Odsjaj

To je fenomen koji stvara ometnju ili smanjuje kapacitet da se vidi razlika izmeu objekata, ili
oboje u isto vrijeme. Ovo moe biti zbog neadekvatne raspodjele svjetla ili prevelikog
kontrasta u prostoru i vremenu. Ovaj fenomen utie na retinu oka: enerfetska fotohemijska
reakcija se stvara koja zbog koje se izgubi osjetilo u oku na odreeni period vremena, nakon
ega se vrati u normalu.
Efekti koje stvara odsjaj se mogu klasificirati kao psiholoki(nelagoda) i
fizioloki(invaliditet). Moe se pojaviti u razliitim oblicima: direktni odsjaj, poput onih od
izvora svjetlosti(lapme, rasvjetna tijela i prozori), koji se nalaze unutar vidljivog polja.
Reflektovani odsjaj posebno od povrina sa velikim stepenom refleksije, zrcalne povrine
poput uglaenog metala.
Izvori svjetlosti generalno utiu na poveanje invalidnog odsjaja koji je proporcionalan
svjelosti koja dolazi od izvora svjetlosti na zjenicu oka, kao i na faktor koji zavisi od ugla .
Takav ugao je formiran of prave linije R koja se sastaje u oku sa fokusom F i
horizontalnom ravninom H koja prolazi kroz oko u radnom poloaju. Na slici ? razliiti
odsjaji su indicirani zavisno od funkcije ugla. Minimalna vrijednost od 30 je uzeta kao
prihvatljiva.

Vrijednosti ugla

Slika ?. Odsjaj u zavisnosti od ugla

Povrine koje nisu potpuno mat poveavaju vie ili manje otrinu slike svojih izvora svjetlosti
zbog reflekije svjetlosti. Iako njihova svjetlina nije prevelika, takve slike su skoro uvijek
nelagodne kada se nau u vidljivom polju, a posebno kada su u centralnom podruju. Prema
ovim linijama, sve nepotrebne uglaene povrine e biti izbjegavane koliko god je to
mogue(staklo preko stola, npr.). U sluaju da su koritene poluglaene povrine(table za
pisanje), izvori svjetlosti e imati najmanju moguu svjetlinu i njihova pozicija e biti
izraunata imajui u vidu refleksije koje mogu nastati(filteri, mree, difuzeri, itd.).

Slika ?. Povrine koje reflektuju svjetlo

Mjerenje osvjetljenosti
Svjetlosni fluks
Energija transformirana od strane svjetlosnih izvora se ne moe u potpunosti iskoristit za
proizvodju svjetlosti. Na primjer, arulja koristi odreenu koliinu elektrine energije koja se
pretvara u svijetlosnu energiju. Od toga, samo mali dio(oko 10%) je vidljivo od strane
ljudskog oka kao svjetlo, dok je ostatak izgubljen u vidu toplote.
Svjetlosni fluks nastao od strane izvora svjetlosti je ukupna koliina svjetlosti, koja je
emitovana ili rasprena u svim smjerovima za jednu sekundu. Preciznije, svjetlosni fluks
izvora svjetlosti je rasprena energija koju prima ljudsko oko zavisno od krive osjetljivosti, i
koja se pretvara u svjetlost u jednoj sekundi.
Svjetlosni fluks se pretstavlja pomou grkog slova i mjeri se u lumenima(lm). Lumen je
svjetlosni fluks monohromatske radijacije okarakterizirane vrijednou frekvencije 5401012
Hz i rasprnog fluksa snage od 1/683 W. Jedan Watt energije koji se iri talasnom duinom od
555 nm u zranom prostoru iznosi tano 683 lm.
Industrijsko i osvjetljenje enterijera
Ljudska bia moraju biti informisana o njihovoj okolini da bi mogli obavljati svoje aktivnosti
jednostavno i ugodno. Veina informacija o okolini dolazi do ljudi putem oiju. Izraz
vidljivost(nekog objekta) se koristi kao mjera lakoe, brzine i preciznosti kojom se objekat
moe detektovati i vizuelno prepoznati.

Dobro osvjetljenje je potrebno za dobru vidljivost. Premda dobra vidljivost vanih objekata je
neophodna, nije uvijek dovoljna za obavljanje aktivnosti lako i ugodno. U enterijeru, gdje se
zadatak obavlja, glavna funkcija osvjetljenja je da osigura ugodnost za obavljanje vizuelnih
zadataka. Meutim, u prolaznim mjestima, mjestima za odmaranje i dnevnim sobama, kriterij
vizuelne kapacitivnosti nije toliko vaan. Ugodnost je ono to je bitno.
Vidljivost / vizuelna performansa
Radei u enterijeru, uticaj svjetlosti pri radu je veoma vaan.
Performanse za pojedinu individuu, za konkretan posao, se prevode u funkciju mogunosti te
individue da odradi zadatak(potencijal odraivanja), s jedne strane. S druge strane, pristup te
individue prema odraivanju zadatka(pristup odraivanju) je takoe bitan.
Pristup tokom odraivanja odreuje, donekle, koliko efikasan je potencijal odraivanja.
Sadri faktore kao to su motivacija, predanost i koncentracija.
Osvjetljenje, kao i drugi faktori mogu uticati na potencijal odraivanja, ali uticaj na pravo
odraivajne takoe zavisi od pristupa odraivanju.
Vizuelna performansa je termin koji se koristi da bi se opisala brzina rada oka i preciznosti sa
kojom se zadatak izvodi. Vidljivost zadatka se generalno odreuje vidljivou elementa koji je
najtei za detekciju ili prepoznavanje da bi se poelo raditi. Ovaj detalj je poznat kao kritian
detalj. Vidljivost kritinog detalja je funkcija stepena teine da bi ga razlikovali od podloge na
kojoj je vien, od ostalih detalja koje se nalaze u neposrednoj blizini.
Osvjetljenje
Da bi se postigla dobra vidljivost na poslu, najvaniji faktor je povezan sa osvjetljenjem
zadatka i okoline. Generalni uticaj osvjetljenja na vidljivost je zbog rezultirajue adaptacije,
proces kojim se osobije vizuelnog sistema modifikuju zavisto od osvjetljenja vidljivog polja.
Za datu distribuciju osvjetljenja u vidljivom polju, adaptacija procesa dostie konani oblik
poznat kao adaptacija osvjetljenju.
Osobine vizuelnog sistema na koje utie adaptacija na osvjetljenje su slijedee:
- Vizuelna otrina, to je kapacitet sistema da razlikuje detalje ili objekte koji su veoma
blizu.
- Osjetljivost na kontrast, to je kapacitet sistema da odreuje male razlike relativne
osvjetljenosti
- Efikasnost motornih funkcija oka za smjetaj, konvergenciju, irenje i skupljanje
zjenice, itd.

Parametri rasvjete
Nivo i kvalitet osvjetljenja nastalog od date instalacije mogu biti opisani na osnovi iduih
parametara:
- Nivo rasvjete
- Odsjaji
- Sjenke i modeliranje

Kvalitet svjetla
Dizajn rasvjete

Nivoi rasvjete
Potreban nivo osvjetljenja u pojedinim situacijama se izrazom osvjetljenja.
Referentna povrina
Referentna povrina enterijera je povrina gdje se dovodi preporueno osvjetljenje, izabrano
iz tabela prikazanih u nastavku. Referentna povrina se ne mora svesti na samo jednu
povrinu, ve moe ukljuivati vei broj odvojenih povrina. Specifikacije osvjetljenja
enterijera moraju uvijek sadravati jasnu definiciju referentne povrine.
U enterijerima namjenjenim za rad, referentna povrina e naravno biti radna ravnina. Za
enterijere gdje zadaci nisu ogranieni na odreena mjesta, radna povrina se smatra da je
horizontalna ravnina ograniena zidovima enterijera i visinom od 0.85 m iznad poda. Za
enterijere gdje su poznare lokalizacije zadataka i jasno specificirane, referentna povrina se
moe sastojati od specifinih povrina namjenjenih za rad i obavljanje zadataka.

Uniformnost osvjetljenja
Osvjetljenje, nastalo od strane instalirane rasvjete, na referentnoj povrini nikada nee biti
potpuno uniformno, niti u prostoru, niti u vremenu.
Uniformnost u prostoru
Mjerenje uniformnosti osvjetljenja na referentnoj povrini je odnos izmeu minimalne
vrijednosti osvjetljenja i srednje vrijednosti osvjetljenja.
U generalnoj rasvjeti, uniformnost osvjetljenja na referentnoj povrini ne smije biti manja od
0.8, na moguim lokacijama ekvivalentnih zadataka u svim povrinama enterijera.
U lokalizovanoj generalnoj rasvjeti ili rasvjeti generalnih povrina, srednja vrijednost
osvjetljenja povrina oko zadatka ne smije biti manja od jedne treine nego na povrinama
gdje se obavlja zadatak.
Odnos izmeu srednjih vrijednosti osvjetljenja za dvija povezana prostora u enterijeru(na
prijemjer kancelarija i hodnik) ne smije prelaziti 5:1.
Uniformnost u vremenu
Srednja vrijednost osvjetljenja nastala od instalacija e postepeno vremenom oslabiti zbog
smanjenja svjetlosnog fluksa lampe i skupljanja prljavtine u lampama, svjetiljkama i
povrinama u sobi.

Prvobitna rasvjeta: to je srednja vrijednost osvjetljenja kada je instalacija nova i povrine u

sobi iste. Prvobitna rasvjeta mora biti izabrana prema zahtjevima nametnutim od strane
programa odravanja. Ova vrijednost se ne bi trebala korstiti za preporuku osvjetljenja.
Osvjetljenje u