INCO-WBC-1-509173

RECOAL
Reintegracija odlagalita pepela i ublaavanje zagaenja na
podruju Zapadnog Balkana
ISTRAIVAKI PROJEKAT SA SPECIFINIM CILJEM

C.1 Okoli

Zadatak br. 41
Prirunik o tretmanu odlagalita pepela
Rok za zavretak zadatka: 12.2007
Stvarni datum zavretka: 02.2008

Poetak projekta:

01.01.2005

Trajanje: 2008

Naziv organizacije koja je voditelj ovog zadatka: FR, BOKU, BTUC

Projekat sufinansira Evropska komisija u okviru estog okvirnog programa (20022006)

PU
PP

Dostupnost
Javnost
Ogranieno na ostale uesnike programa (ukljuujui slube Komisije)

RE

Ogranieno na grupu specificiranu od strane Konzorcija (ukljuujui

slube Komisije)

CO

Povjerljivo, samo za lanove Konzorcija (ukljuujui slube Komisije)

Prirunik o tretmanu odlagalita

pepela

Predgovor

Prirunik o tretmanu odlagalita pepela daje upute za upravljanje formiranim

deponijama pepela na kojima se odlaganje vri mokrom metodom.
Odluke o upravljanju i remedijaciji odlagalita zahtijevaju da se u obzir uzmu i
miljenja drutva, kao naprimjer ta je prihvatljivo za one koji su pod direktnim
utjecajem i ko je i ko bi trebao biti ukljuen u proces donoenja odluka.
Prirunik prua okvir za istraivae i inenjere koji se bave zagaenjem
prouzrokovanim pepelom, a kreatorima politike, podrku u interpretaciji i sintezi
istraivanja vezanih za pepeo, u namjeri da se ista inkorporiraju u proces donoenja
odluka.

lanovi Konzorcija RECOAL-a

BOKU Univerzitet za prirodne resurse i primijenjene prirodne nauke Be, Austrija,

Koordinacija

Walter W. Wenzel, Walter J. Fitz, Alex Dellantonio

IHGF Institut za hidrotehniku Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tarik Kupusovi, Hamid ustovi (Univerzitet u Sarajevu), Dalila Jabuar, Nijaz

Zerem, Melisa Haznadarevi
UBAL Univerzitet u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina

Mihajlo Markovi, Mladen Babi, Svetlana Lazi, Milan ipka

FAZ Univerzitet u Zagrebu, Hrvatska

Ferdo Bai, eljka Zgorelec, Ivica Kisi

BTUC Tehnoloki univerzitet u Brandenburgu, Cottbus, Njemaka

Reinhard Httl, Frank Repmann, Holger Grnewald, Bernd Uwe Schneider

FR Agencija za istraivanje uma, Alice Holt Lodge, Ujedinjeno Kraljevstvo

Paul Tabbush, Claudia Carter, Vanesa Castn Broto,

David Edwards
TET Termoelektrana Tuzla

Mirza Dindo, Miralem Piri, aban Hajdarevi

Zahvale

Ovaj prirunik je glavni rezultat projekta RECOAL Reintegracija odlagalita pepela i

ublaavanje zagaenja na podruju Zapadnog Balkana, kojeg je finansirala Komisija
Evropske unije.
Ugovor br.: INCO-WBC-1-509173.

Sadraj
1. Uvod ciljevi, ogranienja, kontekst

1.1.
1.2.
1.3.
1.4.

5
6
7
8

Ciljevi
Ogranienja karakteristike odlagalita
Karakteristike upravljanja zemljitem
Kontekst karakteriziranje upravljanja pepelom

2. Minimalna kontrolna lista

10

2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.

10
10
10
10
11
11
12
15
15

Historijsko istraivanje
Trenutno koritenje zemljita i vode
Karakteristike uglja i pepela
Praenje usjeva, biljaka, ivotinja
Razumijevanje lokalnih problema i potreba
Minimalna potrebna istraivanja za pojedinane tokove
Referentne vrijedn/osti zagaujuih supstanci
Nezvanino trenutno koritenje zemljita
Postojei tretman otpadnih voda

3. Alati za podrku odluivanju dijagrami

16

3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.

16
19
24
28
31

Uvod u strukturu
Korak 1: Definiranje problema
Korak 2: Pravljenje liste potencijalnih rjeenja
Korak 3: Izrada strategije remedijacije
Korak 4: Program monitoringa

4. Nain procjene rizika

36

4.1.
4.2.

Procjena rizika od utjecaja sa povrine deponije

Procjena rizika od utjecaja otpadnih voda

36
37

5. Utjecaj odlaganja pepela na okoli sluaj u Tuzli

39

5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.4.1.
5.4.2.
5.4.3.
5.4.4.
5.4.5.
5.5.
5.5.1.
5.5.2.
5.5.3.
5.5.4.
5.6.
5.6.1.
5.6.2.
5.6.3.
5.7.

39
40
40
46
46
47
49
49
51
53
53
55
58
59
60
62
62
63
65

Kontekst odlaganja pepela u Bosni i Hercegovini

Utjecaj industrije na lokalni okoli
Odlaganje pepela
Rjeavanje problema i potreba lokalnog stanovnitva
Zdravlje i dobrobit lokalnog stanovnitva
Disperzija estica pepela
Vodosnabdijevanje i kvalitet vode
Otpadne vode
Odgovarajua upotreba zemljita
Eksperimenti vezano za smanjenja rizika i mjere reintegracije
Uspostavljanje zemljanog pokrivaa
Dodavanje komposta pepelu
Alternative sorti
Sistemi rotacije usjeva
Vjetrozatitni pojas i mjere za ureenje pejzaa
Instaliranje kaskada za aerciju vode
Materijali za filter kolone i lagune
Pasivni tretman alkalnog otpada u lagunama
Zakljuci studije sluaja Tuzla

1.

Uvod ciljevi, ogranienja, kontekst

1.1. Ciljevi
Ovaj prirunik slui za promociju i podrku reintegracije odlagalita pepela na
podruju Zapadnog Balkana i za ublaavanje okolinih rizika koji mogu biti rezultat
odlaganja pepela iz industrijskih procesa. Prirunik daje strukturirane instrumente u
cilju davanja uputa korisniku kroz kljuna pitanja i probleme relevantne za sanaciju
odlagalita pepela. Pojedinani instrumenti detaljno opisuju, korak po korak, koje
informacije mogu biti relevantne, i daju upute zato, kada i kako prikupljati i vriti
evaluaciju podataka/informacija sa ciljem:
Definiranja osnovnih karakteristika predmetnog odlagalita.
Definiranja i procijene relevantnih i moguih utjecaja na okoli koje predmetno
odlagalite uzrokuje.
Izrade Studije o procjeni rizika. Zavisno od nivoa sloenosti problema, potrebno je
razmotriti razliite tokove okolinih medija i/ili putanje zagaenja: npr. zemljite,
voda, zrak, lanac ishrane i proizvodnja stone hrane. Ovaj prirunik koristi vaee
zakonske/preporuene granine vrijednosti i zbog toga omoguava korisniku
prirunika da procijeni specifine rizike iz obje perspektive, i tehnike i
zakonodavne.
Odluivanja o prioritetima i izboru pogodnih tehnika koje e pomoi u efektivnoj
sanaciji i reintegraciji lokacije.
Ovi instrumenti i upute izraeni su na osnovu iskustava steenih u okviru projekta
RECOAL i dopunjeni podacima iz literature. Mora se naglasiti, meutim, da se
preporuke za ovdje date instrumente i tehnike strogo odnose na kontekst studije
sluaja RECOAL.
To podrazumijeva nekoliko ogranienja koja je potrebno uzeti u obzir prilikom
primjene metodologija za procjenu koje su prezentirane u ovom priruniku, a
naroito kada je u pitanju njihova primjena prilikom sanacije drugih odlagalita.
Naprimjer, ovaj prirunik ne obuhvata geotehnike probleme i sofisticirane tehnike
sanacije i rjeenja za preiavanje voda koje bi se takoer mogle primijeniti na
drugim odlagalitima. Umjesto toga, ovaj prirunik se fokusira na jeftina rjeenja za
remedijaciju, kao to je objanjeno u tekstu nie. Smatra se da instrumenti koji se
bave karakterizacijom lokacije, procjenom rizika i procjenom razliitih alternativa za
poboljanja imaju vie jedan generalni karakter i mogu se efikasno primijeniti i na
druga odlagalita. Ustvari, instrumenti se mogu takoer koristiti za karakterizaciju i
procjenu degradiranih podruja (npr. kroz rudarske aktivnosti), kontaminiranih
podruja i nekih drugih odlagalita otpada koja nisu odlagalita pepela.

1.2. Ogranienja karakteristike odlagalita

U ovom dijelu se govori o okolinom i tehnikom okviru ovog prirunika, kako bi se
izloio kontekst primjene metodologija prezentiranih u narednim poglavljima.
Mokro odlaganje1
Danas se koriste dvije glavne metode odlaganja pepela: suho i mokro odlaganje.
Trei metod, odlaganje leteeg pepela u more, je bila praksa koja se dosta koristila u
Sjevernom moru, ali je njena primjena obustavljena 1992. godine. Suho odlaganje,
pri kojem se ostaci od sagorijevanja uglja odlau pri suhim ili blago vlanim uvjetima
na odlagalita, se vri slino konvencionalnom zatrpavanju ili zemljanim radovima.
Mokro odlaganje ili odlaganje u lagunama obuhvata mijeanje ostataka od
sagorijevanja uglja sa vodom na lokaciji elektrane, a zatim hidrauliki transport te
mjeavine putem cjevovoda prema jednoj ili nizu vjetakih laguna u kojima se
mjeavina odlae. Sadraj ovog prirunika se odnosi samo na mokro odlaganje
ostataka od sagorijevanja uglja. To znai da odlagalita imaju relativno ravnu
povrinu, bez veih uspona koji bi zahtijevali geotehnika ispitivanja, crtanje izohipsi
ili ponovno oblikovanje i prilagoavanje tehnologija rekultivacije.

Stabilnost i pristupanost
Predloena remedijacijska rjeenja izraena su za stabilne i pristupane povrine
odlagalita. Stabilnost povrine uveliko zavisi od koliine preostale vode i odvodnog
kapaciteta pepela. Takoer, na stabilnost povrine utjeu karakteristike/uvjeti kao to
su veliina i granulometrijski sastav estica, sadraj pucolanskih slojeva (stvrdnuti
slojevi uslijed cementne reakcije) i izloenost ciklusima vlaenja i suenja.
Svjea odlagalita koja su u upotrebi, a na kojima se odlaganje vri mokrom
metodom, trebaju se ispitati koritenjem geotehnikih metoda prije nego to im se
pristupi, poto postoji rizik od propadanja podloge. Metode koje se trebaju primijeniti
su mjerenje vrstoe na smicanje, dinamika sondiranja i testovi dinamike
penetracije. Nestabilna odlagalita e vjerovatno biti potrebno ojaati koritenjem
geotekstila ili odgovarajuih slojeva ljunka, uta ili zemljita prije nego to im se
pristupi i zapone sa rekultivacijom. Osim toga, za pojaanje povrine odlaganja
mogu se koristiti i pucolanski dodaci kao to je cement, krenjak (CaO) ili gips.

Alkalne reakcije
Pepeo i efluenti sa tuzlanskog odlagalita baziraju se na alkalnoj reakciji (visoka
vrijednost pH). Zbog toga rjeenja za preiavanje vode o kojima se govori u ovom
priruniku podrazumijevaju alkalne efluente i fokusiraju se na metode sniavanja pH
vrijednosti.
Kiselo zemljite ili supstrat bi vjerovatno dovelo do znaajno vee koncentracije
tekih metala u efluentima to bi zahtijevalo sloenije tehnike ili postrojenja za
6

preiavanje. Uz to, ovo bi moglo da uzrokuje vee koncentracije metala u biljkama,

to bi dalje dovelo da njihovog veeg unosa u lanac ishrane.

Nije se odlagao drugi otpad

Odlaganje dodatnih otpadnih materija (npr. hemijskog otpada, sredstava za
preiavanje gasova, katrana i ulja (HC) naroito iz postrojenja za gasifikaciju/
topljenje uglja koja sadre neizmjeran broj organskih zagaivaa (PAH policiklini
aromatski ugljikovodici, BTEX benzol, tulen, etilbenzen, ksilen, cijanida i fenola)
osim pepela moe da predstavlja veliki okolini problem, naroito sa aspekta
zagaenja zemljita, podzemnih voda i efluenta, te potrebnih tretmana. Takvi
primjeri zagaenja nisu obuhvaeni ovim prirunikom.2

Naputena odlagalita
Tehnike remedijacije koje se predlau odnose se na naputena odlagalita, koja su
openito pristupana i isuena (vidi dio Stabilnost i pristupanost u tekstu gore).

1.3. Karakteristike upravljanja zemljitem

Reintegracija/remedijacija
Izraz reintegracija se u ovom priruniku koristi sa sljedeim znaenjem: tretiranje

odlagalita na takav nain da oni postanu dio, ili da se ak sjedine sa okolnim

okoliem/pejzaom i, u idealnom sluaju, da vie ne budu prepoznatljiva kao
industrijska odlagalita. Reintegracija takoer znai da su glavne prijetnje kao to
je irenje praine uslijed erozije uzrokovane vjetrom, koja moe ozbiljno pogorati
uvjete za ivot zaustavljene. Takoer, ovaj izraz pokazuje da rjeenja za tretman
mogu imati za cilj ponovno uspostavljanje poljoprivrednih potencijala.
Izraz reintegracija eksplicitno ne ukljuuje opcije upotrebe zemljita kao to je
komercijalna upotreba (i u vezi s tim priprema zemljita za graenje/infrastrukturu) i
izgradnju industrijskih podruja/parkova.

Jeftine tehnologije
Rjeenja za tretman koja se predlau za reintegraciju odlagalita i ublaavanje
utjecaja na okoli su odgovarajua, tehnoloki jednostavna i jeftina rjeenja. Ovaj
prirunik se ne bavi sa sofisticiranim strategijama rehabilitacije koje bi iziskivale
opsena geotehnika, geohemijska ispitivanja i ispitivanja podzemnih voda ili
specifino prilagoene metode remedijacije, kao to su sofisticirano vieslojno
pokrivanje, hermetiko zatvaranje (talpe, betonski kanali), tehnike isuivanja, aktivne
metode tretmana vode za efluente, povrinsko otjecanje i podzemne vode
7

(izdvajanje zagaujuih supstanci iz tenosti putem pare, mikrobno razlaganje,

taloenje, koritenje hemikalija).

Primjena tehnologija na licu mjesta

Na licu mjesta jednostavno znai da odloeni pepeo ostaje na svom mjestu za
vrijeme tretmana. Mi ne govorimo eksplicitno o otkopavanju pepela ili njegovom
tretiranju na odlagalitu (npr. ienje zemljita) ili odlaganju u naputenim
rudnicima.

1.4. Kontekst karakteriziranje upravljanja pepelom

U gradu Tuzla, koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, Termoelektrana radi u okviru JP
ELEKTROPRIVREDA BIH. TERMOELEKTRANA TUZLA proizvodi i toplotnu i elektrinu
energiju za privatna domainstva i industriju. Termoelektrana kao gorivo koristi ugalj
koji se iskopava u rudnicima u blizini Tuzle.
Jedan od nus-proizvoda iz procesa proizvodnje energije iz uglja je ogromna koliina
ostataka od sagorijevanja koje je potrebno odloiti na nekom mjestu. U Tuzli, ostaci
od sagorijevanja se pumpanjem odlau na jezera u prirodnim dolinama, koja su
oiviena branama. U neposrednoj blizini Tuzle formirano je pet odlagalita koja
pokrivaju povrinu od priblino 170 ha: Drenik, Plane, Divkovii I i II i Jezero.
Zbog injenice da je pepeo iz sagorijevanja uglja openito poznat po tome da sadri
raznovrsne potencijalno toksine elemente u tragovima u sluaju Tuzle naroito Ni,
Cr, As i B , mora se pretpostaviti da odlaganje pepela u toj koliini predstavlja
ozbiljan okolini problem.
Glavnu opasnost predstavlja:
Zagaenje zemljita;
Zagaenje voda/podzemnih voda uslijed procjeivanja toksinih supstanci
(efluenti i procesne vode);
Disperzija praine; i
Toksine materije koje ulaze u lanac ishrane.
Lokacije odlagalita koja su pokrivena zemljom koriste se u poljoprivredne svrhe
(proizvodnja hrane za ljudsku ishranu i stone hrane), to predstavlja daljnji rizik za
lokalno stanovnitvo.

Slika 1: Mogue opasnosti i putevi zagaenja.

2.

Minimalna kontrolna lista

Kako bi se definirale i procijenile relevantne i vjerovatne opasnosti po okoli i utjecaji

koje stvara bilo koje odlagalite, potrebno je razmotriti minimalan broj kljunih
aktivnosti i pitanja kao to je detaljno objanjeno u narednim odlomcima.

2.1. Historijsko istraivanje

Historijsko istraivanje je osnova za razumijevanje poetnog oblika i konteksta bilo
kojeg odlagalita. To je preduvjet za definiranje okvira geografskih, okolinih i
sociolokih istraivanja. Potrebno je konsultirati dostupne, ranije izraene studije,
kao i lokalno stanovnitvo i tehniko osoblje iz Termoelektrane kako bi se izvukli i
evaluirali kljuni problemi. To moe obuhvatiti informacije o geolokoj situaciji,
hidrogeolokoj situaciji, primijenjenoj tehnologiji odlaganja (ukljuujui odlaganje
dodatnog otpada), promjenama koritenja zemljita i strukturi naseljenosti,
izvjetaje/statistike o ljudskom zdravlju i drutvene utjecaje. Bilo koje saznanje o
promjenama u tehnologijama odlaganja moe biti vano za ispravno interpretiranje
podataka o procjeni rizika.

2.2. Trenutno koritenje zemljita i vode

Trenutno koritenje zemljita bi trebalo biti okarakterisano i detaljno prikazano na
karti, ukljuujui podruje na vrhu odlagalita, kao i zemljite u okruenju koje moe
biti pod njegovim utjecajem (npr. poljoprivredno zemljite, ume, naselja, podruje
za rekreaciju, lokaliteti namijenjeni za odlaganje otpada). Procjena koritenja vode bi
takoer trebala obuhvatiti raspoloive koliine vode, kao i koliine koje se troe. Na
osnovu trenutnog koritenja zemljita mogu se definirati mogui putevi kojima dolazi
do izlaganja stanovnitva zagaenju; npr. pepeo/zemljite usjev ovjek; ili
pepeo/zemljite usjev stoka ovjek.

2.3. Karakteristike uglja i pepela

Termoelektrana vodi statistike podatke o godinjoj potronji uglja i podatke o
nastaloj koliini pepela. Osim toga, operatori u Termoelektrani vre rutinsku osnovnu
fiziko-hemijsku karakterizaciju uglja koje se koristi kao gorivo kao i pepela, to
prua bitne informacije za procjenu moguih rizika.

2.4. Praenje usjeva, biljaka, ivotinja

Prije planiranja detaljne studije, odlagalita bi bilo potrebno posjetiti kako bi se
stekao opi utisak o strukturi odlagalita i napravila neka specifina zapaanja kao
to je rast usjeva i drugih biljaka (ukljuujui autohtone vrste), vizualni simptomi
10

toksinosti itd. Takoer, mogu se intervjuirati lokalni stanovnici da se dobiju dodatna

saznanja o lokalnim uvjetima.

2.5. Razumijevanje lokalnih problema i potreba

Razumijevanje drutvenog konteksta remedijacije je neophodan (ali ne i dovoljan)
uvjet za garanciju dugorone odrivosti projekta. Konano, prijedlozi za remedijaciju
trebaju da po prioritetima naprave listu problema onih koji su pod veim utjecajem
zagaenja. Takva istraivanja bi u idealnom sluaju trebala da se urade na poetku
projekta, kako bi se na osnovu njih razradili ciljevi i tok projekta. Razumijevanje
lokalnih potreba ne bi trebalo da se shvata kao dodatni teret, ve prije kao kljuna
stavka koja bi se trebala proimati kroz cijeli projekat.
Postoje razliita sredstva za istraivanje lokalnog konteksta. Analiza zainteresiranih
strana e pomoi da se istrae razliite strane koje su pod utjecajem i koje utjeu na
projekat. Mogu se provesti detaljniji razgovori sa predstavnicima institucija, te
istraiti razliite prepreke koje utjeu na remedijaciju. Razgovori sa lokalnim
stanovnitvom e poveati znanje istraivaa o lokaciji koja se istrauje, te mogu
pomoi da se istaknu urgentniji problemi sa kojima lokalno stanovnitvo mora da se
suoava u svom svakodnevnom ivotu. Na kraju, metode uea, kao to je razgovor
u grupama ili radionice, mogu moda pomoi da se olaka komunikacija izmeu
razliitih zainteresiranih strana i da se pomogne izgradnja kanala kojim e se
prenositi razliite vrste informacija prema svim zainteresiranim stranama i stranama
koje su pod utjecajem.

2.6. Minimalna potrebna istraivanja za pojedinane tokove3

Minimalna potrebna istraivanja navedena u tekstu nie predstavljaju najmanji nivo
istraivanja neophodan za razumnu procjenu okolinih rizika koje uzrokuju
odlagalita. Prijedlozi za analizu tipinih parametara i (radioaktivnih) elemenata su
uzeti iz literature. Koncentracije organskih zagaujuih supstanci koje su vezane za
procese gorenja kao to su policiklini aromatski ugljikovodici, polihlorirani
dibenzofurani i polihlorirani dibenzo-p-dioksini mogu biti poveane u ostacima
sagorijevanja uglja ali imaju ogranienu ulogu u poreenju sa elementima u
tragovima. Ipak, ostaci od sagorijevanja uglja su veoma heterogeni supstrati.
Vieelementne analize moraju se izvriti najmanje na reprezentativnom broju
uzoraka.
Karakteristike pepela i zemljita koje je nasuto preko odlagalita

pH
Elektrina provodljivost
Ukupne koncentracije elemenata: As, B, Cd, Cu, Cr, Hg, Mo, Se, Ni, Pb, Zn
Koncentracije radioaktivnih elemenata 40K, 238U, 232Th, 226Ra, 228Ra, 210Pb
Elementi koji se mogu izdvojiti iz vode i anioni As, B, Cd, Cu, Cr, Mo, Se, Hg, Ni,
Pb, Zn, SO42-, Cl11

Koncentracije elemenata u tragovima u biljkama

As, B, Cd, Mo, Se, Cr, Hg, Ni, Pb, Zn

Karakteristike otpadne vode i toksinost

pH
Elektrina provodljivost
Ukupne suspendovane materije
Ukupne koncentracije (pregled): As, B, Cd, Cr, Mo, Se, Hg, Ni, Pb, Zn, (Fe)
Anioni (u procjednim vodama): Cl-, SO42-, (F- NO3-, NO2-, PO42-)
Standardni testovi toksinosti koritenjem vodenih organizama (npr. Daphniatestovi)

2.7. Referentne vrijednosti zagaujuih supstanci

Procjena rizika zahtijeva odreivanje referentnih vrijednosti koje definiraju prisustvo
odreenog rizika. Takve referentne vrijednosti mogu biti odreene u sklopu
regulatornog okvira. U momentu pisanja ovog prirunika, situacija je takva da
legislativa o zagaenom zemljitu jo nije izraena u Bosni i Hercegovini.
Sa regulatorne take gledita, Evropska unija ima jak utjecaj na razvoj nove politike
u oblasti okolia u Bosni i Hercegovini, koja se smatra potencijalnom buduom
dravom lanicom. Stoga, ima smisla pozivati se i na standarde koji su iroko
prihvaeni u Evropi.
Potreba za aktivnostima na remedijaciji zavisi prvenstveno od prirode zagaujuih
supstanci (toksikologija, mobilnost) i koritenja zemljita. Referentne vrijednosti za
normalne koncentracije u okolinim medijima, zemljitu, pepelu, biljkama i vodi mogu
takoer pomoi za pravljenje usporedbi. Primjeri se mogu pronai u priloenim
fusnotama.4
Bazne koncentracije lokalnih zagaujuih materija u zemljitima i vodama zavise od
geoloke situacije. Naprimjer, zemlja za pokrivanje odlagalita koja se koristi s ciljem
remedijacije nekih odlagalita u Tuzli sadravala je velike koncentracije kroma i nikla.
Takva otkria se moraju uzeti u razmatranje kako bi se izbjegla pogrena
interpretacija hemijske analize biljaka i vode sa ovih lokacija.
Da bi se izvrila evaluacija odlagalita, mogu se koristiti sljedee granine vrijednosti:

Zemljite: Maksimalne dozvoljene koncentracije za razliite vrste koritenja

zemljita. Naprimjer, ako se povrina koristi u poljoprivredne svrhe, potrebno je
konsultirati se sa referentnim vodiem za zatitu zemljita. U studiji sluaja
Tuzla, zemlja sa kojom je pokriveno odlagalite bila je djelimino izmijeana sa
pepelom ispod nje, zbog praksi obraivanja zemljita.

12

Hrana: Koncentracije zagaujuih supstanci u jestivim biljkama proizvedenim

na naputenim odlagalitima. Veina zakonski propisanih graninih vrijednosti
zasnovane su na koncentracijama prisutnim u razliitim svjeim proizvodima
(npr. zeljasto povre , razliite itarice, krompir).

Stona hrana: Maksimalne koncentracije zagaujuih supstanci u stonoj hrani

su grupirane za razliite proizvode.

Otpad: Odlaganje pepela moe se smatrati kao posebna vrsta odlaganja

otpada. Upravljanje otpadom nije predmet RECOAL projekta. Ipak, moe biti
korisno klasificirati odloene ostatke od sagorijevanja uglja na osnovu propisa za
odlaganje otpada.

Otpadne vode: Voda kojom se transportuje pepeo i procjedne vode od

naslaga pepela smatraju se otpadnim vodama.

Voda za pie: Otpadna voda iz procesa odlaganja pepela (voda kojom se

transportuje pepeo, procjedne vode od taloenja pepela) e openito prekoraiti
standarde vode za pie. Zavisno od lokalne situacije, lokalni vodni resursi koji se
koriste za pie mogu biti izloeni utjecajima zagaenja.

Zavisno od geoloke situacije i kvaliteta otpadnih voda, podzemni i povrinski vodni

resursi mogu biti izloeni utjecaju zagaenja. Podzemna voda, sakupljena iz lokalnih
podzemnih bunara, moe se koristiti za navodnjavanje i kao voda za pie. Zbog toga
je, prilikom procjene kvaliteta podzemne vode potrebno konsultirati standarde koji se
odnose na vodu za pie. Svjetska zdravstvena organizacija je izradila jedan od
najveih vodia o standardima vode za pie, ukljuujui supstance koje openito nisu
razmotrene u dravnim standardima5. Na primjer, u EU ne postoje zakonski standardi
za uranij, dok ovaj vodi daje preporuenu vrijednost za ovaj element.

Bosna i Hercegovina
U trenutku pisanja, legislativa o zagaenom zemljitu i vodi u Bosni i Hercegovini jo
uvijek nije izraena. Zbog toga se esto primjenjuju propisi iz Hrvatske, Srbije ili EU.

Hrana za ljudsku upotrebu i stona hrana

Propisi o maksimalnim koncentracijama u prehrambenim proizvodima i nepoeljne
supstance u proizvodima za ishranu ivotinja sadre samo ogranien broj elemenata
u tragovima6. Za sve druge elemente moraju se uzeti referentne vrijednosti iz
literature.7

Otpadne vode
Upravljanje otpadnim vodama je regulirano u okviru Direktive 2000/60/EC Evropskog
parlamenta i Vijea ime se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u oblasti
13

politike voda. Meutim, samo ogranien broj parametara je reguliran odreenim

direktivama. Na primjer, Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda8 propisuje
klasine parametre za kvalitet vode kao to su fosfor, nitrati, ali ne spominje veliki
broj elemenata u tragovima koji se mogu nalaziti u vodama kojima se transportuje
pepeo i procjednim vodama iz odlagalita pepela. Ovaj teret zagaenja je ipak
pojedinano reguliran u zemljama lanicama EU. Pregled sa poreenjima objavio je
Eurelectric9.

Zemljite
EU jo uvijek nije izdala propise o zatiti zemljita (maksimalne koncentracije tekih
metala). Zbog toga u tekstu nie navodimo opeprihvaene referentne vrijednosti
koje su djelimino ugraene u Federalnu uredbu o zatiti zemljita i kontaminiranim
podrujima u Njemakoj.
Eikmann i Kloke-vrijednosti10
Shema Eikmann i Kloke (1993) definira referentne, dozvoljene i remedijacijske
vrijednosti zasnovane na ukupnim koncentracijama (zlatotopka). Ove vrijednosti se
mogu definirati kao:

Referentne

vrijednosti predstavljaju maksimalnu koncentraciju specifinih

zagaujuih supstanci sa kojom je dozvoljeno neogranieno viefunkcionalno
koritenje zemljita.

Dozvoljene

predstavljaju maksimalnu koncentraciju specifinih

zagaujuih supstanci u vezi sa specifinim koritenjem zemljita na lokaciji.
Koncentracije ove vrijednosti zahtijevaju monitoring ili promjenu koritenja
zemljita.

Remedijacijska vrijednost je granica iznad koje je potrebna procjena rizika a zatim

vrijednosti

i remedijacija.
Amonijani nitrat (NH4NO3)-ekstraktive frakcije11
Slino Eikmann-u i Kloke-u, Pruess (1993) je takoer predloio shemu u tri koraka.
Pruess-ova shema se zasniva na 1 M NH4NO3 ekstrakta. Ova vrijednost je prihvaena
kao Deutsche Industrie Norm12.
Federalna Uredba za zatitu zemljita
(BBodSchV)13

i kontaminiranih podruja u Njemakoj

Njemaka Federalna uredba za zatitu zemljita i kontaminiranih podruja razlikuje tri

toka zagaenja:
14

Tok zemljite ovjek (direktni kontakt)

Tok zemljite jestivi dio biljke
Tok zemljite podzemna voda

Vrijednosti navedene u tekstu gore zasnovane su ili na ekstraktivim frakcijama

zlatotopke ili (NH4NO3).

2.8. Nezvanino trenutno koritenje zemljita

Povrine odlagalita mogu biti predmet nekontroliranog koritenja od strane lokalnog
stanovnitva kao to je to sluaj u Tuzli. Ljudi koji ive u blizini koriste ova odlagalita
za proizvodnju hrane za ljudsku ishranu i stone hrane, kao panjake, za rekreaciju i
mjesta za odlaganje otpada. Kompilacija svih naina koritenja zemljita ukljuujui i
nezvanini je od kljunog znaaja za otkrivanje okolinih i drutvenih meuodnosa.

2.9. Postojei tretman otpadnih voda

Kvalitet otpadne vode (voda pomou koje se prenosi pepeo i procjedne vode) je
potrebno procijeniti poznavajui postojee prakse tretmana kao to je sedimentacija i
kontrola pH. Za planiranje bilo kojeg tretmana voda potreban je balans voda
pojedinanih odlagalita. Ovo obuhvata procjenu dotoka prirodnih tokova (ako
postoje), padavina, evapotranspiracije, povrinskog otjecanja, brzine otjecanja
procjednih voda, i brzine proticanja vode kojom se transportuje pepeo. Koliine koje
nedostaju u balansu daju priblinu vrijednost koliine otpadne vode koja se infiltrira u
podzemnu vodu. Ovo e uveliko zavisiti od geoloke situacije i postojanja ili
nepostojanja vodonepropusnih podloga koje se postave prije mokrog odlaganja
pepela.

15

3.

Alati za podrku odluivanju dijagrami

3.1. Uvod u strukturu

Alati za podrku odluivanju prezentirani u ovom dokumentu namijenjeni su lakem

donoenju odluka o remedijaciji odlagalita ugljenog pepela, tako to balansiraju
drutvene i tehnike aspekte. Tradicionalno donoenje odluka koje se odnose na
okoli pretpostavlja da je iznalaenje najboljeg rjeenja uglavnom stvar prikupljanja
dovoljnog broja dokaza. Meutim, idealna rjeenja su rijetka kada su u pitanju
problemi zagaenja okolia. U takvim sluajevima, odluke o remedijaciji zavise od
specifine situacije i faktora kao to su dostupni materijali, tehniko znanje,
finansijski resursi i zakonske odredbe. Nadalje, odluke zahtijevaju da se u obzir
uzmu i drutveni faktori, kao naprimjer ta je to prihvatljivo za ljude koji su pod
direktnim utjecajem? te ko je (ili bi trebao biti) ukljuen u proces donoenja
odluka?
Na osnovu navedenog, RECOAL je kreirao osnovni konceptualni okvir koji formira
strukturu odluka vezanih za upravljanje ugljenim pepelom, a koji uzima u obzir
vanost faktora specifinih za datu situaciju. On ima dvostruki cilj:

Da prui okvir istraivaima i inenjerima ukljuenim u upravljanje ugljenim

pepelom, na osnovu kojeg e oni svoje rezultate prezentirati iroj javnosti
donosiocima odluka i svim zainteresiranim stranama; i

Da prui smjernice kreatorima politike u interpretaciji i sintezi istraivanja vezanih

za ugljeni pepeo s ciljem inkorporiranja u proces donoenja odluka.

Ovaj konceputalni okvir se stoga bavi pitanjima kako okolina i socioloka istraivanja
mogu pomoi u donoenju stratekih odluka i prua smjernice o samom procesu
remedijacije i njegovom upravljanju, a uzimajui u obzir pitanja i probleme ire
javnosti.
Istraivanja u okviru projekta RECOAL pokazuju da rjeenja vezano za remedijaciju
odlagalita pepela zavise od specifine situacije, to znai da su lokalni faktori od
kljunog znaaja za donoenje odluka. Stoga je potrebno ispitati svaki sluaj
pojedinano, uzimajui u obzir lokalne karakteristike okolia i drutvene uvjete. Alati
za podrku odluivanju prezentirani su u vidu jednostavnog okvira koji se sastoji od
etiri koraka (Slika 2), a koji je fleksibilan i moe se prilagoavati potrebama
predmetnog problema i raspoloivog nivoa znanja.

16

KORAK 1:
Definiranje problema

KORAK 2:
Lista potencijalnih
rjeenja
KORAK 3:
Strategija
remedijacije

KORAK 4:
Program monitoringa

Korak 1 Definiranje problema. Definiranje razloga i ciljeva

strategije remedijacije. Takvi ciljevi mogu se odnositi na lokalne
probleme i ukljuivati specifine zahtjeve. Openito, definiranje
problema treba da bude u skladu sa uvjetima definiranim u
zakonodavstvu, te sa drutvenim i okolinim uvjetima.
Korak 2 Lista potencijalnih rjeenja. Izrada liste potencijalnih
rjeenja - palete rjeenja za remedijaciju za strategiju
remedijacije. Primjena pristupa predostronosti zahtjeva
demonstriranje efikasnosti rjeenja u smanjenju zagaenja i
njegove relativne sigurnosti, kako bi se osiguralo da rjeenja za
remedijaciju ne dodaju nepotrebne rizike onima koje odlaganje
pepela ve uzrokuje.
Korak 3 Strategija remedijacije. Izraditi generalnu strategiju
za specifini sluaj, kombinirajui nekoliko rjeenja iz palete,
kako bi se odgovorilo na mnogostruku dimenziju problema
zagaenja. Alternativne strategije mogu se porediti u cjelini,
uzimajui u obzir interakcije izmeu razliitih rjeenja.
Korak 4 Program monitoringa i evaluacije. Uspostaviti mjere
putem kojih e se osigurati dugorona odrivost strategije.
Posebice su potrebne periodine revizije strategije kako bi se
provjerilo da li ona ispunjava zacrtane ciljeve kao i to da li je na
lokalnom nivou dolo do nekih novih problema ili promjena u
okolinim uvjetima.

Slika 2. Okvir iz etiri koraka

Prikaz redoslijeda i meusobnih odnosa izmeu razliitih koraka daje Slika 3.

17

PROGRAM
MONITORINGA

STRATEGIJA
REMEDIJACIJE

PRAVLJENJE LISTE
POTENCIJALNIH RJEENJA

DEFINIRANJE
PROBLEMA

OKVIR ZA DONOENJE ODLUKA O REMEDIJACIJI KOJI SE SASTOJI OD

CETIRI KORAKA

Definiranje
karakteristika
odlagalita
DEFINIRANJE CILJEVA I
PRIORITETA

Identifikacija
kljucnih kriterija

Identifikacija
potreba
zainteresiranih
strana

Paleta rjeenja

EVALUACIJA RJEENJA

STRATEGIJA
REMEDIJACIJE

Evaluacija strategije
remedijacije

Monitoring
sigurnosti

MJERE ZA
POBOLJANJE

U kojoj mjeri
strategija
remedijacije
ispunjava potrebe
zainteresiranih
strana?

Upravljanje
problemima
javnosti

Slika 3. Dijagram toka koji daje kratki prikaz pristupa remedijaciji koji se sastoji od etiri
koraka

18

3.2. Korak 1: Definiranje problema

Fokus koraka definiranje problema je na identifikaciji lokalnih uvjeta i potreba, kako
bi se osiguralo da e plan remedijacije dati eljene rezultate. Osim toga, on
uspostavlja obim strategije i ograniava trokove. Slika 4 daje prikaz komponenti u
okviru Koraka 1.

Slika 4. Komponente koraka 1: Definiranje problema

1.a. Definiranje karakteristika odlagalita

Znanje o kljunim karakteristikama odlagalita i njegovog konteksta zahtijeva se kako

bi se ustanovilo zato je remedijacija uope potrebna, i koja vrsta remedijacije je
potrebna. Potrebno je pogledati informacije date u ranijim studijama, te vidjeti na
koji se nain upravlja odlagalitem, a uz sve to potrebno je obaviti i snimanje terena
kao i generalno istraivanje literature, informacija na internetu i svih drugih
relevantnih izvora informacija o zagaenju/remedijaciji. Ukoliko za to postoje resursi,
preporuuje se provoenje detaljnijih studija o okolinim uvjetima na predmetnom
odlagalitu, to moe pomoi u boljem definiranju ciljeva remedijacije. To moe biti
ispitivanje tla, izrada karte toka vode, procjena geotehnike stabilnosti, fizikohemijska analiza vode, tla i vegetacije, ekoloka studija.
Tabela 1 daje primjer studije sluaja u Tuzli, koji ilustrira vrste informacija koje treba
uzeti u obzir u okviru Koraka 1. To su administrativne, okoline, drutvene i tehnike
informacije koje objanjavaju strateki/politiki i pravni kontekst remedijacije.

19

Tabela 1. Primjeri potrebnih poetnih informacija

Opis odlagalita

Naziv
Lokacija i veliina
Klimatski uvjeti

Razlozi za
pripremu
strategije
remedijacije

Administrativna,
strateka i pravna
pitanja
Pristupanost

Pristup autom mogu je putem nekoliko cesti.

Demografija

npr. broj i karakteristike stanovnitva koje ivi u blizini

odlagalita, postojea ovisnost o / koritenje odlagalita

Interesi vezano za
koritenje zemljita
Problemi civilnog drutva

Koritenje zemljita u poljoprivredne svrhe, industrijske

svrhe, rekreativne svrhe, za groblje;
Negodovanje lokalnog stanovnitva zbog prisustva
industrije koja uzrokuje veliko zagaenje;
nezaposlenost, veliki broj oboljelih od bolesti dinog
sistema i raka, komunikacija izmeu aktera i
zainteresiranih strana

Zakoni i propisi
Stvarne i potencijalne
opasnosti

Npr. meunarodni, dravni i regionalni zakoni i propisi

Npr. vezano za industrijske efluente (npr. otpadne vode,
procjedne vode, zagaenje vode za pie) i otpade (npr.
zagaenje zemljita, irenje praine); vezano za raniji ili
postojei nain upravljanja (nepostojanje vjetrozatitnih
zona i imobilizacija otpada); vezano za raniji ili postojei
nain koritenja zemljita (npr. zagaujue supstance

Pokretai
Karakteristike
ugljenog pepela

Odlagalite pepela Drenik

Npr. karta podruja, veliina u hektarima m2; zapremina

u m3; granice
Npr. vjetar, mikroklima, ekstremni uvjeti (temperatura,
padavine, vjetar)
Npr. zdravstveni i sigurnosni uvjeti; prava vlasnitva,
zakoni vezano za planiranje koritenja zemljita

koje ulaze u lanac ishrane putem koritenja u

poljoprivredne ili stoarske svrhe)
Bosanski istraivai, uz podrku istraivaa iz zemalja EU

Porijeklo
Vrsta uglja iz kojeg
nastaje
Druge vrste goriva
Tehnologije odlaganja

Termoelektrana Tuzla
Mrki ugalj, lignit

Ope fizike osobine

Ope hemijske osobine

Dobra stabilnost; pucolanske karakteristike

Pepeo sa visokim stepenom alkalnosti;

Odlaganje drugih vrsta

otpada
Odlagalite je u upotrebi
Biljni pokriva
Koritenje odlagalita
Ovisnost lokalnog
stanovnitva o ovom
podruju

Nelegalno odlaganje komunalnog otpada preko pepela

Npr. sagorijevanje drugih materijala/otpada sa ugljem

Mokro odlaganje: pepeo se mijea sa vodom iz
akumulacije u Lukavcu, i putem cijevi se transportuje na
odlagalite(a)

toksini/zagaujue supstance prisutne u pepelu

Koritenje
zemljita
Razlozi ili
potrebe za
remedijacijskim
rjeenjem

Finansijska izvodljivost
Izvori
informacija

Dostupne informacije
(na lokalnom nivou)
Strune informacije

Da / Ne; kada je odlaganje obustavljeno

Mjeavina prirodne vegetacije, panjaka, usjeva;
Poljoprivreda, ispaa stoke

Npr. koliko ljudi koristi ovo podruje kao izvor prihoda

(proizvodi / usluge) odnosno za izdravanje svojih
porodica da li postoje neka sigurnija/prihvatljivija
rjeenja? ; koritenje u rekreativne svrhe
npr. potreba za jeftinim rjeenjima, remedijacija na licu
mjesta
npr. tehniki i okolini podaci iz industrije, statistika
vlade, publikacije NVO-a, izvjetaji u okviru strunih
istraivanja
npr. struni asopisi, knjige, dravni i meunarodni
vodii

20

Nova istraivanja

Npr. laboratorijski eksperimenti, eksperimenti na terenu,

analiza i intervjui sa zainteresiranim stranama

1.b. Identifikacija potreba lokalnog stanovnitva

Razumijevanje potreba i naina razmiljanja lokalnog stanovnitva zahtijeva
provoenje sociolokog istraivanja. Takvo istraivanje treba biti prilagoeno
potrebama projekta. U tom smislu neophodno je definirati ko predstavlja lokalno
stanovnitvo (odnosno ko bi to trebao biti aktivno ukljuen ili konsultiran u procesu
donoenja odluka) i koja vrsta pristupa e biti adekvatna i efikasna prilikom njihovog
angamana na pripremi strategije remedijacije.
Stanovnitvo koje ivi u blizini odlagalita moe se osjeati (smatra se) ugroenim
aktivnostima odlaganja. Prema procjenama, u Tuzli, oko 4000 ljudi ivi u blizini
odlagalita. Stoga je, prije nego to se pristupi izradi plana remedijacije, potrebno
uti njihova miljenja o utjecajima koje zagaenje pepelom uzrokuje po okoli,
drutvo, i zdravlje ljudi. Ovakva vrsta istraivanja je takoer neophodna u
sluajevima kada postoji negodovanje ire javnosti postojeim praksama upravljanja.
U suprotnom, kada su odlagalita relativno izolovana i lokalno stanovnitvo
zadovoljno praksama upravljanja i nivoima utjecaja, socioloko istraivanje
usmjereno na predstavnike lokalne zajednice, kreatore politike, rukovodstvo
postrojenja i drutvene lobi grupe moe biti dovoljno da bi se stekao dovoljan nivo
razumijevanja drutvenog konteksta za planiranu strategiju remedijacije.
Istraivanja se preporuuju kako bi se identificirale potrebe na lokalnom nivou,
ukljuujui karakterizaciju stanovnitva relevantnog za predmetnu studiju i odabir
odgovarajuih metoda uzorkovanja i prikupljanja podataka. Tabela 2 navodi neke
metode koritene u studiji sluaja za Tuzlu, te uzorkovane ciljne grupe stanovnitva.
Tabela 2. Metode sociolokog istraivanja koritene u okviru RECOAL projekta za
studiju sluaja u Tuzli

Uzorak stanovnitva

Prikupljanje podataka

Metoda uzorkovanja

Kreatori politike, predstavnici

Intervjui (bez jasno
lokalnih institucija, industrije i NVO-a definirane strukture) na
temu budueg koritenja
odlagalita

Uzorkovanje tehnikom
snjene grude, koja se
oslanja na postojee
kontakte

Stanovnitvo koje ivi u blizini

odlagalita

Intervjui (sa donekle

definiranom strukturom) na
temu ta lokalno
stanovnitvo misli o
zagaenju okolia

Intervjuiranje ljudi u
domainstvima u blizini
razliitih odlagalita

Oni koji imaju interes, ili su pod

utjecajem upravljanja odlagalitima
pepela u Tuzli (uklj. predstavnike MZ,

Radionica sa radnim
grupama o procjeni
odrivosti predloenih
rjeenja za remedijaciju

Identificiranje
potencijalnih uesnika
od strane partnera na
RECOAL projektu i
lokalnih ugovaraa

opinske slubenike, kantonalne slubenike,

lokalne akademske radnike, lokalne NVO-e i
interesne skupine, partnere na RECOAL
projektu)

21

1.c. Definiranje ciljeva i prioriteta

Informacije prikupljene u okviru taaka 1.a i 1.b pomoi e u definiranju glavnih
ciljeva. Potrebno je definirati smislene i jasne ciljeve kako bi se napravila fokusirana i
efikasna strategija, a uz koritenje Koraka 2 i 3 (Slika 3).
Socioloko istraivanje moe zahtijevati da razliite vrste informacija budu
inkorporirane u ciljeve. Naprimjer, socioloko istraivanje provedeno u Tuzli, pomoglo
je da se tano definiraju:

Glavni lokalni problemi vezano za odlaganje ugljenog pepela;

Koji je nivo rizika, koji uzrokuju emisije i otpad iz Termoelektrane, prihvatljiv za

ispitanike;

Historiju i odnose izmeu razliitih drutvenih aktera, koji mogu zakomplicirati ili
olakati usvajanje odreenih rjeenja;

Preferirane naine koritenja pepela i odlagalita; i

Razliite interese koji postoje izmeu i unutar razliitih interesnih skupina.

Ove informacije koritene su za definiranje ciljeva koji su zajedniki definirani od

strane partnera na projektu, a koji su obuhvatili i lokalne potrebe i probleme koje je
identificirao istraivaki tim (Slika 5).

22

Pepeo kao sirovina u

proizvodnji betona

Udisanje praine
Erozija praine
Moe biti potrebno
navodnjavanje
usjeva na
odlagalitima
Adsorpcija pepela i
zadravanje
padavina

Pokriva od
drvea

Stvaranje naslaga
praine u batama, na
usjevima, infrastrukturi

Zatita tla
Travnati
pokriva

Navodnjavanje

Velike potrebe
za vodom

Strah da moe doi do

zagaenja vode u
bunarima
Voda se ne koristi kao
voda za pie

Povezano sa
ekonomskom
situacijom

Rekreacija

Koritenje u
industrijske
svrhe

Usjevi

POTREBE I
PROBLEMI
LOKALNOG
STANOVNITVA

Potencijalno
curenje u lokalne
bunare

Iritacija koe

Problemi sa
sigurnou: lanac
ishrane

Veliko
negodovanje od
strane nekih
sektora drutva

Koritenje u
poljoprivredne
svrhe

Problemi sa
sigurnou:
zdravlje ivotinja
Ispaa stoke

Pristup i i
raspodjela
Nelegalno odlaganje
komunalnog i industrijskog
otpada

Visok nivo
zagaenja (npr.
rijeka Jala )
Nema
akvatine
flore i faune

Koritenje u
rekreativne
svrhe
Zapoeto kao
aktivnost od koje se
ljudi izdravaju

ZEMLJANI
POKRIVA

Ponovna upotreba
od strane drugih
idnustrija

Percepcija
sigurnosti
(drvee je
zdravo)

Nekoliko aktera
kontrolira pristup
zemljitu

Djeca i omladina koriste

odlagalita za kupanje

Ponovna
upotreba od
strane TE

Praina

Drvo za
ogrijev

Prilaz
Utjecaji na
zdravlje
lokalnog
stanovnitva

VODA

Isputavnje u
povrinske
vode

Stvaranje
naslaga
krenjaka

Sigurnost

Problemi zbog opasnosti vezano

za pristup odlagalitu

Alternativne
mogunosti
za koritenje

Industrijska
postrojenja

Negodovanje vezano
za pitanje kulture

Velike potrebe za vodom

u industriji
Smanjenje koliine podzemnih
voda zbog stoljeima dugog
iskopavanja soli

Curenje u podzemlje

Prijedlog od strane
Opine

Groblje
Mali aerodrom

Velike potrebe
lokalnog
stanovnitva za
prostorom za
groblje

Slika 5. Pregled pitanja i problema vezano za odlaganje pepela koje su identificirali

istraivai i lokalne zainteresirane strane

Openito, ciljevi strategije remedijacije trebali bi se osvrnuti na lokalne probleme i

potrebe koje se odnose na upravljanje pepelom. Kada to nije mogue, potrebno je
razmotriti razloge za alternativne ciljeve, a koji su vezani za originalni razlog za
izradu strategije remedijacije. Naprimjer, fokus istraivanja u okviru RECOAL projekta
bio je na sigurnosti uzgoja odreenih kultura na odlagalitima pepela (s obzirom da
se zemljite na odlagalitima najvie i koristi u tu svrhu), ali se u okviru ovih
istraivanja nije obraalo puno panje na procjenu adekvatnosti ovih odlagalita za
uspostavu groblja. Meutim, ini se da, imajui u vidu potrebu za zemljitem u blizini
grada, Opina razmatra koritenje ovog prostora za groblje kao jedno od moguih
rjeenja. Dakle, prilika za ispitivanje potencijalnih uvjeta koji bi morali biti ispunjeni,
te utjecaja ovog rjeenja, proputena je tokom RECOAL projekta.

23

3.3. Korak 2: Pravljenje liste potencijalnih rjeenja

Korak 2 definira potencijalna rjeenja koja bi se mogla ugraditi u strategiju
upravljanja odlagalitima pepela, kako bi se formirala paleta rjeenja za
remedijaciju na osnovu koje e biti izraena strategija remedijacije. Identifikacija
opcija treba biti u skladu sa ciljevima definiranim u okviru Koraka 1. Na osnovu
definiranih ciljeva i prioriteta, trebalo bi formirati kriterije za evaluaciju svakog
rjeenja. Koritenjem ovih kriterija, trebalo bi biti mogue eliminirati rjeenja koja
prekorauju dostupne resurse, kako bi se izbjeglo bespotrebno troenje resursa na
njih.
Evaluacija rjeenja vri se na osnovu pristupa predostronosti: stavlja se naglasak na
uspostavu dokaza da implementacija rjeenja nee poveati ili predstavljati dodatni
rizik po okoli i drutvo. Evaluaciju svakog rjeenja treba izvriti na osnovu njegovih
vrijednosti i prilagoenosti lokalnim uvjetima. Sljedea, manja grupa rjeenja moe
biti odabrana u skladu sa prioritetima definiranim u Koraku 1, bilo da se radi o
maksimalnom smanjenju utjecaja i rizika od zagaenja, ili smanjenju trokova, ili o
kombinaciji prioriteta - u zavisnosti od toga ta je dolo do izraaja tokom procesa
definiranja lokalnih problema i uvjeta u okviru Koraka 1.

Slika 6. Komponente Koraka 2: Pravljenje liste potencijalnih rjeenja

2.a. Definiranje relevantnih rjeenja

Ova faza zahtijeva izradu preliminarne liste dostupnih rjeenja za remedijaciju. Vrlo
je vano da poetna lista bude sveobuhvatna i aurirana. Lista treba da sadri to
vei broj rjeenja, kako se ne bi desilo da se neka rjeenja koja su relevantna
preskoe. Tabela 4 (koja je data na kraju ovog poglavlja) daje jednu sveobuhvatnu
listu metoda remedijacije (ali koja ne sadri sve mogue metode), koja moe posluiti
kao osnova za izradu liste prilagoene svakom pojedinanom kontekstu.
Iako bi trebalo da lista sadri to vei broj rjeenja, vano je fokusirati se na
evaluaciju rjeenja koja odgovaraju poetnim ciljevima; rjeenja koja trenutno nisu
izvodljiva ili prema kojima postoji veliko negodovanje zainteresiranih strana treba
izostaviti.
24

2.b. Identifikacija odgovarajuih kriterija za evaluaciju

Da bi se izradila odgovarajua strategija remedijacije, potrebno je izvriti evaluaciju
predloenih opcija u skladu sa definiranim kriterijima. Tokom RECOAL projekta
istraivai i zainteresirane strane identificirali su i fokusirali se na sljedeih pet
generalnih kriterija ili kategorija: sigurnost, remedijacijska efikasnost, izvodljivost,
prihvatljivost i dugorona odrivost. Tano znaenje svakog od ovih kriterija moe se
mijenjati u zavisnosti od konteksta, tako da je vano definirati granice i znaenje
svakog kriterija prije evaluacije.
Prilikom definiranja rjeenja, kriterija i cjelokupnog procesa evaluacije, osim
fleksibilnosti, takoer je vano obratiti panju i na transparentnost, i biti posebno
obazriv po pitanju problema i prioriteta zainteresiranih strana. Tabela 3 daje primjer
kriterija ukljuenih u evaluaciju primjene dodataka pepelu kao rjeenja za
remedijaciju.
Tabela 3. Primjeri kriterija koritenih u evaluaciji primjene dodataka
pepelu kao rjeenja za remedijaciju
Kriteriji

Primjeri

Sigurnost

Vrste nivoa nepouzdanosti vezano za rjeenje; npr. vezano

za tanost podataka iz eksperimenata (Da li je duina
ispitivanja bila adekvatna? Koje su nepoznanice jo uvijek
prisutne? Moe li se osigurati kvalitet dodatog materijala?) i
interakciju komponenti pepela i dodatog materijala (Da li e
dodati materijal zadrati zagaujue supstance na jednom
mjestu ili e ih mobilizirati?).
Raniji zapisi; odnosno ranija iskustva sa ovim rjeenjem u
drugim studijama sluaja.
Poznati neeljeni efekti ovog rjeenja.
Odlaganje nus-proizvoda remedijacije.

Remedijacijska
rjeenja

efikasnost

Smanjenje koncentracija zagaujuih supstanci / tetnog

djelovanja
Poboljanje plodnosti tla
Smanjenje irenja praine

Izvodljivost

Dostupnost materijala
Trokovi transporta
Trokovi potrebnog osoblja

Prihvatljivost

Konflikt sa lokalnim vrijednostima

Korist za lokalnu privredu
Korist za poboljanje dobrobiti lokalnih zajednica

Dugorona odrivost

Period zastarijevanja
Potrebno odravanje

Prilikom izrade kriterija, potrebno je napraviti balans izmeu tanosti/raspoloivih

podataka i opisnog kapaciteta. I kvantitativni i kvalitativni kriteriji su vani prilikom
evaluacije. Identifikacija novih puteva kojima zagaujue supstance mogu doi do
ljudi je, naprimjer, deskriptivni kriterij. To moe izgledati neodreeno, ali je
25

neophodno za identifikaciju potencijalno opasnih neeljenih pojava i uzimanje u

razmatranje alternativnih moguih rezultata, u sluaju da nema raspoloivih
podataka.
Naprimjer, jedno od rjeenja koje je testirano u okviru RECOAL projekta bila je
uspostava sistema fito-filtracije efluenta. Istraivanja su pokazala da rekreacijske
aktivnosti lokalnog stanovnitva ukljuuju kupanje u jezerima nastalim od vode
isputene sa odlagalita. Stoga bi jezero koje bi se koristilo za fito-filtraciju moglo
predstavljati novu putanju zagaenja na nain to bi privlailo kupae. Meutim, ovaj
problem bi se mogao rijeiti putem odreivanja odgovarajue lokacije za jezero, te
ograivanja i postavljanja znakova.

2.c. Evaluacija rjeenja

Evaluacijom rjeenja zavrava se Korak 2, na nain da se svako rjeenje vrednuje uz
pomo kriterija za evaluaciju. Slika 7 daje dijagram koji se moe koristiti za vrenje
sistematske evaluacije. Dijagram se moe interpretirati sa fleksibilnou ili mijenjati u
skladu sa specifinim ciljevima remedijacije i specifinim potrebama.
U nekim sluajevima, jedan kriterij je dovoljan da bi se neko rjeenje eliminiralo.
Naprimjer, remedijacijsko rjeenje koje zahtjeva velike trokove moe se odmah
odbaciti ukoliko nema dovoljno sredstava za njegovu implementaciju. Naprimjer,
metode ex-situ remedijacije odbaene su ve na samom poetku RECOAL projekta,
jer je fokus projekta bio eksplicitno na lokalno dostupnih jeftinim metodama. S druge
strane, neko rjeenje moe biti ukljueno ak i ako ne ispunjava sve kriterije.
Naprimjer, u okviru RECOAL projekta testirane su razliite vrste kultura za zemljani
pokriva preko odlagalita, iako postoje ozbiljne sumnje vezano za koritenje ovih
odlagalita za proizvodnju hrane za ljude i ivotinje. To je uraeno zbog
interesovanja lokalnog stanovnitva za iznalaenje novih podruja za poljoprivrednu
proizvodnju.
Dijagram za evaluaciju rjeenja moe se koristiti da bi se ukazalo na vrstu informacija
koje su minimalno potrebne da bi se procijenila adekvatnost odreenog
problema/konteksta remedijacije. Predlae se da se koristi kao jedan otvoren
iterativni proces (kako bi se osigurala dugorona efikasnost i adekvatnost strategije
remedijacije), radije nego jednokratni linearni proces.

26

RJEENJE IJA SE
EVALUACIJA VRI

Da

Ne zna se

POVRATAK NA
KORAK 1

NE

ISKLJUITI SA
LISTE

DA LI ODGOVARA
LOKALNIM POTREBAMA I
POTREBAMA
REMEDIJACIJE?
DA

Da li je sigurno?

NE/ Ne zna
se

Da li postoje dostupna ili

izvodljiva istraivanja koja
mogu pruiti dodatne
informacije o sigurnosti
rjeenja?

NE

NE

Moe li budui razvoj

olakati implementaciju
rjeenja?

NE

Da

Da li je izvodljivo?

Da

Da li je prihvatljivo?

Da

NE

Moe li se rjeenje izmijeniti

kako bi bilo prihvatljivije?

Da

Da li je trokovno
efikasno?

Da

NE

Postoje li drugi razlozi zbog

kojih bi se rjeenje trebalo
uzeti u obzir bez obzira na
trokove?

Da

Da li e dugorono
biti odrivo?

INKORPORIRANJE U
BUDUE
PROGRAME
EVALUACIJE

NE

EVALUACIJA U VIDU
DRUGOG RJEENJA

NE

Da

NE

Da li imamo odrive
alternative

DA

Ne
DA

STAVITI NA
LISTU

Slika 7. Dijagram evaluacije rjeenja

27

3.4. Korak 3: Izrada strategije remedijacije

Glavni cilj Koraka 3 je izrada strategije remedijacije na osnovu holistikog
razumijevanja problema remedijacije. Ponekad, jedno rjeenje za remedijaciju moe
biti dovoljno, meutim ei su sluajevi kada je potrebna kombinacija mjera da bi se
tretirale razliite zagaujue supstance, mediji i putanje kojima zagaujue
supstance utjeu na okoli i dospijevaju do ljudi.

Slika 8. Komponente koraka 3: Strategija remedijacije

3.a. Izrada strategije remedijacije

Ponekad, strategija remedijacije (ili njen dio) moe nastati bez da se eksplicitno ide
kroz faze 1 i 2. Jedan takav sluaj je uzgoj kultura na odlagalitima u Tuzli, do kojeg
je dolo spontano. Termoelektrana je odgovorila na probleme lokalnog stanovnitva
vezano za irenje praine tako to je preko pepela nasula tanki sloj zemljita. Nije
uspostavljen formalan proces ili procedure za kontrolu koritenja ovih odlagalita, te
je lokalno stanovnitvo vrlo brzo poelo da obrauje zemlju na ovim odlagalitima.
Kada je tim RECOAL projekta poeo da istrauje izvodljivost i sigurnost ovakve
prakse, proizvodnja usjeva na odlagalitima je bez prekida trajala ve deset godina
(iako su neki isticali zabrinutost vezano za sigurnost ovakve prakse koritenja
zemljita). Procjena sigurnosti praksi kultivacije i proizvoda postala je jedan od
glavnih ciljeva RECOAL projekta. Alternativni pokrivai (kao to je beton ili asfalt, ili
sadnja drvea) stavljeni su u drugi plan.
To pokazuje utjecaj specifinih lokalnih okolnosti u odreivanju remedijacije.
Takoer ilustruje vanost poetnih faza definiranje problema i identifikacija spektra
moguih rjeenja tako da se to vei broj pitanja obuhvati strategijom remedijacije.
Koritenje sistemskog pristupa (npr. ovog okvira koji se sastoji iz etiri koraka) moe
pomoi da se identificiraju odreene dvojbe i ogranienja vezano za pristup
remedijaciji , kao i mogua rjeenja i njihove specifine mogunosti i koristi.

28

Nakon poetnog istraivanja odlagalita, moe doi do dodatnih pitanja vezano za

izradu strategije remedijacije, te stoga mogu biti potrebna dodatna istraivanja i
prikupljanje informacija. Kako izrada strategije bude napredovala, izmjene mogu biti
potrebne za neka od razmatranih rjeenja, te njihovo preispitivanje.
Obino e nekoliko prijedloga za remedijaciju biti dostupno da bi se rijeio odreeni
problem sa odlagalitem, te je iste potrebno uporediti i evaluirati (kako je navedeno
u taki 3.b). Mogu se koristiti razliiti pristupi kao to je multikriterijska procjena,
analiza scenarija, analiza trokova i dobiti i razliiti, nedavno izraeni pristupi koji
koriste participatornu mjeovitu metodu14.
Ovdje smo dali pregled koritenja analize scenarija, kako bi se pomoglo u donoenju
odluke o odgovarajuoj strategiji remedijacije. To je dobro uspostavljena tehnika
koja prua pomo u izradi i evaluaciji razliitih mogunosti putem, ili fokusiranja na
eljeno krajnje stanje (i procjenu da li e nas predloeni koraci dovesti do njega) ili
putem testiranja ta odreeni pristup moe da postigne u odreenom periodu.
Proces je stoga ilustrativan i prua i kvantitativne i kvalitativne informacije, te
naglaava dvosmislenosti i nedoumice.
Poetni korak je da se izrade razliiti scenariji. To obino podrazumijeva predlaganje
razliitih prihvatljivih hipoteza koje bi objasnile na koji nain e stvari biti isplanirane;
u ovom konkretnom sluaju radi se o stvarnim rjeenjima koja su dostupna za
remedijaciju. Izrada scenarija omoguava holistiki tretman problema remedijacije,
izradu razliitih kombinacija rjeenja i njihovih potencijalnih meusobnih odnosa.
Izrada i poreenje moguih scenarija uzima u obzir i radi sa nedoumicama, jer su
ove aktivnosti otvorene za sve metode i krajnje rezultate koje strategija moe
ukljuivati. Scenariji remedijacije esto se izrauju intuitivno od strane istraivaa, i
mi ovdje podstiemo korisnika da korak izrade scenarija bude to eksplicitniji.
Takoer je vrlo vano biti to realistiniji u odabiru rjeenja i njihovih kombinacija u
odnosu na raspoloive resurse (posebno kada su u pitanju trokovi predloene
strategije i finansije vezano za fazu evaluacije, kako je navedeno u sljedeem dijelu).
Pristup se sastoji od izrade kompletnih scenarija za odlagalite na kojem se
razmatraju aktivnosti za istovremenu remedijaciju problema vezanih za vodu, tlo i
vegetacijski pokriva. U svakom scenariju mogu se kombinirati razliita
remedijacijska rjeenja iz palete, kako bi se prilagodila potrebama odlagalita
(odnosno veliini, rasprostranjenosti, topografiji, nagibu, protoku vode itd.). Nakon
izrade nekoliko moguih scenarija, isti se mogu evaluirati, kako je objanjeno u
narednom koraku.

3.b Evaluacija alternativnih strategija za remedijaciju

Efikasan alat za evaluaciju razliitih scenarija je da se ocijene rizici vezani za svaki od
njih. U koraku 2 pozabavili smo se pitanjima sigurnosti remedijacijskih rjeenja,
koristei pristup predostronosti. Ovdje predlaemo koritenje tradicionalnih pristupa
upravljanja rizicima kako bi uporedili razliite scenarije remedijacije, te kako bi
evaluirali koji od njih ima potencijal da bude najefikasnija strategija, a da
istovremeno predstavlja najmanji rizik.

29

Logika podloga za ovu proceduru je ta da se rizik ponekad ne moe izbjei. Nita

nije bez rizika. Meutim, moemo uporediti razliite strategije i objasniti zato jedna
strategija ima potencijal da predstavlja manji rizik od ostalih. Okvir radi ka
minimiziranju rizika, odnosno ima za cilj da pronae izvodljivu strategiju remedijacije
koja je efikasna u smanjenju zagaenja i tetnog djelovanja istovremeno stvarajui
minimalni rizik. Svaku strategiju remedijacije treba uporediti sa scenarijem nultog
stanja (odnosno stanjem odlagalita prije remedijacije). Rezultati ove analize rizika
mogu se koristiti da bi se procijenili hipotetiki scenariji. Eksperimentalne metode
mogu pruiti dodatne informacije za izradu hipotetikih scenarija. Naprimjer, pristup
RECOAL projekta obuhvatao je eksperimente na terenu sa sadnjom usjeva i
dodavanjem odreenih materijala pepelu, te laboratorijske eksperimente (vidi dio
Studija sluaja u Tuzli).
Strategiju koja se smatra najmanje riskantnom trebalo bi ocijeniti na osnovu pet
kljunih principa: sigurnost, remedijacijska efikasnost, izvodljivost, prihvatljivost i
dugorona odrivost. Na taj nain se evaluiraju ne samo pojedinani koraci, ve cijela
strategija. Ovaj korak moe pomoi da se opravda odabir finalne strategije, te moe
naglasiti potencijalne potekoe u njenoj implementaciji.

3.c. Do koje mjere strategija remedijacije ispunjava potrebe zainteresiranih strana?

Finalno testiranje strategije zahtijeva povratak na potrebe i zahtjeve zainteresiranih
strana kada je u pitanju upravljanje otpadom od pepela, kao i provjeru koji su to
problemi tretirani strategijom i u kojoj mjeri. Za one probleme kojima se strategija
nije mogla pozabaviti, ili je to uradila samo djelimino, potrebno je dati jasna
objanjenja koja navode razloge za to. Logika podloga iza ove komponente je ta da
e finalna strategija zasigurno biti kompromis izmeu raspoloivih opcija i razliitih
potreba i zahtjeva. Odabir strategije bi trebao biti transparentan i, ukoliko se o njemu
nije pregovaralo sa zainteresiranim stranama, oni bi o tome barem trebali biti
obavijeteni.
Lokalno stanovnitvo je vana grupa zainteresiranih strana koja treba biti uzeta u
obzir, jer je vjerovatno da e strategija imati odreeni utjecaj na njihove ivote.
Stoga, kreatori politike i istraivai trebaju dobro obratiti panju na to kako e
strategija utjecati na razliite zainteresirane strane, i koje bi dodatne mjere mogle
ublaiti oekivane negativne utjecaje. Nekada moe biti korisno prezentirati
zainteresiranim stranama razliite scenarije ili strategije remedijacije, da bi se vidjele
njihove reakcije.
Naprimjer, u Tuzli su se neki lokalni stanovnici zalagali za obraivanje odlagalita,
dok su drugi za takve prakse smatrali da stvaraju znaajne rizike po zajednicu. U
tom kontekstu, ukoliko se za reintegraciju odlagalita pepela eli preporuiti
obraivanje zemljita, onda se moraju imati vrsti dokazi da su takve aktivnosti i
takvo koritenje sigurni, u skladu sa postojeim znanjem. Ukoliko istraivanja pokau
da bi moglo doi do nekih problema, kao to je to bio sluaj sa odlagalitima u okviru
projekta RECOAL, poljoprivredne aktivnosti i ispaa stoke trebaju se izbjegavati.
Pruanje mogunosti zainteresiranim stranama da razmotre i daju svoje komentare o
predloenoj strategiji moe biti korisno na nekoliko naina, a ne mora da puno kota.
Ukoliko strategija dobije odobrenje zainteresiranih strana (na radionici ili slinom
30

dogaaju), donosioci odluka onda mogu nastaviti sa implementacijom strategije sa

veom sigurnou. Ukoliko se zainteresirane strane ne slau sa strategijom, onda
razlozi za to mogu pomoi da se redefinira poetni cilj(evi) ili identificira iri spektar
specifinih faktora koji e pomoi da se strategija izmijeni, na taj nain poboljavajui
njenu primjenjivost i dugoronu odrivost.

3.5. Korak 4: Program monitoringa

Korak 4 odnosi se na zahtjeve da strategija remedijacije bude dugorono odriva i
efikasna. Svaka strategija remedijacije treba da ima za cilj uspostavu dugoronog
rjeenja, a ne da teret remedijacije prenosi na budue generacije.
U praksi se esto susreemo sa ogranienjima vezanim za odrivost remedijacije. Na
prvom mjestu, remedijacija moe biti znaajno drugaija od obnavljanja.
Naprimjer, u Tuzli, odlagalita pepela ne mogu se vratiti u originalno stanje, jer su
poremeaji i izmjene pejzaa jako veliki. Stoga se remedijacija u ovom sluaju
fokusira na minimiziranje rizika od zagaenja i pronalaenje novih odgovarajuih
vrsta koritenja odlagalita. Na drugom mjestu, postoji jedan znaajan stepen dvojbe
u procesu donoenja odluka, posebno u sluajevima gdje postoje sloeni meusobni
odnosi izmeu mnogobrojnih razliitih faktora. Ono to danas izgleda kao dobro
remedijacijsko rjeenje moe postati odgovornost tokom narednih godina, a u svjetlu
novih otkria o zagaenju pepelom, ili moda zbog promjena u nainu razmiljanja
javnosti. Nadalje, kratkorona rjeenja mogu biti jedino remedijacijsko rjeenje u
regijama koja su pod ekonomskim pritiskom ili su politiki nestabilna.
Stoga, strategija remedijacije treba biti tretirana sa fleksibilnou, jer fleksibilnost
moe biti klju uspjeha za dugoronu remedijaciju. Drugim rijeima, strategija
remedijacije treba da se prilagoava promjenjivim uvjetima u kojima se
implementira.

Slika 9. Komponente Koraka 4: Program monitoringa

4.a. Monitoring sigurnosti

Cilj monitoringa je da osigura da strategija remedijacije ne izgubi svoju efektivnost. U
tom smislu, monitoring sigurnosti trebao bi izbjegavati da bude previe ambiciozan,
31

kako bi garantirao trokovno efikasnu i redovnu implementaciju, ali u isto vrijeme

treba da podstakne refleksivnost i da bude sposoban da identificira probleme. U
svom jednostavnijem obliku, monitoring sigurnosti moe sadravati kontrolnu listu za
evaluaciju sigurnosti odlagalita i potencijalne pojave novih rizika. Primjer takve
minimalne kontrole liste za monitoring odlagalita pepela dat je u Podglavlju 2 ovog
Prirunika (Minimalna kontrolna lista).
Strategija remedijacije treba da uzme u obzir minimalne smjernice za odravanje, te
da odredi uestalost monitoringa. Kontrolna lista treba da sadri mjere za
indentifikaciju znaajnih problema koji mogu zahtijevati kompletnu reevaluaciju
strategije, ili implementaciju drugih rjeenja.

4.b. Odgovori na promjene miljenja javnosti

Strategija monitoringa moe ukljuivati smjernice na osnovu kojih e moi odgovoriti
na promjene u miljenju i stavovima javnosti. Oni koji su odgovorni za sigurnost
odlagalita e moda htjeti da pogledaju o emu se pria na televiziji i/ili e odravati
redovne sastanke sa grupama zainteresiranih strana (moda jednom ili dva puta
godinje). Ove i druge dostupne jeftine strategije mogu pomoi da se privue panja
na pojavu promjena u zahtjevima i potrebama ili na znakove nepredvienih
neeljenih efekata kojima se treba detaljnije pozabaviti.
Ukljuivanje zainteresiranih strana u implementaciju strategije remedijacije je
vjerovatno najbolji nain za vrenje monitoringa odlagalita, identifikaciju novih
potreba i prilagoavanje strategije onoliko koliko je to potrebno i izvodljivo.

4.c: Izrada mjera za poboljanje prilagoavanje

Strategija bi trebalo da moe inkorporirati odreene promjene, kao to je uzimanje u
razmatranje izvodljivosti (novih) rjeenja, posebice kako bi se iskoristile prednosti
novih tehnolokih dostignua ili promjena trokova. Da bi se to uradilo, strategija
treba da uzme u obzir i da bude eksplicitna po pitanju svojih nedostataka. Imajui to
na umu, mogue je brzo odgovoriti na nova rjeenja i svesti nedostatke na minimum.
Jo jedno pitanje koje olakava prilagodbu je identifikacija izvora nesigurnosti i
ogranienja istraivanja na osnovu kojih se vrila izrada originalne strategije.
Naprimjer, nedostatak podataka o sigurnosti odreenog rjeenja ili o njegovim
znaajnim rizicima u veini sluajeva ga iskljuuje sa liste za paletu rjeenja za
remedijaciju. Meutim, dalja istraivanja mogu pomoi da se jedan nivo nedoumice
vezan za odreeno rjeenje otkloni. Naprimjer, u Tuzli, za neke od kultura koje se
uzgajaju na odlagalitu (npr. krompir, kukuruz) smatra se da uzrokuju potencijalni
rizik po zdravlje kada postanu dijelom lanca ishrane. Iako u ovoj fazi RECOAL
projekat ne bi preporuio uzgoj ovih kultura na odlagalitima pepela, mogu se
provesti dalji eksperimenti kako bi se istraili uvjeti u kojima bi uzgoj bio siguran.
Redovan monitoring i konsultacije sa grupama zainteresiranih strana trebalo bi da
prirodno vode ka meusobnoj provjeri razliitih elemenata strategije remedijacije i
njenu prilagodbu novim i promjenjivim okolnostima.
32

Tabela 4. Pregled metoda dostupnih za uklanjanje ciljanih zagaujuih supstanci

Remedijacija

Opis

GENERALNI TRETMANI
Fizike barijere
Kanal ispunjen materijalima kao to je
bentonit, koji bi zadravao i usporavao
protok vode
Pasivni/reaktivni
Podzemni objekti sa ispunom koji reaguju
zidovi za tretman
sa zagaujuim supstancama kako bi ih
zadrali ili nataloili
BIOLOKI TRETMAN NA LICU MJESTA
Bioremedijacija /
Koritenje gljivica, bakterija i drugih
Biorazgradnja
mikroba kako bi se zagaujue supstance
razgradile

Fitoremedijacija

Prirodno
ublaavanje
zagaenja
Tretman zemljita
/ Bioventilacija

Fitoekstrakcija koristi biljke za uzimanje

zagaujuih supstanci iz zemljita. Isti
proces za remedijaciju vode zove se
rizofiltracija (koritenje korita sa vodom
da bi se olakala apsorpcija zagaujuih
supstanci). Procesi fitoremedijacije, koji
koriste enzime biljaka, takoer su
dostupni.
Koritenje prirodnih procesa za
stabiliziranje zagaujuih supstanci ili
njihovo transformiranje u manje toksina
jedinjenja/elemente.
Koritenje aeracije ili oranja kako bi se
podstaknula bioloka aktivnost i
razgradnja, te poboljale fizike osobine
tla

FIZIKI/HEMIJSKI TRETMAN NA LICU MJESTA

Hemijska
Dodavanje hemijskih oksidanata kao to
oksidacija /
je hidrogen peroksid, kalijev
redukcija
permanganat, ozon i rastvoreni kisik
Elektrokinetika
separacija

Primjena direktne struje malog intenziteta,

koja pokree vrste pod naponom da idu
prema keramikim elektrodama

Ispiranje zemljita

Rastvor se ubacuje u zemljite kako bi se

olakala ekstrakcija zagaujuih
supstanci

Solidifikacija/stabi
lizacija

Vezivni materijal (cement, hemijski

uvriva) koji fiziki imobilizira
zagaujue supstance takoer se moe
koristiti i izvan odlagalita (ex-situ)
Toplota se koristi za kako bi se izvrila
volatilizacija zagaujuih supstanci i
olakala njihova ekstrakcija

Termalni tretman

Injektiranje zraka

Vri se volatilizacija zagaujuih

supstanci putem injektiranja zraka u vodu

Prednosti

Mane

Medij

Cilj

Prilagodljivost

Dugorona
degradacija

Zemljite
i voda

Svi

Omogueno je
stalno koritenje
zemljita

Zidovi zahtijevaju
odravanje

Zemljite
i voda

Veina
organskih i
neorganskih
supstanci

Nije potrebno
veliko odravanje,
koritenje
prirodnih procesa

Organizmi
specijalizirani za
odreene vrste
zagaujuih supstanci
i uvjeta
Efikasna je samo u
sluaju povrinskih
zagaujuih
supstanci, problem
akumulacije
zagaujuih supstanci
u biljkama.

Zemljite
i voda

Goriva; volatilna
organska
jedinjenja

Zemljite
i voda

Goriva; volatilna
organska
jedinjenja;
odreeni metali
(u zavisnosti od
biljaka koje se
koriste)

Nije potrebno
veliko odravanje,
mali trokovi

Spor proces; zahtjeva

monitoring efikasnosti

Voda

Goriva; volatilna
organska
jedinjenja

Jednostavna
mjera

Ogranieni rezultati

Zemljite

Policiklini
aromatski
ugljikovodici,
otpad od uglja,
odreeni metali

Stabilizacija /
razgradnja
zagaujuih
supstanci
Koristi se u
zasienom tlu sa
malom
vodopropusnou
Mali trokovi

Stabilizacija ili
razgradnja nije uvijek
cjelovita

Zemljite
i voda

Metali

Nus-produkti i
neeljeni efekti

Zemljite

Ogranien uspjeh /
moe utjecati na
protok podzemne
vode

Zemljite

Mali trokovi, laka

dostupnost

Budue odgovornosti

Zemljite

Teki metali,
polarne
organske
supstance;
Volatilne
organske
supstance i
neorganske
supstance
Neorganska
jedinjenja;
radionuklidi

Efikasna metoda,
unitavanje
zagaujuih
supstanci
Dugorono
rjeenje

Veliki trokovi

Zemljite
i voda

Organske
zagaujue
supstance

Pristup kojeg je teko

primijeniti

Voda

Goriva,
neorganska
jedinjenja

Trokovi

Zemljite

Volatilna
organska
jedinjenja; neki
odreeni
materijali

Relativno jeftin
tretman,
prihvatanje nivo
prihvaenosti od
strane drutva je
obino dosta
dobar

BIOLOKI TRETMAN IZVAN ODLAGALITA (PODRAZUMIJEVA ISKOPAVANJE)

Bio-naslage (bioZagaeno zemljite se mijea sa
Kratkoroni
piles)
dodacima u naslagama u koje se injektira proces, prirodno
zrak
raspadanje

33

Kompostiranje

Bioloki tretman
mjeavine vode i
pepela
Bio-reaktori

Vjetake
movare

Remedijacija

Dodavanje organskog materijala kako bi

se poboljao balans ugljika/azota i
podstakla aktivnost mikroba
Stvaranje mjeavine vode i pepela kako bi
se zagaujue supstance nataloile, te
kako bi se olakala razgradnja mikroba
Kruenje vode olakava reakciju izmeu
zagaujuih supstanci i mikroorganizama

Jednostavan
proces

Movara olakava taloenje zagaujuih

supstanci i njihovu stabilizaciju; to takoer
moe biti na licu mjesta.

Opis

Trokovi prostora,
oslobaanje volatilnih
organskih jedinjenja
Potekoe i trokovi
prilikom manipulacije

Zemljite

Relativno
ekonomina
metoda

Spor proces

Voda

Prirodni proces,
relativno stabilan

Dugorona
odgovornost

Voda

Prednosti

Mane

Medij

Cilj

Veliki trokovi; toksini

rastvarai mogu
zamijeniti originalne
zagaujue supstance
Proces moe biti
nepotpun

Zemljite

Teki metali;
nemetali,
organska
jedinjenja
Teki metali,
polumetali

Kratkoroni do
dugoroni tretman

FIZIKI TRETMAN IZVAN ODLAGALITA (PODRAZUMIJEVA ISKOPAVANJE)

Hemijska
Ekstrakcija zagaujuih supstanci
Koncentracija
ekstrakcija
koritenjem kiselina i rastvaraa
zagaujuih
supstanci
Hemijska
oksidacija /
redukcija
Dehalogenacija

Separacija

Ispiranje tla

Izdvajanje
koritenjem
rastvaraa
Termalni
tretman izvan
odlagalita

Zemljite

Hemijski oksidanti (npr. hidrogen peroksid,

kalijev permanganat, ozon i rastvoreni kisik)
koriste se za pretvaranje zagaujuih
supstanci u manje agresivne oblike
Uklanjanje grupa halogena iz hemikalija,
pretvarajui zagaujue supstance u
netoskine soli i volatizirajui zagaujuu
supstancu

Brza i dugorona
konverzija vrsta

Unitenje
zagaujue
supstance

Tretiranje malih
koliina, veliki trokovi

Zemljite

Koritenje fizikih ili hemijskih metoda kako

bi se zagaujue supstance koncentrirale i
uklonile
Izdvojeno zemljite se ispire koritenjem
vode i dodataka

Moe omoguiti
ponovnu upotrebu

Dostupnost metoda,
odlaganje izdvojenih
zagaujuih supstanci
Kasniji tretman
rastvora koji su se
koristili za pranje
Uklanjanje rastvaraa,
tretman prije i poslije

Zemljite
i voda

Smanjuje se
koliina
zagaenog tla
Smanjuje se
koliina
zagaenog tla
Efikasno
uklanjanje i
unitavanje

Zemljite

Zemljite

Halogeniziran
a volatilna
organska
jedinjenja,
PCB-jevi,
dioksini
Organska i
neorganska
jedinjenja
Goriva, teki
metali

Adsorpcija /
apsorpcija

Rastvara se dodaje zemljitu, ime se

uklanjaju zagaujue supstance i olakava
njihovo izdvajanje
Spaljivanje, piroliza (spaljivanje bez
prisustva kisika) i termalna desorpcija
(volatilizacija toplote) su metode koje se
koriste za izdvajanje i unitavanje
zagaujuih supstanci
Sorbenti se koriste za koncentriranje
hemikalija

Dodavanje vode
u zrak

Voda se uprskava u zrak, ime se olakava

uklanjanje zagaujuih supstanci

Relativno mali
trokovi

Potreban je dodatni
tretman

Voda

Filtracija

Voda prolazi kroz medij sa porama, pri

emu se uklanjaju vrste estice; metoda se
takoer moe koristiti na samom odlagalitu
odnosno na licu mjesta
Uklanjanje zagaene vode sa odlagalita
kako bi se sprijeilo stvaranje perjanica
zagaenja
Materijal za zamjenu jona (npr. smola)
zamjenjuje zagaujue jone za one koji su
manje agresivni
Koriste se dodaci koji podstiu taloenje
zagaujuih supstanci i olakavaju njihovo
uklanjanje
Zagaujue supstance se uklanjanju tako
to voda prolazi kroz membranu pod

Opcija za
predtretman

Potreban je dodatni
tretman

Voda

Uobiajen i dobro
poznat metod

Isputanje vode

Voda

Zrela tehnologija

Odlaganje smole i
metala

Voda

Zrela tehnologija
uklanjanja

Odlaganje taloga

Voda

Metali;
radionuklidi

Smanjenje
koliine

Skupa metoda

Voda

Metali;
radionuklidi

Ispumpavanje
podzemne vode
Zamjena jona

Taloenje /
Flokulacija
Reverzibilna
osmoza

Zemljite

Policiklini
aromatski
ugljikovodici
Organska i
neorganska
jedinjenja
Volatilna
organska
jedinjenja; PCBjevi
Neorganska
jedinjenja,
posebice metali

Kontrolirani sistemi,
skupa metoda,
potekoe prilikom
primjene

Zemljite

Laka primjena

Odlaganje sorbenta

Voda

Organski
otpad i otpad
u obliku ulja
Organska
jedinjenja,
ugljeni
pepeo, otpad
od uglja
Odabrane
neorganske
zagaujue
supstance
Volatilna
organska
jedinjenja
Suspendovan
e vrste
estice
Rastvorene
zagaujue
supstance
Metali

34

ZADRAVANJE
Prekrivanje
odlagalita

pritiskom

zagaujue
supstance

Uspostava sloja preko odlagalita koji

minimizira interakciju zagaujuih materijala
sa ekosistemom

Efektivnost je
vezana za
materijal koji se
koristi; mali
trokovi
Jednostavan
projekat, mali
trokovi

Dugorona
odgovornost, curenje

Zemljite

Svi

Dugorona
odgovornost

Zemljite

Svi, na
stabilnim
odlagalitima

Brza i prljava
metoda

Zemljite

Svi

Brza i prljava
metoda

Prebacivanje
zagaujuih supstanci
na drugo mjesto
Dugorona
odgovornost

Zemljite

Svi

Pristup
hemikalijama

Veliki trokovi,
nepotpunost

Voda

Svi

Alternative za
prekrivanje
odlagalita/
Dodaci
Odlaganje izvan
odlagalita

Dodaci namijenjeni za interakciju sa

zagaujuim supstancama (npr. ispravljanje
pH vrijednosti, provodljivosti, poroznosti) za
stabilizaciju i kontrolu
Zemljite se iskopava i odlae na
lokalitetima gdje predstavlja manji rizik.

Geotehniki
sistemi

Koritenje tehnikih objekata za

zadravanja i smanjenje izlaganja
zagaujuim supstancama
Tehnike buenja kako bi se omoguio
pristup podzemnim vodama

Kontrolni bunari

35

4.

Nain procjene rizika

Prijedlozi za strategiju procjene rizika su bazirani na iskustvu steenom tokom

provoenja RECOAL projekta u Tuzli. Identificirana su tri glavna naina zagaenja sa
deponija pepela koje moemo klasificirati kao:
Procjena rizika od utjecaja sa povrine deponije
Kontaminacija lanca ishrane
Disperzija vjetrom i erozijom koja nastaje djelovanjem vode
Zagaenje povrinskih i podzemnih voda (procjedne vode i vode koje transportuju
pepeo).
Uspostavljanje adekvatnog plana uzorkovanja je najbitnije za kreiranje relevantnih i
pouzdanih podataka. Uzorci moraju biti uzeti sa odgovarajuim brojem replikanata
(ponavljanja) da bi se mogla uraditi statistika obrada rezultata. Procedure za
uzorkovanje i laboratorijska ispitivanja kao i hemijske analize moraju slijediti dobro
uspostavljene norme ukljuujui analizu referentnih materijala.

4.1. Procjena rizika od utjecaja sa povrine deponije

Kontaminacija lanca ishrane15
Potencijalna prijetnja lancu ishrane moe biti utvrena definiranjem koncentracije
zagaujuih supstanci u poljoprivrednim (ljudski lanac ishrane) i divljim/autohtonim
biljkama (lanac ishrane divljih ivotinja) koje rastu na deponiji pepela. Ispaa stoke,
kako je primijeeno u sluaju Tuzle, moe takoer utjecati na ljudski lanac ishrane
preko konzumiranja mesa. Oboje, koncentracije zagaujuih supstanci u supstratu
(pepeo, zemljani pokriva) kao i koncentracije u biljkama bi trebale biti analizirane.
Zagaujue supstance mogu ui u lanac ishrane i preko korijena biljaka i stone
hrane kao i preko prilijepljenih estica pepela i zemlje. Osim toga stoka na panjaku
neizbjeno guta i supstrat, te time poveava transfer zagaujuih supstanci u lanac
ishrane.

36

Disperzija pepela vjetrom 16

Na deponiji, pepeo uglavnom ima zrnastu strukturu. Osim toga, vee frakcije
ostataka sagorijevanja uglja imaju veliinu koja je posebice podlona eroziji. Prema
tome, osuena aktivna odlagalita, kao i ona koja se vie ne koriste za odlaganje,
naroito su podlona eroziji vjetrom i znaajan su izvor zagaenja prainom. Erozija
vjetrom poinje odmah nakon isparavanja vode (nakon sputanja vodnog ogledala u
sluaju mokrog odlaganja i nakon evaporacije preostale vlage u sluaju suhog
odlaganja). Vremenom, ipak, zbog mogunosti samostvrdnjavanja, koje je opisano za
mnoge vrste leteeg pepela, moe doi do smanjenja erodiranja. Samo neke od
studija imaju kvantitativne podatke o eroziji pepela vjetrom.
Mjerenje pepela nije bio dio RECOAL projekta. Ipak evidentirana je erozija vjetrom
to je dokumentovano Slikom 16. Odlaganje praine se moe mjeriti sa mjeraima
gustine zraka koji su smjeteni u okruenju deponije pepela.
Erozija pepela moe se jedino sprijeiti odgovarajuim tretmanom povrine deponije
(sa zemljom ili drugim odgovarajuim supstratom, sadnjom vegetacijskog pokrivaa i
sl.)

4.2. Procjena rizika od utjecaja otpadnih voda

Otpadne vode sa odlagalita na kojem se vri mokro odlaganje pepela mogu se
podijeliti na:

Vode koje se koristi prilikom transporta pepela

Procjedne vode sa odlagalita

Kvantitativno, voda koja se koristi za transport pepela je mnogo vanija od

procjednih voda, jer je protok otpadne vode koja je potrebna za prenos pepela u
jezero konstantan. Nakon taloenja, preljev se obino isputa u oblinji potok. Ova
voda sadri rastvorene jone i velike koliine suspendiranih i plutajuih estica pepela.
Ukupno optereenje otpadnih voda potrebno je analizirati digestijom u kiselinama
prema propisanim procedurama koje su opisane u dravnim propisima za vode17.
Rizici po podzemne vode se smanjuju ako se voda za transport pepela direktno uvodi
u uske kanale koji vode do pritoka. Ipak, zagaenje povrinskih voda ostaje. Naroito
ako se radi o malim pritokama sa malim protocima koji se znaajno mogu zagaditi.

37

Slika 10. Isputanje vode za transport pepela u Tuzli. Velike estice i optereenje solima u
akumulaciji velikih naslaga i taloga du kanala otpadne vode. (fotografije: W Fitz).

Zagaenje podzemne vode moe se testirati provjerom vode u lokalnim bunarima i

usporedbom sa ulaznim i izlaznim slojevima podzemne vode. Efekti filtracije vode
kroz vodopropusna odlagalita takoer utjeu na lokalne bunare i slojeve podzemne
vode. Jedan od naina za mjerenje slojeva podzemne vode je usporedba
koncentracija u podzemnim vodama, uzvodno i nizvodno.
Openito, procjedne vode sa odlagalita sadre manje suspendovanih i plutajuih
estica jer se tijelo deponije ponaa kao filter. Tokom ovog procesa, ipak vie/drugih
jona moe biti rastvoreno. Kvalitet procjednih voda moe varirati vremenom, jer su
naroito ostaci sagorijevanja uglja podloni starenju. Oboje, prirodni proces
preiavanja, kao i smanjenje redoks potencijala u tijelu odlagalita (zbog odsustva
kisika) mogu dovesti do procesa rastvaranja i isputanja redoks osjetljivih elemenata
kao to je arsen.

38

5.

Utjecaj odlaganja pepela na okoli sluaj u Tuzli

5.1. Kontekst odlaganja pepela u Bosni i Hercegovini

Potrebe za elektrinom energijom zbog poveanja potronje unutar BiH, te
revitalizacije privrede kroz izvoz energije. Elektroprivreda BiH je javno preduzee koje
proizvodi, distribuira i prodaje elektrinu energiju proizvedenu u hidroelektranama i
termoelektranama18. Termoelektrana u Tuzli (TET) trenutno je najvea proizvodna
jedinica preduzea sa neto proizvodnjom od 2,806 GWH u 2006. godini, to ini 58%
proizvodnje termalne energije i 44% ukupno proizvedene energije u BiH19. Ugalj koji
se koristi kao sirovina (75% lignit i 25% crni ugalj) dolazi iz razliitih izvora,
ukljuujui otvorene rudnike kopove lignita u blizini opina Banovii i Dubrave.
Proizvodnja energije iz uglja je idalje vrlo znaajna zbog raspoloivih rezervi uglja i
postojee infrastrukture. Kao dio procesa tranzicije zemlje u trinu ekonomiju,
domai i strani privatni investitori, zapoeli su sa uestvovanjem na tritu energije
ove zemlje. Ovo se manifestira osnivanjem novih privatnih elektrana kao to je
planirana termoelektrana u Doboju20.
Nus-proizvodi nastali sagorijevanjem ukljuujui emisije u zrak, termalno zagaenje i
ostatke od sagorijevanja uglja (OSU), koji mogu biti: bazni pepeo, letei pepeo,
otpad od odsumporavanja dimnih gasova i mulj iz kotlova. Sve ove vrste otpada
mogu sadravati visoke koncentracije potencijalno opasnih elemenata (kao to su
arsen, barij, bor, kadmij, hrom, bakar, olovo, molibden, nikl, radij, selen, torij, uranij
i cink) zavisno od porijekla i karakteristika uglja koji je koriten i uvjeta u kojima se
odvija sagorijevanje. Druge problematine osobine pepela ukljuuju visoku pH
vrijednost, poveane koncentracije rastvorljivih soli, i fizike karakteristike estica
koje ih ine podlonim disperziji vjetrom.
Neki ostaci od sagorijevanja uglja se mogu koristiti kao sirovine u drugim
industrijama (npr. u proizvodnji cementa), ali esto veina pepela se odlae na
deponiju koristei mokre ili suhe metode odlaganja. Mokro odlaganje se koristi u
Tuzli, gdje se pepeo mijea sa vodom i pumpom prebacuje u doline ograene
nasipom. Mi ove doline zovemo odlagalitima pepela. Odlagalita zauzimaju ogroman
prostor i mijenjaju postojee karakteristike pejzaa. Kada se voda procjeuje, fine
estice se taloe na povrini odlagalite i lako postaju podlone disperziji vjetrom,
predstavljajui ozbiljan ekoloki i zdravstveni problem za okolna podruja.
Zagaujue supstance takoer mogu migrirati sa odlagalita do oblinjih podruja
suspendovane ili rastvorene u vodi, te imati negativne utjecaje na povrinske i
podzemne vode i za njih vezana stanita.

39

5.2. Utjecaj industrije na lokalni okoli

Proizvodnja energije iz uglja utjee na okoli na vie naina, posebno preko emisija
tetnih zagaujuih supstanci tokom sagorijevanja i odlaganja ostataka sagorijevanja
uglja. U Tuzli, utjecaji Termoelektrane doprinose zagaenju ve zagaenog okolia
to je uzrokovano industrijalizacijom. Broj izvora emisija na tom podruju je veliki,
ukljuujui Termoelektranu, kao i hemijsku i druge industrije kao to su SIPOREX,
HAC, KOKSARA Lukavac i Cementara Lukavac.
Sa ekoloke take gledita, Tuzla je najvjerovatnije jedno od najugroenijih mjesta u
Bosni i Hercegovini. Zagaenje utjee na zrak, povrinska i podzemna vodna tijela,
tlo, biljke, ivotinje i ljude. Sloeni meusobni odnosi i zavisnost izmeu razliitih
zagaujuih supstanci mogu poveati jainu i ozbiljnost tih utjecaja. Dalje,
industrijalizacija je jako puno promijenila postojee ekosisteme zauzimanjem i
transformiranjem velikih podruja ili dolina.
Zagaenje zraka je jedan od glavnih lokalnih problema u Tuzli. Trenutno postoji 59
registrovanih industrijskih izvora zagaenja u Tuzli koji u prosjeku isputaju21

74206 t/godinje sumpor dioksida (SO2); Termoelektrana isputa 73590

t/godinje ili 99 %

13120 t/godinje azotnih oksida (NOx); Termoelektrana isputa 13000 t/godinje

ili 99 %

19150 t/godinje malih estica; Termoelektrana isputa 18390 t/godinje ili 96 %.

Iako se mislilo da nema nekih temeljitih istraivanja, nedavna lokalna mjerenja

upuuju da zrak u Tuzli sadri prekomjerne koncentracije ugljen monoksida (CO),
ugljikovodika (CxHy), sumpor vodika (H2S), olova (Pb) i hlora (Cl), izmeu ostalih.
Ove koncentracije premauju maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) prema
Federalnom zakonu22. Informacije prezentirane u sljedeem poglavlju fokusiraju se
na okoline utjecaje uzrokovane odlaganjem baznog pepela iz Termoelektrane, koji
je jedan od glavnih zagaivaa zemljita, zraka i vode.

5.3. Odlaganje pepela

Termoelektrana proizvodi izmeu 0,4 i 0,9 m pepela po jednom MWh; pri
maksimalnoj proizvodnji ova koliina iznosi prosjeno 1,7 miliona m/godinje. U
2006-2007., proizvelo se oko 0,9 miliona m/godinje pepela. Postoji 5 odlagalita
pepela u neposrednoj blizini Termoelektrane i grada Tuzle. Skoro 40 miliona m
otpadnog materijala se odlae na odlagalitima pepela. Prikaz karakteristika
odlagalita dat je u tabeli 5, a snimak odlagalita sa satelita dat je na Slici 11.
Koritenje uglja i proizvodnja pepela drastino je opala tokom prve polovine 1990-ih
(smanjena proizvodnja energije tokom rata) ali se od tada stalno poveava.

40

Tabela 5. Glavne karakteristike odlagalita pepela u Tuzli

Naziv deponije

Plane

Drenik

Divkovii I

Divkovii II

Jezero

Iskoriteni
rudnik uglja

Prirodna dolina

Iskoriteni
rudnik uglja

Iskoriteni
rudnik uglja

Prirodna
dolina

Poetak odlaganja

1964.

1981.

1985.

1985.

1991.

Odlaganje prestalo

1990.

1991.

1995.

Jo se koristi

2003.

18

45

45

44 (finalno :
68)

24

1991/1992.

1993.

2004.

18

Oko 45

10

10-30

10-30

10-15

Poljoprivreda

Poljoprivreda

Tip zemljita

Povrina (ha)
Prekriveno
Prekriveno (ha)
Debljina
zemljanog
pokrivaa (cm)
Koritenje zemljita

Slika 11. Satelitski snimak odlagalita i Termoelektrane u okolini Tuzle (sa Google Earth
2007.)

41

Slika 12. Godinja potronja uglja i u skladu s tim proizvodnja pepela u Termoelektrani
Tuzla

Transport baznog pepela do odlagalita se vri hidrauliki suspenzijom pepela u vodi,

gdje je odnos vrstih estica i vode 11:1; ime se troi 37 m3 vode u minuti. Viak
vode se prelijeva preko odlagalita u povrinske vode, uglavnom u rijeku Jalu.
Usporedbom sa svjetskim trendovima koncentracija elemenata u tragovima u
ugljevima23, ugljevi koji se kopaju u Banoviima i Dubravama su znaajno optereeni
sa hromom, niklom i arsenom. Bor se pojavljuje u rangu koncentracija koje su tipine
za ugljeve24.

42

Tabela 6. Prosjene koncentracije elemenata u tragovima (standardne greke u

zagradama) u ugljevima iz rudnika Banovii i Dubrave (n=3)

Porijeklo
uglja

As

Cd

Co

Cr

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

Banovii

29,9

5,5

310

18,3

0,10

22,2

12,7

4,9

Dubrave

141

2,1

347

6,6

0,58

2,4

80,4

0,8

Cu

Fe

Mn

mg/kg

1050

Mo

Cs
s.g.
(%)

0,5

mg/kg

s.g.
(%)

3,44

21,6

16,6

0,6

Ni

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

Banovii

25

1,0

15500

3,2

225

13,5

1,11

4,8

291

3,1

130

3,8

Dubrave

197

0,2

93100

0,4

1610

0,1

3,67

0,5

1130

1,0

582

0,2

Pb

Rb

Tl

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

mg/kg

s.g.
(%)

Banovii

7,46

36,8

8,82

9,6

0,09

43,9

Dubrave

40,2

5,6

75,6

2,6

0,73

6,9

mg/kg

3,53

V
s.g.
(%)

4,6

mg/kg

272,5

Zn
s.g.
(%)

0,2

mg/kg

s.g.
(%)

32,7

29,9

232

3,1

Openito, posmatrani negativni utjecaji odlaganja pepela ukljuuju destrukciju

pejzaa i zagaenje zemljita i vode: 25

Promjene u hidrolokom sistemu, i u smislu redefiniranja podzemnih tokova i

njihovog hemijskog sastava
o Zagaenje oblinjih povrinskih voda,
o Potencijalno zagaenje podzemnih voda, posebno izvora slatke vode;

Zagaenje zraka i odlaganje estica pepela;

Uvoenje zagaujuih supstanci kao to su teki metali u ekosisteme i

potencijalno dospijevanje ovih zagaujuih supstanci u lanac ishrane.

43

Slika 13. Odlagalite Jezero na kojem se nedavno prestalo sa odlaganjem (fotografije: W

Fitz)

Odlaganje pepela zauzima ogromne povrine (Tabela 5), i zbog toga Termoelektrana
treba razmotriti da li e (1) proiriti kapacitete postojeih odlagalita, (2) odrediti i
osigurati nova odlagalita ili (3) nai alternativno rjeenje za upravljanje pepelom
kako bi se smanjila koliina pepela koja zahtijeva odlaganje.
Takoer, za proces mokrog odlaganja koriste se velike koliine vode (obino izmeu
0,4 m3/s i 0,85 m3/s). Promjena tokova i protoka vode vremenom utjee na cijeli
lokalni hidroloki sistem. Npr. vjetaki ispust kreiran zajedno sa promjenom fizikih i
hemijskih osobina vode koja istjee, utjee na protok i sastav povrinskih voda (u
ovom sluaju, rijeku Jalu) i podzemne vode. Takoer, velika jezera imaju za
posljedicu poveano isparavanje. U okviru RECOAL projekta izraunato je da oko
30% ulazne vode na deponiju ili se infiltrira u podzemnu vodu ili ispari. Analize
uzoraka preljevnih voda koji su uzimani tokom nekoliko prethodnih godina pokazuju
da je voda bila jako alkalna (pH oko 12) i bogata sa ugljikovodicima, sulfatima,
kalcijem i magnezijem. Takoer su zapaene relativno visoke koncentracije nekih
elemenata u tragovima, npr. koncentracije bora, hroma i nikla.
Koliina vode koja se koristi za transport ljake i pepela, u uvjetima kada koliina
ulazne vode u Termoelektrani iznosi 0,5 m3/s (27216 m3/dan) od ega se 1/3 ponovo
koristi za transport ljake i pepela (9072 m3/dan). Preostala koliina (18144 m3/dan)
se isputa u rijeku Jalu kao otpadna voda. Mijeanjem ljake i vode u omjeru 11:1 i
dnevnim koritenjem 27216 m3/dan, oko iznosi 2474 m ljake i pepela se
transportuju na dan, to rezultira prosjenom godinjom koliinom od 903.076
m3/godinje.

44

Tabela 7. Potronja vode u Termoelektrani

Koritenje vode (m3/s)

Voda
koja
ulazi u
Termoel
ektranu
0.500

Koliina koja se koristi za

transport ljake i pepela

Koliina
za
proizvodnju
DEMI i DECA
vode
(isparavanje)

Potronja za
druge
tehnoloke
potrebe

Neidentificir
ani gubici

Ukupna
suma
koritenih
koliina

0.315 0.105Rec. = 0.210

0.215

0.06

(0,0165)
0.015

0.500

(14256)
1296

43200

Dnevna potronja vode (m /danu)

43200

27216 9072Rec. = 18144

Rec. = koliina vode koja se recirkulira

DECA = dekarbonizirana voda za hlaenje

18576

5184

DEMI = demineralizirana voda za proizvodnju pare

Izvor: IHGF (2005) Balans vode i balans tereta zagaenja u Termoelektrani Tuzla

Slika 14. Sankey dijagram balansa vode koja se koristi u Termoelektrani

Kako se krupne i fine estice taloe i voda procjeuje i isparava, estice pepela mogu
se prenositi zrakom. Ove estice imaju malu specifinu masu i veliku specifinu
povrinu (1500 do 3500 cm/gram) i zbog toga ih vjetar moe nositi i po nekoliko
kilometara. Ova pojava je izraenija tokom ljetnih vrelih mjeseci, kada pada manje
kie i vjetar je jai. estice pepela utjeu na okolnu biosferu i ivot ljudi u naseljima u
blizini odlagalita. Do danas je provedeno jako malo istraivanja usmjerenih na
procjenu specifinih utjecaja odlaganja pepela u okolini Tuzle. Ipak, negativan utjecaj
odlaganja moe se vidjeti kroz razgovor sa lokalnim stanovnitvom, koje kae da
45

estice pepela unitavaju njihova imanja, usjeve i vrtove. Takoer je primjetna

njihova rezerviranost prema planovima za proirenje termoelektrane.
Odlagalita pepela utjeu na zemljite, zrak, vodu, ljude i ivotinje, i direktno i
indirektno. Pepeo zauzima ogromne povrine i sutinski je promijenio ono to je
nekad bilo dobro poljoprivredno tlo ili lijepi seoski predio. Stoga, odlagalita pepela
zauzimaju znaajne povrine blizu naselja to je dramatino smanjilo potencijal
zemljita na kratkoroan ili dugoroan vremenski period. Osim toga, zemljite i voda
koja transportuje pepeo zagaeni su razliitim tekim metalima i zagaujuim
supstancama iz ostataka od sagorijevanja uglja.

Slika 15. Simptomi toksinosti na listovima vrbe koja raste u samom pepelu na
odlagalitu Divkovii I.

5.4. Rjeavanje problema i potreba lokalnog stanovnitva

Projekat RECOAL nastavio je neke eksperimente provedene ranih 1990-ih godina, a
koji su bili motivirani problemima vezanim za disperziju pepela i opadanje kvaliteta
vodnih resursa u lokalnim zajednicama.
Stoga su se naim istraivanjem pokuali utvrditi glavni rizici vezani za odlagalita, a
koja su temeljeni na problemima lokalnog stanovnitva. Sljedee daje pregled nalaza
sociolokih istraivanja (uglavnom upotrebom intervjua jedan-na-jedan i sa malim
grupama ljudi) koje je proveo RECOAL tim meu lokalnim stanovnitvom i
predstavnicima lokalnih institucija i organizacija civilnog drutva.

5.4.1. Zdravlje i dobrobit lokalnog stanovnitva

Nekoliko problema i pitanja u vezi sa odlagalitima pepela su usmeno izraeni od
strane onih koji ive u njihovoj okolici. Postoji generalna zabrinutost u vezi sigurnosti
odlagalita i utjecaja pepela na zdravlje stanovnitva, kao i na sigurnost podruja.

46

Mnogi ispitanici su primijetili respiratorne bolesti, kao i susjede koji pate ili umiru od
raka. Primijeeno je da su zdravstveni uvjeti alarmantni. Lokalne zdravstvene
ustanove potvruju da postoji evidencija o povienom postotku registriranih
sluajeva oboljelih od raka i bolesti dinih puteva koji je vjerovatno povezan sa
stanjem okolia. I graani i zdravstveni radnici izrazili su zabrinutost zbog nedostatka
eksplicitnog monitoringa utjecaja na zdravlje.
U vezi sa velikim brojem lokalnog stanovnitva koji boluju od raka, postoji strah da je
pepeo radioaktivan. Stoga su u okviru RECOAL projekta uzeti uzorci sa starih i novih
odlagalita pepela i dati na analizu u nezavisnu kompaniju.26 Provedena analiza je
pokazala da nema radioaktivnosti iznad normalnih nivoa; stoga, ako se izvori uglja ne
promijene (neki rudnici uglja imaju znatno poviene nivoe radioaktivnosti), ili ukoliko
se radioaktivni materijal/otpad ne doda u pe, ne bi trebalo doi do poveanog
izlaganja lokalnog stanovnitva radioaktivnosti.
Meutim, RECOAL je identificirao druge rizike povezane sa odlagalitima, osobito
visoke koncentracije arsena, hroma, bora i sulfata u vodi i unos zagaujuih materija
u biljke na odlagalitima kao to je objanjeno u narednom poglavlju.
Nekoliko stanovnika je prijavilo okoline incidente iz kasnih 1990-ih, poput snijega
koji je postao crn i kie koja je ostavljala ukasti talog. Generalno, mnogi lokalni
stanovnici smatraju da odlagalita pepela i granina podruja stvaraju negativnu sliku
o njihovim zajednicama. Kako su ljudi sve manje ponosni na svoje okruenje, neki od
njih se ne ustruavaju da ostavljaju smee i kuni otpad u svojoj okolini. Kljuni
zahtjev od strane lokalnog stanovnitva je primjena jasnog i efikasnog propisa za
poboljanje okolia, uz praenje utjecaja na zdravlje, poboljanje lokalne
infrastrukture (posebno one za vodosnabdijevanje), te obnavljanje odlagalita pepela
kako bi ih okolno stanovnitvo moglo upotrebljavati u korisne svrhe.
Lokalne zajednice zahtijevaju adekvatan pravni okvir koji potjee saradnju izmeu
industrije i aktera vlasti (na lokalnom nivou) kako bi se povealo blagostanje
graana. Jedan prijedlog je da se koristi princip zagaiva plaa, kao to je to
uraeno u zakonodavstvu EU, kako bi industrija platila za zagaenje povezano sa
proizvodnim procesima i nastankom otpada. Prikupljeni novac bi onda trebalo koristiti
za poboljanje okolia, kao to je uspostavljanje centralnog gradskog grijanja uz
pomo vika toplote iz Termoelektrane, odravanje i obnavljanje infrastrukture, ili
stvaranje zelenih povrina. Ugledajui se na zemlje Zapadne Evrope, lokalne
zajednice bi eljele vidjeti primjenu najnovijih tehnologija koje spreavaju ili znaajno
umanjuju tetu po okoli i ljude. Dosadanja ulaganja Termoelektrane u bolje zrane
filtere su vidno smanjila zagaenje, te stanovnici stoga eljno iekuju dalja ulaganja
i odgovarajui metod remedijacije koji bi znaajno umanjio nivo zagaenja.

5.4.2. Disperzija estica pepela

Praina od pepela je povezana sa zdravstvenim problemima ljudi, naroito
infekcijama dinih puteva i negativnim utjecajima na zdravlje biljaka i ivotinja.
Razgovori sa lokalnim stanovnitvom su pokazali da se praina proima kroz veinu
47

aspekata njihovih ivota i ini ih da se osjeaju kao zatvorenici u vlastitim kuama.

Oblaci praine (Slika 16) dostiu vrhunac tokom ljeta.
Stalna vegetacija je uinkovita mjera za zatitu povrine od erozije vjetrom. Budui
da je pepeo naroito sklon eroziji vjetrom, formiranje zemljanog pokrivaa, u prvom
redu ve pomae da se smanji problem. Na primjer, na odlagalita Drenik i Plane je
dodano 10-30 cm zemljita koje je pomoglo stabiliziranju lokacije.
Dodano zemljite pomae u zadravanju vlage te omoguuje da se odreene biljke
zakorijene i rastu, proces koji zahtjeva mnogo vie vremena kada se odlagalite
pepela ostavi nepokriveno.
Meutim, u nekim sluajevima uspostava zemljanog pokrivaa moe takoer
uzrokovati dodatne probleme. Npr. u Tuzli je pokriva napravio dodatni put kojim
zagaujue supstance dospijevaju do lokalnog stanovnitva. Prvo, ini se da su neki
od materijala iz zemljanog pokrivaa mogli biti zagaeni prije njihove primjene na
odlagalitima pepela; zbog toga je zapravo povean rizik od zagaenja. Drugo,
tokom nekoliko godina, oranje i frezanje zemljita je formiralo dio poljoprivredne
obrade odlagalita Dreniku i Plane. To je znailo da su sedimenti pepela bili
pomijeani sa zemljanim pokrivaem i doneseni natrag na povrinu, poveavajui pri
tome rizik ulaska zagaujuih supstanci u lanac ishrane i jo jednom izlaganje estica
pepela erozivnim procesima.
Uspostavljanje stalnog pokrivaa od trave i drvea e vjerovatno dobro zatiti tlo.
Ukoliko se poljoprivredno iskoritavanje odlagalita smatra sigurnim, treba se
posvetiti panja odabiru pogodnih usjeva koji tite tlo od erozije, naroito izvan
sezone rasta. Neki od usjeva koji su izrasli na odlagalitima pepela u Tuzli, kao npr.
kulture koje se sade u proljee i stona hrana (npr. kukuruz, krompir i eerna repa)
imaju ogranienu masu u ranom stadiju razvitka i ostavljaju dijelove zemljita
izloene vjetrovima tokom proljea. Suprotno tome, gusto zasijani zimski i proljetni
usjevi (npr. penica, jeam, zob, ra ili suncokret) smanjuju rizik od erozije.
Drugi faktor koji kontrolira eroziju vjetra su prirodne karakteristike terena. Naprimjer,
odlagalite pepela Jezero je smjeteno u nekadanjoj dolini i ima manje problema u
poreenju sa odlagalitima pepela Divkovii I i Divkovii II, koji su smjeteni na
otvorenom prostoru.

48

Slika 16. Oblak praine iznad odlagalita Divkovii I. Uslikano u maju 2007. godine (B.
Zarod).

5.4.3. Vodosnabdijevanje i kvalitet vode

Za lokalno stanovnitvo je vrlo vano imati sigurno vodosnabdijevanje i odravanje
lokalne infrastrukture. Ispitivanja su pokazala da lokalne zajednice primjeuju svoju
blizinu odlagalitima ugljenog pepela kao faktor koji doprinosi pogoranju stanja
javne infrastrukture i vodosnabdijevanja. To doprinosi opem osjeaju ivljenja u
neistom mjestu, sa neprijatnim mirisima i neprijatnim zvukovima. Obnavljanje
starih odlagalita i primjena razliitih tehnika odlaganja (zamjena mokrog sa suhim
odlaganjem), mogu imati pozitivne utjecaje na zajednice, putem poboljanja
pristupnih puteva i dostupnosti vode.
Voda zasluuje posebno razmatranje, jer je vodosnabdijevanje u zajednicama blizu
odlagalita, pa i u Tuzli generalno, isprekidano (barem do januara 2007.), a i voda je
loeg kvaliteta. Mnogi stanovnici koriste javne i privatne bunare, od kojih se neki
smatraju zagaenim zbog odlaganja pepela i zagaujuih supstanci rastvorljivih u
vodi te suspendovanih zagaujuih supstanci sa tih lokacija.

5.4.4. Otpadne vode

RECOAL-ov tim je proveo ispitivanja protoka voda i njihovog kvaliteta u zonama na i
oko odlagalita pepela Divkovii i Drenik. Rezultati pokazuju veoma visoke pH
vrijednosti za vode kojima se transportuje pepeo (12), procjedne vode iz deponije
(10.5) i vode iz buotine (10), kao i poviene vrijednosti elektro-provodljivosti.
Analiza je pokazala da ekstremno alkalne vode koje se koriste za transport pepela
unitavaju kako bentiku, tako i faunu riba27. Mjerenja pH vrijednosti donjeg toka
rijeke Jale, pokazuju pH vrijednosti od oko 8.5. Meutim, vrijednosti elektroprovodljivosti od 4300-7300 mS cm-1, uzvodno i nizvodno od mjesta gdje se ulijevaju
49

vode koje se koriste za transport pepela i procjedne vode, potvruju da

Termoelektrana predstavlja samo jedan od mnogih izvora zagaenja u tuzlanskoj
regiji.
Zasienost kisikom u vodi koja transportuje pepeo i koja stalno tee je 100%, dok je
u procjednim vodama iz Drenika izmjerena vrijednost od samo 3%. Apsolutno
odsustvo kisika u tijelu odlagalita stvara takozvane redukcione uvjete, to dovodi
do redukcije arsena iz oksidacionog stanja V u III. Znaajno je da je AsIII otrovniji i
mobilniji od AsV. Kao rezultat toga, primijeene su znatno vee koncentracije arsena
u buotinama i procjednim vodama na naputenoj lokaciji Drenika, u odnosu na
vodu kojom se transportuje pepeo na odlagalitu Divkovii II. Kada je u pitanju
hrom, rezultati su suprotni, vjerovatno zbog poetnog procjeivanja CrVI i smanjenja
hroma u manje opasan CrIII u tijelu odlagalita na kojem je odlaganje obustavljeno
(Slika 18). Stoga se mora uzeti u obzir da se hemijska priroda pepela mijenja tokom
vremena, uslijed prirodnog procesa slabljenja zagaenja kao i specifinih procesa na
odlagalitu, kao to je smanjenje redoks stanja. Kao rezultat, procjeivanje
potencijalno otrovnih elemenata moe biti ili pojaano ili umanjeno kao to je
prikazano za arsen i hrom. Zbog toga se preporuuje monitoring procjednih voda sa
naputenih odlagalita.
Ukupne koncentracije neorganskih zagaujuih supstanci u vodama kojima se
transportuje pepeo i procjednim vodama sa odlagalita su unutar granica propisanih
za otpadne vode i procjedne vode u veini zemalja EU (Tabela 10). Koristei znatno
stroije standarde za vodu za pie, nekoliko elemenata (As, B, Cr, Ni) prelaze
dozvoljene vrijednosti u transportnim vodama i/ili procjednim vodama. pH vrijednost
ostaje najproblematiniji parameter u smislu klasifikacije otpadnih voda. Meutim,
isputanje tako alkalnih voda ne bi bilo dozvoljeno ni u jednoj zemlji EU.
Ocjena pepela po EU klasifikaciji otpada (zasnovano na testovima), otkriva da samo
vrijednost arsena prelazi dozvoljenu vrijednost da bi se mogao klasificirati kao intertni
otpad u skladu sa propisima EU (Tabela 8).

Slika 17. pH, elektro-provodljivost (EC) vode kojom se transportuje pepeo sa aktivnog
odlagalita Divkovii, procjedne vode i vode iz buotina na Dreniku.

50

Slika 18. Koncentracije arsena i hroma u filtriranim uzorcima vode kojom se transportuje
pepeo sa aktivnog odlagalita Divkovii i procjednih voda, te voda iz buotine na
odlagalitu Drenik na kojem se odlaganje vie ne vri (Dellantonio et al. 2008).28

Tabela 8. Propisane granine vrijednosti (voda za pie, otpadna voda, procjedne vode)
odabranih parametara su usporeene sa ukupnim koncentracijama i filtriranim (<0.2 m)
frakcijama iz uzoraka otpadnih voda (uzetih u novembru 2006.) kao i ekstraktivih frakcija
ostataka od sagorijevanja pepela sa svih odlagalita (standardne greke su naznaene u
zagradi).
Parametar

Mjerenja, Tuzla

Granine vrijednosti
Ekstrakt
vode

efluenti (Novembar 2006)

Transportna voda
ukupno

filtrirano

Procjedna voda
ukupno

filtrirano

Voda za
pie1

Otpadn
a voda2

(1:10)

g l-1

Procjedne vode u
sluaju inertnog
otpada3
(1:10 ekstrakt
vode)

g kg-1

g l-1

g kg-1

As

29 (10)

2 (0,04)

72 (11)

39 (0.5)

680 (100)

10

100

500

Cr, ukupni

264 (17)

128 (1)

<1

<1

210 (53)

50

500

500

6,5-9,5

6,5-8,5

pH

12 (0,01)

10,6 (0,02)

Direktiva Vijea 98/83/EG o kvalitetu vode namijenjene za ljudsku upotrebu

Granine vrijednosti za otpadne vode i procjedne vode za isputanja u rijeke, austrijska direktiva za
emisiju otpadnih voda
3
Direktiva Vijea 1999/31/EC o deponijama otpada
2

5.4.5. Odgovarajua upotreba zemljita

Uoene potrebe za koritenjem odlagalita pepela za poljoprivredu, su znaajno

utjecale na RECOAL-ov istraivaki program. Stoga je mnogo rada usmjereno na
testiranje sigurnosti razliitih usjeva namijenjenih za ljudsku i ivotinjsku upotrebu, a
koji rastu u pepelu ili mjeavini pepela i drugih materijala. Razgovori sa lokalnim
stanovnitvom pokazuju da je upotreba odlagalita u poljoprivredne svrhe opala
51

tokom zadnjih nekoliko godina, djelimino uslijed zabrinutosti za sigurnost trenutne

poljoprivredne prakse i zagaujuih supstanci koje ulaze u lanac ishrane. Poboljanje
ekonomske situacije u regiji i prilike za zapoljavanje mogli bi uzgajanje na
odlagalitima uiniti nepotrebnim. Preporuivanje uzgoja biljaka na odlagalitima
pepela bi vjerovatno povealo lokalne konflikte ukoliko njegova sigurnost ne bude
dokazana lokalnom stanovnitvu koje smatra da bi moglo doi do odreenih
problema zbog potencijalnog prenosa zagaujuih materija u lanac ishrane.
Pored potreba za poljoprivrednim zemljitem, postoji i sveopa potreba za ravnim
povrinama pogodnim za pravljenje zdravog okolia i proirenjem korisne povrine u
gradu (objanjeno u vaeem Prostornom Planu29). lanovi lokalnih zajednica su
izrazili potrebu za prostorom za rekreaciju, posebno za zelenim povrinama u blizini
svojih domova, koje bi koristila djeca i omladina. Nekoliko ispitanika je istaklo da bi
javni interes trebao biti prioritet, ta god da se radilo za odlagalitima.
Prednost formiranja zelenih povrina je dvostruka. Kao prvo, pomoglo bi u zatiti
zajednice od industrijskog zagaenja, tako to bi predstavljalo zatitu i/ili spuvu za
upijanje zagaujuih materija. Kao drugo, raznolike zelene povrine bi poboljale
samopouzdanje zajednice. Povezanost drvea sa zdravljem je openito spominjana
od strane ispitanika i u suprotnosti je sa nezdravom prainom koja se moe nai na
odlagalitima pepela. ene su posebno naglaavale vanost uma, vonjaka i parkova
za dobrobit njih i njihovih porodica. Odatle bi i obnavljanje odlagalita pepela u
otvorene ume bilo dobro prihvaeno od strane mnogih u lokalnim zajednicama.

52

5.5. Eksperimenti
reintegracije

vezano

za

smanjenja

rizika

mjere

5.5.1. Uspostavljanje zemljanog pokrivaa

Na Dreniku i Planama, zemljani pokriva postavljen tokom ranih devedesetih godina
uspjeno je spreavao disperziju ugljene praine. Meutim, od tog perioda, do danas,
kultivacijske prakse kao to su kopanje i oranje umanjile su efektivnost takvog
pokrivaa, donosei ugljenu prainu nazad na povrinu (Slika 20).
Rizik vezan za ovu mjeru je potencijalna migracija zagaujuih supstanci iz pepela u
zemljani pokriva. Npr. poviena koncentracija nikla i hroma naena je u uzorcima
tla sa Drenika i Plana (Slika 21.) Meutim, visoka koncentracija Cr i Ni u zemljanom
pokrivau ukazuje na geogeno porijeklo, jer su neporemeeni i izmijeani slojevi tla
pokazali sline koncentracije. Sreom, unos Cr-a u jestive dijelove biljaka koje se
uzgajaju na odlagalitima je mali u poreenju sa nekim problematinim elementima
kao to je Cd.30
Tlo je dostupno lokalno. Naprimjer, tlo iskopano iz rudnika uglja u ikuljama oko 15
km od Tuzle, upotrijebljeno je u okviru RECOAL-ovih eksperimenata na terenu.
Prilikom odabira odgovarajueg zemljanog pokrivaa, morat e se napraviti balans
izmeu trokova i kvaliteta proizvoda. Odravanje zemljanog pokrivaa moe biti
potrebno, ovisno o praksama koje se na njemu budu primjenjivale. Primjena
zemljanog pokrivaa na drugim odlagalitima i poboljanje postojeeg pokrivaa na
Dreniku i Planama, moe pruiti osnovu za stabilizaciju odlagalita pepela i njihovo
poumljavanje ili kultivaciju.
Materijal i trokovi prijevoza su trenutno glavne prepreke koje spreavaju uspostavu
odgovarajueg (dovoljno dubokog) i sigurnog zemljanog pokrivaa. Meutim, osim
trokova, vano je uzeti u obzir i faktore koji se ne mogu kvantificirati, a koji ine
ovaj tretman korisnim. Zemljani pokriva prua osnovu za uspostavu zdravog
vegetacijskog pokrivaa, stabilizaciju odlagalita i prevenciju disperzije praine.
Nasipanje zemljanog pokrivaa stoga prua osnovu za daljnje koritenje odlagalita,
te imajui u vidu njihovu blizinu naseljenim podrujima, to bi mogle biti industrijske
cjeline, ili povrine koje se koriste za rekreaciju i poljoprivredu.
Gledano dugorono, vano je uzeti u obzir potencijalne tetne uinke koje zemljani
pokriva nije u mogunosti neutralizirati. Naprimjer, zemljani pokriva u Dreniku i
Planama nije u potpunosti31 sprijeio unos zagaujuih supstanci u usjeve i prirodnu
vegetaciju, to je moglo dovesti do unosa zagaujuih supstanci u lanac ishrane.
Poljoprivredne prakse su vratile pepeo nazad na povrinu (Slika 21). Dakle, potrebne
lokalnom stanovnitvu i institucijama potrebne su jasne smjernice, koje e dati upute
o upravljanju i odravanju sigurnog zemljanog pokrivaa na odlagalitima i moguim
koritenjima zemljita koje takav zemljani pokriva moe da prui. (vidi dio 5.4).
Tla odabrana za pokrivanje odlagalita pepela, koja se poslije koriste u
poljoprivredne svrhe, trebaju biti visoke kvalitete i praktino ne smiju sadravati

53

nikakve zagaujue supstance iznad razine koja je doputena za tla koja se koriste u
poljoprivredne svrhe.

a) Plane

b) Drenik

Slika 19. Lokacije odlagalita Plane i Drenik, izgled i profili, (Grnewald 2005).

Slika 20.
Kisi).

Ugljeni pepeo vraen na povrinu tokom oranja (fotografija: M Markovi, I

Slika 21. Pregled koncentracija odreenih zagaujuih supstanci u zemljanom pokrivau

(Izvor: RECOAL studija provedena na Dreniku); dozvoljene vrijednosti za poljoprivredna
zemljita (Blume et al. 2004).

54

5.5.2. Dodavanje komposta pepelu

U okviru RECOAL projekta procijenjena je primjena komposta proizvedenog od

organskih ostataka komunalnog i industrijskog otpada, kao dodatka pepelu za
poboljanje plodnosti supstrata. Cilj ovog tretmana bio je da se uspostavi vegetacijski
pokriva na golim odlagalitima i sprijei erozija praine. Ova tehnologija sanacije bi
trebalo da je lako primjenjiva i da manje kota od drugih alternativa.

a) Produkcija komposta na odlagalitu

(Babi 2006.)

b) Formiranje testnih parcela (Repmann

2006.)

c) Raznovrsne pojedinane parcele tokom eksperimenta na odlagalitu Divkovii I u

maju 2007. (Repmann 2007)
Slika 22. Eksperiment na odlagalitu Divkovii I.

Kompost se sastojao od piljevine i mulja iz lokalnih izvora32 (Slika 22a), a testiran je

u okviru eksperimenta na odlagalitu Divkovii I. Dodatni eksperimenti su obavljeni u
staklenicima (Slika 23).

55

9 cm

15 cm
10,5 cm

17 cm

2,5

25cm

29 cm

10

20

Slika 23. Trava (crveni fescue) uzgojena pri razliitim tretmanima sa kompostom
(staklenik BTUC), od 0 do 20 L m-2, (Repmann 2006.).

Eksperimenti su evaluirali primjenu razliitih koliina komposta po kvadratnom metru

(u omjeru od 1 L/m2 do 20 L/m2 ) i rast trave na tim supstratima. Ovi eksperimenti
su pokazali da primjene komposta dubine do 20 cm poboljavaju rast usjeva i
pokriva.
Slika 24. pokazuje prikaz specifine mjeavine trave, koja sadri uglavnom crvenu
vlasulju (Festuca rubra) i oviju vlasulju (Festuca ovina) koje su narasle pri
razliitim tretmanima (bez primjene komposta, pa do maksimalne primjene).

Parcela 7: Kontrolna parcela bez tretmana

Parcela 2: 1 litar komposta dodat po 1 m2

Parcela 11: 10 litara komposta dodato po m2

Parcela 49: 20 litara komposta dodato po m2

Slika 24 Rast trave pri raznim tretmanima na odlagalitu Divkovii I, koji su provedeni u
okviru projekta RECOAL; (Repmann 2007)

56

Primjena komposta ne samo da odravala rast trave, ve je takoer poveala

proizvodnju biomase (Slika 25) i pokrivenost zemljita (Slika 26). U skladu s tim,
primjena od 10 20 l/m2 komposta e vjerojatno biti dovoljna da bi se postigla
dovoljna pokrivenost travom, kako bi se sprijeila erozija pepela.

Slika 25. Proizvodnja biomase za sve testirane tretmane na odlagalitu Divkovii I.

Slika 26. Procentualni prikaz biljnog pokrivaa dobivenog pri svim testiranim tretmanima
na odlagalitu Divkovii I.

Dodatno, kompost je poboljao plodnost podloge od pepela kada su u pitanju N, P i

K i mikrobioloka aktivnost33 u tretiranom pepelu. Meutim, premda se unos
zagaujuih supstanci u biljku, u tretiranom pepelu, smanjio, kada je izvreno
poreenje sa netretiranim pepelom, neke zagaujue supstance su bile prisutne u
travi narasloj na tretiranom pepelu u koncentracijama viim od normalnih. Stoga se
ova trava ne smatra pogodnom za ishranu stoke, te ne treba potjecati njeno
koritenje u takve svrhe, kako bi se minimizirao rizik od prijenosa u lanac ishrane,
osobito s obzirom na direktni unos pepela gutanjem tokom ispae.
Materijalni trokovi primjene komposta kao dodatka pepelu mogu biti znatno nii od
dodavanja tla dobre kvalitete. Ukoliko se kompost ne moe nai u blizini, onda su
57

kod bilo koje vrste tretmana trokovi transporta ti koji imaju najveu ulogu. U okviru
RECOAL-ovih eksperimenata na terenu, dodatak komposta pepelu je bio vie
ekonomian od primjene tla. Meutim, ova vrsta dodatka pepelu nije adekvatna za
sve vrste pokrivaa, i zapravo se jedino smatra pogodnim za travu. Stoga primjena
ovog dodatka moda nee ispuniti oekivanja lokalnog stanovnitva kada su u pitanju
rezultati remedijacije, a posebice kada su u pitanju karakteristike pejzaa, koristi i
sigurnost koritenja koji bi bili rezultat primjene debelog sloja zemljita.
5.5.3. Alternative sorti
Trenutni uzgoj na odlagalitima Drenik i Plane, motivirao je projektni tim da izvri
evaluaciju rasta nekoliko sorti koje se ovdje uobiajeno koriste, a u smislu njihove
produktivnosti i potencijalnog zagaenja. Evaluacija je obuhvatila sljedee vrste:
kukuruz, krompir, penicu, jeam, lucerku i crvenu djetelinu. Svaka sorta drugaije
reaguje na zagaenje, tolerirajui i preuzimajui razliite koliine i vrste zagaujuih
supstanci prisutnih u zraku, supstratu i vodi.
Studije u stakleniku provedene su kako bi se utvrdio unos metala u lokalno uzgojene
usjeve. Tokom eksperimenata u saksijama, upotrijebljene su tri razliite vrste jema,
lucerke i graha uzgojene na istom pepelu, preuzetom sa odlagalita Jezero.
Testirano je 17 elemenata kao to su bakar, kadmij, kobalt, hrom, nikl, arsen i bor.
Neki od ovih elemenata su imali vrijednosti vee od normalnih, u skladu sa podacima
datim u literaturi (Tabela 9).
Tabela 9. Pregled rezultata studije u stakleniku, vezano za unos metala u lokalno
uzgojenim usjevima

Analiza:

Elementi iznad prosjeka:

isti pepeo
(Jezero)

As, B, Cr, Cu, Ni

grah

As, B, Cr, Cs, Se, Mo, Ni, Pb, Co, Cu

lucerka

As, B, Cr, Cs, Se, Mo, Ni

jeam

As, B, Cr, Cs, Se

Nae analize podataka su pokazale razlike kod unosa zagaujuih supstanci izmeu
razliitih usjeva i sorti.
Zagaenje najvie ima utjecaja na grah, dok su sorte jema vie tolerantne na
zagaenje. U skladu sa ovim rezultatima, najvie preporuena itarica na lokacijama
odlagalita pepela je jeam, sorta Tvrtko, koja ima najmanji unos metala iz pepela.
Druge sorte jema (Knin i Tomislav), lucerke (razliite sorte Mirna) i grah uzimaju
vie zagaujuih supstanci. Rezultati potvruju dobro poznatu tvrdnju da trave
(jednosupnice) mogu podnijeti visoke nivoe metala u tlu i da unose manje koliine
elemenata u tragovima od drugih biljaka (dvosupnica).

58

U drugim eksperimentima, zimski jeam i soja su uzgajani na podlozi od tla i pepela

u razliitim proporcijama, imitirajui prirodne uvjete uzgoja na odlagalitima Plane i
Drenik. U vrijeme pisanja, eksperiment nije bio zavren, ali preliminarni rezultati
ukazuju da dodavanje kvalitetnog tla pepelu znatno poboljava sigurnost usjeva.
Meutim, dodavanje tla nije bilo dovoljno za prevenciju unosa zagaujuih supstanci,
posebno u sluaju jema unato poboljanju uvjeta rasta.
Eksperimenti na terenu provedeni su na Dreniku i Divkoviima, kako bi se ocijenila
sigurnost odravanja odlagalita pepela u realnim uvjetima. Na Dreniku je uzgojeno
5 razliitih vrsta usjeva (krompir (Solanum tuberosum), grah (Fasoelus vulgaris),
kukuruz (Zea mays), jeam(Hordeum sativum) i lucerka - alfalfa (Medicago sativa), a
njihov rast je praen na dnevnoj osnovi. Rezultati ukazuju da arsen i bor i u nekim
sluajevima i kadmij, predstavljaju rizike kada je u pitanju uzgoj biljaka za ljudsku
upotrebu. Na Divkoviima, uzgoj je realiziran neposredno na pepelu, nakon
dodavanja komposta.
Ekonomske analize su pokazale da poljoprivredne biljke kao to su ozima penica,
jeam i zob nisu profitabilne, ali bi mogle formirati dio poljoprivredne prakse.
Uspostava panjaka s druge strane bi mogla biti ekonomski opravdana, ali bi trava /
stona hrana trebala biti provjerena sa aspekta prisustva zagaujuih supstanci u
njoj (poetni rezultati ukazuju na visok rizik od zagaenja). Primjenjujui tlo dobre
kvalitete (nezagaeno tlo) i kompost na odlagalitu moe se reducirati rizik od
zagaenja. Osim toga, vrlo brzo bi se mogla uzgojiti i trava koja bi stabilizirala
pokriva i poboljala pejzane karakteristike.

5.5.4. Sistemi rotacije usjeva

Pojedino lokalno stanovnitvo uzgaja usjeve na malim parcelama na odlagalitima,
upotrebljavajui male traktore za obradu tla i oranje.
S obzirom da je zemljite ovdje ravno, omoguen je lagan pristup mainama.
Meutim, obrada tla i oranje iniciraju pukotine u tlu i kao rezultat toga javlja se
akumulacija, odnosno, izbijanje pepela na povrinu tla, tako da ponovo dolazi do
problema disperzije praine.
Oslanjajui se na postojee znanje, RECOAL istraivai fokusirali su se na
identificiranje odgovarajueg sistema uzgoja. Dvije kljune stvari e doprinijeti
sigurnosti uzgoja:

Spreavanje oranja na odlagalitima

Osiguravanje pokrivenosti povrine tokom toplog perioda godine, ime e se

sprijeiti disperzija praine.

Preporuuju se biljke koje ne zahtijevaju oranje. Naprimjer, navode se dvije

alternative rotacije, koje bi mogle biti upotrijebljene, od proljea do zime:
1. lucerka lucerka lucerka ozima penica
59

2. crvena djetelina crvena djetelina zimski jeam zob (koji zahtijeva da

bude posaen sa crvenom djetelinom u proljee).
Prema zapaanjima tokom RECOAL istraivanja, uvoenje ovih metoda nee samo
poboljati sigurnost poljoprivrednih praksi, ve e poboljati i okoline uvjete za
lokalno stanovnitvo. Na osnovu postojeih rezultata istraivanja, RECOAL ne smatra
adekvatnim uzgoj biljaka kao to su krompir i kukuruz, jer pri tome dolazi do
mijeanja tla i pepela i unosa zagaujuih supstanci u biljke. Fokusiranje na
travnjake moe takoer pomoi u rjeavanju konflikta miljenja i interesa, izmeu
onih koji obrauju odlagalita i onih koji smatraju da obraivanje ugroava cijelu
zajednicu.

5.6. Vjetrozatitni pojas i mjere za ureenje pejzaa

Vjetrozatitni pojasevi efikasan su metod prevencije disperzije praine sa odlagalita
pepela. Sudei prema razgovorima obavljenim sa zainteresiranim stranama i lokalnim
stanovnitvom u okviru RECOAL projekta, lokalno stanovnitvo i graani grada Tuzle
bili bi veoma zadovoljni ukoliko bi se zasadila iva ograda ili drvoredi koji bi sprijeili
disperziju pepela. Dominantne vrste drvea u okolnim podrujima odlagalita su vrba,
topola, javor, bukva, jova, ljenjak, grab, zova, jasen i divlji kesten. Koritenje
autohtonih vrsta drvea u vjetrozatitnim pojasevima doprinijelo bi stvaranju jedne
stabilne barijere (vrste se koriste u lokalnim biotikim i abiotikim uvjetima) te
ouvanja /unapreenja lokalnih ekosistema. Uzimajui u obzir karakteristike
zemljita, projekat RECOAL preporuuje upotrebu sadnica topole (Populus alba) i
ljenjaka (Corylus Avellana). Topola je drvo koje raste izuzetno brzo, dosee visinu
od 25 m za relativno kratko vrijeme. Ljenjak moe nadomjestiti prirodnu barijeru
koju sainjavaju topole pokrivajui prostor ispod visine na kojoj se isprepliu kronje.
Bagrem je, kao brzorastue drvo, takoer veoma pogodan. Slika 27 Primjer
vjetrozatitnog pojasa od stabala topole i ljenjaka.
Poumljavanje odlagalita bi u startu zahtijevalo velike izdatke, ali bi to bilo izuzetno
uinkovito i vienamjensko rjeenje za dugoronu dobrobit lokalnog stanovnitva i
ekosistema. Naprimjer, poumljavanje topolama bi donijelo dodatne koristi kao to
su sjea drvea i proizvodnja ogrijeva. Zemljite pod umom (ukljuujui i panjake) i
pojasevi drvea mogu dovesti do dramatinog unapreenja samog pejzaa, ne samo
zaustavljanjem disperzije pepela, ve i pruanjem mogunosti za atraktivnijom i
zdravijom upotrebom zemljita. Sve razliite vrste namjene ukljuujui zatitne
pojaseve i zemljite pod umom (sjea i proizvodnja ogrijeva, rekreacija i stvaranje
prirodnog okruenja), mogu unaprijediti odnos lokalnog stanovnitva sa samim
podrujem.

60

Sadnice topole e biti zasaene u etiri reda. Redovi e biti okomiti u odnosu na
dominantni smjer vjetra 1. Razmak izmeu svakog reda i izmeu drvea bi trebao
iznositi 6 metara. Svaki drugi red e biti pomjeren u stranu za tri metra kako bi
drvee bilo poredano u vidu trouglova, pruajui na taj nain bolju pokrivenost.
Sadnice ljenjaka bit e posaene na onoj strani u ijem smjeru dolazi vjetar, u
dva reda, takoe pomjeren u stranu sa meusobnim razmakom od 6 metara. Na
koncu, to bi iznosilo 277 stabala/ha, od ega bi dvije treine bile topole i jedna
treina ljenjak. Procijenjeni trokovi za kreiranje ovakvog zatitnog pojasa iznose
oko 3000 /ha. Pojas, onakav kako je opisan iznad, nakon to stabla topole
dosegnu visinu od 20 metara, obezbijedit e pokrivenost podruja od oko 450
metara. Naredna slika prikazuje raspored stabala unutar vjetrozatitnog pojasa.

Slika 27. Primjer vjetrozatitnog pojasa od stabala

61

5.6.1. Instaliranje kaskada za aeraciju vode

Aeracija alkalnih otpadnih voda za pasivnu remedijaciju je prethodno bila predloena

od strane geologa sa univerziteta Newcastle34. Proces uzrokuje poveanje zasienja
ugljen-dioksidom (proizvodnja H2CO3 kiseline), to neutralizira visokoalkalne
efluente.
Efikasnost ugljen-dioksida u sniavanju pH vrijednosti otpadnih voda testirana je na
laboratorijskom eksperimentalnom postrojenju sa pumpnim sistemom. Eksperiment
je pokazao da je mogue efikasno sniavanje pH vrijednosti sa 11 na 8,5.
U terenskim uvjetima, est sekvencijskih aeracionih kaskada postavljenih na Dreniku
dovelo je do pada vrijednosti pH za oko 0,3. Dakle, neophodan je vei broj
aeracionih kaskada kako bi se dalje snizila vrijednost pH alkalnih procjednih voda sa
odlagalita na zahtijevani nivo pH od 8,5 u cilju zadovoljenja propisanih standarda za
otpadne vode.

5.6.2. Materijali za filter kolone i lagune

Materijali za filtere su testirani u okviru laboratorijskih i terenskih eksperimenata.

Odabrani materijali se mogu koristiti u laboratorijskim i terenskim filter kolonama.
Odgovarajui lokalno dostupni materijali su oni koji se smatraju najprihvatljivijim
(utede zbog smanjenih trokova transporta).
Na Dreniku je instaliran sistem filter kolona u cilju testiranja sposobnosti i kapaciteta
razliitih sorbenata da zadre preostale zagaujue supstance. Primijetili smo da je
lokalno dostupni brant (/crveni kriljac) u mogunosti smanjiti vrijednost pH te da je
uinkovit i u smanjenju koncentracijea arsena ali ne i kod uklanjanja bor-karbida.
Upotreba boksita, u drugu ruku, dovela je do smanjenja vrijednosti pH i toksinosti,
te takoer veoma efikasno i sadraja bora i arsena do nivoa standarda za pitku vodu.
Posebna panja se treba posvetiti ispitivanju mogunosti sorbenata da odgovore na
promjene pH vrijednosti u efluentu (tj. da li e ostati efikasni u poboljanju kvaliteta
vode kada se nivo pH vrijednosti promijeni).

62

5.6.3. Pasivni tretman alkalnog otpada u lagunama

Lagune su izgraene u cilju proiavanja otpadnih voda koje sadre veliku
koncentraciju nutrijenata i organskog zagaenja nastalog razlaganjem mikroba. Slini
sistemi za tretman su takoer bili primijenjeni za remedijaciju kiselih procjednih voda
iz rudnika u UK. Laguna ima funkciju pufera u smislu sniavanja vrijednosti pH do
normalnih granica.
Meutim, nedavno se pokazalo da pasivni sistemi za remedijaciju takoer imaju
mogunost tretiranja skoro-neutralnih i umjereno zagaenih procjednih voda iz
ostataka od sagorijevanja uglja sa odlagalita.35 Osim toga, ekosistemi laguna
efikasno ublaavaju visoku alkalnost otpadnih voda.36

Slika 28. ematski prikaz laguna na Dreniku

U okviru RECOAL projekta dizajniran je i testiran sistem uzgoja vegetacije kako bi se

zadrale rastvorene i nerastvorene zagaujue supstance kao i da se neutralizira pH
vrijednost procjednih voda sa odlagalita pepela Drenik. Ovaj pasivni sistem je
izuzetno pogodan kada se radi o umjerenom zagaenju. Postoje razliiti tipovi
laguna, npr. mogu biti dizajnirane tako da imaju lateralni protok otpadnih voda. U
cilju definiranja kriterija za tehniko rjeenje, najpogodnije je pridravati se
provjerene literature i dravnih standarda.37

63

Pasivni tretman koji je testiran u okviru RECOAL projekta imao je vertikalni sistem sa
nasutim slojem zemljita od 30 cm i slojem krupnog ljunka ispod kako bi se
osiguralo efikasno dreniranje. Nasuti sloj zemljita uvren zasaenim biljkama
(trskom i vrbama) smanjio je otjecanje otpadnih voda putem evapotranspiracije.
Odgovarajue zemljite filtrira rastvorene zagaujue supstance, estice (ukljuujui
adsorbovane i apsorbovane zagaujue supstance) i smanjuje vrijednost pH putem
reakcije pufera. Sistem se mora odravati u uvjetima gdje je dobra cirkulacija
zraka/aeracija jer akumulirana voda troi zbog aktivnosti mikroba. To dovodi do
neeljenih hemijskih procesa kao to su rastvaranje zagaujuih supstanci adsorpcija eljeznih oksida, i redukcija oblika As V-a u vie toksiniji oblik As III.

55
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0

Standard za vodu
za pie u EU

20
0-1

08

0-

20

07

07

07
-1
01

-0

9-

20

20
24

9-0
16

09

-0

9-

20

07

07

As [g l-1 ]

Sistem je navodnjavan otpadnim vodama sa odlagalita pepela koristei

poljoprivredni sistem navodnjavanja kap po kap; ovim se dokazalo da se mogu
pojaviti problemi ukoliko su otvori za kapanje premali, zbog rizika da se otvori ne
zapue esticama. Dakle, moralo se pristupiti testiranju alternativnih sistema.

Slika 29. Koncentracije bora i arsena na ulazu u sistem (isprekidane linije) i nakon
pasivnog tretmana u laguni sa razliitim datumima uzorkovanja (stubovi). pH vrijednost
(nije prikazano) se smanjila sa 10.5 na 8.5.

64

5.7. Zakljuci studije sluaja Tuzla

Koritenjem energije uglja, proizvode se velike koliine pepela koji mora biti odloen
na odgovarajui nain, ukoliko ga nije mogue koristiti kao sirovinski materijal za
neke druge industrijske procese i proizvode. Termoelektrana Tuzla (TEP) i
pripadajua odlagalita pepela, imaju znaajan kako socijalni tako i okolini utjecaj na
okolno podruje. U okviru RECOAL projekta generirani su podaci i znanja kako bi se
naglasili znaajni rizici i aspekti odlagalita pepela i mogua okvirna rjeenja za
upravljanje koja ne bi iziskivala velike trokove. Ostali aspekti, kao to su utjecaj na
zdravlje i lokalne ivotne sisteme, i ekosisteme openito, ostaju manje istraeni i
shvaeni.
Glavni problemi i potrebe lokalnog stanovnitva odnose se na raznovrsnost utjecaja
samog zagaenja koje uzrokuje Termoelektrana kao i (uoeni nedostatak) donoenje
odluka o dugoronim rjeenjima remedijacije i uspostave sistema za smanjenje
zagaenja. Specifino, disperzija pepela je veoma vidljiv faktor zagaenja koji nema
samo utjecaj na zdravlje lokalnog stanovnitva, ve takoer utjee i na svakodnevni
ivot jer se stvara utisak ivljenja u okoliu druge klase.
Stie se utisak da se vodosnabdijevanje poboljalo u proteklim mjesecima, ali idalje
ostaje ozbiljna zabrinutost oko kvaliteta otpadnih voda. Istraivanja provedena u
okviru projekta RECOAL su potvrdila veoma visok alkalitet voda (pH vrijednost varira
od 10-12, posebno kod vode kojom se vri transport pepela i procjednih voda sa
odlagalita pepela) te poveanu elektro-provodljivost koja utjee na rastvorljivost i
potencijalnu reakciju zagaujuih supstanci prisutnih u ugljenom pepelu. Utvreno je
da je koncentracija veine mikroelemenata i tekih metala ispod dozvoljenih
propisanih vrijednosti (npr. prisustvo u normalnoj koncentraciji), nekoliko supstanci
(arsen, bor, krom i ponekad kadmij) su u nekim sluajevima povieni ili ak iznad
propisanih vrijednosti. Analiza nivoa radioaktivnosti naslaga ugljenog pepela je
pokazala da su nivoi radioaktivnosti unutar normalnih vrijednosti.
U okviru projekta RECOAL istraene su i analizirane dostupne i prihvatljive opcije za
tretman vode kojom se vri transport pepela i procjednih voda sa odlagalita. Fokus
je bio na sniavanju pH vrijednosti i sniavanju koncentracije arsena i bora
koritenjem lokalno dostupnih i jeftinih metoda tretiranja. Izraen je aeracioni
sistem na principu kaskada u kombinaciji sa razliitim vrstama sorbenata od kojih su
lokalno dostupni crveni kriljac (brant) i boksit sa neto udaljene lokacije, a koji su
pokazali obeavajue rezultate u sniavanju vrijednosti pH i zadravanju nekih
problematinih elemenata. Brant je jeftinija varijanta od boksita ali i manje efikasna u
sniavanju koncentracije bora, i takoer znatno poveava nivo hroma. Ispitivanja
provedena na terenu sa sistemom filtriranja u kolonama su pokazala da se nivo
zagaujuih supstanci moe smanjiti do 50+ % i osim toga, da ovakav sistem
filtriranja moe biti rjeenje za izuzetno efikasan tretman voda.
Prilikom upotrebe zemljita, testiranja tla, te nanoenja slojeva razliitih vrsta tla,
pokazalo se da ukoliko bi se odlagalita pepela koristila u poljoprivredne svrhe ili kao
panjaci, u narednih 20 godina i vie, postoji veliki rizik za prenoenje zagaujuih
supstanci u lanac ishrane. Neophodna su dugoronija ispitivanja i testiranja, te
65

prihvatljiva debljina nasutog tla dobrog kvaliteta, ukoliko postoji izuzetno velika elja
da se odlagalita pepela koriste u te svrhe. Privremeno, preporuujemo upotrebu
usjeva koje je mogue plitko zasaivati, tj. na tankom sloju tla, koji ne zahtijevaju
obraivanje i duboko kopanje. Alternativno, primjena dodataka pepelu (nezagaenih
organskih materijala) moe pomoi u uspostavi vegetacijskog pokrivaa za veoma
kratko vrijeme, kako bi se sprijeila disperzija ugljenog pepela. Zelene povrine,
posebno neke povrine pod stablima su identificirane kao izuzetno poeljne od strane
lokalnog stanovnitva a koje bi omoguile viestruke dobiti (npr. prijatnost koju prua
takvo okruenje, prostor za rekreaciju, ogrijev, graevinski materijal, zatitu od
vjetra).

Carlson, C.L. i D.C. Adriano, Utjecaj na okoli sagorijevanja ostataka uglja. Magazin o kvalitetu
okolia, 1993. 22: p. 227-247.
2
Ovim podrujima je potrebno aktivno graevinsko zemljite i rjeenja za tretman otpadnih voda kao
to su raspadanje mikroba na licu mjesta, tehnike pumpanja i adsorpcije i sl.
3
Blume et al. (2007) Handbuch des Bodenschutzes, III izdanje. Ecomed, Landsberg am Lech, str.
746.
Carlson, C.L. i D.C. Adriano, Utjecaj na okoli ostataka od sagorijevanja uglja. Magazin o kvalitetu
okolia, 1993. 22: p. 227-247.
Zielinsky, R.A. i J.R. Budahn, Radionuklidi u leteem i baznom pepelu: Unaprijeena karakterizacija
zasnovana na radiografiji i nisko-energetskoj spektometriji gama-zraka. Fuel, 1998. 77(259-267).
IAEA, irenje zagaenja okolia putem radioaktivnih materijala koji se pojavljuju prirodnim putem i
tehnoloke mogunosti za njegovo izbjegavanje, u seriji Tehnikih izvjetaja IAEA. 2003,
Meunarodna Agencija za atomsku energiju: Be. str. 198.
4
Adriano, D.C., Elementi u tragovima u terestrijalnom okoliu. 2001, NY: Springer.
Blume, H.-P., et al., Scheffer/Schachtschabel - Lehrbuch der Bodenkunde. 15 ed. 2002, Heidelberg:
Spektrum. 593.
Bergmann, W., Ernhrungsstrungen bei Kulturpflanzen. 3 ed. 1993, Jena: Gustav Fischer Verlag.
835.
5
WHO, Smjernice za kvalitet vode za pie. 2004, eneva: Svjetska Zdravstvena Organizacija.
6
Namirnice koje se koriste za prehranu: samo Cd, Pb, Hg; (Regulativa EC) Br 466/2001 propisuje
maksimalan dozvoljeni nivo odreenih zagaivaa u namirnicama, 2001, Komisija Evropske Zajednice)
Proizvodi koji se koriste prehranu ivotinja (stona hrana): samo As, Cd, Pb, F, Hg (Direktiva Vijea
1999/29/EC o nepoeljnim tvarima i proizvodima u stonoj prehrani. 1999, Vijee Evropske Unije)
7
E.g. Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
Blume, H.-P., et al., Scheffer/Schachtschabel - Lehrbuch der Bodenkunde. 15 ed. 2002, Heidelberg:
Spektrum. 593.
Bergmann, W., Ernhrungsstrungen bei Kulturpflanzen. 3 ed. 1993, Jena: Gustav Fischer Verlag.
835.
bunje/iblje, E.J., Suttle, N.F., 1999. Mineralna prehrana stoke, tree izdanje, CAB International,
Wallingford, UK.
8
Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda (91/271/EEC);
9
Eurelectric, Upravljanje otpadnim vodama i ostacima otpadnih voda prilikom preiavanja Propisi,
1998, Unija za elektroindustriju - Euroelectric: Brisel.
10
Eikmann, T. i A. Kloke, Nutzungs- und schutzgutbezogene Orientierungswerte fr (Schad-) Stoffe in
Bden Eikmann-Kloke-Werte, in Bodenschutz Ergnzbares Handbuch der Manahen und
Empfehlungen fr Schutz, Pflege und Sanierung von Bden, Landschaft und Grundwasser, D.
Rosenkranz, et al., Editors. 1993, Erich Schmidt Verlag: Berlin. p. 3590.
11
Pre, A., Einstufung mobiler Spurenelemente, in Bodenschutz Ergnzbares Handbuch der
Manahen und Empfehlungen fr Schutz, Pflege und Sanierung von Bden, Landschaft und
Grundwasser, D. Rosenkranz, et al., Editors. 1993, Erich Schmidt Verlag: Berlin. p. 3600.
12
DIN-V19730, Bodenbeschaffenheit. Extraktion von Spurenelementen mit Ammoniumnitratlsung.
13
BBodSchV, Bundes - Bodenschutz- und Altlastenverordnung ( BBodSchV) vom 12. Juli 1999.

66

14

Dodgson, J., M. Spackman, A. Pearman i L. Phillips (2000) Prirunik Multikriterijsko

London:
Odjel
za
transport,
lokalnu
upravu
i
regione
(DLTR),
http://www.communities.gov.uk/documents/corporate/pdf/146868. Za pregled nedavno razvijanih
participatornih metoda vidi Stagl (2007) SDRN Pregled brzog istraivanja i dokazivanja razvojnih
metoda za odrivu procjenu i ocjenu. Izvjetaj o istraivanju odrivog razvoja, http://admin.sdresearch.org.uk/wp-content/uploads/2007/04/sdrnemsvareviewfinal.pdf
15
Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
Thornton, I. i P. Abrahams, Uzimanje tla glavni put unoenja tekih metala u panjake sa kojih se
hrani stoka. Nauka o okoliu, 1983. 28(1-3): p. 287-294.
16
Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
Jusaits, M. i A. Pillman, Revegetacija pepela u lagunama. I. Selekcija biljaka i unapreenje
povrine/povrinska amelioracija. Upravljanje otpadom i istraivanje, 1997. 15 str. 307321.
17
Primjer: AAEV, Allgemeine Begrenzung von Abwasseremissionen in Fliegewsser und ffentliche
Kanalisationen (AAEV). 1998, Ministarstvo za okoli Austrije.
18
Odnos
proizvodnje
izmeu
termoelektrana
i
hidroelektrana
iznosi
oko
3:1
http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=7 (02/01/2008).
19
http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=7 (02/01/2008).
20
http://www.energypublisher.com/article.asp?id=12529 (02/01/2008).
21
Podaci sa meteoroloke stanice u Tuzli (samo sa ukljuena industrijska postrojenja).
22
Slubeni Glasnik br. 11/99, str. 251-253.
23
Kortenski, J. i Sotirov, A. (2002). Glavni elementi i elementi u tragovima i njihova distribucija u
neogenom lignitu iz sliva Sofije, Bugarska. International, asopis o geologiji uglja; 52, 1-4
24
Swaine, D.J. (1990). Elementi u tragovima u uglju, Butterworths, London
25
Carlson, C.L. i D.C. Adriano, Utjecaj na okoli sagorijevanja ostataka uglja. Magazin o kvalitetu
okolia, 1993. 22: p. 227-247.
26
Low-level Counting Laboratory Arsenal, Faradaygasse 3, A-1030 Be, Austrija.
27
Cairns, J., Dickson, K.L., Crossman, J.S., 1972. Bioloki oporavak rijeke Clinch nakon zagaenja
leteim pepelom: Zakljuci sa 25 Meunarodne konferencije o otpadu. Purdue University, West
Lafayette, Indiana, USA, str. 182-192.
28
Dellantonio, A., Fitz, W.J., ustovi, H., Repmann, F., Schneider, B.U., Grnewald, H., Gruber, V.,
Zgorelec, Z., Zerem, N., Carter, C., Markovi, M., Puschenreiter, M., Wenzel W.W. (2007): Okolini
rizici poljoprivrednih i neplodnih alkalnih odlagalita pepela u Tuzli, Bosna i Hercegovina.
Environmental Pollution, u tampi.
29
Kantonalni Prostorni Plan je objavljen u kantonalnim Slubenim Novinama (Slubene Novine, Godina
13, Broj 9; Tuzla, 23 Septembar 2006; str. 765-1035]. Puna verzija (na bosanskom) je dostupna na
Internetu,
na
web
stranici
kantonalne
vlade:
http://www.skupstinatk.kim.ba/Dokumenti/sl_novine/2006/kanton9-06.pdf
30
Uporedi poglavlje Krom u: Adriano, D.C., Elementi u tragovima u zemljitu. 2001, NY: Springer.
31
Za neke elemente i vrste npr. Ni ugrahu i Cd u krompiru, sloj zemljita (od oko 30 cm) nije
razblaio koncentraciju metala, ve nasuprot, ini se da ju je ak poveao.
32
Za dodatna ispitivanja na Divkoviima, prikupljena je piljevina iz kompanije DOO Ahmedbegovi iz
Graanice koja je udaljena oko 30 km od odlagalita. Takoer, donesen je mulj sa postrojenje za
preiavanje otpadnih voda iz Srebrenika, oko 35 kilometara udaljenog od tog podruja.
33
Mikrobi iz zemljita su esencijalni za stvaranje i razlaganje organskih materija te za imoboliziranje i
mobiliziranje anorganskih nutrijenata. Imaju veoma irok utjecaj na kvalitet zemljita/ i samim tim na
njegov fertilitet.
34
Mayes, W. M.. Aumonier, J., Lawso, C. J., Batty, L.C. (2005) Izvjetaj o projektu Newcastle
Univerziteta: Pasivna remedijacija alkalnih voda do neutralne vrijednosti pH (PRAWN).
35
Hoover, K.L. i Rightnour, T.A. (2002). Dizajniranje pristupa pasivnom tretmanu sagorijevanja uglja.
U: Okolini izazovi i kontrola zelenog gasa za iskoritenje fosilnog goriva u 21-om stoljeu, Y. Soong,
et al. (eds.), Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, NY.
36
Mayes, W.M.Younger, P.L, Aumonier, J. (2006). Ublaavanje alkalnosti procjednih voda eljezne
rude u prirodnim movarama. Nauka o okoliu i tehnologiji 40, 4:1237-1243.
37
Npr: Austrijska norma NORM B 2505 (2005); EPA prirunik o Lagunama Tretman komunalnih
otpadnih voda (2000) i Lagune za tretman otpadnih voda i Stanita divljih ivotinja - 17 Studija
sluaja (1993).
Vidi

analiziranje,

67