeu numerikih vrijednosti u nekoliko skupova podataka
ili predoava dvije grupe brojeva kao jedan niz XY
koordinata. Ovaj grafikon prikazuje nejednake intervale ili
nakupine podataka, i najee se koristi za znanstvene
podatke.

Mjehuriasti (Bubble) grafikon je vrsta XY

(rasprnog) grafikona. Veliina podatkovne oznake
ukazuje na vrijednost tree varijable.

Na radarskom (Radar) grafikonu, svaka kategorija ima

svoju os vrijednosti koja se zrakasto iri iz sredinje
toke. Linije povezuju sve vrijednosti u istom skupu.

Ploni (Surface) grafikon je koristan kada elimo pronai

optimalne kombinacije meu dva skupa podataka. Kao kod
topografskog zemljovida, boje i uzorci prikazuju povrine
koje su u istom rasponu vrijednosti.

Stoaste (Cylinder) , valjkaste (Cone) i piramidalne

(Pyramid) podatkovne oznake mogu dati dramatian efekt 3D
stupanim i poloenim stupanim grafikonima.

Izrada grafikona
Grafikon moemo napraviti na njegovim listovima na kojem je izvorna tablica ili kao umetnuti objekt
u radnom listu. Takoer, grafikon moemo objaviti na Web-stranici. Za stvaranje grafikona prvo
moramo unijeti podatke za grafikon u radni list. Nakon to odaberemo podatke pozovite u pomo
arobnjaka.

arobnjak za grafikon koji e nas voditi kroz najjednostavniji i najbri postupak odabira vrste i
oblika vaeg grafikona.
Oznaimo retke ili stupce koje elimo prikazati grafikonom (ukljuiti nazive redaka i / ili stupaca,
da bi grafikon bio itljiv).
Kliknuti na ikonu arobnjaka za grafikone

U okviru
grafikona.

Standardne

vrste

biramo

vrstu

U okviru Podvrsta grafikona biramo podvrstu

odabrane vrste grafikona.

 Da bismo vidjeli kako e nai podaci izgledati u odabranoj vrsti grafikona treba pritisnute i drati
tipku "Pritisnite i drite za pregled primjera".
Ako smo zadovoljni izgledom grafikona kliknuti na Dalje.

U okviru Raspon podataka pie koje smo

podatke oznaili. Ako smo pazili prilikom
oznaavanja ovdje najee ne moramo nita
mijenjati. Ako nismo oznaili nita onda u ovom
koraku moramo odabrati podatke koje elimo
prikazati grafikonom.

U ovom koraku moemo upisati

naslove
grafikona i nazive osi, prikaz legende i oznake
podataka. U okviru pregleda vidimo kako
promjene utjeu na izgled grafikona..

Odabrati gdje e grafikon biti smjeten: na novi

list ili na neki od postojeih listova

Klikom na Zavri (Finish) zavravamo rad s arobnjakom za grafikone.

Grafikon moemo premjestiti povlaenjem. Veliinu mu moete podesiti povlaenjem rubnih
kvadratia.

KREIRANJE BAZE PODATAKA (LISTE)

Lista je baza podataka, odnosno tablica (popis) podataka
povezanih po odreenoj strukturi. Svaka radna tablica
predstavlja listu (zaglavlje stupaca ne sadri prazna polja
i mora biti oznaeno bilo koja elija unutar tablice).
Lista se sastoji od slogova (slog je jedan redak liste i on
sadri meusobno povezane informacije), a slog se
sastoji od polja. Sva polja u jednom stupcu sadre istu
vrstu podataka npr. datum ili ime
Na vrhu stupca je naslov koji opisuje sadraj polja u
tom stupcu (ime polja).
Rad s listama vri se u izborniku Podaci (DATA). U
ovom izborniku moemo koristiti obrazac (formular)
Obrazac (Form).
U liniji naslova dijalokog okvira nalazi se ime radnog
lista, a naslovi stupaca postaju imena polja. Ona se
nalaze s lijeve strane dijalokog okvira i pored svakog
imena polja nalazi se okvir sa sadrajem. U ovim okvirima moemo ureivati ili mijenjati sadraj
polja.
S desne strane nalaze se dugmad za kretanje po listi, za pronalaenje, dodavanje, brisanje i promjenu
podataka.
Po listi se kreemo pomou klizaa koji dijeli dijaloki okvir okomito na dva dijela. Prilikom
pomicanja klizaa u gornjem desnom uglu vidimo na kojem se slogu nalazimo.
Pomou Trai prethodno (Find Prev) pomiemo se na
prethodni slog, a pomou Trai sljedee (Find Next) na
sljedei slog.
Dugme Novo (New) slui za dodavanje novih slogova.
Izmeu pojedinih okvira za unos podataka kreemo se
miem ili tabulatorom.
elimo li brisati neki slog pomaknemo se na njega i
obriemoga dugmetom Izbrii (Delete).
Dugme Vrati izvorno (Restore) slui za ponitavanje
promjena u tekuem slogu.
Ukoliko u naoj listi (bazi podataka) elimo pronai neki slog to
moemo napraviti pomou dugmeta Kriterij (Criteria).
Pojavljuje se dijaloki okvir kao Obrazac, samo to su okviri pored imena polja prazni. U ova polja
unesemo kriterij pretraivanja npr. navedemo ime ili prezime osobe ije podatke traimo i kliknemo na
dugme Trai sljedee.
U okvirima pored imena polja pojave se podaci po zadanom kriteriju. Svakim narednim klikom na
dugme Trai sljedee pojavi se sljedei slog koji zadovoljava zadani kriterij. Ako elimo izbrisati
zadani kriterij, kliknemo na dugme Izbrii.
Kada zadajemo kriterije (kada je aktivan okvir Kriterij), dugme Kriterij se promijeni u dugme
Obrazac (Form). Klikom na to dugme uvijek se moemo vratiti u prethodni dijaloki okvir.
Klikom na dugme Zatvori izlazimo iz dijalokog okvira Obrazac (Form).

FILTRIRANJE ZAPISA
Filtriranje podataka na listi znai prikazivanje samo onih podataka s liste koji zadovoljavaju odreeni
kriterij, a ostali podaci privremeno postaju nevidljivi.
Podatke filtriramo na sljedei nain: oznaimo bilo koju eliju na listi, a zatim kliknemo na izbornik
OBRAZACFILTAR GotovFiltar (Form Filter AutoFilter). U zaglavlju liste pored
naslova stupaca pojave se strelice okrenute vrhom prema dolje. Klikom na strelicu pojavi se popis
kriterija pomou kojih moemo filtrirati podatke u odreenom stupcu. Svaki stupac ima razliite
kriterije ovisno o podacima koje sadri.
Osim popisa vrijednosti koje se mogu pronai u odreenom stupcu, popis kriterija sadri Sve (All),
Prvih 10 (Top 10) i Korisniki filtar (Custom).

Npr. odabirom vrijednosti liko-senjska dobivamo ovakav ispis:

Prikazani su samo slogovi u kojima je UPANIJA = liko-senjska, a ostali podaci se privremeno

skrivaju. Trokuti u polju po kojem je vreno filtriranje prikazan je drugaijom bojom (da bismo po
tom polju mogli vratiti prikaz svih podataka).
Prikaz svih podataka vraamo tako da u naznaenom polju odaberemo opciju Sve.
Pomou opcije Prvih 10 moemo pronai prvih ili posljednjih 10 stavki popisa prema odreenoj
vrijednosti. Klikom na ovu opciju pojavi se dijaloki okvir u kojem je potrebno odrediti elimo li prve
ili posljednje stavke, broj stavki (broj moe biti razliit od 10) i elimo li stavke ili postotke.
Pomou
korisnikog
filtra
(Korisnika) sami odreujemo
kriterije filtriranja tako da u
dijalokom
okviru
Korisniki
GotovFiltar (Custom AutoFilter)
odredimo kriterije i kliknemo na U
redu. Na ovaj nain mogu se postaviti
dva kriterija na jedno polje i povezati
ih operatorom I (And) odnosno Ili
(Or):

Zapise moemo filtrirati po jednom stupcu ili vie njih, ovisno o potrebi, pomou Obrazac
Filtar GotovFiltar. Strelica filtra u zaglavlju stupca po kojem vrimo filtriranje je plave boje, dok
su ostale crne boje. Po primjeni filtra prikazuju se samo retci koji zadovoljavaju postavljeni kriterij,
dok se ostali privremeno skriju. Redni brojevi tih redaka takoer su prikazani plavo.
Sve retke liste vraamo na nain da otvorimo padajui popis stupca po kojem smo vrili filtriranje te
izaberemo opciju Sve (prikaz svih podataka u stupcu). elimo li ukloniti sve filtre, kliknemo na
Obrazac Filtar GotovFiltar (uklonimo kvaicu ispred GotovFiltar).

SLOENI KRITERIJI ZA FILTRIRANJE

Ukoliko u filtriranje treba ukljuiti vie polja istovremeno potrebno je rabiti sloene kriterije. U tom
sluaju treba:
- kopirati imena polja na koja se postavlja kriterij u prvi redak tzv. podruja za kriterije
- ispod svakog imena polja upisati eljeni kriterij
- odabrati Obrazac Filtar Napredni Filtar (Advanced Filter): Okvir Raspon popisa sadri
podruje baze (ako nije prethodno oznaen - oznaiti ga nakon pozivanja izbornika pazei pri tom
da je oznaen i prvi redak s imenima polja). U okvir Raspon Kriterija treba upisati (ili oznaiti)
adresu podruja s kriterijima, opet ukljuujui i prvi redak s imenima polja.
- Ako filtrirani slogovi ostaju unutar tablice bira se akcija Filtriraj popis na istome mjestu, a ako
ih elimo kopirati na neko drugo mjesto radnog lista birati Kopiraj na drugo mjesto, te u okviru
Kopiraj u navesti adresu prvog polja u podruju kopiranja.

ISPIS NA PISA
Ispis radne stranice, odnosno knjige ni po emu se ne razlikuje od ispisa Word dokumenta, tj.
pozivamo Datoteka (File) Ispis (Print).

.
U polju Ispii raspon (Print Range)
moemo preciznije odrediti koji dio
radne stranice elimo ispisati. Budui
da se svaka radna stranica moe
sastojati od vie stranica papira, opcija
Sve (All) rezultira ispisom svih, tj.
cijele radne stranice; pomou opcije
Stranice (Pages) odreujemo koju ili
koje stranice ispisujemo

U polju Ispii (Print What) odreujemo koji dio radne knjige ispisujemo:
Oznaeno (Selection) oznaeni dio radne stranice
Aktivne listove (Active Sheet(s)) ispis aktivne radne stranice
Cijelu radnu knjigu (Entire Workbook) ispis cijele radne knjige, tj. svih radnih stranica
Jedna kopija aktivne radne stranice moe se postii i odabirom dugmeta Ispii (Print) iz linije alata.

KONTROLA IZGLEDA STRANICA

Odabir opcija koje utjeu na izgled ispisanih stranica vri se u izborniku Datoteka (File)
Postava stranice (Page Setup):
Na kartici Stranica odreuje se usmjerenje papira
(Portretno okomito, Pejzano vodoravno) i
Veliina papira (Paper size) te Kvaliteta ispisa
(Print quality).
Excel omoguuje promjenu osnovne veliine ispisa
na
dva
naina:
odreivanjem
faktora
uveanja/smanjenja (od 10% do 400%). Odabrani
iznos upisuje se u polje Prilagodi na (Adjust to).
Promjena veliine primjenjuje se istovremeno na
vodoravne i okomite dimenzije.

Promjena margina moe se napraviti pomou

kartice Margine (Margins). Program standardno
nudi 2.5 cm za gornju i donju marginu, a 1.9 cm
za lijevu i desnu. Ispis moemo centrirati
Centriraj na stranici (Center on page)
Vodoravno
(Horizontally)
ili
Okomito
(Vertically).

Podnoje i zaglavlje standardno su

postavljeni na 1,3 cm od ruba stranica
(na kartici Margins).
Excel sadri niz unaprijed definiranih
podnoja i zaglavlja to moemo vidjeti
u pripadajuim padajuim izbornicima.
Neki od osnovnih su:

Stranica (Page) 1 - napie rije Page i ubaci broj trenutno aktivne stranice
Stranica (Page) 1 od (of) ? - napie rije Stranica (Page), ubaci broj trenutno aktivne stranice, napie
rije od (of) i ukupni broj stranica papira
Stranica (Sheet) 1 - ubaci ime radne stranice
Knjiga (Book) 1 - ubaci ime radne knjige
Postoje i razne kombinacije gore navedenih podnoja i zaglavlja. Neki od njih ukljuuju, npr. Vae
ime i naziv firme, to ovisi o tome to je upisano prilikom instalacije Excela.
Ako u tom dijelu nismo pronali neto odgovarajue onda moemo kreirati vlastito podnoje/zaglavlje
pomou dugmadi Korisniko podnoje (Custom Footer) ili Korisniko zaglavlje (Custom Header):

Za promjenu vrste
i oblika pisma

Ukupan broj
stranica
Redni broj
stranice

Datum

Vrijeme
Radni list
Radna
knjiga

Na ovoj kartici doraujemo konaan izgled

ispisa:
Podruje ispisa (Print area) dio aktivne
tablice koji elimo ispisati (upisati ili oznaiti
miem)
Ispii naslove (Print titles) ispisuje sadraj
odabranih redaka ili stupaca na svakoj stranici
Crte reetke
(Gridlines) ukljuivanje/
iskljuivanje ispisa mrenih crta
Crno-bijelo (Black and white) ignorira boje i
ispisuje crno-bijelo
Naslovi redaka i stupaca (Row and column
headings) odreuje da li e se ispisivati
oznake redaka i stupaca

Komentari (Comments) ispis komentara vezanih uz pojedina polja

Kvaliteta skice (Draft quality) niska rezolucija ispisa; ekonomian ispis uteda vremena ispisa i
tonera ili boje
Redoslijed stranica (Page order) redoslijed ispisa stranica

PRILAGOAVANJE PREKIDA STRANICE

Program Excel omoguuje jednostavno postavljanje i promjenu mjesta prekida stranice. To se moe
napraviti odabirom Pogled > Pregled prijeloma stranice (ViewPage Break Preview). Osnovni
prekidi stranica iscrtkani su. Ako nam ti prekidi ne odgovaraju, crtkanu crtu uhvatimo miem i
odvuemo na eljeno mjesto. Takav prekid postaje runi prekid stranice i nacrtan je punom crtom.
Osim pregleda prekida stranica ovdje moemo vidjeti i brojeve ispisnih stranica koje Excel koristi pri
ispisu (slika dolje).

Iz ovog prikaza u normalan se

vraamo sa Pogled > Obian
(ViewNormal).
Ako elimo ukloniti runi vodoravni
prekid stranice treba kliknuti na bilo
koju eliju ispod reda na kojem je
prekid, a za okomiti kliknemo desno
od stupca gdje je prekid i biramo
Umetanje > Ukloni prijelom
stranice (Insert Remove page
break).

Prije konanog ispisa na papir radnu stranicu treba pregledati pomou Print Preview da bi se vidio
njen konani izgled.