Professional Documents
Culture Documents
ECDL Modul 2 - Koristenje Racunara
ECDL Modul 2 - Koristenje Racunara
Lanaco Edukacija
Banja Luka, 2010.
Copyright 2010
Umnoavanje, reprodukcija ili na drugi nain koritenje i objavljivanje tekstova iz ovog prirunika,bez
naknade i bez dozvole autora ili izdavaa, kanjivi su po lanu 120. Zakona o autorskom pravu i srodnim
pravima (Slubeni glasnik BiH, broj 7/02).
Sadraj
2 Koritenje raunara i upravljanje dokumentima .............................................................................. 4
2.1 Operativni sistem ..................................................................................................................... 4
2.1.1 Prvi koraci ......................................................................................................................... 4
2.1.1.1 Ukljuivanje raunara i logovanje ............................................................................... 4
2.1.1.2 Restart raunara ......................................................................................................... 7
2.1.1.3 Gaenje aplikacije u sluaju prestanka odgovora ........................................................ 7
2.1.1.4 Pravilno gaenje raunara........................................................................................... 8
2.1.1.5 Koritenje Help funkcije .............................................................................................. 9
2.1.2 Podeavanje.................................................................................................................... 11
2.1.2.1 Osnovne informacije o sistemu................................................................................. 11
2.1.2.2 Prilagoavanje operativnog sistema ......................................................................... 13
2.1.2.3 Podeavanje jezika tastature .................................................................................... 14
2.1.2.4 Instaliranje i deinstaliranje softverskih aplikacija (programa) .................................... 16
2.1.2.5 Print screen funkcija ................................................................................................. 18
2.1.3 Rad sa ikonama ............................................................................................................... 19
2.1.3.1 Standardne ikone ..................................................................................................... 19
2.1.3.2 Selektovanje i pomjeranje ikona ............................................................................... 20
2.1.3.3 Kreiranje i uklanjanje preica .................................................................................... 20
2.1.3.4 Otvaranje dokumenata i foldera ............................................................................... 22
2.1.4 Rad sa prozorima (Windows) ........................................................................................... 25
2.1.4.1 Elementi prozora ...................................................................................................... 25
2.1.4.2 Upravljanje prozorima .............................................................................................. 25
2.1.4.3 Prebacivanje izmeu otvorenih prozora ................................................................... 26
2.2 Upravljanje datotekama......................................................................................................... 28
2.2.1 Osnovni koncepti ............................................................................................................ 28
2.2.1.1 Organizacija foldera i dokumenata ........................................................................... 28
2.2.1.2 Ureaji za uvanje podataka ..................................................................................... 31
2.2.1.3 Mjerne jedinice ........................................................................................................ 32
2.2.1.4 Redovno pravljenje backup-a ................................................................................... 32
2.2.1.5 Online skladitenje datoteka .................................................................................... 32
Slika 2-2 Primjer Log In ekrana na operativnom sistemu Microsoft Windows Vista
Kada dobijete Log In ekran potrebno je da izaberete svoj korisniki nalog i ukucate ifru (ukoliko
postoji), kako bi pristupili radnoj povrini (Desktop).
U nekim sluajevima, ukoliko postoji samo jedan korisniki nalog, operativni sistem de prilikom
podizanja, automatski da pristupi vaem nalogu i odmah pokazati desktop. Izgled desktop-a zavisi od
linih podeavanja, a izgled klasinog desktop-a je prikazan na slededim slikama:
Softverske aplikacije ili programi koji se koriste, znaju ponekad da se jednostavno zalede i ne
odgovoraju na zadate komande. Ovakav problem se moe desiti zbog nekompatibilnosti sa
hardverom, nekim drugim programom ili da jednostavno taj program nije dobro podeen ili ima neki
kvar.
U ovakvim situacijama nije uvijek potreban restart raunara. Dovoljno je da u procesima koji se vre
na raunaru prekinemo rad tog programa. To radimo pokretanjem Windows Task Menager-a tako
to u isto vrijeme pritisnemo kombinaciju tri dugmeta na tastaturi, Ctrl + Alt + Delete.
Nakon pritiska ova tri dugmeta pojavljuje se prozor Windows Task Menager gdje vidimo listu
aplikacija koje trenutno rade.
U kartici Applications moemo vidjeti aplikacije koje trenutno rade kao i njihov status. Aplikacije koje
regularno rade imade status Running, a aplikacije koje su se blokirale imade status Not responding.
Takvu aplikaciju oznaimo klikom mia te klikom na dugme End Task potvrdimo naredbu za gaenje.
Operativni sistem de na kraju ugasiti taj program ime de odblokirati rad raunara. Klikom na dugme
X u gornjem desnom uglu zatvaramo Windows Task Menager i vradamo se u normalni rad na
raunaru.
Help funkcija, u bilo kojem operativnom sistemu, slui za pomod korisniku, ukoliko ima nekih pitanja,
vezano za rad na raunaru ili sa pojedinim programima. Help opciju, moete pokrenuti klikom na
dugme Start i klikom na opciju Help and Support.
Nakon klika na opciju Help and Support, otvoride vam se prozor za pretragu, gdje moete u koloni
Search, ukucati odreenu informaciju koja vas interesuje i pokrenuti pretragu za eljenim
odgovorom.
10
2.1.2 Podeavanje
2.1.2.1 Osnovne informacije o sistemu
Informacije o sistemu nam mogu redi koji operativni sistem imamo instaliran na raunaru tj. njegovo
ime i verziju, ime i serijski broj licence na koga je operativni sistem prijavljen, koliina ugraene
radne memorije (RAM), jainu i brzinu procesora.
Do ovih informacija moemo dodi na dva naina. Prvi je da desnim klikom mia kliknemo na My
Computer ikonu, na desktopu (ili u Start meniju ako se tamo nalazi) i onda lijevim klikom izaberemo
opciju Properties.
Drugi nain, da pristupimo informacijama o sistemu je kroz Control Panel. Control Panel je opcija
gdje se vre sva podeavanja raunara i operativnog sistema. Do njega dolazimo tako to klikom na
Start meni izaberemo i otvorimo Control Panel, te naemo ikonu System i otvorimo je dvoklikom
mia.
Napomena: Ako vam je ukljuen klasini Start meni onda idite na Settings Control Panel.
11
Kada jednim od ova dva naina pristupimo informacijama o sistemu, pokazade nam se prozor sa
priloenim informacijama:
U kartici General moemo vidjeti ved spomenute informacije o sistemu (verzija operativnog sistema),
ime korisnika na koga je registrovana licenca, kao informacije o koliini ugraene radne memorije
(RAM), brzine i jaine procesora.
12
Ukoliko vam je potreban dodatni jezik koji dete izabrati prilikom kucanja raznih dokumenata
potrebno je da u Control Panel-u instalirate (dodate) eljeni jezik. Znai otvorite Control Panel i
dvoklikom otvorite Regional and Language Options.
Od tri ponuene kartice Regional Options, Languages i Advanced izaberite karticu Languages gdje se
podeava izbor jezika.
14
Na ovoj kartici trebamo samo da jednim klikom otvorimo Details te se otvara novi prozor, Text
Services and Input Languages, gdje vrimo instalaciju eljenih jezika.
Kada se otvori gore prikazani prozor, kliknite na dugme Add (otvara se mali Add Input Language
prozor sl. 2-16) gdje birate jezik koji elite i potvrujete njegovu instalaciju.
Ako elite instalirati vie jezika samo ponovite predzadnja dva koraka (klik na dugme Add, izbor
jezika i potvrda klikom na OK ), a ako ste zavrili sa unosom eljenih jezika kliknite dugme Apply (slika
2-17).
15
Ovdje takoe moete podesiti koji jezik de biti primarni (tj. automatski izabran pri paljenju raunara).
Nakon zavrene instalacije i podeavanja, klikom na dugme OK se vradate nazad u prvobitni meni, te
ponovnim klikom na OK izlazite iz opcije za instalaciju dodatnih jezika.
Kada prilikom rada elite da promjenite jezik (npr. elite neki dokument u Word-u otkucati latinicom)
onda jednostavno kliknete na izbor jezika u desnom uglu Taskbar-a i izaberete jezik koji elite.
Programe moemo instalirati i deinstalirati (brisati) sa raunara, bez rizika da demo na neki nain
ugroziti rad operativnog sistema. Svaki program je namjenski napravljen te takve na raunar
instaliramo po potrebi (npr. ako radite sa ureivanjem slika onda dete morati instalirati programe
16
poput Adobe Photoshop i Corel Draw, ili ako se bavite projektovanjem, instaliradete programe poput
AutoCad i ArchiCad-a itd).
Za ovu vrstu rada koristimo opciju Add or Remove Programs koji se nalazi u Control Panel-u.
Dvoklikom na Add or Remove Programs dobijemo slededi prozor
Pored liste instaliranih programa koje vidimo, sa lijeve strane prozora imamo etiri opcije:
Ipak vedina programa koja se nalazi na nekom optikom mediju (CD ili DVD) automatski pokrede
instalaciju im stavite medij u raunar, a programi koji nemaju automatsko pokretanje instalacije
(autolaunch) obino se mogu pokrenuti tako to kroz My Computer dvoklikom izaberete optiki
ureaj ili otvorite sadraj tog medija i sa dva klika izaberete Setup.exe
Kada se radi o uklanjanu odreenog programa sa raunara treba se obavezno drati instrukcija
uklanjanja pomodu Add or Remove Programs, kako bi se mogli uredno ukloniti sve dokumente
vezane za taj program.
17
Veoma interesantna i esto korisna funkcija je slikanje trenutno aktivne slike na monitoru. Pomodu
tipke Print Screen na tastaturi (na nekim tastaturama skradeno napisano Prt Scr), moemo da u bilo
kom trenutku uslikamo ono to vidimo na ekranu i prebacimo tu sliku u dokument.
Npr. Sa Print Screen smo uslikali trenutne informacije koje vidimo na ekranu (raunar uslikanu
informaciju stavlja u clipboard) i sada elimo da to sauvamo kao sliku. Najlaki nain da to uradimo
je pomodu Paint programa. Odemo na Start meni, izaberemo Programs, pa Accessories i kliknemo na
Paint kako bi otvorili program. Nakon toga izaberemo opciju Edit Paste kako bi prenijeli sliku
nakon ega je sauvamo pod eljenim imenom.
18
Izgled desktopa se razlikuje od korisnika do korisnika tj. od korisnikog naloga. Da bi shvatili svrhu
desktopa, najlake je uraditi poreenje sa vaim radnim stolom. Povrinu radnog stola, podeavate
kako vama odgovara, radi efektivnog rada i upravo to radite i na desktopu raunara, postavljate
ikone radi lakeg i breg pristupa odreenim programima, pravite foldere (fascikle) u koje smjetate
bitne podatke itd.
Glavne ikone koje dete nadi na desktopu kod bilo kojeg korisnika su:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
My Computer
My Documents
My Network Places
Recycle Bin
Internet Explorer
Folderi (fascikle)
Fajlovi (dokumenti)
My computer (moj kompjuter) je ikona koja vam prilikom otvaranja, omogudava
pregled ureaja koji se nalaze u raunaru, poput hard diska ili diskova i optikih
ureaja.
My Documents (moji dokumenti) je ikona koja de vam otvoriti sadraj i pregled vaih
linih dokumenata, bili to razni dokumenti napravljeni u Word-u ili Excelu, slike,
muzika ili neto drugo. Svaki korisnik ima lini My Documents folder, gdje moe
sauvati podatke, kojima drugi korisnici ne mogu pristupiti. Svrhu My Documents
foldera moete najlake razumjeti poreenjem sa sadrajem ladica, na vaem
radnom stolu.
My Network Places (moja mrena mjesta) je ikona koju dete najvjerovatnije koristiti
samo na poslu, jer pomodu ove ikone pristupate raunarima vaih radnih kolega i to
samo onim podacima, koji su prethodno odobreni za pregledeod strane vaih
kolega.
Recycle Bin (korpa za smede) je ikona pomodu koje pristupate dokumentima, koje
ste izbrisali sa vaeg raunara. Kada briete dokumente koji vam ne trebaju, raunar
ih smjeta u Recycle Bin. A da bi trajno obrisali dokumente, potrebno je da uete u
Recycle Bin i potvrdite raunaru da izbrie prethodno izabrane dokumente.
19
Za razliku od gore pomenutih ikona, ikone foldera (nebitno na njihov sadraj ili ime) su uvijek iste.
Naravno Windows XP nudi i razliite ikone za foldere, ali korisnik mora runo da izvri podeavanja,
tj. promjeni standardnu ikonu u jednu od ponuenih.
Ikone dokumenata tj. fajlovi se razlikuju u zavisnosti u kojem je programu dokument kreiran. Svaki
program ima svoju vrstu ikone za dokumente koje su u njemu kreirani, kako bi korisnik lake
raspoznavao koji je dokument u pitanju. Npr. excel-ov dokument, word-ov dokument, access-ov
dokument itd.
Preice se obino stavljaju na desktop, a omoguduju korisniku da direktno i na najbri mogudi nain
pristupi nekom dokumentu ili folderu. Preica je vezana za orginalni dokument, gdje god da se on
nalazi. Ikona preice se razlikuje od standardne ikone po jednom detalju u donjem lijevom uglu.
20
Kreiranje preica moemo da uradimo na dva naina. Prvi je da direktno sa desktopa desnim klikom
mia zaponemo ovu proceduru. U meniju izaberemo New, pa u podmeniju lijevim klikom izaberemo
Shortcut.
Nakon ovog koraka, u prozoru koji nam se otvori potrebno je da unesemo putanju gdje se dokument
nalazi ili da pomodu Browse dugmeta odemo do mjesta gdje se dokument nalazi.
21
Drugi i vjerovatno laki nain kreiranja preice jeste, da pomodu Windows Explorera direktno odemo
do mjesta gdje se dokument nalazi, te desnim klikom na taj dokument izaberemo opciju Send to i u
podmeniju izaberemo Desktop (create shortcut).
Na kraju, ako elite da izbriete preicu sa desktopa jednostavno desnim klikom na preicu izaberete
opciju Delete ili moete samo da oznaite preicu (jedan klik lijevog tastera mia) i pritisnete dugme
Delete na tastaturi.
Otvaranje dokumenata i foldera se vri veoma lako. Ako otvarate foldere, jednostavnim dovklikom
na eljeni folder, pristupate njegovom sadraju. Ako elite da pregledate koje sve foldere imate na
odreenom dijelu hard diska, moete da koristite My Computer ili Windows Explorer i vrite pregled
foldera. U ovom sluaju koritenje Windows Explorer-a bi bila bolja opcija, jer sa njim moete
detaljnije da vrite pregled.
Pokretanje My Computer-a moete vriti dvoklikom na njegovu ikonu, na desktopu ili klikom na
ikonu My Computer u sklopu Start meniju (ako se ne nalazi na desktopu).
Windows Explorer s druge strane nudi bolju preglednost sadraja foldera kao i laki pregled ostalih
foldera ili hard diska.
22
Windows Explorer se sastoji iz dva manja prozora. U lijevom prozoru vidimo sadraj hard diska
(particije), CD-DVD ureaje, flopije, USB flash diskove i itd., a u desnom prozoru vidimo sadraj
izabranog foldera ili pomenutih ureaja. Dvoklikom na eljeni folder (u lijevom prozoru), automatski
dobijemo njegov sadraj u desnom prozoru.
Windows Explorer pokredemo dvoklikom na njegovu ikonu na desktopu (ako se tamo nalazi) ili
odlaskom na Start Programs Accessories i onda izaberemo Windows Explorer. Jo jedan nain
pokretanja Windows Explorer-a (moda i najlaki) je koritenje hotkeys na tastaturi, tj. kombinacija
tipki Win+E.
Da ne bi dolazilo do zabune, My Computer i Windows Explorer su veoma sline aplikacije. Jedina
razlika je ta to je opcija Folders iskljuena u My Computer-u, dok je u Windows Explorer-u ukljuena.
Iz priloenih slika moete vidjeti da My Computer nudi sistemske opcije u lijevom dijelu prozora, a
im ukljuimo opciju Folders, automatski dobijamo Windows Explorer.
Otvaranje dokumenata je neto drugaije od otvaranja foldera. Dok za foldere moemo koristiti My
Computer ili Windows Explorer kako bi vidjeli njihov sadraj, za dokumente koristimo aplikacije u
kojima su napravljeni. Spomenuli smo da ikona svakog dokumenta predstavlja i aplikativni program u
kojem je napravljena, tako da donekle moemo da prepoznamo o kojem programu se radi.
Dvoklikom na odreeni dokument, kompjuteru dajemo naredbu za otvaranje tog dokumenta (kako
bi mogli vidjeti njegov sadraj), a kompjuter de znati koji program treba da pokrene kako bi se
dokument otvorio, tako to de oitati ekstenziju dokumenta.
23
Ekstenzija je, takom odvojen, dodatak na ime dokumenta i slui kako bi ukazala na tip dokumenta.
Npr. dokumenti koji se prave u Microsoft Word-u imaju ekstenziju .doc, dokumenti koji se prave u
Microsoft Excel-u imaju ekstenziju .xls itd. Esktenzija je uglavnom namijenjena kako bi raunar lake
prepoznao program koji treba da pokrene kako bi uredno prikazao traeni dokument.
Ukoliko dokument nema ekstenziju, njegova ikona de biti bijela, i pri otvaranju dokumenta, raunar
de korisniku ponuditi listu programa kako bi izabrao odgovarajudi za prikaz dokumenta.
24
Svaki prozor (Windows) se sastoji od nekoliko elemenata. Ovi elementi su vedini sluajeva
univerzalni tj. u svakom programu dete nadi iste elemente.
1
3
1 Title bar Glavna traka gdje moemo da vidimo ime dokumenta kao i ime programa u kojem
radimo.
2 Menu bar Traka sa menijima (izbornicima) gdje moemo da biramo razliite komande kojima
pravimo, korigujemo i stvaramo neki dokument (File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Windows,
Help).
3 Tool bar Alatna traka, koja u sutini predstavlja pojedine skradenice za komande iz meni bar-a,
poput new document, save, print, cut, copy i dr.
4 Scroll bar traka pomodu koje se pomjeramo gore-dole, kako bi vrili pregled sadraja
5 Status bar Statusna traka gdje vidimo ukupan broj stranica, kao i stranicu na kojoj se trenutno
nalazimo, broj kolone, reda i sl.
U gornjem desnom uglu svih prozora, (nebitno na kojem operativnom sistemu da radite) nalaze se 3
dugmeta pomodu kojih minimizirate, maksimizirate i zatvarate trenutno otvoreni i aktivni prozor.
a) Prvo dugme slui da minimizirate prozor, ukoliko trenutno ne radite na njemu, a ne elite da
ga zatvorite. Minimizirani prozor, biva potpuno sputen i moete ga ponovo vratiti, klikom
njegovog dugmeta na taskbar-u.
b) Drugo dugme, koje se razlikuje na lijevoj i desnoj slici, slui za maksimiziranje prozora. Slika
lijevo, prikazuje primjer prozora, koji nije potpuno rairen preko ekrana, pa srednje dugme
omogudava da se prozor maksimalno rairi, dok slika desno, prikazuje prozor koji je
maksimalno proiren preko ekrana. Srednje dugme vam, u ovom sluaju, nudi mogudnost da
smanjite prozor, a da ne bude potpuno minimiziran, tj. sputen na taskbar.
c) Trede dugme je uvijek isto, oznaeno crvenom bojom i sa X, i slui samo za zatvaranje
prozora.
Pored ovih mogudnosti, ujedno moete i da pomjerate prozor po ekranu (ukoliko nije maksimalno
rairen) tako to mi pozicionirate na Title bar traku (obino pozicionirate mi na sredinu te trake),
pritisnete lijevi klik mia, drite ga i lagano povlaite prozor u eljenom pravcu. Nakon toga
jednostavno pustite dugme mia i prozor de ostati na mjestu gdje ste ga prevukli.
26
Trenutno aktivni prozor (prvi u redu) izgleda kao pritisnut dok su druga dva prozora otvorena, ali ne i
trenutno aktivna. Dovoljno je da jednim klikom mia na neki od neaktivnih prozora preete sa
trenutno aktivnog na neki drugi eljeni prozor. Na taj nain moete da se prebacujete sa jednog
prozora na drugi, a da ih ne zatvarate. Hotkey (skradenica) na tastaturi, koju moete koristiti za ovu
funkciju je Alt+Tab. Ovde treba napomenuti da samo jedan prozor moe biti trenutno aktivan, dok
drugi mogu biti otvoreni, ali u pozadini kao neaktivni prozori.
27
Unutar particija nalaze se razni folderi, podfolderi, dokumenti i ostali podaci, koje raunar sortira po
hijerarhijskoj strukturi, radi lakeg pregleda, nebitno o kojoj vrsti dokumenta je rije. Naravno ako je
korisniku lake da vri pregled po datumu kreiranja ili izmjene, ili po veliini dokumenta ili foldera, ta
opcija moe da se podesi, bez straha da dete neto poremetiti u radu operativnog sistema.
Klikom lijevog tastera mia na opciju Views, u alatnoj traci, dobijemo izbor i naine sortiranja
dokumenata, a to su Thumbnails, Tiles, Icons, List, Details.
28
Ako izaberemo opciju Details, koja je moda i najinteresantnija, raunaru dajemo naredbu da nam
pregled sortira zajedno sa detaljima kao to su datum kreiranja ili izmjene, veliine i vrste ureaja ili
dokumenta. Tako dobijemo listu koja se moe sortirati onako kako korisnik eli.
Na ovaj nain moemo da vidimo ime particije, foldera ili dokumenta, o kojoj vrsti se radi (da li je to
particija, CD ureaj, folder dokument ili moa aplikacija), kao i njihove veliine i komentari
postavljene od strane korisnika.
Ako otvorimo sadraj particije C:, raunar de izlistati sav njegov sadraj te izbaciti sve podatke o
njima.
29
Poto je ovakva vrsta pregleda, odvojena po kolonama (Name, Size, Type, Date Modified), moemo
narediti raunaru da sortira sadraj po datumu izmjene ili po vrsti dokumenta, jednostavnim klikom
na jednu od kolona. Na slici je sadraj trenutno sortiran po imenima datoteka (abecednim redom), a
kolona po kojoj je sadraj sortiran je uvijek tamnija u odnosu na druge.
Nain sortiranja dokumenata u bilo kom trenutku moete da izmjenite pomodu pomenutog Views
menija, a da bi jedan od naina (onaj koji vam je najlaki za pregled) postavili kao primarni pregled za
ubudude, potrebno je da ga prvo izaberete, pa onda da odete na Tools Folder Options, kao to je
prikazano na slici.
Kada vam se otvori Folder Options meni, izaberete karticu View i kliknete na dugme Apply to all
folders i kliknete OK.
30
Kada kreiramo neki dokument, potrebno je da ga sauvamo na raunaru, kako bi ga kasnije mogli
koristiti. Postoji nekoliko ureaja na kojima se mogu uvati podaci. Prvi i primarni, koji svaki raunar
ima, je hard disk. Na hard disku se nalazi i operativni sistem kao i razni dokumenti koje korisnik
kreira. Hard disk moe biti razliitih veliina kapaciteta, a danas se koriste hard diskovi kapaciteta
160GB, 250GB, 320GB itd. Za hard disk moemo redi da je unutranji ureaj (dio raunara) za
arhiviranje podataka.
Za razliku od hard diska koji se nalazi u raunaru, postoje tzv. mreni hard diskovi. To su u sutini
hard diskovi servera, a mi im pristupamo preko lokalne mree i arhiviramo na njemu podatke, kako
bi i ostali korisnici mogli da se slue sa njima. Ova vrsta arhiviranja podataka se obino koristi u
firmama, zbog lake razmjene podataka i informacija, a u server se obino stavljaju hard diskovi
mnogo vedih kapaciteta nego u obine korisnike raunare.
Treda vrsta ureaja za uvanje podataka su prenosni ureaji. U ovu vrstu ureaja moemo svrstati
floppy diskete, ZIP drive diskete, CD i DVD medije, USB flash diskove i prenosne hard diskove. Floppy
i ZIP drive diskete su bili prvi prenosni ureaji dostupni iroj masi, ali zbog njihovog ogranienog
kapaciteta ubrzo su zamijenjeni CD i DVD medijima. Iako se CD i DVD mediji uveliko koriste, vedina
korisnika se odluuje za prenosne ureaje poput USB flash diska i prenosnih hard diskova. Za USB bi
mogli redi da je primarna vrsta prenosnog ureaja, zbog dimenzija, veliine kapaciteta kao i lakode
koritenja. Standardni USB flash diskovi dolaze u kapacitetima od 1GB, 2GB, 4GB, 8GB, 16GB, 32GB i
64GB. Za razliku od USB flash diska, prenosni hard disk je neto vedih dimenzija, ali zbog toga je
mnogo vedeg kapaciteta od 120GB pa do 1TB.
31
Svi dokumenti i folderi imaju mjerne jedinice po kojima se mjeri njihova veliina. U svijetu raunara
najmanja mjerna jedinica za veliinu ja bit. Potrebno je da spomenemo ostale vede jedinice, s kojima
de se korisnik najvie susresti prilikom rada na raunaru.
1 bit
8 bit = 1 B (bajt)
1 KB (1 kilobajt) = 210 B = 1024B
1 MB (1 megabajt) = 210 KB = 1024 KB
1 GB (1 gigabajt) = 210 MB = 1024 MB
1 TB (1 terabajt) = 210 GB = 1024 GB
Postoje mnogi faktori koji mogu da dovedu do kvara raunara, nebitno da li je softverski ili
hardverski. Od strujnih udara gdje moe stradati hardverska oprema, pa do softverskih problema,
gdje virusi ili instalacije nestabilnih aplikacija mogu dovesti do kvara operativnog sistema. Zbog
ovakvih kvarova, preporuuje se redovno pravljenje backup-a. Korisnici se obino zbune kod ove
procedure, ali to nije nita drugo do pravljenja kopija korisnikovih dokumenta i foldera, na neki
prenosni ureaj za uvanje podataka.
Ova vrsta dupliranja podataka je poprilino zahvalna jer vedina korisnika sve svoje dokumente i
foldere obino smjeta na primarnu particiju hard diska (gdje se nalazi operativni sistem) i ako se
desi neki kvar, korisnik vrlo lako moe da izgubi sve svoje podatke. Upravo zbog toga jedna od vrsta
zatita je redovno pravljenje backup-a. Naravno postoji i opcija da korisnik sve svoje podatke uva na
sekundarnoj (logikoj) particiji, ali ako doe do hardverskog kvara, backup podataka na neki eksterni
ureaj je uveliko bolje rjeenje.
33
Da bi vidjeli koliko prostora na hard disku ili nekom prenosnom ureaju zauzima neki dokument ili
folder, potrebno je da pristupimo dijelu sa njegovim informacijama ili tzv. Properties. Ovo moemo
uraditi na dva naina.
Prvi nain je da pomodu Windows Explorer-a doemo do eljenog dokumenta ili foldera, oznaimo
ga jednim klikom lijevog tastera mia, te izaberemo meni File u meni bar-u i izaberemo predzadnju
opciju Properties iz padajudeg menija.
Kada smo izabrali opciju Properties, dobijemo prozor sa svim informacija o oznaenom dokumentu ili
folderu.
34
U ovom prozoru moemo da vidimo informacije vezano za tip i lokaciju foldera, stvarnu veliinu i
kapacitet koji zauzima na hard disku, koliko dokumenata i podfoldera sadri u sebi kao i datum i
vrijeme kreiranja.
Prozor Properties je po sadraju razliit za foldere i dokumente, tako da informacije o odreenom
dokumentu izgledaju kao na slici 2-36.
35
Ovdje moemo vidjeti o kojoj vrsti dokumenta se radi (u ovom sluaju to je Microsoft Office Word
dokument), njegovu lokaciju gdje se nalazi, stvarna veliina i veliina koju zauzima na hard disku,
datum kreiranja, izmjene i kada je zadnji put dokument otvaran.
Drugi nain otvaranja prozora Properties radi pregleda informacija od odreenom dokumentu ili
folderu jeste, da jednim klikom desnog tastera mia automatski oznaimo i otvorimo meni, te jednim
klikom lijevog tastera mia izaberemo opciju Properties, nako ega dobijemo gore prikazani prozor.
36
U lijevom dijelu prozora moete primjetiti znak + pored pojedinih foldera. To je znak da folder sadri
daljne podfoldere. Za primjer moemo da vidimo ikonu Local Disk (C:) koji pored ima znak -, poto je
njegov sadraj foldera otvoren za pregled. Kada bi lijevim tasterom mia jednom kliknuli na znak +
pored foldera KAV, dobijemo slededu sliku.
37
Na ovaj nain smo otvorili folder KAV kako bi vidjeli njegove podfoldere, dok u desnom prozoru jo
uvijek gledamo sadraj Local Disk (C:).
Ako elimo da otvorimo granu podfoldera, foldera KAV i ujedno u desnom prozoru vidimo sadraj
foldera KAV, dovoljno je da dvoklikom lijevog tastera mia na folder KAV izvrimo ovu naredbu i time
dobijemo izgled kao na slici. 2-40.
38
Razlika izmeu pregleda podfoldera, klikom na znak + i dvoklikom na odreeni folder je ta, to
pomodu prve opcije moemo da vidimo samo podfoldere, ali ne i dokumente koji se nalaze unutar
nekog foldera.
Znai klikom na znak + otvaramo samo pregled podfoldera radi daljeg pretraivanja, dok dvoklikom
na neki folder (npr. KAV) odmah nam se otvara znak +, te u desnom prozoru dobijemo pregled
njegovog kompletnog sadraja, podfoldera i drugih dokumenata.
Na isti ovaj nain pretraujemo sadraj ostalih particija, kao i optikih ureaja, ili moda nekih
privremeno prikljuenih prenosnih ureaja (USB flash diska ili prenosnog hard diska).
39
Da bi doli do nekog dokumenta, koristedi aplikaciju Windows Explorer, potrebno je da znamo kako
da itamo putanje lokacija gdje se dokumenti nalaze, kako bi lake i bre doli do njih. Uzmimo za
primjer da smo instalirali Microsoft Office paket i trebamo dodi do aplikacije Winword.exe (pomodu
koje pokredemo Microsoft Word), te elimo da napravimo shortcut na desktopu. Imamo informaciju
da se Winword aplikacija nalazi na slededoj lokaciji:
C:\Program Files\Microsoft Office\Office12\Winword.exe
Iz ovoga moemo proitati da se aplikacija nalazi na particiji C:, u folderu Program Files, pa u
podfolderu Microsoft Office, te u podfolderu Office12.
Rekli smo da se particije oznaavaju sa slovom i dvotakom (u ovom sluaju u pitanju je primarna
particija C:), dok znak \ oznaava da se putanja nastavlja u nekom daljnjem folderu ili podfolderu.
itajudi putanje na ovaj nain vrlo lako moemo dodi do aplikacije koristedi Windows Explorer.
Ukoliko nismo sigurni za putanju gdje se neki dokument ili aplikacija nalaze, ali znamo ime
dokumenta koji nam je potreban, moemo koristiti opciju Search, koju demo kasnije objasniti.
Kreiranje foldera i podfoldera na hard disku, nebitno koja je particija u pitanju, moemo raditi
pomodu aplikacija My Computer ili Windows Explorer. Potrebno je spomenuti da nema odvojene
procedure pravljenja foldera i podfoldera. Podfolderom se smatraju svi folderi koje se nalaze unutar
nekog foldera. Radi lakeg shvatanja, zamislite da je ladica vaeg radnog stola folder, a registratori
koji se nalaze u ladici, podfolderi.
Da bi mogli kreirati folder ili podfolder, potrebno je da sa jednom od gore pomenutih aplikacija
doemo do mjesta gdje ih elimo kreirati. Kada otvorimo folder (u kojem elimo napraviti
podfolder), izaberemo meni File iz meni bar-a, postavimo kursor mia na prvu opciju iz padajudeg
menija, New, ime demo otvoriti side bar sa opcijom kreiranja novog foldera. Prevuemo mi na
novo otvoreni meni i jednim klikom lijevog tastera mia izaberemo opciju Folder (slika 2-41).
im smo izabrali ovu opciju, raunar nam kreira novi folder, pod imenom New Folder, te nam u istom
momentu daje mogudnost da preimenujemo naziv foldera u naziv po naem izboru. Poto je ime
New Folder ved oznaeno (plava pozadina iza slova, slika 2-42), korisnik moe odmah nakon izabrane
opcije New Folder , u meni bar-u, da pone kucati naziv tog foldera, nakon ega potvrdom na dugme
Enter na tastaturi zavravamo kreiranje novog foldera (slika 2-43).
40
41
Druga opcija kreiranja foldera je da kada doemo do mjesta gdje elimo napraviti novi folder,
kliknemo na praznu, istu pozadinu jednim klikom desnog tastera mia (da ne zahvatimo neke
dokumente koji se moda ved nalaze u tom folderu), izaberemo opciju New iz otvorenog menija na
isti nain kao gore opisano (postavimo kursor mia na opciju New i kada se otvori sidebar opcija,
prevuemo mi i jednim klikom lijevog tastera mia izaberemo opciju New Folder) kao na slici 2-44.
Oba naina su ispravna, s tim da se prvi nain gleda kao kreirannje foldera normalnim putem, dok je
druga opcija kratka i bra verzija kreiranja novog foldera.
42
Ako smo napravili folder Test, kao gore prikazano i elimo da unutar tog foldera napravimo novi
folder (npr. Test br.1), dovoljno je da dvoklikom mia otvorimo folder Test, i ponovimo proceduru
pravljenja foldera na jedan ili drugi nain.
43
Ved smo spominjali ta su to ekstenzije kada je rije o dokumentima. Ekstenzija je nastavak na ime
dokumenta (odvojena takom), radi prepoznavanja tipa dokumenta, tj. o kakvom se dokumentu
radi, da li je neki word dokument, excel dokument, audio ili video dokument itd. Gledajudi
ekstenziju, korisnik lako moe prepoznati o kakvoj vrsti dokumenta je rije, iako de raunar sam
izabrati program za pregled dokumenta, kada hodemo da ga otvorimo. Poto ekstenzija ima veoma
mnogo, spomenudemo neke najede sa kojima se korisnici susredu.
.doc
.xls
.mdb
Dokumenti kreirani u Microsoft Access-u, npr. Spisak.mdb (skr. microsoft data base)
.ppt
Dokumenti kreirani u Microsoft Power Point-u, npr. Spisak.ppt (skr. power point templates)
Dokumenti kreirani u raznim programima, npr. Spisak.pdf (skr. portable document format).
PDF format je nain memorisanja dokumenata osmiljen od strane Adobe Systems
korporacije. Koristi se za zapis dvodimenzionalnih dokumenata. Svaki PDF dokument sadri
kompletan opis dokumenta, ukljuujudi slike, tekst, vektorsku grafiku, rasterske slike, te
moe sadravati i fontove potrebne za prikaz teksta. Za prikaz PDF-dokumenata potrebno je
imati odgovarajude programe kao to je Adobe Reader.
.jpeg
Ekstenzija koji ukazuje da se radi slikovnom dokumentu, npr. Kuda.jpeg (skr. joint
photographic experts group). Ova ekstenzija se takoe moe vidjeti kao jpg, a jo jedna vrsta
ekstenzije koja ukazuje da je rije o slikovnom formatu je .bmp (skr. bitamp).
.wav
Dokumenti ija ekstenzija ukazuje da se radi o audio dokumentu (skr. waveform). Poto ima
mnogo vrsta audio ekstenzija, spomenudemo neke najede, a to su:
Ekstenzija
.aac
.aif
.iff
.m3u
.mid
.mp3
.mpa
.ra
.wav
.wma
Naziv
Advanced Audio Coding
Audio Interchange Format
Interchange File Format
Media Playlist
MIDI
MP3 Audio
MPEG-2 Audio
Real Audio
Waveform
Windows Media Audio
44
.mpg
Dokumenti ija ekstenzija ukazuje da se radi o video dokumentu. I ovde imamo dosta vrsta
video ekstenzija, pa demo spomenuti neke od njih:
Ekstenzija
.3g2
.3gp
.asf
.asx
.avi
.flv
.mov
.mp4
.mpg
.rm
.swf
.vob
.wmv
Naziv
3GPP2 Multimedia
3GPP Multimedia
Advanced Systems Format
Microsoft ASF Redirector
Audio Video Interleave
Flash Video
Apple QuickTime Movie
MPEG-4 Video
MPEG Video
Real Media
Flash Movie
DVD Video Object
Windows Media Video
.zip
.tmp
Privremeni dokumenti koji su zbog nekih, trenutno aktivnih operacija, kopirani na raunar
radi breg iitavanja podataka. Postoje dvije vrste .tmp dokumenata (skr. temporary files),
gdje su prvi fajlovi koji se smjetaju u C:\Windows\Temp prilikom instalacija nekih aplikacija,
te ih operativni sistem privremeno kopira na raunar radi bre instalacije. Druga vrsta .tmp
dokumenata su vezani za Internet Explorer, program pomodu kojeg pretraujemo
informacije na internetu, kako bi ih bre uitao slededi put kada korisnik ponovo posjeti
odreenu internet adresu.
.exe
Windows XP posjeduje mnoge korisne aplikacije koje uveliko olakavaju korisniku koritenje
raunara za razne namjene. Neke od tih aplikacija su programi za obradu (editovanje) teksta. U
pitanju su programi Notepad i Wordpad. Do njih moemo dodi koristedi Start meni pa na Programs
te na Accessories.
45
Prije nego to preemo na rad sa ova dva programa, trebali bi spomenuti najpopularniji program za
obradu teksta, a to je Microsoft Word. Microsoft Word je nasljednik gore pomenutih programa, ali
dolazi u Microsoft Office paketu, tj. odvojeno od Windows XP-a, ali zbog svojih mogudnosti je mnogo
bolji u odnosu na Notepad i Wordpad.
Kada otvorimo Notepad dobijemo dosta jednostavan program, koji ne nudi mnogo mogudnosti.
Koristi se za kreiranje ili editovanje neformatiranog teksta, (neformatiranog u smislu vrste fonta,
veliine slova itd), a ekstenzija kojom kreira svoje dokumente je .txt.
Iako je dosta ogranien, Notepad zna biti veoma koristan za brzo kopiranje nekog teksta, ili
pravljenje dokumenata sa nekim kratkim uputstvima, napomenama i slino.
Drugi program koji smo spomenuli je Wordpad. Ima vie mogudnosti od Notepad-a, ali opet manje
od poznatog Microsoft Word-a. U Wordpad-u moemo da formatiramo tekst, tj. mijenjanje fonta i
njegove veliine, podebljana ili nakoena slova, boja i sl., a ujedno imamo i opcije kao to su cut,
copy i paste (isjeci, kopiraj, prebaci) i jednu dosta zanimljivu opciju pod nazivom undo, koja nam
omogudava da se vratimo korak unazad, ako smo napravili greku, u toku kreiranja dokumenta.
46
Ako smo napravili neki dokument u Wordpad-u, unijeli neki tekstualni sadraj, formatirali po svom
izboru i zavrili sa unosom i obradom, moemo ga sauvati za budude potrebe, izmjene ili slino. Da
bi sauvali dokument potrebno je da iz padajudeg menija File (u meni bar-u) izaberemo opciju Save
As (sauvaj kao).
Prilikom rada dete primjetiti dvije opcije u meniju File, a to su Save i Save As. Razlika izmeu ove
dvije opcije je slededa:
Opcija Save se koristi ako smo neki, ved prije kreiran i sauvan dokument, otvorili kako bi napravili
dodatne izmjene i sauvali ih.
Opcija Save As se koristi kada prvi put kreiramo dokument i elimo da ga sauvamo pod nekim
eljenim imenom.
47
Kada smo kliknuli na opciju Save As, dobijamo prozor gdje demo unijeti ime pod kojim elimo
sauvati dokument.
48
Kada smo unijeli ime po naem izboru, moemo da odredimo i mjesto gdje demo sauvati dokument,
jer Wordpad na osnovu svojih podeavanja automatski nudi da se dokument sauva u folderu My
Documents. Nakon izabranje putanje, kliknemo na dugme Save, i dokument je sauvan. Inae,
dokumenti kreirani u Wordpad-u imaju .rtf ekstenziju (skr. Rich Text Format).
Mijenjanje statusa dokumenta se odnosi na njegovo mijenjanje iz read-write u read-only status. Kada
se bilo koji dokument kreira i sauva, on je automatski u read-write (itaj-pii) statusu tj. moemo da
otvorimo dokument radi itanja i pregleda ili eventualne izmjene i dorade podataka. A ako je
dokument u read-only (samo itaj) statusu onda takav dokument moemo samo itati, ali ne i vriti
promjene u njemu.
Ako elimo da vidimo u kakvom je statusu neki dokument, potrebno je da otvorimo njegov prozor
Properties (informacije), koji smo spominjali u prethodnim lekcijama. Znai odemo do mjesta gdje se
taj dokument nalazi, i kliknemo desnim klikom mia na njegovu ikonu i izaberemo Properties.
Kada dobijemo prozor Properties, dobijemo informacije o dokumentu, koje smo ved spominjali tj.
kada je dokument kreiran, gdje se nalazi, veliina itd., a ujedno upravo tu moemo vidjeti u kakvom
je statusu dokument.
49
Moete primjetiti da u donjem dijelu prozora imamo dio pod nazivom Attributes te opcije Read-only i
Hidden. Upravo ovde odreujemo u kojem statusu de dokument biti. Ako kliknemo na kvadratid
pored opcije Read-only, te kliknemo na Apply i OK, prebacidemo dokument iz trenutnog Read-write
statusa u Read-only kao to je prikazano na slici 2-51.
Znai ako u prozoru Properties, opcija Read-only nije ukljuena, to znai da dokument moemo
otvoriti, vriti izmjene i te izmjene sauvati, tj. dokument je u Read-write statusu. Ali ako je u prozoru
50
Properties Read-only opcija ukljuena, onda dokument moemo samo otvoriti i itati, ali ne i vriti
promjene u njemu.
Primjer, ta se desi ako je dokument u Read-only satusu, a korisnik je otvorio dokument, napravio
izmjene i eli da ih sauva, moete vidjeti na slici 2-52.
U ovom sluaju Word ne dozvoljava memorisanje izmjena na postojedem dokumentu, ali de vam
dozvoliti da sauvate dokument pod nekim drugim imenom.
Radi lakeg pregleda sadraja vaih foldera, particija ili nekih DVD medija, u mogudnosti ste da
sortirate dokumente i foldere po abacednom redu, po datumu, veliini i tipu u rastudem ili
opadajudem nizu.
Kada otvorite Windows Explorer u desnom dijelu prozora moete da vidite sadraj foldera ili neke
particije, naravno pod uslovom da je u Views meniju izabrana opcija Details.
51
Imena kolona
Na vrhu slike moete primjetiti imena kolona po kojima su dokumenti i folderi poredani. Imamo
kolone Name, Size, Type i Date Modified.
Lista koju vidite na slici 2-53 je trenutno poredana po koloni Name, u rastuden nizu tj. A-Z. To znamo
zahvaljujudi oznaci desno od naziva Name.
Ako jedanput kliknemo na kolonu Name, Windows Explorer de automatski sortirati dokumente u
opadajudem nizu tj. Z-A. Moete primjetiti da se oznaka promijenila prema dole.
52
Isti princip vai ako dokumente elite sortirati po veliini dokumenata, tipu ili datumu kreiranja.
Jednostavno kliknete na kolonu i Windows Explorer automatski sortira dokumente po rastudem
nizu. Ako opet kliknete na istu kolonu, dokumenti se sortiraju po opadajudem nizu.
Nakon izabrane opcije Rename, Windows automatski oznai ved dato ime, tako da korisnik moe
odmah da ukuca neko drugo eljeno ime, i pritiskom na dugme Enter, potvrdi izmjenu.
Bitno je spomenuti da nije pametno mijenjati imena folderima iji je sadraj vezan nekim shortcutima za desktop. Npr. imate neki folder Dokumenti na C particiji, i u tom folderu imate dokument
53
Izvjetaj.doc, a napravili ste shortcut za taj dokument na desktopu. Znai putanja to dokumenta je
C:\Dokumenti\Izvjetaj.doc. Ako promjenite ime foldera Dokumenti u neto drugo, shortcut nede biti
u funkciji jer nede modi nadi folder Dokumenti.
54
Dokumente i foldere moemo oznaiti na vie naina. Prvi je pomodu samog mia. Postavimo mi u
gornji lijevi ugao prvog dokumenta koji elimo oznaiti, kliknemo i drimo lijevi taster mia, i lagano
povlaimo preko dokumenata koje elimo oznaiti. Kada smo zavrili, pustimo taster mia.
Drugi nain je koritenje mia sa SHIFT tipkom. Na ovaj nain moemo da oznaimo jedan dio
dokumenata i foldera koji se nalaze u listi, npr. od 10 do 15-og dokumenta. Pritisnemo i drimo
dugme SHIFT , jednim klikom lijevog tastera mia oznaimo samo 10-i i 15-i dokument i pustimo
dugme SHIFT. Na taj nain smo oznaili sve dokumente, od 10-og do 15-og.
Tredi nain je koritenje mia sa CTRL tipkom. Na ovaj nain oznaavamo dokumente koji nisu blizu
jedan drugoga, npr. 1, 3, 7, 9, 17-i itd. Kliknemo i drimo tipku CTRL i klikdemo eljene dokumente.
Procedura oznaavanja je ista za dokumente i foldere.
55
Drugi nain je koristedi meni desnog klika na dokument ili folder. Znai kliknemo na dokument,
desnim dugmetom i iz padajudeg menija izaberemo opciju Copy.
Odemo do eljenog foldera ili particije i na prazan prostor (u desnom dijelu Windows Explorer-a),
kliknemo desnim tasterom mia i izaberemo opciju Paste.
56
Isti princip vai i za foldere, s tim da, ako oznaite folder i izaberete opciju Copy i Paste, onda
kopirate i prebacujete kompletan sadraj tog foldera, nebitno koliko se dokumenata ili podfoldera u
njemu nalazi.
Odemo do mjesta gdje elimo staviti duplikat tog dokumenta i iz meni bara izaberemo opciju Edit
Paste (skr. Ctrl+V).
57
Drugi nain je kao i kod kopiranja, tj. desnim klikom mia na dokument, otvorimo padajudi meni i
izaberemo opciju Cut.
Odemo do eljenog foldera ili particije i na prazan prostor (u desnom dijelu Windows Explorer-a),
kliknemo desnim tasterom mia i izaberemo opciju Paste.
58
59
Isto moemo da oznaimo dokument ili folder, pritisnemo dugme Delete na tastaturi, nakon ega de
nas Windows opet pitati da li smo sigurni da elimo brisati izabrane dokumente te nakon potvrde sa
klikom na dugme Yes, Windows ih alje u Recycle Bin.
60
Treda opcija je da oznaimo dokumente ili dokument (fodler ili foldere), kliknemo na njega ili jednog
od njih desnim dugmetom mia, te iz padajudeg menija izaberemo opciju Delete i potvrdom na
dugme Yes, poaljemo ih u Recycle Bin.
Kada oznaite i obriete neke podatke, morate znati da oni jo uvijek nisu u potpunosti obrisani.
Windows te podatke smjeta u Recycle Bin odakle korisnik daje krajnju potvrdu za brisanje podataka.
Ako ste sluajno oznaili neki dokument i obrisali ga, bez birge, jer taj dokument moete da vratite.
Recimo da smo izbrisali dokument Test.doc, grekom i trebamo ga vratiti nazad. Dvoklikom na ikonu
Recycle Bin na desktopu, otvorimo Recycle Bin kako bi vidjeli njegov sadraj.
61
Na slici 2-66 moemo vidjeti da u Recycle Bin-u imamo dokument Test.doc, koji smo grekom
obrisali. Da bi vratili dokument na mjesto odakle smo ga i obrisali, dovoljno je da oznaimo
dokument i kliknemo na opciju sa lijeve strane prozora, Restore this Item (Povrati ovaj objekat)
nakon ega Windows vrada dokument na mjesto sa kojeg smo ga grekom obrisali, slika 2-67.
62
Dobro je spomenuti da pored brisanja tj. pranjenja Recycle Bin-a, podatke koje smo obrisali, mogu
da se povrate, ali samo uz strunu pomod tehniara, pomodu posebnih aplikacija i programa. Ako se
takva situacija sluajno desi, da trajno obriete neke bitne podatke, to prije se obratite tehniaru za
strunu pomod.
63
2.2.6 Pretraivanje
2.2.6.1 Koritenje alatke Find
Koristedi raunar, s vremenom, doe do nagomilavanja podataka. Ukoliko nema neke organizacije
foldera i dokumenata, korisnik se moe sluiti alatkom Find, kako bi pretraio odreeni folder ili dio
diska u potrazi za dokumentom koji mu je potreban.
Aktiviranje alatke Find moemo uraditi pomodu Start menija. Start Search (ako je aktiviran
Windows XP Start meni, slika 2-69) ili Start Search For Files or Folders (ako je aktiviran klasini
Start meni, slika 2-70).
64
Ako znamo ime dokumenta ili jedan dio sadraja, za pretragu moemo koristiti opciju All files and
folders (iz prethodne slike) slededi prozor gdje demo upisivati poznate podatke, slika .
65
U ovom prozoru moemo birati da li demo pretragu vriti po imenu dokumenta ili moda po dijelu
teksta za koji znamo da se nalazi u dokumentu. I naravno biramo u kojem demo dijelu hard diska
vriti pretragu. Default opcija stavlja sve particije kao mjesto za pretragu, a korisnik naravno moe da
bira neku odreenu ako to eli.
Ako nismo sigurni za ime dokumenta ili njegov sadraj, pretragu moemo vriti i po drugim
kriterijumima, kao to su zadnji datum izmjene ili moda po veliini dokumenta.
To postiemo otvaranjem opcija When was it modified (Kada je izmijenjen) i What size is it? (Koje je
veliine?). Ove dve opcije se vide na slici 2-72, odmah ispod polja Look In.
Na slici 2-73 detaljnije vidimo opcije za pretragu po datumu izmjene ili veliini dokumenta.
66
Look In - Polje
Alatka Search nudi jo jednu mogudnost pretrage po neto drugaijim parametrima od dosad
opisanog. U pitanju je pretraga na osnovu tipa dokumenta ili prvog slova naziva dokumenta. Ovu
opciju moemo otvoriti u prozoru Search, pod More Advanced options sekcijom.
67
Ovdje imamo mogudnost da izaberemo o kojem tipu dokumenta se radi, u polju Type of file, gdje
odreujemo da li je to neki audio ili video dokument, pdf dokument, slika ili neki drugi tip.
Takoer moemo oznaiti opcije da se u pretragu uvrste i sistemski i sakriveni folderi ipodfolderi.
Kada postavimo sve parametre, na dugme Search zapoinjemo pretragu.
Pored svih gore opisanih naina pretrage, moete da kombinujete opcije, ime bi odredili to tanije
parametre. Npr. stavite puno ime ili dio imena dokumenta, dio njegovog sadraja, kada je zadnji put
izmijenjen (recimo neki vremenski period od - do), njegovu priblinu veliinu i tip doumenta itd.
Koristedi sve te opcije u pretragama, omoguduje vam vede anse u brzom pronalasku eljenog
dokumenta ili dokumenata.
68
Nedavno koriteni
dokumenti u Start
meniju
Slika 2-75 Nedavno koriteni dokumenti u Windows XP Start meniju (lijevo) i u Windows classic Start meniju (desno)
69
Ved smo spominjali kompresovanje dokumenata, ali u ovom dijelu demo neto vie priati o tome.
Kompresovanje dokumenata uveliko pomae u raznim situacijama. Primarna osobina ove opcije je
ta, to je u stanju da veliine dokumenata smanji 20, 30, 50 ili 60% od njihove stvarne veliine, ime
dobijamo manje zauzede prostora na hard disku ili recimo mnogo manji dokument koji trebamo
poslati elektronskom potom ili moa upload-ovati negdje na server.
Ovaj princip se vri tako to raunar promijeni sadraj dokumenta tj. kodira ga posebnim znakovima
ili nekim kodnim jezikom. Da bi lake shvatili, uzmimo za primjer dokument u kojem imamo rije
Danas idem na ECDL predavanje. Umjesto normalnog prikaza ove reenice, raunar mijenja sadraj
sa specijalnim karakterima pa tako dobijemo D$ I&$$c $y$ $ $s ime se smanjuje veliina
dokumenta. Naravno, sadraj dokumenta se ne gubi, ved je samo kodiran nekim drugim jezikom. Za
kompresovanje dokumenata moemo redi da je klasini primjer enkripcije podataka.
Postotak sabijanja tj. kompresovanja dokumenta zavisi od njegovog tipa. Npr. dokumente raene u
Microsft Word-u i Excel-u moemo poprilino dobro kompresovati, dok recimo slike u .jpeg formatu
ne moemo toliko kompresovati, jer je taj tip dokumenta ved kompresovan u samom poetku.
Za primjer demo uzeti kompresovanje slike koju smo dobili pomodu funkcije Print Screen. Recimo da
smo odradili Print Screen, prebacili sliku u program Paint i sauvali je pod .bmp ekstenzijom.
70
Na slici 2-76 moemo vidjeti da je dokument (u ovom sluaju slika) pod nazivom Kompresovanje
dokumenta, veliine 4.219KB (neto vie od 4MB), a tip dokument (ekstenzija) je BMP.
Da bi kompresovali ovaj dokument, potrebno je da kliknemo desnim dugmetom na njega, te
izaberemo opciju Send to Compressed (Zipped) Folder (slika 2-77). Istu proceduru moemo
odraditi selektovanjem dokumenta ili vie dokumenata i izborom opcije File Send to
Compressed (Zipped) Folder iz meni bara.
im smo izabrali ovu opciju, Windows de kompresovati izabrani dokument (ili dokumente ako smo ih
vie oznaili), te de odmah u istom folderu kreirati kompresovanu verziju ovog dokumenta.
Na slici 2-78 moete vidjeti detalje orginalnog dokumenta i dokumenta nakon kompresovanja.
Najbitniji dio (to je i glavna funkcija kompresovanja) je uveliko smanjena veliina dokumenta, sa
4.219KB na 330KB. Ovdje moemo redi da je dokumentu preko 90% smanjena veliina.
71
Spomenuli smo da pojedine tipove dokumenata ne moemo puno kompresovati, pa smo za jedan od
takvih dokumenata spomenuli slike u .jpeg formatu.
Poto su slike ovog tipa ved kompresovane u poetku kreiranja, dodatno kompresovanje istih, nede
imati nekog velikog efekta. Primjer toga i detalje moemo vidjeti na slici 2-79.
Na slici 2-79 moemo vidjeti detalje, tj. orginalnu veliinu dokumenata i njihovu veliinu nakon
kompresovanja.
Dokument sa BMP ekstenzijom (4.219KB kompresovano na 330KB) preko 90%
Dokument sa JPEG ekstenzijom (97KB kompresovano na 61KB) izmeu 20 i 30%
Dekompresovanje dokumenta ili dokumenata se moe raditi na tri naina. Selektujemo ili oznaimo
kompresovani dokument i pomodu meni bara izaberemo opciju File Extract All.. (prikazano na slici
2-80).
Ili moemo selektovati dokument desnim klikom mia, ime odmah dobijamo padajudi meni, i
izaberemo opciju Extract All (prikazano na slici 2-81).
Klikom na dugme Next, dobijamo prozor sa mogudnodu upisivanja destinacije za dokumente koje
dekompresujemo. Po standardnim podeavanjima sam arobnjak automatski stavi istu lokaciju gdje
se kompresovani dokument nalazi.
Npr. ako je kompresovani dokument u My Documents folderu, arobnjak de vam automatski staviti
putanju da dekompresujete dokument u istom folderu.
74
Putanja gdje de se
dokumenti
dekompresovati
Dugme Browse
ako elimo
izabrati drugu
putanju
Ako
kompresovani
dokument ima
lozinku, sa ovim
dugmetom
dobijamo polje
za unos lozinke
Ako smo ostavili ved upisanu destinaciju ili je korisnik unio neku svoju, te upisao lozinku (ukoliko je
kompresovani dokument zakljuan), klikom na dugme Next arobnjak poinje dekompresovati
dokument ili dokumente.
75
U zadnjem prozoru arobnjaka (slika 2-85) zelenom kvaicom je oznaena opcija Show extracted files
(Prikai dekompresovane dokumente). Ako kliknemo na dugme Finish, Windows de nam otvoriti novi
Widows Explorer kako bi nam prikazao dekompresovane dokumente.
Ova opcija de uvijek biti ukljuena kad god korisnik vri dekompresovanje dokumenata.
76
Virusi su programi ili programski kodovi koji imaju samo jednu namjenu, a to je da poremete rad
vaeg raunara i softvera. Zavisno od virusa do virusa, tete koje mogu prouzrokovati su da uspore
rad raunara, blokiraju rad operativnog sistema u potpunosti i najgori dio, da unite i izbriu razne
dokumente. Programski kod virusa je napravljen tako da omogudava virusu razmnoavanje, tj. daje
mu mogudnost da se kopira i prelazi sa dokumenta na dokumenta , kako bi se to vie proirio. U
poetku, virusi su se dijelili na dobrodudne i zlonamjerne. Dobrodudni virusi su izbacivali teksutalne
poruke na ekranu ili neto slino, ali ne bi ugrozili sam rad raunara. Ovakvi virusi su se pojavljivali
80-ih i 90-ih, a sada skoro da ih i nema. S druge strane, zlodudni virusi su virusi s kakvim se korisnici
danas bore.
Prenoenje ili irenje virusa sa raunara na raunar moe da se desi na veliki broj naina. Najedi
naini su putem elektronske pote ili dok korisnik radi na internetu. esti su sluajevi da korisnici
dobijaju elektronsku potu sa nepoznate adrese, gdje sadraj pote govori da se radi o nekom
dokumentu koji hitno treba da se pregleda radi konsultacija ili slino. Korisnik bi otvorio prikaeni
dokument i tako aktivirao virus koji se nalazi u njemu. Slina situacija je prilikom pretraivanja
interneta. Korisnik otvori neki web sajt, iji su dokumenti zaraeni i na taj nain prenese virus na svoj
raunar. Isto tako korisnik moe da, ne znajudi, prenese viruse pomodu prenosnih ureaja (usb flash
diska ili prenosnog hard diska). Dovoljno je da prenosne ureaje prikaite na neki zaraeni raunar i
u roku par sekundi virusi se kopiraju na te ureaje ime korisnik moe da ih prenese na bilo koji drugi
raunar.
Zbog gore pomenutih zlodudnih virusa i njihove mogudnosti kopiranja i lakog prelaska sa jednog
raunara na drugi, korisnici su sve vie i vie primorani da kupuju i koriste anti-virusne programe,
kako bi se zatitili.
Postoje razni anti-virusni programi koje korisnik moe da koristi na raunaru. Najpopularniji meu
njima su Kaspersky Anti-Virus, Norton Security, McAfee, Nod32 itd. Ovi programi zahtijevaju
kupovinu licence za koritenje, jer zbog brzine razvijanja raznih virusa, korisnik mora esto da
osvjeava bazu anti-virusnog programa, kako bi se zatitio.
Naravno neki anti-virusni programi, kao to su Anti-virus Grisoft (AVG) i Avast, besplatno nude
mogudnost zatite, tj. korisnik ne mora kupovati licencu, ali takva zatita je esto minimalna i vie
77
slui kako bi korisnik isprobao rad programa prije nego se odlui za kupovinu licence. Ipak, bilo kakva
zatita je bolja od nikakve.
U ovom dijelu demo raditi sa programom Kaspersky Anti-virus 6.0.
Kada se anti-virusni program instalira na raunar, on se svaki put, kada korisnik upali raunar,
automatski pokrede i radi u pozadini (prikazano na slici 2-86)
Slika 2-86 Ikona Kaspersky anti-virus programa u donjem desnom dijelu taskbar-a
Dvoklikom na ovu ikonu moemo da otvorimo prozor anti-virus programa te da vidimo status o
zatiti (da li je neki virus pokuao da se kopira na raunar, da li su baze osvjeene itd.)
Naravno iz tog prozora moemo da upravljamo programom, tj. da vrimo podeavanja programa ili
da pokrenemo skeniranje nekog ureaja.
Zatita: aktivna
78
Da bi pokrenuli skeniranje nekog od ureaja potrebno je da izaberemo sekciju Scan, gdje demo
oznaiti koje dijelove hard diska (particije) ili odreene foldere elimo skenirati.
Napomena: Skeniranje bi trebali pokrenuti kada nemate nekog vedeg posla, poto skeniranje
raunara zauzima odreen dio resursa, te moe usporiti rad raunara.
1 U ovom dijelu prozora moemo da biramo skeniranje kritinih dijelova (kao to su folderi u kojem
se nalaze dokumenti operativnog sistema), ili da skeniramo sadraj foldera My Computer ili da
skeniramo tzv. startup objekte, tj. programi koji se automatski pokredu pri podizanju operativnog
sistema.
2 U ovom dijelu moemo tano izabrati ta elimo skenirati, folder My Documents, folder sa
elektronskom potom ili neku pod particija, tako to ih oznaimo jednim klikom na kvadratid pored
imena. Naravno, moemo dodati neki odreeni folder preko dugmeta Add, da pregledamo
instrukcije u sluaju naenih zaraenih dokumenata preko dugmeta Actions, i nakon podeenih
instrukcija i odabranih particija ili foldera, klikom na dugme Scan pokredemo skeniranje.
3 U ovom dijelu moemo vidjeti koja su podeavanja postavljena, koje su instrukcije u sluaju
naenih zaraenih dokumenata i naravno statisku skeniranja (kada je uraeno zadnje skeniranje,
koliko je dokumenata skenirano i koliko je zaraenih dokumenata naeno).
79
Kada ste izabrali foldere koje elite skenirati i podesili instrukcije, klikom na Dugme Scan pokredemo
skeniranje, te nam anti-virusni program prikae prozor sa statistikama i napretkom skeniranja.
1 U ovom polju vidimo napredak skeniranja, koliko je procenata zavreno, koliko je dokumenata do
sad skenirano, kada je zapoeto skeniranje itd.
Nakon zavrenog skeniranja program izbacuje podatke o zavrenom zadatku. Koliko je pronaeno
zaraenih dokumenata (ako ih je program naao), kakve su akcije poduzete, koliko je skeniranje
trajalo itd. (slika 2-90)
80
81
1
2
Izborom opcije Update dobijemo slededi prozor sa opisom zadnjeg osvjeavanja baza. Klikom na
dugme Update now! zapoinje update. Nakon zavrenog update-a program obavjetava korisnika o
uspjenosti izvrenog zadataka.
82
Kada smo otvorili prozor Printers and Faxes, moemo da vidimo koji su tampai dosad instalirani, a
moemo i da instaliramo nove tampae.
83
U prozoru moemo da vidimo trenutno 3 instalirana tampaa, od kojih jedan ima crni krug sa
kvaicom kao dio ikone.
Ovo nam govori da je taj tampa trenutno default-ni tampa ili drugaije reeno, primarni
tampa. Svaki put kada elimo neto tampati, operativni sistem de nam ponuditi ovaj tampa kao
prvi izbor.
Naravno moemo da promjenimo primarni tampa, tako to selektujemo neki drugi u listi i preko
meni bara izaberemo File Set as Default Printer.
Naravno moemo i na drugi nain da odradimo ovu funkciju, tj desnim klikom na eljeni tampa
izaberemo istu opciju (Set as Default Printer).
im smo izabrali ovu funkciju, operativni sistem de postaviti novi primarni tamap, i samim tim de
prebaciti crni krug sa kvaicom na taj printer (slika 2-96)
84
85
1
2
Kada kliknemo na dugme Next, prelazimo na slededi korak, tj. izbor konekcije, da li je u pitanju
lokalni tampa (koji je direktno prikopan na raunar) ili je moda tampa u lokalnoj mrei.
86
1
2
1 U ovom dijelu moete vidjeti da je lokalni tampa ved selektovan, a moemo zadati arobnjaku
da automatski detektuje o kojem je tampau rije.
2 Ako je tampa koji instaliramo mreni tampa onda je potrebno da izaberemo ovu opciju.
Klikom na dugme Next dobijemo slededi prozor gdje biramo koja je veza sa tampaem u pitanju
(LPT ili USB ili COM port itd.)
Kada kliknemo dugme Next, nastavljamo dalje sa instalacijom. U slededem prozoru (slika 2-101)
moemo birati koji tampa imamo prikopan na raunar, tj. koji je proizvoa u pitanju i koji model.
Naravno imamo i opciju da izaberemo instalaciju direktno sa CD-a, klikom na dugme Have Disk.
87
2
3
Slika 2-101 Izbor modela tampaa
U ovom prozoru moemo imenovati novi instalirani tampa i postaviti ga kao primarni, ukoliko to
elimo. Klikom na dugme Next zavravamo instalaciju novog tampaa.
88
2.4.2 tampanje
2.4.2.1 tampanje dokumenata iz programa za obradu teksta
Ako ved imamo podeen tampa na rauanru, onda moemo da vrimo tampanje iz bilo kojeg
programa. Za ovaj primjer demo uzeti tampanje dokumenta iz programa Microsoft Word.
Ako izaberemo opciju File Print moemo da uradimo dodatna podeavanja prije same tampe
dokumenta.
U ovom prozoru moemo da izvrimo razna podeavanja prije same potvrde da dokument poaljemo
na tampu.
89
1 Dio prozora gdje moemo birati na koji tampa elimo tampati dokument.
2 Opcije Properties gdje moemo vriti dodatna podeavanja izabranog tampaa i opcija Find
Printer ako elimo tampati na neki mreni tampa.
3 Izbor stranica koje elimo tampati, npr. sve stranice dokumenta ili samo trenutnu ili moda neke
odreene stranice koje nisu redno povezane.
4 broj kopija koje elimo napraviti kao i redoslijed tampe ako elimo vie kopija.
Kada smo podesili sve parametre, klikom na dugme OK aljemo dokument na tampu.
Sve dokumente koje poaljemo na tampanje moemo da pregledamo u Print Manager alatu. Kada
kliknemo na dugme za tampu (opisano u slici 2-104), u donjem desnom uglu taskbar-a pojavide se
ikona tampaa, kao na slici 2-105.
Print manager alatu moemo pristupiti klikom na ikonu tampaa u donjem desnom uglu, ili moemo
otidi u Control Panel Printers and Faxes i dvoklikom na primarni tampa (ili onaj na koji smo
poslali tampu), otvoriti print manager prozor, koji izgleda kao na slici 2-106.
Ovdje moemo vidjeti listu dokumenata koje smo poslali na tampu, broj stranica, veliinu itd.
90
Ukoliko doe do problema sa tampanjem dokumenta ili dokumenata, korisnik treba prvo da otvori
Print manager prozor kako bi pogledao status dokumenata koji se tampaju.
Ukoliko je nastao problem, korisnik ne treba ponovo da alje dokument na tampu, jer to moe da
uradi izborom opcija iz Print manager prozora.
Selektujemo dokument koji je blokirao tampu i izaberemo jednu od opcija iz menija File, kao to je
prikazano na slici 2-107.
Oznaeni dokument moemo da pauziramo izborom Pause Printing opcije ili moemo da otkaemo
tampanje svih dokumenata izborom opcije Cancel All Documents.
Naravno desnim klikom mia na problematini dokument moemo isto tako da biramo jednu od gore
dve spomenute opcije (s tim da ako izaberemo prekid tampe, prekinudemo tampu samo izabranog
dokumenta), a moemo da izaberemo opciju Restart, ime bi ponovili njegovo tampanje (slika 2108).
91